Tehničko veleučilište u Zagrebu Projekt „Razvoj visokoobrazovnih standarda zanimanja, standarda kvalifikacija i studijskih programa na osnovama Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira u području specijalističkih studija politehnike“ Element projekta 2: Analiza i projekcija potreba realnog i javnog sektora - studija
167
Embed
Studija potražnje za kompetencijama, kvalifikacijama i zanimanjima ...
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Tehničko veleučilište u Zagrebu
Projekt „Razvoj visokoobrazovnih standarda zanimanja, standarda
kvalifikacija i studijskih programa na osnovama Hrvatskoga kvalifikacijskog
okvira u području specijalističkih studija politehnike“
Element projekta 2:
Analiza i projekcija potreba realnog i javnog
sektora - studija
1
ELEMENT PROJEKTA 2
Analiza i projekcija potreba realnog i javnog sektora
EP2.001
PROJEKT
RAZVOJ VISOKOBRAZOVNIH STANDARDA ZANIMANJA
I STUDIJSKIH PROGRAMA NA OSNOVAMA HKO U
PODRUČJU SPECIJALISTIČKIH STUDIJA POLITEHNIKE
- Verzija za prvu objavu -
Oznaka projekta HR.3.1.15-0007
Nositelj projekta TVZ
Partneri APIS, IN2 grupa, SPAN
Korisnik projekta TVZ
Datum dokumenta 15.12.2015.
Tekuća inačica 1.0
2
Nadzor dokumenta
Promjene dokumenta
Inačica Autori Tag Datum Opis
0.1 Mladen Mauher 15.7.2015 Ekscerpti
0.2 Mladen Mauher
10.09.2015 Radna verzija
0.3 Mladen Mauher, Miroslav Slamić
30.09.2015 Verzija za internu objavu
1.0 Mladen Mauher, Miroslav Slamić, Krešimir Meštrović, Goran Malčić, Jana Žiljak Vujić, Dražen Arbutina, Boris Uremović, Vesna Alić Kostešić, Toni Bjažić, Vjeran Bušelić, Marinko Žagar, Ivan Žugaj, Siniša Koščina, Antonija Kapović
18.12.2015 Verzija za prvu objavu
Revizori/Nadzor
Ime i prezime Pozicija Napomena
Raspodjela dokumenta
Br. kopije Ime i prezime Lokacija
1 Mladen Mauher Intranet portal
1 Projektni tim Politehnika 2025 portal
3
4
Studija potražnje za kompetencijama, kvalifikacijama i zanimanjima u
fleksibilnih struktura; novi poslovni modeli proizašli iz distrupcije tradicionalnih poslovnih
sustava),
Adaptivni i pametni proizvodni sustavi – inovativna proizvodna oprema na komponentnom i
sustavnom nivou, uključujući mehatroniku, kontrolne i nadzorne sustave (fleksibilni i
rekonfigurabilni strojevi i roboti, ugradbene kognitivne funkcije, simbiotske sigurne i produktivne
interakcije čovjeka i robota, pametna robotika, mehatronika i nove strojne arhitekture za
adaptivne i revolutivno-razvojne tvornice, nano/mikro preciznost i makro-proizvodna oprema,
multidisciplinarni inženjerski alati za mehatronički inženjering,
Digitalne virtualne i resursno učinkovite tvornice – integrirani modeli tvornica za evolutivne
proizvodne sustave, inteligentni sustavi prediktivnog održavanja, integrirano visoko
performansno računarstvo u upravljanju životnim ciklusom tvornice, energetski monitoring,
višeslojne simulacije i analitike za unapređenje kvalitete proizvodnih procesa, kontinuirano
vrednovanje i razdioba proizvodnih rizika, tvornice reciklaže,
Kolaborativne i mobilne korporacije – umrežene tvornice i dinamički opskrbni lanci/mreže,
poslovno-proizvodna kolaboracija u oblaku, mobilna skladišta i aplikacije za agilne i otvorene
opskrbne mreže, povezani objekti imovine i poduzeća u opskrbnim mrežama, kolaborativna
prognostika i planiranje ponude i potražnje, upravljanje digitalnim pravima (DRM),
multikorporativna kontrola pristupa temeljem uloga u proizvodnim poduzećima (MRBAC)
Humanocentrična proizvodnja – jačanje uloge ljudi u tvornicama, korporacijski kolaborativni
sustavi edukacije i učenja na daljinu, napredni informacijski modeli za kreiranje znanja i učenje,
novi oblici interakcija kolaborativnog rada radnika i drugih resursa u proizvodnim sustavima,
dinamička interaktivna sučelja tvorničkih radnika u dinamičkom radnom okruženju, napredna
vizualizacija kompleksnih proizvodnih i podataka, povezivanje organizacijskog znanja u
povezanim poduzećima,
Kupcu/korisniku fokusirana proizvodnja – uključivanje kupca/korisnika u proizvodni vrijednosni
lanac, proizvodna inteligencija za informativan dizajn produkta, crowd sourcing za
visokopersonalizirani i inovativni dizajn produkta, sakupljanje, analiza i anonimizacija korištenja
produkta, mobilni uslužni kokpit za proširenu poslovnu ponudu, proizvodna rješenja za
modularni, nadogradivi, rekonfigurabilan i razgradiv produkt, implementacija kreativnosti i
korisničko vođene inovacije putem fleksibilnog dizajna produkta i proizvodnih procesa.
1.2.2.4. Zahtjevi za kompetencijama i vještinama Industrije 4.0
Zahtjevi za kompetencijama i vještinama6 obuhvaćaju dva skupa: generičke kompetencije i vještine i
kvalitativne kompetencije i vještine.
Generičke kompetencije i vještine obuhvaćaju područja:
Pametnih sučelja čovjeka i stroja u komunikacijijama između strojeva na makro-mezo-mikro
nivou
Sigurnost „meke automatizacije“ i kolaborativnih robotskih i inteligentnih strojnih sustava
Bionika7 u razvoju budućih robotskih sustava sa ljudskom percepcijom, spoznajom i ponašanjem
Kvalitativne kompetencije i vještine obuhvaćaju:
6 http://www.iit-berlin.de/de/publikationen/skills-needs-analysis-for-industry-4-0201d-based-on-roadmaps-for-smart-systems/at_download/download 7 bionika (grč.), znanost koja istražuje složene mehanizme u životinja da bi ih tehnički reproducirala (npr. ultrazvučni sustav u šišmiša – uzor za radar).
Bionička automatizacija i interakcija čovjeka i stroja.
1.2.2.5. Obrazovanje za Industriju 4.0
Fokusira na8:
Interdisciplinarnost za nova područja rada:
o interakcija čovjeka i stroja u uvjetima potpomognute stvarnosti (augmented reality),
virtualne stvarnosti, komunikacije prirodnim jezicima
o inteligentne logistike (logistika u oblaku, autonomna intralogistika, robotika „jata“,
inteligentni transportni sustavi, vozilo 2.x)
o poslovno računarstvo (BIG DATA prediktivna analitika, analitika rizika)
o autonomni sustavi (automatizirana vožnja, laki roboti, autonomno letenje)
o socijalna robotika9 (antropomorfizam, posebnost)
o ostala do sada nepoznata područja rada,
IKT i umjetnu inteligenciju,
BIG DATA spoznajnu i prediktivnu analitika,
Poduzetništvo i otvorenu inovativnost (temporalno/projektno zapošljavanje slobodnjaka
(freelancer) kao stalnost zapošljavanja).
1.2.2.6. Globalno strateško fokusiranje
1.2.2.6.1. Razumijevanje četvrte industrijske revolucije fokusirana je tema
WEFa – Svjetskog ekonomskog foruma10.
Razumijevanje četvrte industrijske revolucije glavna je tema WEFa – Svjetskog ekonomskog foruma.
Svjetski ekonomski forum (eng. World Economic Forum) je neprofitna organizacija osnovana 1971. sa
sjedištem u švicarskoj Ženevi. Forum je 2006. otvorio podružnice u New Yorku i Pekingu.
Godišnji sastanak foruma se održava u Davosu gdje se okupljaju vodeći poslovni ljudi, političari,
intelektualci i novinari kako bi raspravljali o trenutnim svjetskim problemima. Osim sastanaka forum
provodi brojna istraživanja. Forum ima promatrački status pri Gospodarskom i socijalnom vijeću
Ujedinjenih naroda.
Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner Svjetskog gospodarskog foruma u Programu
globalne konkurentnosti, objavilo je najnovije rezultate „Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2015.-
8 http://www.ima-zlw-ifu.rwth-aachen.de/fileadmin/user_upload/INSTITUTSCLUSTER/Publikation_Medien/Vortraege/download//EngEducationInd4.0_22Sept2015.pdf 9 Roboti nove generacije blisko će surađivati s ljudima kao društvo i pomoć kod kuće, u uslužnim djelatnostima, kao pomagači u brizi o starim i nemoćnim osobama ili osobama s invaliditetom, suradnici u terapiji i rehabilitaciji te mnogim sličnim ulogama za koje je potrebna sposobnost efikasnih, prikladnih i ugodnih interakcija s čovjekom. 10 https://agenda.weforum.org/2015/11/5-ways-of-understanding-the-fourth-industrial-revolution/
otpornost na prirodne i ljudski izazvane nepogode.
Usmjerava se na intenziviranje napora u istraživanju i inovacijama usmjerenih na racionalizaciju
velikog volumena inputa građevinskih resursa i proizvodnje velikih količina otpada.
Pokrenute su inicijative privatno-javnog partnerstva za ostvarivanje energetsko efikasnih građevina;
zaštite kulturne baštine; ostvarenja pametnih zajednica i pametnig gradova (Smart Cities); izgradnje
buduće infrastrukturne mreže Europe; snažno korištenje IKT, kao i projekti iz okvirnog projekta 7
(FP7) poput SuperBuildings (Sustainability and performance assessment and benchmarking of
buildings) i Open House, čije će se proširenje i nadogradnja ostvarivati putem OBZOR-a 202023.
1.7. Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020.24
Temeljni su ciljevi ovog programa poticanje gospodarske konkurentnosti, podrška usklađivanju sa
stečevinom EU-a vezanom uz ekološka pitanja, ulaganje u prometnu infrastrukturu (TEN-T) i mrežnu
infrastrukturu25.
Podržati će nacionalne napore za razvojem gospodarstva utemeljenog na inovacijama, ponajprije
razvojem znanstvene izvrsnosti, poticanjem ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije te prijenosa
tehnologija u poslovnom sektoru. Širokopojasna mreža nove generacije (NGN) dodatno će se
proširiti, a elektroničke javne usluge razviti. U malim i srednje velikim tvrtkama konkurentnost i
inovacije podržavati će se poticanjem poduzetništva, boljim pristupom financijskim sredstvima i
razvojem poslovnih usluga visoke kvalitete.
Veliki dio sredstava Kohezijskog fonda namijenjen je ulaganjima nužnima za usklađivanje s
direktivama EU-a u sektorima vodoprivrede i zbrinjavanja otpada. Sredstva Europskog fonda za
regionalni razvoj ulagat će se u razvoj energetske učinkovitosti u javnim i stambenim zgradama, kao i
u proizvodnju obnovljivih izvora energije na lokalnoj razini. Također, u sektoru prometa će Europski
fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond ojačati povezanost zemlje i regija s transeuropskim
mrežama (željezničkom prugom, kontinentalnim plovnim putovima i cestama), podržati
modernizaciju dubrovačkog aerodroma, povezati otoke s kopnom, razviti održivu urbanu mobilnost u
velikim gradovima i povećati sigurnost na cestama. Isto tako, Europski fond za regionalni razvoj će
utjecati na komplementarnost s programom „Učinkoviti ljudski resursi” (Europski socijalni fond) u
sektorima obrazovanja (e-škola) i strukovnog osposobljavanja, razvoja usluga u lokalnim zajednicama
i usluga primarne zdravstvene zaštite.
22 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX:52012DC0433 23 program Europske unije za istraživanje i inovacije za razdoblje od 2014. do 2020. godine koji objedinjuje aktivnosti Sedmog okvirnog programa (FP7), inovacijske aspekte Programa za konkurentnost i inovacije (CIP) i EU doprinos Europskom institutu za inovacije i tehnologiju (EIT). 24 http://www.minpo.hr/UserDocsImages/Operativni%20program%20Konkurentnost%20i%20kohezija%202014.-2020..pdf 25 http://www.europski-fondovi.eu/vijesti/za-hrvatsku-zna-i-usvojeni-operativni-program-konkurentnost-i-kohezija-2014-2020
• Promicanje obrazovanja duž graditeljsko-konstrukcijskog vrijednosnog lanca
• Izgradnja platforme za suradnju u istraživanjima, transferu tehnologija i apsorpcijskih tržišnih
aktera28 koja će dovesti do sustavnog interdisciplinarnog pristupa i inovativnog graditeljstva
• Promjena strukture visokoobrazovane radne snage izvježbane za korištenje novih tehnologija
gradnje
Energetski efikasne građevine
Dijelovi lanca vrijednosti:
• projektiranje i puštanje u pogon s novim pristupima kako bi se suzile praznine koje postoje između
projektiranih performansi dizajna i performansi ostvarenih izgradnjom
• strukturni dijelovi u kojima će inovacije u obradi materijala omogućiti daljnje smanjenje udjela
CO2 unutar strukturnih komponenti tijekom životnog ciklusa novih zgrada
• građevinska konstrukcija koja štiti od vanjskih utjecaja te istovremeno smanjuje potrebu za
grijanjem odnosno hlađenjem, stvorena pametnom upotrebom obnovljivih izvora energije uz
pomoć toplinskog skladištenja
• energetska oprema (grijanje, hlađenje, rasvjeta, ventilacija) i njeni kontrolno-upravljački sustavi
koji trebaju biti kontinuirano optimizirani u realnom vremenu energetske potražnje i ponude
• građevinski procesi, koji u kombinaciji primjene unaprijed proizvedenih standardiziranih kritičnih
komponenti i automaciji i samoprovjeri/inspekciji građevinskih procesa, povećava kvalitetu i
produktivnost građevinskih radnika
• sustavi za energetsko upravljanje zgradom s mogućnošću optimizacije ponude i potražnje prema
cijeni koja je najavljena potrošačima, ali i energetska suradnja između zgrada na razini okruga
• Optimizacija na kraju „života“ građevine po pitanju recikliranja / ponovnog korištenja
građevinskog otpada
“Zeleno” graditeljstvo
• Grijanje, ventilacija, klima (HVAC)
28 Strategija „pametne“ specijalizacije
29
• Energetski učinkovita izolacija
• „Zelena“ rasvjeta
• Inkorporacija obnovljivih izvora energije (self-powered zgrade)
Kuća temeljena na budućim omogućujućim tehnologijama
FET kuća29 - kuća temeljena na budućim omogućujućim tehnologijama (FET – Future Enabling
Technologies).
Razvoj i inovacije u graditeljstvu
• Nano tehnološki premazi koji značajno popravljaju gotovo-infracrvena reflektirajuća svojstva
zgrade
• Integrirani senzori kvalitete zraka za energetski učinkovitu kontrolu okoliša
• Alati za poboljšanje unutarnjeg okruženje u zgradama koje su naknadno učinjene energetski
učinkovitima
• Vodiči za izradu studije o procjeni životnog ciklusa temeljem „Inicijative o energetski
učinkovitim zgradama30“
• Održivi, inovativni i energetski učinkovit beton
• Visoko učinkovite bio-smjese za zgrade
• Komponente i sustavi za zgrade: polivalentni fasadni paneli, ETICS sustavi31, i tsl.
• Komponente i sustavi za grupe zgrada (okruge): Čvrste oksidene ćelije (SOFC32) za pohranu
energije u sustavu električne mreže grupe zgrada (Smart Electric Grid)
• Računalno obradivi, standardizirani i korisnički jednostavni modeli zgrada
• Hardver za kontrolu i upravljanje korištenjem energije i optimalizaciju radi korisnije
potrošnje energije i poboljšanja kvalitete unutarnjeg okoliša
• Sustav energetskog upravljanja zgrade (BEMS33) na temelju tehnika samostalnog učenja,
inovativnih bežičnih tehnologija i inovativnog modeliranja ponašanja
• Optimiziran sustav energetskog upravljanja pomoću senzorskih mreža i inteligentnih adaptivnih
tehnologija, u funkciji vanjske klime, kao i kroz interakciju sa stanarima
• Razvoj jedinica za kontrolu i ostvarenje ultra niske energetske potrošnje sustava grijanja,
ventilacije i klimatizacije (HVAC) primjenom hibridnih jedinica za prikupljanje energije
• Zatvaranje jaza između inteligentnih zgrada i objekata i potrebnih podataka koji nadležnima
pokazuju rezultate simulacije energetske učinkovitosti u dizajnu i upravljanju objektima
• Omogućavanje primjene novih metoda i usluga koje integriraju podatke dobivene putem
kontrolnih sustava sa virtualnim modelom zgrade
• Oblikovanje i izgradnja vanjskih površina zgrade (zidovi i krov) s integracijom višenamjenskih
energetskih modula
29 http://cordis.europa.eu/fet-house/ 30 In October 2014, the European Commission published a report about the information communicated by Member States on Nearly Zero-Energy Buildings (NZEBs). 31 External Thermal Insulation Composite Systems (ETICS) - http://www.ea-etics.eu/views/etics/mode-of-operation/index.html 32 An energy-efficient and low-emissions solid oxide fuel cell (SOFC) - http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0378778812006081 33 Building Energy Management Systems (or BEMS) are computer-based systems that help to manage, control and monitor building technical services (HVAC, lighting etc.) and the energy consumption of devices used by the building. They provide the information and the tools that building managers need both to understand the energy usage of their buildings and to control and improve their buildings’ energy performance.
neusklađenosti između transporta energije, pretvorbe, pohrane i upravljanje ključna su pitanja na
kojima se radi
• Razvoj novih poslovnih modela za identifikaciju različitih puteva ka tržištima; komercijalizaciji
koncepta za upravljanja energijom; savjetovanja za E-neutralne okruge
Kombiniranje sanacije i izgradnje novih zgrada
• značajno povećanje stopa visokih performansi, temeljite sanacije poslovnih i stambenih
zgrada uz smanjenje troškove sanacije
• povećanje ukupne dubine sanacija favoriziranjem i prioritetima sanacije okruga,
• valorizacija proizvodnje i korištenja energije unutar novih okruga kako bi okruzi postali
"energetski pozitivni",
• rušenje loše izoliranih zgrada i njihova zamjena sa zgradama s visokim performansama (energetski
neutralnim i, kada je to moguće, energetski pozitivnim).
Dugoročni strateški ciljevi uključuju
• većina zgrada i okruga trebala bi postati energetski neutralna bez emitiranja C02. Na taj način bi
značajan broj zgrada postao energetski pozitivan (aktivni generator energije), te integrirao
obnovljive izvore energije, čiste tehnologije generacije energije, sa pametnim energetskim
mrežama na razini okruga
• industrija će zapošljavati visokokvalificirane osobe, sposobne učinkovito, sigurno i brzo
provesti građevinske procese. To ujedno znači proširenje lanca vrijednost i suradnje, koja će
rezultirati prilagodljivom i višenamjenskom energijom, štednim zgradama i optimiranim
rješenjima na nivou okruga
• Dinamičkim programiranjem odnosa ponude i potražnje za visoko obučenim građevinskim
kompetencijama smanjit će se njihova nezaposlenost. Javno-privatna partnerstva će doista
pokrivati cijeli lanac inovacija, poticati će izgradnju temeljenu na uspješnosti, te prakticirati javnu
nabavu koja potiče inovativnost. To će se postići s održivim financijskim poticajima od strane
potražnje. Na strani ponude će sustavna tehnička rješenja, optimizirana na europskoj razini, biti
integrirana na lokalnoj razini.
• Prostorno planiranje i nastajanje „pametnih gradova“ utjecati će na nova rješenja, na razini zgrada
i okruga, i na taj način stvoriti osnovu za inteligentne veze između zgrada, okruga i svih urbanih
resursa.
Takva globalno konkurentna industrija energetske učinkovitost u stanju je isporučiti nove poslovne
mogućnosti, radna mjesta i rješenja. Što se tiče utjecaja na okoliš, emisije stakleničkih plinova 2050.
godine bit će smanjene za 80-95% u usporedbi s onima iz 1990. (kako je propisano od strane
Energetskog putokaza (Energy Roadmap 2050 (COM (2011) 885/2)). Osim toga, korištenje
obnovljivih izvora energije i učinkovitih tehnologija prošireno je sukladno Strateškom planu
energetske tehnologije, plan energetske učinkovitosti i prerade u EPBD34.
2.1.2. Profil inženjera graditeljstva u 2025.
Znanja i vještine
• Osobni atributi - znanja, vještine i stavovi - moraju se proširiti kako bi zadovoljili kriterije/izazove
2025.
34 Directive 2010/31/EU (EPBD recast) Article 9 requires that “Member States shall ensure that by 31 December 2020 all new buildings are nearly zero-energy buildings; and after 31 December 2018, new buildings occupied and owned by public authorities are nearly zero-energy buildings”.
31
• inženjer graditeljstva obrazovan je po pitanju tehničkih i profesionalnih, kao i socioekonomskih,
tema
• inženjer graditeljstva posjeduje mnogo različitih vještina
• inženjer graditeljstva obuhvaća niz stavova koji uključuju dodatna znanja i vještine te omogućuju
veću učinkovitost u industriji, obrazovanju i javnim sustavima
Održivi svijet
• Inženjeri graditeljstva pomogli su podići globalna očekivanja održivosti i zaštite okoliša
• Seoba stanovništva iz ruralnih u urbane sredine preopterećuje postojeću urbanu infrastrukturu
• Zahtjevi za održivom energijom, pitkom vodom, čistim zrakom i sigurnim odlaganjem otpada
potiču globalni razvoj infrastrukture
• Filozofije dizajniranja životnog ciklusa gradnje i korištenja široko su usvojene
• Kao rezultat vodstva i suradnje, smanjile su se razlike između razvijenih zemalja, zemalja u
razvoju i nerazvijenih zemalja
Istraživački rad i razvoj
• Inženjeri graditeljstva pružaju kritične smjernice za utvrđivanje javne politike i definiranje
istraživačkog plana
• Inženjeri graditeljstva pomogli su definirati istraživačke planove nano znanosti, nano tehnologije i
biotehnologije
• napredak profesije u informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji i upravljanje podacima poboljšali
su dizajn, izgradnju, korištenje i održavanje građevinskih objekata
Upravljanje rizicima
• Inženjeri graditeljstva ulažu trud kako bi upravljali rizicima i ublažili iste
• Inženjeri graditeljstva su predvodnici razvoja i primjene globalnih standarda temeljenih na izvedbi
i najboljim praksama
• Multinacionalne korporacije postale su sada glavni pokretači globalnih ekoloških standarda
Glavni inovatori i provoditelji
• Inženjeri graditeljstva vodeći su u prilagođavanju i integriranju novih tehnologija u projektiranju i
gradnji
• Mnoga poboljšanja u upravljanju projektima, posebice vezana uz virtualne timove, pripisuju se
inženjerima graditeljstva
2.1.3. Reforme u pripremi inženjera
Široko prihvaćeno znanje sada je temelj za formalnom obrazovanje i pred-certifikaciju inženjera
graditeljstva. Edukacija inženjera graditeljstva i prethodna iskustva u edukaciji su reformirani. Ova
promjena je djelomice nastala zbog spoznaje da akademska zajednica i industrija trebaju surađivati i
udružiti se "izgradnji" dodiplomskih, diplomskih i post diplomskih programa, kao i cjeloživotnog
učenja. Industrija je probleme iz stvarnog života dovela u sveučilišne učionice te je napravila veliki
korak kako bi osigurala kontinuirani profesionalni razvoj inženjera tijekom cijele karijere.
Akademsko-industrijsko partnerstvo omogućilo je da formalno obrazovanje ide ukorak s novim
tehnologijama i brzo mijenja postojeće prakse.
Inženjeri graditeljstva su široko priznat kao osobe koje će prepoznati prilike i doprinijeti rješavanju
problema.
32
2.1.4. Domene „Novog graditeljstva“
3D „printanje“ građevine (Building printing)
3D, 4D 6D Building Information Model (BIM), BIM okvir (Framework)
Izgradnja zgrada i robotika (Building construction and robotics)
Roboti u graditeljstvu (Robots in construction)
Robotizirana kuća (Robotic house)
Mehatronika u građevinama (Mechatronics in Buildings)
fokusirana temeljna i primijenjena istraživanja za razvoj što boljih materijala za pohranu energije i
sustava s visokom energetskom gustoćom, brzim stopama ciklusa te dugim ciklusima života u
učinkovitim, sigurnim i ekonomičnim medijima. Konačni cilj je uspostaviti sveobuhvatan,
multidisciplinarni program za energetsku pohranu koji uključuje temeljne i primijenjene
eksperimentalne i teorijske napore u svrhu skladištenja energije za mobilnu i stacionarnu primjenu.
Brookhaven nastoji uspostaviti kontinuitet znanstvene izvrsnosti sposoban za premošćivanje jaza
između sinteze novih energetskih materijala, pripreme i ispitivanja novih materijala, karakterizacije, te
u razvoju modela i utvrđivanju odnosa svojstava strukture materijala.
(1) Pokretači energetske ponudbene strane
Supervodljivost
Supervodljivost - sposobnost odabranih metala (ispod određene temperature) da bez gubitka prenose
električnu struju - nudi snažne i jedinstvene mogućnosti za povećanje kapaciteta, učinkovitosti i
pouzdanosti energetske mreže. Razvoj supervodiča koji rade na višim temperaturama (idealno bi bilo
na sobnoj temperaturi, jer na taj način nema potrebe za rashladnom tekućinom) će preobraziti moć
energetske tehnologije - s potencijalnim primjenama u rasponu od supervodljivih strujnih kablova do
motora i generatora te pametnih preklopnika i skladištenja energije.
Supervodiči su materijali koji prenose električnu struje bez gubitaka. Međutim, dovođenje električne
struje do supervodiča generira širenje topline u kontaktima te tako degradira maksimalnu održivu
strujnu vrijednost. Količina degradacije kontakata ovisi o kemijskoj prirodi supervodljivog materijala.
Supervodiči na bazi željeza (iron-pnictide) imaju niz vrhunskih svojstava u usporedbi s drugim
poznatim visoko temperaturnim supervodičima.
Novi materijali
Napredak u materijalima, obnovljiva goriva, skladištenje i isporuke energije promijeniti će sve, od
transportnih sustava do kućnih elektronskih uređaja te grijanja i rasvjete. Neki od primjera proizvoda
za krajnju upotrebu koji mogu nastati iz ovog istraživanja uključuju snažnije, učinkovitije i ekološko
prihvatljive gorive čelije za pogon automobila i opskrbu domova, kao i visoko učinkovitu rasvjetu uz
uštedu električne energije.
Nano strukture i nano cijevi
Nano strukture za skladištenje električne energije (Nanostructures for Electrical Energy Storage
(NEES)36) s mogućnošću pohrane mnogo veće količine energije, pružajući veću snagu, brže ponovno
punjenje, te novi sustav za pohranu električne energije nove generacije (next-generation electrical
energy storage (EES)) će omogućit nova, ekološka rješenja za skladištenje energije u manje, lakše
pakete.
Primjena nano strukturnih rješenja (Applied NanoStructured Solutions (ANS)) ima sposobnost
ulijevanja nanostruktura ugljika na više podloga, uključujući bakar, aluminij, ugljični filc i pjenu, za
kritične primjene u tehnologijama nove generacije (next-gen technologies37).
36 http://www.efrc.umd.edu/research/ 37 Carbon Nanostructures for Energy Storage Applications http://www.lockheedmartin.com/content/dam/lockheed/data/ms2/documents/ANS/ANS_Super_Capacitor_Fact_Sheet_5-21-2012.pdf
Ugljične nano cijevi38 (CNT) za superkapacitatore, Li-ion baterije39.
Optoelektronički uređaji
Upijanje i emitiranje svjetlosti
Fotodiode
Solarne ćelije
Svjetlosne diode (LED)
Laserske diode40
Pametne mreže
Opći ciljevi istraživanja i primjene: prijenosne mreže i sustavne operacije; sprečavanje kratkih
spojeva; povećanje prijenosnih kapaciteta: unapređenje rada operativnih sustava.
Budućnost pametnih mreža
Jačanje prijenosne mreže i operativnog sustava
Integracija varijabilnih energetskih resursa
Proširenje prijenosnih sustava
Utjecaj distribuirane proizvodnje i električna vozila
Unapređenje distribucijskog sustava
Povećanje potražnje za električnom energijom
Regulacija režija
Podatkovna komunikacija, digitalna sigurnost i privatnost informacija
Pametni energetski sustavi
Današnje energetske mreže temelje se prvenstveno na velikim elektranama s jednosmjernim protokom
energije od mreže na pasivnog potrošača. Pametne energetske mreže biti će otpornije te će moći
izbjeći kratke spojeve. Omogućiti će značajne uštede energije pomoću bolje povezanosti te isto tako i
omogućiti aktivnu ulogu za potrošače41. Osim toga, pametne energetske mreže će povećati
integraciju i korištenje obnovljivih izvora energije.
Omogućiti će potrošaču da preuzme aktivnu ulogu u potrošnji i opskrbi električnom energijom.
Upravljanje potražnjom će postati indirektan poticatelj generacije energije, a uštede će biti nagrađene.
Novi sustav će ponuditi veću učinkovitost te će kroz cijelu Europu i šire biti postavljene poveznice iz
kojih će se iscrtati raspoloživi resursi i omogućiti učinkovita razmjena energije.
Bolja integracija obnovljivih izvora energije će dovesti do smanjenja ispuštanja stakleničkih plinova.
Nakon SKADA-e
Nadzor i prikupljanje podataka (SCADA - supervisory control and data acquisition) elektroenergetske
infrastrukture.
Potreba za procjenom i projektiranjem okvira informacijskih tehnologija (IT) u svrhu dokaza o
performansama složenih fizičkih infrastrukturnih mreža. Trenutačno primjena IT nije usmjerena ka
38 A Carbon Nanotube is a tube-shaped material, made of carbon, having a diameter measuring on the nanometer scale. http://www.nanocyl.com/jp/CNT-Expertise-Centre/Carbon-Nanotubes 39 Nano strukturni ugljik za pretvorbu i skladištenje energije http://depts.washington.edu/solgel/documents/pub_docs/journal_docs/2011/Nanostructured%20carbon%20for%20energy%20storage%20and%20conversion.pdf 40 http://ecee.colorado.edu/~bart/book/book/chapter4/ch4_6.htm 41 http://ec.europa.eu/research/energy/eu/index_en.cfm?pg=research-smartgrid
• Visoko-temperaturne izolacije i magnetski sustavi (> 400oC)
• Novi načini gradnje, uključujući segmentirane statore i rotore od lijevanog bakra (gdje je to
prikladno)
• Nosivi sustavi za ultra-brze radove
• Pouzdani super vodljivi dizajn koji podnosi visoke temperature po umjerenoj cijeni
• Poboljšani dizajnerski alati
Energetska elektronika i kontrola
• Smanjenje troškova
• Novi uređaji, materijali i tehnologija usmjereni povećanju mogućnosti promjena brzina i
smanjenju padova provođenja
• Povećana integracija
• Smanjenje veličina pasivnih komponenti
Integrirani sustavi
• Novi dizajn ventilatora, pumpa, kompresor itd. za maksimalnu učinkovitost u postojanju potpune
slobode brzina.
• Inteligentne metode kontrole
Ultra-učinkoviti i snažni električni motori
41
• Pumpe, ventilatori i kompresori koriste više od 60% energije industrijskih motora u Sjedinjenim
Američkim Državama.
• Najkorišteniji motori su motori konstantne brzine
• U nekim primjenama, motori s promjenjivim brojem okretaja, pokretani iz pogona promjenjive
brzine, koriste se bez uređaja za slanje povratnih informacija rotora kako bi se postigao energetski
učinkovitiji rad
• Razvija se nova tehnologija motora koja će povećati učinkovitost motora, a smanjenjem količine
aktivnog materijala istovremeno smanjiti veličinu i težinu motora
2.3. Mehatronika
Mehatronika je sinergijska kombinacija strojarstva, elektroničkog inženjerstva („mecha“ za
mehanizme, tj. strojeve koji se kreću) i programskog inženjerstva42. Svrha ovog interdisciplinarnog
inženjerstva je studija automata iz inženjerske perspektive usmjerene kontroli i upravljanju naprednih
hibridnih sustava. Odnosi se na dizajn sustava, uređaja i proizvoda s ciljem postizanja optimalne
ravnoteže između osnovne mehaničke strukture i njene cjelokupne kontrole.
Inženjerstvo mehatroničkih sustava je multidisciplinarni inženjerski program koji na jedinstven način
integrira mehaniku, elektroniku, kontrolu, softver i računalno inženjerstvo za dizajn i razvoj računalno
kontroliranih elektromehaničkih proizvoda i sustava.
2.3.1. Područja istraživanja u mehatronici
Glavne teme istraživanja uključuju dizajn, simulacije, optimizacije i kontrole složenih mehatroničkih
sustava koji obuhvaćaju najnovije teorije i tehnologije modeliranja, teorije kontrole, identifikacije
parametara, promatrače stanja te tehnike numeričke optimizacija. Područja istraživanja pokrivaju
mehatroničke sustave i kontrolu, spajanjem napredne teorije kontrole, teorije dinamičkih sustava,
fizike, računarstva, strojarstva, optike, ugradbenih sustava, energetske elektronike itd.
Biomehatronika
Biomehatronika primjenjuje biologiju, mehaniku i elektroniku na biomedicinske i rehabilitacijske
uređaje. Srčani stimulatori i umjetni implantati su primjeri jednostavnih biomehatroničkih uređaja, dok
su napredniji primjeri u područjima ortotike i protetike, autonomni robotski sustavi i implatantski
uređaji.
Inteligentni sustavi i kontrola
Istraživanje inteligentnih sustava i kontrole uključuje dodavanje inteligencije u inženjerske sustave
integracijom informacijske tehnologije sa strukturalnim inženjerstvom i kretanjem. To omogućuje da
strojevi dostignu maksimalnu sposobnost performanse i reagiraju na promjene u svojoj okolini.
Mikro i nano mehatronika
Područje mikro i nano mehatronike (MNM) donosi nova rješenja kroz proučavanje ponašanja
materijala i uređaja na mikro i nano-skalama i projektiranje oko gotovo nedostižnih mogućnosti koje
se nude na tim skalama.
42 Mehatronika je interdisciplinarna kombinacija koja se bavi uz interakciju komponenti i modula strojarstva, elektronike i računarstva u mehatroničkim sustavima.
42
Mehatornika za novu generaciju proizvodnih sustava
Ekonomska održivost oslanja se na optimalnu provedbu cijelog niza tehnologija i omogućivača
proizvodnje, posebno informacijsko-komunikacijske (IKT) tehnologije i robotike-mehatronike,
uključujući i ugrađene senzore povezane s proaktivnim poslovnim informacijskim sustavima (ERP),
sustavima planiranja i upravljanja proizvodnjom (MES) i sustavima održavanja, omogućujući punu
kontrolu kvalitete u stvarnom vremenu. Proizvodnja uz visoke performanse će nadalje u velikoj mjeri
biti podržana uvođenjem napredne mehatronike i ugrađivanjem inteligencije u opremu (fleksibilni
proizvodni sustavi).
Proizvodni sustavi uključuju strojeve, module i komponente koji integriraju mehaniku, tehnologiju
obradu materijala, elektroniku i računalnu sposobnosti (IKT tehnologije) za obavljanje željenih
zadataka u skladu s očekivanjima. Mehatronički sustavi ne surađuju samo s materijalima, dijelovima i
proizvodima, nego i s radnicima i ostalim tvorničkim sustavima. Također povezuju proizvodnju i
nadzorne sustave na višim upravljačkim razinama
Osnovne mehatroničke domene u proizvodnim sustavima:
Tehnologija nadzora i upravljanja će dodatno istražiti primjene rastuće računalne snage i umjetne
inteligencije, kako bi se približila zahtjevima povećanja brzine i preciznosti u proizvodnji. Strategije
napredne kontrolne omogućiti će korištenje lakših pogonskih i strukturnih elemenata za dobivanje
preciznih rješenja, te će zamijeniti sporije i energetski intenzivne pristupe. Sustavi kontrole
prilagođavaju ponašanje baznog sustava promjenama okruženja ili degradacijama sustava, uzimajući u
obzir i ograničenja s obzirom na alternative, oslanjajući se pritom na robusne industrijske
komunikacijske tehnologije, pristup sustavnom modeliranju i arhitekture distribuirane inteligencije.
Kognitivno-inteligentne značajke strojeva i robota radikalno će promijeniti svoj odnos prema
ljudskim operaterima u proizvodnim okruženjima. Strojevi i roboti će pratiti intuitivnu suradnju,
koristiti će tehnologije navigacije i percepcije kako bi bili svjesni rada i radnog okruženja.
Napredna interakcija strojeva i ljudi kroz sveprisutnost mobilnih uređaja, omogućit će
korisnicima da primaju relevantne informacije o proizvodnji i specifične poslovne informacije bez
obzira na svoj lokacijski položaj, kontekst i svoje odgovornosti/vještine. Interakcija s ICT
infrastrukturom i opremom biti će ostvarena prirodnim jezicima.
Kontinuirano praćenje stanja i performansi proizvodnog sustava na razini komponenata i stroja
omogućuje održivu i konkurentnu proizvodnju uvođenjem sposobnosti autonomne dijagnoze i
kontekstualne svjesnosti. Otkrivanje, mjerenje i praćenje varijabli, događaja i situacija povećati će
učinkovitost i pouzdanost proizvodnih sustava. To uključuje napredno mjeriteljstvo, kalibraciju i
osjetljivost (sensing), obradu signala i modelske virtualne senzore za široki spektar aplikacija, npr.
otkrivanje uzoraka događaja, dijagnostike, otkrivanja anomalija, prognostike i preventivno održavanje.
Inteligentni dijelovi strojeva i arhitektura omogućit će implementaciju sigurnih, energetski
učinkovitih, točnih i fleksibilnih ili rekonfigurabilnih proizvodnih sustava. To uključuje uvođenje
pametnih pogona/aktuatora i korištenje naprednih krajnjih efektora/djelovatelja sastavljenih od
pasivnih i aktivnih tvari za manipulaciju složenim dijelovima i asemblatima. Energetska tehnologija
poput (super)kondenzatora, pneumatskih uređaja za pohranu, baterija i tehnologije koja konvertira i
sakuplja energiju, dobiva na važnosti.
Proizvodna opreme još u potpunosti ne koristi pogodnosti koje nude novi i moderni materijali, te će
tvornice u budućnosti trebati napredniju opremu za ispunjavanje uvjeta za učinkovito korištenje
energije uz ostvarenje ekoloških ciljeva i zadovoljavanje novih oblika potražnje u povezanom svijetu.
Budućnost će stoga vidjeti modernu, laganu, dugotrajnu/fleksibilnu i pametnu opremu koja će biti u
43
mogućnosti proizvesti sadašnje i buduće proizvode za postojeća i nova tržišta. Nastati će potpuna
promjena u izgradnji takve opreme, koja će dovesti do održive proizvodne baze koja će biti u
mogućnosti isporučiti visoke dodane vrijednosti proizvoda i prilagodljivu proizvodnju. Povećana
inteligentnost proizvodne opreme (Internet stvari) također omogućuje sustavni pristup strojevima u
mogućnosti da uče jedni od drugih i utječu na odnos čovjeka i stroja.
2.3.2. Sustavno inženjerstvo u mehatronici
Sustavno inženjerstvo u mehatronici je sinergijska kombinacija strojarstva, elektroničkog inženjerstva
i programskog inženjerstva usmjereno oblikovanju računarsko-kontroliranih elektromehaničkih
produkata i sustava.
Svrha ovog interdisciplinarnog inženjerstva (vidi sliku) je studija automata iz inženjerske perspektive,
a namijenjena kontroli naprednih hibridnih sustava.
Slika 7: Sustavno inženjerstvo u mehatronici
2.3.2.1. Međusektorsko istraživanje
Interakcija i integracija međusektorskih istraživanja prikazana je na slijedećoj slici:
44
Slika 8: Interakcija i integracija međusektorskih istraživanja
2.3.2.2. Novi poslovni modeli
Mehatronički sustavi omogućuju oblikovanje i implementaciju novih poslovnih modela (fleksibilni
poslovni sustavi, holonički poslovni sustavi, integrirana isporuka proizvoda ili usluge „od kraja do
kraja“ npr.). Ilustracija na slijedećoj slici:
Slika 9: Mehatronički oblikovani novi poslovni model
45
2.3.2.3. Sustavi i strojevi adaptivne proizvodnje
Kompleksni adaptivni sustav je dinamička mreža koja se sastoji od mnogo agenata (koji mogu
predstavljati stanice, vrste, pojedince, tvrtke, države) koji djeluju paralelno, konstantno djeluju i
reagiraju na ono što rade drugi agenti. Takvi sustavi sami po sebi nastoje biti raspršeni i
decentralizirani. Ako ima bilo kakvog koherentnog ponašanja u sustavu, to proizlazi iz konkurencije i
suradnje agenata međusobno. Cjelokupno ponašanje sustava je rezultat velikog broja odluka donesenih
u svakom trenutku od individualnih agenata43.
Konceptualni model takovih sustava prikazan je na slijedećoj slici:
Slika 10: Sustavi i strojevi adaptivne proizvodnje
2.3.2.4. Okvir za ostvarenje visokih performansi
Komponente i strukture za ostvarenje visokih performansi prikazuje slijedeća slika:
Slika 11: Komponente i strukture za ostvarenje visokih performansi
2.3.2.5. Ukupni troškovi životnog ciklusa (uključujući i troškove zaštite
okoliša)
Slika 12: Ukupni troškovi životnog ciklusa
47
2.3.2.6. Okvir interakcija faktora adaptivne proizvodnje
Slika 13: Okvir interakcija faktora adaptivne proizvodnje
48
2.3.2.7. Faktori i interakcije za ostvarenje visoke performanse
Slika 14: Faktori i interakcije za ostvarenje visoke performanse
2.4. Grafički dizajn i tehnologije u tiskarstvu
2.4.1. Grafički dizajn
Grafički dizajn je profesionalna disciplina koja se fokusira na vizualne komunikacije u svom
najjednostavnijem obliku. Grafički dizajneri razmišljaju kritički i rješavaju probleme kombinirajući
pritom umjetničke i tehničke vještine te biraju mjesto, riječi i slike kako bi stvorili vizualne prikaze
ideja i poruka. Dizajneri se prvenstveno fokusiraju na tiskane medije, kao što su brošure, promotivni
plakati, knjige i časopisi, logotipi, brendiranje i još mnogo toga. Vještine grafičkog dizajna koriste se
u, ali se ne ograničavaju, dizajnu korporativnih identiteta, web dizajnu, pokretnom grafičkom dizajnu,
reklamnom dizajnu i u ambalaži. Koristeći standardni industrijski softver, studenti razvijaju tehničke
vještine za stvaranje smislenih i kreativnih dizajna koji vizualno komuniciraju s ciljanom publikom.
Grafički dizajneri, ručno ili pomoću računalnog softvera, stvaraju vizualne koncepte, pomoću kojih
komuniciraju ideje kako bi nadahnuli, informirali i pridobili potrošače. Važne kvalitete grafičkih
dizajnera:
• Umjetničke vještine. Grafički dizajneri moraju biti u stanju stvoriti rješenja koja su umjetnički
zanimljiva i privlačna za klijente i potrošače. Grube ilustracije dizajnerskih ideja rade se ili ručnim
skiciranjem ili pomoću računalnog programa.
49
• Komunikacijske vještine. Grafički dizajneri moraju komunicirati s klijentima, kupcima, i drugim
dizajnerima kako bi bili sigurni da njihovi projekti točno odražavaju željenu poruku i učinkovito
izražavaju informacije.
• Računalne vještine. Većina grafičkih dizajnera, za pripremu dizajna, koristi specijalizirani softver
za grafički dizajn.
• Kreativnost. Grafički dizajneri moraju biti u stanju smisliti nove pristupe komuniciranju ideja
prema potrošačima te za svoje klijente razvijaju jedinstveni dizajn koji prenosi prepoznatljivo
značenje
• Timski rad. Grafički dizajneri često rade na projektima zajedno s drugim grafičkim dizajnerima,
poslovnim analitičarima, piscima i programerima te moraju surađivati kako bi stvarali uspješne
web stranice, publikacije i druge proizvode.
• Vještine upravljanja vremenom - organiziranost. Grafički dizajneri često rade na više projekata
u isto vrijeme, svaki od tih projekata ima drukčiji rok, stoga grafički dizajneri moraju biti dobro
organizirani
Redefiniranje grafičkog dizajna
Redefiniranje 'grafičkog dizajna' kao 'dizajna vizualnih komunikacija' - nova definicija proširuje
granice kako bi se uzele u obzir tehnološke inovacije i njihova demokratska priroda.
Web dizajn i dizajn e-Literature
Razvoj tehnologija zahtjeva da se dizajnerska rješenja prilikom projektiranja ravnopravno planiraju za
realizaciju u tiskanom i digitalnom izdanju - web stranice. Isti dizajnerski zadatak danas zahtjeva
jednako aplikativno rješenje za realizaciju u tiskanom obliku, za web stranicu, e- literaturu,
multimedijalni prikaz (reklame). TVZ je razvio i uveo predmete oblikovanje e literature -dizajn
multimedije - oblikovanje web stanica.
Komunikacijski dizajn
Komunikacijski dizajn sve više postaje struka koja integrira idiome i pristupe drugih disciplina u
višedimenzionalnu i hibridnu vizualnu sposobnost.
Granica između dizajnerskih disciplina su sve manje, zahvaljujući razmjeni naprednih digitalnih alata i
znanja. Radni proces dizajn-ima (multiplayer) donosi i veću složenost, te komunikacijski dizajneri
moraju redefinirati svoju ulogu i svrhu u proširenom kontekstu medija dominiranog grupnim načinom
komunikacije.
Suradnja
Uz sve manje granica između disciplina, uređaja, vremenskih zona i komunikacijskih prostora dolazi
novi način suradnje:
• Suradnja je interaktivna
• Suradnja se temelji na razumijevanju i dogovaranju
• Suradnja je smislena
• Suradnja je kontinuirana
• Suradnja je osobna
Prilike i izazovi
Nove tehnologije (proširena stvarnost (augmented reality), pametni telefoni i društveni mediji)
proširile su način na koji dizajneri komuniciraju kako bi uključili vizualne, zvučne, somato-senzorne,
okusne i/ili mirisne komponente. Multi-platforma za isporuku sadržaja je sada norma.
50
Tehnologije važne za buduće komunikacijske dizajnere
Tehnologija e-tinte - e-tinta se uglavnom koristi za ekrane e-knjiga, ali planovi za idućih tri do pet
godina pokazuju širok spektar primjena, kao što je promjena boje kućišta uređaja, koja će nam
omogućiti, primjerice, da promijenimo boju telefona za svaku prigodu. Reklamni panoi koji koriste e-
tintu mogli bi zamijeniti LED verzije, koje na sunčevoj svjetlosti imaju visoke razine potrošnje
energije i lošu boju, te će raditi na principu odražavanja ambijentalnog svjetla i imati vrlo malu
potrošnju energije. E-obrazac bi također mogao postati primjenjiv u sljedećih 10 do 20 godina. S
bojama jednake kvalitete kao u magazina, ovi tanki uređaju bi se mogli zamotati poput papira i puniti
na suncu ili na sobnoj rasvjeti.
3D vizualne tehnologije - u budućnosti bi mogli imati futuristički 3D; fizički ekran napravljen od
tisuća letećih nano-strojeva koji komuniciraju međusobno i s mrežom te se kreću u stvarnom vremenu
kako bi stvorili ekran. Korisnik bi mogao imati ekran kada god poželi - nano-strojevi premjestili bi se
na sredinu prostorije i prikazali pravi trodimenzionalni objekt. Postojeći prototip je napravljen od
tisuća nano-strojeva, ali HD slika bi mogla zahtijevati oko 100 milijuna nano strojeva, od kojih bi
svaki prikazivao piksel te bi zajedno zahtijevali veliku mrežnu propusnost.
Virtualna stvarnost i proširena stvarnost - Tehnologija virtualne stvarnosti omogućuje toliko
precizno stvaranje objekata i okruženja da ih se može promatrati kao prave, dok tehnologija proširene
stvarnosti počinje s postojećom stvarnosti te dodaje slojeve komplementarnih umjetnih elemenata i na
taj način pojačava svijest o vlastitoj stvarnosti.
Evolucija koncepta proizvoda - tradicionalni koncept proizvoda brzo se mijenja. Neki od razloga za
to su inovativni materijali i ugrađeni softver. Ovi pametni materijali imaju poseban značaj u
dizajnerskom sektoru. Iako su materijali međusobno različiti, oni dijele jedno svojstvo, odnosno u
mogućnosti su promijeniti svoje osobine u odnosu na svoju okolinu ili na druge izravne utjecaje. Na
primjer, termo-kromna tinta mijenja boju prilikom promjena temperature, dok foto-kromna tinta
mijenja boju reagirajući na varijacije u osvjetljenju. Postoje i materijali koji emitiraju svjetlost kada su
stimulirani elektroničkim putem, poput elektroluminiscentnih i fluorescentnih materijala, dok drugi,
poput polimernih gelova, mogu mijenjati oblik i volumen ovisno o malim promjenama u svom
okruženju kao što su promjene temperature ili električnog polja. Osim inovativnih materijala, postoji
još jedan trend koji doprinosi proizvodnom konceptu: softver koji djeluje kao sastavni dio predmeta.
Ovaj trend pretvara proizvode u usluge, zahtijevajući preispitivanju cjelokupnog lanca vrijednosti,
uključujući i dizajnerski aspekt.
Crowdsourcing u grafičkom dizajnu - Jedna od najzanimljivijih primjena tehnologije u ovom
području je takozvani Crowdsourcing (korištenje sposobnosti zajednice za zajedničko dobro),
fenomen koji se bavi Internet zajednicom i njezinim znanjem o određenoj temi, poput dizajna majica,
pakiranja ili rješavanja matematičkih zadataka. Projekt je otvoren za sve zainteresirane volontere, bez
obzira na mjesto, dok god oni imaju pristup Internetu. Tvrtke povremeno nude nagradu za najbolje
rješenje.
2.4.2. Istraživačka područja računalne grafike
Računalni vid44
• 3D rekonstrukcija na temelju slike
44 Računalni vid je znanstvena i tehnološka disciplina koja se bavi teorijom izrade te samom izradom sustava koji služe pribavljanju informacija iz slike, bilo da je to iz jedne ili više fotografija, video sekvence ili medicinskih uređaja (primjerice CT skeneri). Neke od poddisciplina računalnog vida su
Semiconductor Field Effect Transistor) i napredne strategije upravljanja.
Fotonika
Fotonika može pružiti nove načine otkrivanja, liječenja pa čak i sprečavanje bolesti i na taj način
doprinijeti zdravstvu. Može prevladati ograničenja računalne elektronike kroz optičko ili čak kvantno
računalstvo. Može pomaknuti komunikaciju u terabitnu fazu dramatičnim povećanjem podatkovnog
kapaciteta i brzine prijenosa podataka, istovremeno smanjujući ugljični otisak mreže i ukupnu
potrošnju. III-V poluvodiči48 te čak i organski poluvodiči moći će pružiti hardverske alate za,
korisnicima jednostavnu, komunikacije pomoću novih zaslona, npr. one fleksibilne, mobilne sustave
projekcija ili 3D televizije. U tom području je upravo započeo trend prelaska iz pojedinih komponenti
prema integriranim sustavima.
45 FLOPS (eng. FLoating point OPerations per Second) je mjerna jedinica koja se koristi pri mjerenju brzine procesora. Jedan FLOPS označava jednu matematičku operaciju sa pomičnim zarezom (engl. floating point) u sekundi. 46 Gartner: Chip industry tracking toward 450mm production in 2018: A 300mm wafer is about the
size of a dinner plate. A 450mm wafer, the size of an extra-large pizza, can hold twice as many die
(the die are the individual chips.). More die on the wafer means that chipmakers can processes more
chips at each stage of the production process, increasing manufacturing capacity and thereby cutting
costs.
47 Essentially all wafer process and quality control tools will require the new equipment for 450mm production such as: photolithography, deposition, etching, electroplating, imaging, defect analysis and electrical testing. 48 The integration of III–V semiconductor devices with silicon is one of the most topical challenges in current electronic materials research. The combination has the potential to exploit the unique optical and electronic functionality of III–V technology with the signal processing capabilities and advanced low-cost volume production techniques associated with silicon. Key industrial drivers include the use of high mobility III–V channel materials (InGaAs, InAs, InSb) to extend the performance of Si CMOS, the unification of electronics and photonics by combining photonic components (GaAs, InP) with a silicon platform for next-generation optical interconnects and the exploitation of large-area silicon substrates and high-volume Si processing capabilities to meet the challenges of low-cost production, a challenge which is particularly important for GaN-based devices in both power management and lighting applications. http://iopscience.iop.org/0268-1242/28/9/090301/pdf/0268-1242_28_9_090301.pdf
Očekuje se da će se ova infrastruktura sastojati uglavnom od pametnih osobnih uređaja i ugrađenih
sustava s jedne strane Interneta i brojnih različitih poslužiteljskih farmi (računarstvo u oblaku) s druge.
Internet računala i Internet stvari (Internet-of-Things) omogućuje pristup udaljenim senzorskim
podacima i kontrolu fizičkog svijeta iz daljine.
Kombinacija prikupljenih podataka i podataka iz drugih različitih izvora (ontologija Interneta) dovodi
do novih inovativnih usluga koje nadilaze usluge koje pružaju postojeći izolirani sustavi.
Razvoj pametnih objekata koje prikupljaju podatke i kontroliraju fizičko okruženje iz daljine
predstavlja i ozbiljan izazov za informacijsku sigurnost kao i sigurnost općenito.
Kognitivni sustavi51 i sve veća kognitivna kompleksnost velikih sustava – pametni gradovi, pametni
planet - tema je od vrlo velike važnosti. Pravi uspjeh kognitivnog računalstva neće se mjeriti po tome
koliko je uspješno kopiralo sposobnosti ljudskog mozga – mjeriti će se po tome koliko će uspjeti u
poboljšavanju ljudskog života i u pružanju informacija koje su nam potrebne da bismo oslobodili
sposobnost kreativnog rješavanja problema u trenucima u kojima se suočavamo s najtežim
izazovima52.
Pouzdanost
Sveprisutnost računalnih sustava i oslanjanje na njihove usluge čini ih nezamjenjivim dijelom
današnjeg života. Stoga je izuzetno važno smanjiti učestalost kvarova takvih sustava i njima
uzrokovanih šteta na prihvatljiv nivo.
49 Micro-Electro-Mechanical Systems, or MEMS, is a technology that in its most general form can be defined as miniaturized mechanical and electro-mechanical elements (i.e., devices and structures) that are made using the techniques of microfabrication. The critical physical dimensions of MEMS devices can vary from well below one micron on the lower end of the dimensional spectrum, all the way to several millimeters. https://www.mems-exchange.org/MEMS/what-is.html 50 this significant new technology will help run factories, optimize widely spread processes, monitor the weather, detect the spread of toxic gases in chemical spills, and even provide precious extra time in advance of tornados and earthquakes. 51 2. Izazov EU - Kognitivni sustavi i robotika: Razviti ICT sustave koji ce biti sposobni učiti, razmišljati i biti interaktivni s ljudima. Ovi sustavi trebaju biti usmjereni na industrijsku proizvodnju, zdravstvenu zaštitu, javnu sigurnost, obrazovanje i zaštitu okoliša. 52 http://www.mipro.hr/default.aspx?language=hr-HR&newsid=9d2b772b-aa2f-4ee3-90c0-9aa96d42de22
koncepta i manipulacije simbolima, strojno učenje, autonomno ponašanje, razumijevanje i prevođenje
prirodnih jezika, samoorganizacija, pametno sučelje čovjeka i računala, kognitivna složenosti,
prikupljanje podataka iz vrlo velikih skupova podataka i multimedijalnih izvora (BIG DATA),
zaboravljanje, prepoznavanje slike.
53 Europa 2020 (http://www.mingo.hr/public/documents/eu_hr.pdf), Obzor 2020 (http://www.obzor2020.hr/obzor2020/sto-je-obzor-2020), Digitalna Agenda 2020 (http://ec.europa.eu/digital-agenda/digital-agenda-europe) 54 Temeljena na znanosti o uslugama (Science of Services) 55 Cognitive computing systems learn and interact naturally with people to extend what either humans or machine could do on their own. They help human experts make better decisions by penetrating the complexity of Big Data. http://www.research.ibm.com/cognitive-computing/index.shtml#fbid=fSps0LMLMzY
metode i platforme za oblikovanje temeljem modela, analiza podataka i značajki istraživanjem velikih
skupova podataka za potporu donositeljima odluka, vizualizacija velikih skupova podataka, analize
velikih skupova podataka (javnih i privatnih) na bazi modela.
Novi računalni programski jezik imitira ljudski mozak
Ljudski mozak, koji je svakako neka vrsta kompjutora, radi puno drugačije od postojećih računala.
Mozak je masivno paralelan i masivno opširan kompjutor koji generira oko 1016 procesa u sekundi.
Nastaju nove paradigme programiranja koje omogućuju izgradnju složenih kognitivnih algoritama i
aplikacija temelje se na nizu sinapsi i neurona te mrežama neuro-sinaptičkih jezgri s progresivnim
povećanjem veličine i složenosti57.
56 Postoji mnogo definicija i interpretacija računarstva u oblaku (engl. cloud computing), ali svima je zajednička osnovna ideja – iznajmljivanje računalnih resursa po potrebi. 57 Cognitive Computing Programming Paradigm: A Corelet Language for Composing Networks of Neurosynaptic Cores http://www.research.ibm.com/software/IBMResearch/multimedia/IJCNN2013.corelet-language.pdf
• Meta programiranje, odraz ili pristup apstraktno razgranatoj sintaksi
• Veći naglasak na distribuciju i mobilnost
• Integracija s strukturiranim i nestrukturiranim bazama podataka, uključujući XML, relacijske,
semantičke i ontološke baze podataka
• Podrška za Unicode, tako da je izvorni kod (programski tekst) nije ograničen na ASCII znakove.
Na taj se način omogućava čitanje skripta koje nisu na latinici i/ili interpunkcije
• XML za grafička sučelja (XUL, XAML)
• Otvoreni kod kao razvojna filozofija jezika, uključujući i GNU zbirku i novije jezike kao što su
Python, Ruby i Squeak
• Aspekt-orijentirano programiranje - AOP omogućava programerima da kodiraju na mjestima
proširenih kodnih karakteristika
• Masivno paralelni jezici za kodiranje 2000 procesora GPU grafičke procesorske jedinice i super
kompjuterskih vektora uključujući OpenCL
Računalna arhitektura koja je trenutno na prekretnici i zahtjeva nove tehnike i pristupe
• Tehnološki pokretači: Tehnološki trendovi promijenit će oblike buduće računalne arhitekture
posebice, progresivno razilaženje stvarnog skaliranja i klasičnog skaliranja (Denard) što sve više
otežava ostvarivanje računalnih performansi povećavanjem broja tranzistora na čipu. Ograničenja
po pitanju snage i smanjena pouzdanost poluvodiča će u budućnosti otežati tradicionalno
skaliranje. Dolazak novih tehnologija za logičke uređaje, skladištenje i povezivanja bi u
budućnosti moglo promijeniti postojeći način rada.
• Aplikacijski pokretači: Računalne arhitekture također moraju reagirati na promjenjivu prirodu
aplikacija i softvera. Posljednjih godina su se pojavile multimedijske aplikacije i podatkovno-
intenzivna računanja, kao i opsežan rast mobilnih i ugradbenih računala s jedne strane, te golemi
podatkovni centri s druge. Sve ovo tjera nas da ponovno razmislimo o jednostavnim arhitekturama
sučelja (učitavanja, pohrana, izračuni) koje su već desetljećima nepromijenjene.
• Metrike i ciljevi: Važan trend koji zahtjeva arhitekturnu pozornost odnosi se na metrike i ciljeve
prema kojima se vrednuju računalni sustavi. Dok je računarstvo donedavno bilo usmjereno
58 Automated program synthesis has the potential to make programming and the design of systems easier by allowing programs to be specified at a higher-level than executable code. 59 Dretva, u apstraktnom značenju predstavlja vezu između izvedenih instrukcija programa. Naime, program se obavlja tako da se slijedno izvode njegove instrukcije. Izbor slijedeće instrukcije ovisi o strukturi programa i o nekoj vrijednosti u programu, međutim, uvijek je samo jedan, tako da se može reći da instrukcije povezuje jedna nit, odnosno, dretva upravljanja.
57
isključivo na performansu, sada je jasno da nove metrike zahtijevaju posebnu pažnju. Osim
performansi, od računalnog sustava se očekuje pouzdanost i sigurnost, te da je fleksibilan i
skroman po pitanju energetskih troškova. Postizanje ovih ciljeva zahtijeva snažnu suradnju
hardvera i softvera, zbog čega je bitno da računalo bude dizajnirano s odgovarajućim
mehanizmima i sučeljima koje će olakšati ovu suradnju.
Budućnost algoritma
• Sveprisutnost algoritama je sljedeći logički korak u našoj tehnološkoj evoluciji te možda i
obilježava našu evoluciju prema statusu super-vrste.
• Algoritmi prevode procese u naredbe koje računalni stroj može shvatiti, na temelju matematičkog,
statističkog i logičkog okvira. Obično su razvijeni kako bi smanjili računalne korake koji su
uključeni u procese ili formule i na taj način maksimirali računarsku učinkovitost u korištenju
računalnih resursa, te istovremeno poboljšali točnost i provjerljivost.
• U budućnosti će gotovo svaki proces ili metoda biti pretvoreni u algoritam za računarstvo, dok
god se taj proces može definirati kao niz matematičkih i logičkih izjava, koje se mogu izvršavati
na Turingovom stroju60.
• Svi programi i sve industrije svijeta su infiltrirani algoritmima, primijenjenim u područjima
proizvodnje, logistike i inženjerstva. Pokrivaju standardne metode operacijskih istraživanja, kao
što su linearno programiranje, kontrola procesa i optimizacija, simulacija, čekanje, teorije
raspoređivanja i pakiranja, analiza kritičnih puteva, upravljanje projektima i kontrola kvalitete.
• Inženjeri i znanstvenici ih sve više povezuju s metodama i tehnikama umjetne inteligencije kao što
su Bayesova i Neuronska mreža, Fuzzy logika i Evolucijsko programiranje, kako bi optimizirali
procese i riješili složene znanstvene probleme.
• S vremenom su algoritmi prošireni na sva polja ljudskog djelovanja, uključujući: poslovanje i
financije, informatiku i komunikaciju, robotiku, dizajn i grafiku, medicinu i biologiju, ekosustav i
okoliš te astronomiju i kozmologiju; u procesu koji primjenjuje dubinsku analizu podataka (data
mining), otkrivanje znanja, te metode i tehnike prognostike i predviđanja nad sve većim i većim
skupinama podataka (BIG DATA).
• Ostale algoritamske aplikacije pokrivaju cijela sub-područja znanja kao što su: teorija igara,
strojno učenje, prilagodljiva organizacija, strateško odlučivanje, ekonometrija, bioinformatika,
analiza i optimizacija mreže, raspodjela resursa, planiranje, upravljanje opskrbnom mrežom i
logistika prometa.
• Osim toga, sve više aplikacija ulazi u vrtlog algoritma koji su nekoć bili "rezervirani" za
stručnjake poput stručnjaka za analizu srca i analizu moždanih valova, genoma i istraživanje
strukture proteina, modeliranje kvantnih čestice, formalnih matematičkih dokaza, kontrolu zračnog
i cjelokupnog prometnog sustava, prognozu vremena, automatsku vožnju vozila, financijski
inženjering, burzovno trgovanje i enkripcijsku analizu.
• Mnoga takva područja također uključuju visok životni rizik, kao što je upravljanje teškim
strojevima, automatska kontrola vozila i prometa, te donošenje ključnih odluka koje se odnose na
upravljanje infrastrukturom poput: sustava brana, elektrana, električnih mreža, voznih parkova,
konstrukcija mostova i cesta, prekrcaja kontejnera i integralnog prometa.
60 Turingovi strojevi su iznimno jednostavni apstraktni uređaji za manipulaciju znakovima (simbolima) koji - unatoč jednostavnosti dizajna - mogu biti prilagođeni da simuliraju logiku bilo kojeg računalnog algoritma (uz sadašnje poimanje algoritma). Opisao ih je 1936. Alan Turing. Turingovi strojevi ne koriste se u praktične svrhe, već u misaonim eksperimentima, gdje najvažniju primjenu nalaze u istraživanju granica mogućnosti izračunavanja računalnim algoritmima. Proučavanje njihovih svojstava pruža dalekosežne uvide u pitanja računalne znanosti i teorije složenosti.
58
• Web je nova infrastruktura za algoritme što donosi nove dalekosežni utjecaje na ukupni razvoj
društva.
Predviđanje budućnosti računarstva
Programsko okruženje s mijenja
• Distribuirana obrada u kojoj platforma na kojoj program može biti pokrenut više nije jedan stroj ili
procesor.
• Virtualna okruženja u kojima je program objekt u 3D virtualnom svijetu.
2016 Kvantno računarstvo61
• Iako je kvantno računarstvo još uvijek u relativno mladoj dobi, eksperimenti su izvedeni u kojima
su kvantne računske operacije izvedene na vrlo malom broju qubita. Istraživanja i u teoretskim i u
praktičnim područjima nastavljaju frenetičnim tempom, i vlade mnogih država te napose agencije
za financiranje vojnih tehnologija potpomažu istraživanje kvantnoga računalstva kako bi se
kvantna računala razvila za civilne svrhe, kao i za one koje se tiču pitanja od nacionalne
sigurnosti, kao što je kriptoanaliza.
• Scott Aaronson predviđa da će do 2025. nastavni program dodiplomskog studija fizike upoznati
studente s kvantnom mehanikom pomoću kvantnog računarstva.
2018 Postojana računalna memorija
Performanse Flash memorija povećati se do te mjere da će nadmašiti radnu memoriju (RAM) na
računalima, eliminirajući potrebe i za hard diskom i RAM-om, te ih zamijeniti s jednom jedinicom
koja obavlja obje funkcije.
2018 Sveprisutno praćenje
Nano tehnološki bežični komunikatori i Internet stvari: Gotovo sve bi se moglo označiti i pratiti na
globalnoj razini 24/7. Nema više oglasa o nestalim osobama na tetrapacima od mlijeka, ili nestalih
tetrapaka mlijeka.
2021 Simulirani glumci
Svi novi filmovi stvaraju se digitalno. Realistično simulirana akcija postala je mnogo jeftinija te ju je
lakše kontrolirati.
2.5.3. Budući sustav internetskih poduzeća
Atributi internetskih poduzeća budućnosti62:
61 Kvantno računalo je bilo kakav uređaj za računanje koji izravno koristi različite kvantnomehaničke fenomene, kao što su superpozicija i povezanost (spregnutost), kako bi obavile operacije nad podacima. U klasičnom (ili konvencionalnom) računalu, količina podataka je mjerena bitovima - u kvantnom su računalu podatci mjereni qubitovima (od engl. quantum bit). Osnovno načelo kvantnoga računanja jest to da se kvantna svojstva čestica mogu koristiti za predstavljanje i strukturiranje podataka, i da kvantni mehanizmi mogu biti iskorišteni za izvođenje operacija nad ovim podacima 62 Future Internet Enterprise Systems (FInES) has emerged as a field of activity that aims at enabling enterprises, including SMEs, by means of ICT, to exploit the full potential of the Future Internet. http://cordis.europa.eu/fp7/ict/enet/ei_en.html
Prelaženje granica i potreba za mogućnostima upravljanja granicama
E-uprava u kontekstu društveno-demografskih promjena
Zaštita privatnosti i osobnog identiteta
61
3. Projekcija potražnje za zanimanjima i kompetencijama
3.1. Definicijski dio
3.1.1. Grupa profesionalnih zanimanja (Professionals Group)
Grupa profesionalnih zanimanja (International standard classification of occupations ISCO-08 major
group 2) obuhvaća zanimanja u kojima glavnina poslova zahtijeva visoki nivo profesionalnih znanja i
iskustva u područjima prirodnih, tehničkih, društvenih i humanitarnih znanosti. Glavnina poslova se
ostvaruje rastućim potrebama korištenja postojećih znanja, primjenu znanstvenih i umjetničkih
koncepata i teorija u rješavanju problema, uz spoznavanje i primjenu rastuće sustavnosti navedenih
interakcija (sustavnost, kompleksnost). Najveći dio zanimanja u glavnoj grupi zahtjeva vještine
četvrtog ISCO-08 nivoa vještina, uobičajeno stečenih kao rezultat ISCED 97 razine 5 i 6, te ISCED 2011
razina od 5 do 8.
Sukladno navedenoj definiciji, ljudi zaposleni unutar ISCO-08 glavnoj grupi 2 mogu se smatrati
ljudskim resursima u znanosti i tehnologiji (human resources in science and technology (HRST)).
3.1.2. Klasifikacijske liste
3.1.2.1. Temeljem ILO64
2 Professionals 21 Science and engineering professionals 22 Health professionals 23 Teaching professionals 24 Business and administration professionals 25 Information and communications technology professionals 26 Legal, social and cultural professionals 2 Professionals 21 Science and engineering professionals
24 Business and administration professionals 25 Information and communications technology professionals 251 Software and applications developers and analysts
2511 Systems analysts 2512 Software developers 2513 Web and multimedia developers 2514 Applications programmers 2519 Software and applications developers and analysts not elsewhere classified
252 Database and network professionals 2521 Database designers and administrators 2522 Systems administrators 2523 Computer network professionals 2529 Database and network professionals not elsewhere classified
3.1.2.2. EUROSTAT klasifikacija65
ISCO2 Professionals
ISCO21 Physical, mathematical and engineering science professionals
ISCO22 Life science and health professionals
ISCO23 Teaching professionals
ISCO24 Other professionals
Detail
ISCO2 Professionals
ISCO21 Physical, mathematical and engineering science professionals
ISCO211 Physicists, chemists and related professionals
ISCO212 Mathematicians, statisticians and related professionals
ISCO213 Computing professionals
ISCO214 Architects, engineers and related professionals
NKZ 2010. namijenjena je prikupljanju, obradi i diseminaciji službenih statističkih podataka o zanimanjima. Osigurava sustav za razvrstavanje i povezivanje podataka o zanimanjima koji se dobivaju iz različitih statističkih istraživanja (Popis stanovništva, Anketa o radnoj snazi, Anketa o potrošnji kućanstava) te iz administrativnih podataka. NKZ 2010. u potpunosti je usklađen s Međunarodnom standardnom klasifikacijom zanimanja - ISCO-08 (International Standard Classification of Occupations, 2008 version) koju je razvila Međunarodna organizacija rada (ILO). Jedinu razliku u strukturi klasifikacije čini skupina 1115 koja je uvedena zbog nacionalnih potreba.
7.1. Rod zanimanja Rod zanimanja najviša je razina razvrstavanja zanimanja, koja je označena jednoznamenkastom šifrom. U klasifikaciji postoje ovi rodovi zanimanja: 1. Čelnici i članovi zakonodavnih tijela, čelnici i dužnosnici državnih tijela, direktori 2. Stručnjaci i znanstvenici - obuhvaća zanimanja čija glavnina poslova i zadaća zahtijeva visoki stupanj stručnog znanja na području prirodnih, tehničkih, biotehničkih, društvenih i humanističkih znanosti, u biomedicini i zdravstvu te umjetnosti. Tu su obuhvaćena i zanimanja znanstvenika koji povećavaju količinu znanja, primjenjuju znanstvene ili umjetničke spoznaje i teorije, obrazuju na sustavan način ili se zapošljavaju u povezanosti tih triju aktivnosti. Zanimanja ovog roda su 7, 8, 9, stupnja složenosti 3. Inženjeri, tehničari i srodna zanimanja 4. Uredski i šalterski službenici 5. Uslužna i trgovačka zanimanja 6. Poljoprivredni, lovno-uzgojni, šumski i ribarski radnici 7. Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji 8. Rukovatelji strojevima, vozilima i sastavljači proizvoda 9. Jednostavna zanimanja 0. Vojna zanimanja ROD 2. STRUČNJACI I ZNANSTVENICI VRSTA 21. - DIPLOMIRANI INŽENJERI I SRODNI STRUČNJACI I ZNANSTVENICI PODVRSTA 211. - DIPLOMIRANI FIZIČARI, KEMIČARI I SRODNI STRUČNJACI
2111. DIPLOMIRANI INŽENJERI FIZIKE I ASTRONOMI 2112. DIPLOMIRANI METEOROLOZI 2113. DIPLOMIRANI INŽENJERI KEMIJE 2114. DIPLOMIRANI INŽENJERI GEOLOGIJE I GEOFIZIKE
PODVRSTA 212. - DIPLOMIRANI MATEMATIČARI I STATISTIČARI
PODVRSTA 214. - DIPLOMIRANI INŽENJERI TEHNIKE I TEHNOLOGIJE I SRODNI STRUČNJACI
2141. DIPLOMIRANI INŽENJERI ARHITEKTURE, URBANIZMA I PROMETA 2142. DIPLOMIRANI GRAĐEVINSKI INŽENJERI 2143. DIPLOMIRANI INŽENJERI ELEKTROENERGETIKE I ELEKTROSTROJARSTVA 2144. DIPLOMIRANI INŽENJERI ELEKTRONIKE I TELEKOMUNIKACIJA 2145. DIPLOMIRANI STROJARSKI I BRODOGRAĐEVNI INŽENJERI 2146. DIPLOMIRANI INŽENJERI KEMIJSKE TEHNOLOGIJE, PREHRAMBENE TEHNOLOGIJE I BIOTEHNOLOGIJE 2147. DIPLOMIRANI INŽENJERI RUDARSTVA I METALURGIJE 2148. DIPLOMIRANI INŽENJERI GEODEZIJE I KARTOGRAFIJE 2149. DIPLOMIRANI INŽENJERI D.N.
PODVRSTA 215. - DIPLOMIRANI SNIMATELJI I MONTAŽERI SLIKE I ZVUKA
2150. DIPLOMIRANI SNIMATELJI I MONTAŽERI SLIKE I ZVUKA
Ekscerpt68: 2 Znanstvenici/znanstvenice, inženjeri/inženjerke i stručnjaci/stručnjakinje 21 Znanstvenici/znanstvenice, inženjeri/inženjerke i stručnjaci/stručnjakinje 211 Stručnjaci/stručnjakinje fizikalnih znanosti i geoznanosti 2111 Fizičari/fizičarke i astronomi/astronomke 2112 Meteorolozi/meteorologinje 2113 Kemičari/kemičarke 2114 Geolozi/geologinje i geofizičari/geofizičarke 212 Matematičari/matematičarke, aktuari/aktuarke i statističari/statističarke 2120 Matematičari/matematičarke, aktuari/aktuarke i statističari/statističarke 213 Stručnjaci/stručnjakinje bioloških i srodnih znanosti 2131 Biolozi/biologinje, botaničari/botaničarke, zoolozi/zoologinje i srodni stručnjaci/stručnjakinje 2132 Savjetnici/savjetnice u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu 2133 Stručnjaci/stručnjakinje za zaštitu okoliša 214 Stručnjaci/stručnjakinje tehničko-tehnoloških znanosti (osim elektrotehnike) 2141 Inženjeri/inženjerke industrijskog inženjerstva i proizvodnje 2142 Inženjeri/inženjerke građevinarstva 2143 Inženjeri/inženjerke za okoliš 2144 Inženjeri/inženjerke strojarstva 2145 Inženjeri/inženjerke kemijske tehnologije 2146 Inženjeri/inženjerke rudarstva, metalurgije i srodni stručnjaci/stručnjakinje
68 Nacionalna klasifikacija zanimanja, 2010. - NKZ 2010., Narodne novine, br. 147/2010 i 14/2011 http://www.dzs.hr/Hrv/important/Nomen/NKZ_2010/NKZ%202010_HR.pdf
2149 Stručnjaci/stručnjakinje tehničko-tehnoloških znanosti (osim elektrotehnike) d. n. 215 Inženjeri/inženjerke elektrotehnike 2151 Inženjeri/inženjerke elektroenergetike 2152 Inženjeri/inženjerke elektronike 2153 Inženjeri/inženjerke telekomunikacija 216 Arhitekti/arhitektice, urbanisti/urbanistice, geodeti/geodetkinje i projektanti/projektantice 2161 Arhitekti/arhitektice 2162 Krajobrazni arhitekti/krajobrazne arhitektice 2163 Industrijski i modni dizajneri/industrijske i modne dizajnerice 2164 Inženjeri/inženjerke urbanizma i prometa 2165 Kartografi/kartografkinje i geodeti/geodetkinje 2166 Grafički dizajneri/grafičke dizajnerice i dizajneri/dizajnerice multimedijskih sadržaja
3.2. Europske CEDEFOP projekcije69
3.2.1. Projekcija ponude i potražnje za vještinama
Prognostički rezultati, temeljeni na sofisticiranim modelima i njihovim interakcijama70, indiciraju na
rast znanjima i vještinama intenzivnih poslova71. Neadekvatnost odgovarajućih znanja i vještina
povećava ranjivost ljudi na promjene na tržištima rada. Poslodavci, u cilju što boljeg korištenja
vještina, talenata i inovativnosti svojih zaposlenika, usmjeravaju i potiču njihov osobni profesionalni
rast i razvoj.
Svjetska kriza je imala dramatičan utjecaj na ekonomije i tržišta rada. Unatoč indikacijama da svjetska
ekonomija izlazi iz recesije, vrlo je vjerojatno da će se rast zapošljavanja postepeno oporavljati u
nekoliko slijedećih godina.
Opća je tendencija promjene strukture potrebnih znanja i vještina – pomak ka visoko kvalificiranom
radnom kontigentu.
Sektorske promjene nastavljaju trendove rasta prema ekonomiji usluga.
Perspektive zanimanja usmjerene su ka dominaciji znanjem i vještinama intenzivnih poslova.
Potrebe za budućim vještinama – povećanje potražnje za visokim i srednjim nivoom kvalifikacija.
69 http://www.cedefop.europa.eu/en/events-and-projects/projects/forecasting-skill-demand-and-supply/data-visualisations 70 Osnovni prognostički moduli potražnje jesu: E3ME makroekonomski model – skup multisektorskih makroekonomskih prognoza zapošljavanja; EDMOD – model zapošljavanja fokusiran na objašnjenje ekspandirajuće potražnje unutar sektora primjenom zajedničkih klasifikacija i izvora podataka; QMOD – modul kvalifikacija temeljen na sličnim izvorima podataka, inicijalno fokusiran na implikacije intenziteta kvalifikacija unutar zanimanja (potražnje), a bez interakcije sa ponudbenom stranom; RDMOD – modul potražnje za zamjenom/nadoknadom odlazećeg radnog kontigenta i rastućom mijenom profila potrebnih novih zanimanja. Više u: Skills supply and demand in Europe - Medium-term forecast up to 2020, str.25. – 28. Model ponude vještina temelji se na tri modula: E3ME; StockMOD – vjerojatnost stjecanja ratličitih nivoa kvalifikacija; FlowMOD – komplementarna analiza udjela kvalifikacija po starosnim grupama; str.25.29.; BALMOD – prognostika odnosa ponude i potražnje za kvalifikacijama. Konceptualni model prikazan je na stranici 33. 71 Skills supply and demand in Europe - Medium-term forecast up to 2020, str.2.
Filtriranjem podataka po kvalifikacijskim grupama, dobivju se slijedeće slike:
Slika 27: Stope rasta radne snage (%) u niskom kvalifikacijskom nivou u periodu 2015. do 2025.
Smanjenje stopa rasta u RH u niskom kvalifikacijskim nivou – u grupaciji sa državama negativnih
stopa rasta od -30% (-26,97%).
Slika 28: Stope rasta radne snage (%) u srednjem kvalifikacijskom nivou u periodu 2015. do 2025.
75
Srednji kvalifikacijski nivo ukazuje na povećanje stopa rasta radne snage za RH od 2,58%.
Slika 29: Stope rasta radne snage (%) u visokom kvalifikacijskom nivou u periodu 2015. do 2025.
Najviše stope rasta za RH očekuju se za visoki kvalifikacijski nivo sa 9,19%.
76
3.2.2.1.2. Brojčani pokazatelji rasta radne snage
Slika 30: Radna snaga u apsolutim brojevima u 2025. godini
Apsolutni broj radne snage svih nivoa kvalifikacija u RH u 2025. godini procijenjen je na 1.824.000
radnika.
Po kvalifikacijskim nivoima to iznosi:
Nizak nivo: 185.300
Srednji nivo: 1.089.500
Visoki nivo: 549.300
77
3.2.2.1.3. Vremenska serija rasta radne snage prema kvalifikacijskim nivoima
3.2.2.1.3.1. Vremenska serija rasta radne snage prema kvalifikacijskim nivoima
u EU28+
Slika 31: Vremenska serija rasta radne snage prema kvalifikacijskim nivoima u EU28+
78
3.2.2.1.3.2. Vremenska serija rasta radne snage prema kvalifikacijskim nivoima
u RH
Slika 32: Vremenska serija rasta radne snage prema kvalifikacijskim nivoima u RH
79
3.2.2.2. Zapošljavanje (Employment)
3.2.2.2.1. Ukupne stope rasta zapošljavanja
Slika 33: Ukupne stope rasta zapošljavanja (%) za period 2015. do 2025.
Za RH se procjenjuju ukupne stope rasta zapošljavanja od 8,44%.
80
Slika 34: Godišnje stope rasta zaposlenosti (%) za period 2000. do 2025.
Slika 35: Godišnje stope rasta zaposlenosti po kvalifikacijama (%) za period 2000. do 2025.
81
Slika 36: Godišnje stope rasta zaposlenosti po zanimanjima (%) za period 2000. do 2025
82
Slika 37: Godišnje stope rasta zaposlenosti visokih kvalifikacija (%) za period 2000. do 2025
Očekuju se visoke stope rasta zapošljavanja visoko kvalifikacijskog nivoa. Za RH stopa iznosi 15,69%.
83
Slika 38: Godišnje stope rasta zaposlenosti profesionalnih zanimanja (%) za period 2000. do 2025
U kategoriji profesionalnih zanimanja stopa rasta zapošljavanja u periodu 2015.-2025. za RH iznosi
25,97%.
3.2.2.2.2. Stope rasta zapošljavanja po izabranim sektorima75
PODRUČJE D: Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija
75 Unutar Europske zajednice uvedena je statistička klasifikacija ekonomskih djelatnosti pod nazivom NACE rev. 2, koja je stupila na snagu 19. siječnja 2007., a njena primjena počela je 1. siječnja 2008. Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007. – NKD 2007. (dalje u tekstu: NKD 2007.), usklađena je s NACE-om Rev. 2.
84
Slika 39: Stope rasta zapošljavanja PODRUČJE D: Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija
RH se nalazi u skupini zemalja sa negativnim stopama rasta: RH -18,4%, koja u 2025 donosi smanjenje
26.300 zaposlenih.
PODRUČJE F Građevinarstvo
85
Slika 40: Stope rasta zapošljavanja PODRUČJE F: Građevinarstvo
Prognozirana je umjerena stopa rasta za RH od 20,14%, koja u 2025 donosi 151.000 zaposlenih
PODRUČJE J Informacije i komunikacije
86
Slika 41: Stope rasta zapošljavanja PODRUČJE J Informacije i komunikacije
Prognozirana je umjerena stopa rasta za RH od 16,14%, koja u 2025 donosi 33.300 zaposlenih.
PODRUČJE M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti
87
Slika 42: Stope rasta zapošljavanja PODRUČJE M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti
Prognozirana je vrlo visoka stopa rasta za RH od 42,76% koja u 2025 donosi 41.000 zaposlenih.
88
3.2.2.3. Mogućnosti zaposlenja (Job Opportunity)76
3.2.2.3.1. Mogućnosti zapošljavanja u apsolutnim brojevima
Slika 43: Mogućnosti zapošljavanja u apsolutnim brojevima za period 2013. do 2025.
Mogućnost zapošljavanja u periodu 2013-2025 za RH procijenjena je na 930.900 radnika.
76 Job opportunities represent the sum of net employment change and replacement demand. The concept of replacement demand is based on the fact that some jobs become available due to people leaving work places for different reasons (retirement, migration etc.) These vacant positions need to be filled. In practice the replacement needs are much higher than the net change of employment (expansion demand). As the distribution of those leaving the labour forces is difficult to estimate on the yearly basis, the replacement needs for the period 2013 – 2025 are provided.
89
3.2.2.3.2. Mogućnosti zapošljavanja visokog kvalifikacijskog nivoa
Slika 44: Mogućnosti zapošljavanja visokog nivoa kvalifikacija u apsolutnim brojevima za period 2013. do 2025
Za visoki nivo kvalifikacija za RH je procijenjeni broj od 348.800 osoba. Od toga je procjenjena neto
promjena 116.900, a potražnja za zamjenom 231.900 osoba sa visokim kvalifikacijama. Slijedeće slike
ilustriraju strukturu po kvalifikacijskim nivoima. Najviši se rast neto promjena očekuje na nivou
visokih kvalifikacija, te visoki rast u predviđenju potražnje za zamjenama.
90
Slika 45: Neto promjena zapošljavanja u apsolutnim brojevima 2013. - 2025.
3.2.3. Projekcije za Republiku Hrvatsku77
Prenešeno iz: Hrvatska - Predviđanje ponude i potražnje za vještinama do 2020.
Hrvatska je postala 28. država članica Europske unije (EU-a) 1. srpnja 2013. U ovom se članku navode
ključne značajke tržišta rada u Hrvatskoj, kao i pregled ponude i potražnje poslova kako bi se pružio
uvid u izazove i mogućnosti za stanovništvo u Hrvatskoj. U analizi se koriste podaci iz projekta
Cedefop za predviđanje ponude i potražnje vještina (Okvir 1.78) koji omogućuje usporedbu s drugim
državama članicama EU-a.
Premda je općenito slično onom u EU-u, tržište rada u Hrvatskoj ima neke zanimljive specifičnosti.
Radna snaga u Hrvatskoj neznatno je mlađa, veći je udio osoba sa srednjim kvalifikacijama, a manji
udio osoba s niskim kvalifikacijama u odnosu na prosjek EU-a.
Predviđa se da će u Hrvatskoj do 2020. najveće mogućnosti zapošljavanja postojati u području
distribucije i prijevoza te netržišnih usluga. U usporedbi s ostatkom EU-a, Hrvatska ima relativno visok
udio zaposlenih u poljoprivredi i proizvodnji.
Kao i u ostatku Europe, u Hrvatskoj je zabilježen stabilan porast zaposlenosti između 2000. i 2008.
nakon čega je uslijedilo razdoblje gubitka radnih mjesta. Prema podacima Eurostat-a, u drugom
tromjesečju 2013. stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj iznosila je 18,4%.
Temeljni scenarij Cedefop-a koji se koristi za glavne zaključke predviđa da će se između 2017. i 2018.
stopa zaposlenosti na razini EU-a vratiti na razinu iz 2008. prije početka krize. Nasuprot tome, čak i
77 http://www.cedefop.europa.eu/en/publications-and-resources/country-reports/croatia-skills-forecasts-2025 78 Najnovija predviđanja Cedefop-a o ponudi i potražnji vještina do 2020. obuhvaćaju 28 država članica EU-a te Island, Norvešku i Švicarsku. Tri scenarija uzimaju u obzir globalni gospodarski razvoj do listopada 2012., kratkoročno makroekonomsko predviđanje Europske komisije i najnovije projekcije Eurostat-a o broju stanovnika. Pretpostavke svakog scenarija navedene su u nastavku. Temeljni scenarij: koristi se za glavne zaključke predviđanja. Pretpostavlja da zahvaljujući skromnom gospodarskom oporavku polako raste povjerenje. Dolazi do porasta ulaganja, osobne potrošnje kao i izvoza. Inflacija ostaje unutar ciljnog raspona, a kamatne stope su niske. Veći prihodi od poreza pomažu vladama u smanjenju duga. Optimistični scenarij: brži gospodarski oporavak donosi veće povjerenje, više stope ulaganja i osobne potrošnje. Izvozna potražnja je visoka. Inflacija raste, no kamatne stope ostaju niske jer veći prihodi od poreza pomažu vladama u uravnoteženju proračuna. Pesimistični scenarij: dugotrajna gospodarska kriza smanjuje povjerenje. Ulaganja i osobna potrošnja su na niskoj razini. Izvozna potražnja je slaba. Inflacija pada, a kamatne stope rastu da bi se izbjegla valutna kriza. Problemi s javnim dugom stvaraju dodatan pritisak za povećanje poreza i smanjenje potrošnje.
prema optimističnom scenariju Cedefop-a, zaposlenost će u Hrvatskoj 2020. i dalje biti ispod vrhunca
iz 2008. (Slika 46: Prošla i predviđena buduća zaposlenost, Hrvatska (u milijunima)).
Tijekom 2012. većina radnih mjesta u Hrvatskoj, otprilike 33,4%, pripadala je sektoru distribucije i
prijevoza (Slika 47: Struktura zaposlenosti po sektorima, Hrvatska (%)), što uključuje hotele,
ugostiteljstvo, maloprodaju i prijevoz.
U usporedbi s ostatkom EU-a, Hrvatska ima relativno visoku stopu zaposlenosti u primarnom sektoru
(uglavnom poljoprivredi) i proizvodnji. Oba sektora pružaju više radnih mjesta od sektora poslovnih
usluga koji uključuje bankarstvo, financije i računarstvo te pruža tek 8,7% radnih mjesta u Hrvatskoj,
što je uvelike ispod prosjeka EU-a koji iznosi otprilike 23%.
U Hrvatskoj bi trebalo doći do neznatnog smanjenja broja radnih mjesta u primarnom i proizvodnom
sektoru od danas do 2020., no i do porasta u sektorima građevinarstva, distribucije i prijevoza (Slika
48: Prošli i predviđeni budući trendovi u zaposlenosti, Hrvatska (u tisućama)).
Slika 46: Prošla i predviđena buduća zaposlenost, Hrvatska (u milijunima)
92
Slika 47: Struktura zaposlenosti po sektorima, Hrvatska (%)79
Slika 48: Prošli i predviđeni budući trendovi u zaposlenosti, Hrvatska (u tisućama)
Struktura zanimanja u Hrvatskoj slična je onoj na tržištu rada EU-a. Najbrojnija skupina zanimanja,
oko 18,2% u 2012., uključuje tehničare i slične stručnjake. S 13,5% Hrvatska ima treći najveći udio
obrtnika i radnika u povezanim djelatnostima u EU-u (Slika 4.). Također se predviđa porast
zaposlenosti u ovoj skupini zanimanja između 2012. i 2020.
79 Non-market services - Netržišne usluge Business & other services - Poslovne i druge usluge Distribution & transport - Distribucija i prijevoz Construction - Građevinarstvo Manufacturing - Proizvodnja Primary Sector & utilities - Primarni sektor i komunalna poduzeća
93
Slika 49: Struktura zanimanja, Hrvatska, 2012. (%)80
U istom se razdoblju predviđa porast zapošljavanja stručnjaka, no predviđanje ukazuje i na manji broj
operatera postrojenja i strojeva te poljoprivrednih radnika. Iako se u EU-u očekuje ukupno veći broj
članova zakonodavnih tijela, viših dužnosnika i menadžera, očekuje se da će u Hrvatskoj broj ljudi s
tim zanimanjima biti prilično stabilan od danas do 2020.
Ukupne mogućnosti zapošljavanja uključuju nove poslove (potražnja zbog proširenja) i potrebu za
zamjenom onih koji napuštaju radno mjesto, na primjer radi odlaska u mirovinu (potražnja zbog
potrebe za zamjenom). Predviđa se da će u Hrvatskoj potražnja zbog potrebe za zamjenom omogućiti
gotovo sedam puta više mogućnosti zapošljavanja nego novi poslovi do 2020. godine.
Za sva će zanimanja postojati mogućnosti zapošljavanja od danas do 2020. (Slika 50: Ukupne
mogućnosti zapošljavanja prema zanimanju od 2012. do 2020., Hrvatska (u tisućama)). Važnost
potražnje zbog potrebe za zamjenom jasno je vidljiva kod kvalificiranih poljoprivrednih radnika. Iako
se očekuje opći pad zaposlenosti u ovoj skupini zanimanja, uslijed potražnje zbog potrebe za
zamjenom ta će skupina biti treća po ukupnom broju mogućnosti zapošljavanja.
80 1 Legislators, senior officials and managers, 5.6% - 1 Članovi zakonodavnih tijela, viši dužnosnici i menadžeri, 5,6% 2 Professionals, 15.2% - 2 Stručnjaci, 15,2% 3 Technicians and associate professionals, 18.2% - 3 Tehničari i slični stručnjaci, 18,2% 4 Clerks, - 4 Činovnici, 12,1% 5 Service workers and shop and market workers - 5 Uslužni radnici te radnici u trgovinama i na tržnicama, 10% 6 Skilled agricultural and fishery workers - 6 Kvalificirani radnici u poljoprivredi i ribarstvu, 7,6% 7 Craft and related trades workers - 7 Obrtnici i radnici u vezanim djelatnostima, 13,15 % 8 Plant and machine operators and assemblers - 8 Operateri na postrojenjima i strojevima te monteri, 10% 9 Elementary occupations - 9 Osnovna zanimanja, 7,4%
94
Slika 50: Ukupne mogućnosti zapošljavanja prema zanimanju od 2012. do 2020., Hrvatska (u tisućama)81
Trendovi u zapošljavanju po sektorima i zanimanjima pokazuju povećanu potražnju za vještinama
prema stupnju kvalificiranosti. Cedefop predviđa da će za novonastala radna mjesta biti potrebni
uglavnom srednjekvalificirani i visokokvalificirani radnici (Slika 51: Ukupna ponuda radnih mjesta
prema kvalifikacijama, 2012. - 2020. Hrvatska (u tisućama)). Međutim potražnja zbog potrebe za
zamjenom dovest će do znatnih mogućnosti zapošljavanja za niskokvalificirane radnike.
U 2012. godini radno sposobno stanovništvo u Hrvatskoj brojilo je 3,7 milijuna ljudi, dok je radna
snaga brojila otprilike dva milijuna. Budući trendovi ponude poslova uglavnom ovise o demografiji,
stopi sudjelovanja i brzini stjecanja formalnih kvalifikacija. U Hrvatskoj se do 2020. očekuje porast
broja radno sposobnog stanovništva za otprilike 22 000 od čega će 12 000 postati radna snaga.
U usporedbi s prosjekom EU-a radna snaga u Hrvatskoj je mlađa. Na Slici Slika 52: Promjene u broju
stanovnika i radne snage od 2012. do 2020. po dobi, Hrvatska (%) prikazana je u postotcima
promjena broja stanovnika po dobnoj skupini. Za razliku od EU-a u cjelini, do 2020. udio osoba u dobi
od 25 do 39 godina u radnoj snazi u Hrvatskoj bit će veći u odnosu na 2012.
81 Expansion demand - Potražnja zbog proširenja Replacement needs - Potreba za zamjenom Total job openings - Ukupna ponuda radnih mjesta Legislators, senior officials and managers - Članovi zakonodavnih tijela, viši dužnosnici i menadžeri Professionals - Stručnjaci Technicians and associate professionals - Tehničari i slični stručnjaci Clerks - Činovnici Service workers and shop and market... - Uslužni radnici te radnici u trgovinama i na tržnicama. Skilled agricultural and fishery workers - Kvalificirani radnici u poljoprivredi i ribarstvu Craft and related trades workers - Obrtnici i radnici u vezanim djelatnostima Plant and machine operators - Operateri postrojenjima i strojevima Elementary occupations - Osnovna zanimanja
95
Slika 51: Ukupna ponuda radnih mjesta prema kvalifikacijama, 2012. - 2020. Hrvatska (u tisućama)82
Slika 52: Promjene u broju stanovnika i radne snage od 2012. do 2020. po dobi, Hrvatska (%)83
Međutim, predviđa se da će Hrvatska između 2012. i 2020. imati višu stopa porasta radne snage od
50 i više godina u odnosu na prosjek EU-a.
U 2012. otprilike 56,2% radne snage u Hrvatskoj bilo je srednjekvalificirano (Slika 8.), a očekuje se
porast tog broja na 57,7% do 2020. Udio visokokvalificiranih osoba trebao bi porasti s 25,9% u 2012.
82 Total job openings - Ukupna ponuda radnih mjesta Replacement demand - Potražnja zbog potrebe za zamjenom Expansion demand - Potražnja zbog proširenja High - Visoka Medium - Srednja Low - Niska 83 labour force - radna snaga Population - stanovništvo
96
na 29,4% u 2020., a predviđa se pad udjela niskokvalificiranih osoba sa 17,9% u 2012. na 12,9% u
2020. godini.
Slika 53: Trendovi ponude poslova prema kvalifikacijama, radna snaga u dobi od 15 i više godina, Hrvatska (%)84
Rezultati predviđanja ukazuju na to da će Europska unija do 2020. dostići svoj cilj za obrazovna
postignuća od najmanje 40% osoba u dobi od 30 do 34 godine kojie su završile tercijarnu razinu
obrazovanja, dok će u Hrvatskoj taj udio vjerojatno ostati ispod 30% za ovu dobnu skupinu. Međutim
Hrvatska je već postigla cilj Europske unije za 2020. s manje od 10% mladih osoba koje prijevremeno
napuštaju školovanje.
84 High - Visoko Medium - Srednje Low - Nisko Million - Milijun
97
3.2.3.1. Usporedbena vizualizacija stopa rasta po datim područjima
3.2.3.1.1. Stopa rasta radne snage RH i EU28+ po spolu
Slika 54: Stopa rasta radne snage RH i EU28+ po spolu za period 2015.-2025.
98
3.2.3.1.2. Radna snaga u apsolutnim brojkama RH i EU28+ po spolu
Slika 55: Radna snaga u apsolutnim brojkama RH i EU28+ po spolu period 2015.-2025.
99
3.2.3.1.3. Stopa rasta zapošljavanja po zanimanjima RH i EU28+
Slika 56: Stopa rasta zapošljavanja po zanimanjima RH i EU28+ za period 2015.-2025
100
3.2.3.1.4. Stopa rasta zapošljavanja šireg industrijskog sektora HR i EU28+
Slika 57: Stopa rasta zapošljavanja šireg industrijskog sektora HR i EU28+ za period 2015.-2025.
101
3.2.3.1.5. Stopa rasta zapošljavanja NACE 2 industrijskih sektora HR i EU28+
Slika 58: Stopa rasta zapošljavanja NACE 2 industrijskih sektora HR i EU28+ za period 2015.-2025.
102
3.2.3.1.6. Zaposlenost po sektorima RH i EU28+ u 2025. u apsolutnim
brojkama
Slika 59: Zaposlenost po sektorima RH i EU28+ u 2025. u apsolutnim brojkama
103
3.2.3.1.7. Mogućnosti zapošljavanja po zanimanjima u apsolutnim iznosima
RH i EU28+
Slika 60: Mogućnosti zapošljavanja po zanimanjima u apsolutnim iznosima RH i EU28+ za period 2013.-2025.
104
3.2.3.1.8. Neto promjena po zanimanjima u apsolutnim iznosima
Slika 61: Neto promjena po zanimanjima u apsolutnim iznosima za period 2013.-2025.
105
3.2.3.1.9. Potražnja zbog zamjene po zanimanjima RH i EU28+
Slika 62: Potražnja zbog zamjene po zanimanjima RH i EU28+ za period 2013.-2025.
106
3.3. EU Skills panorama85
3.3.1. Zanimanja
Struktura zanimanja temelji se na posljednjoj verziji Međunarodnog standarda klasifikacije zanimanja
(ISCO-08). Kategorije označene sa * kreirane su od strane CEDEFOP-a za spajanje odgovarajućih
zanimanja u cilju dobivanja pouzdanih informacija o budućim trendovima.
3.3.2.1.3. Public administration and defence; compulsory social security
Slika 70: Sektorske prognoze stopa zaposlenosti za period 2013.-2025.- javna uprava, obrana, socijalno osiguranje
115
Percentage point change in share of workforce with highest qualification at level 5-6 in sector, 2009-
201389
Slika 71:Sektorske promjene postotnih poena u strukturi radne snage visokih kvalifikacija nivoa 5-5
89 Employment in the sector at the education levels specified as a proportion of all employment in the sector http://euskillspanorama.cedefop.europa.eu/KeyIndicators/Sector/results.aspx?searchmethod=3&indicatorid=784&occupationid=0§orid=1049&skillid=0&nationalcountryid=0&
D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija
18.206 15.174
F Građevinarstvo 65.465 73.832
J61 Telekomunikacije 11.518 8.441
J62 Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima
2.546 9.645
J63 Informacijske uslužne djelatnosti 1.139 2.039
M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 34.646 51.772
M71
Arhitektonske djelatnosti i inženjerstvo; tehničko ispitivanje i analiza
15.001 20.648
M72
Znanstveno istraživanje i razvoj 5.387 5.406
O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 122.326 106.582
P Obrazovanje 82.442 109.294
Q86 Djelatnosti zdravstvene zaštite 58.542 67.654
Izvor:
Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske
Slika 90: Zaposleni u pravnim osobama po djelatnosti
3.7.2.2. BROJ I STRUKTURA ZAPOSLENIH U PRAVNIM OSOBAMA PREMA
NKD-u 2007.
Ekscerpti pojedinih sektora:
Slika 91: Broj i struktura zaposlenih prema NKD-u 2007. (DZS) – prvi dio
132
Slika 92: Broj i struktura zaposlenih prema NKD-u 2007. (DZS) – drugi dio
3.7.2.3. ANKETA O RADNOJ SNAZI - RADNO SPOSOBNO STANOVNIŠTVO
PREMA AKTIVNOSTI I SPOLU103
Slika 93: Radno sposobno stanovništvo prema aktivnosti i spolu
3.7.2.4. STUDENTI UPISANI NA STRUČNI I SVEUČILIŠNI STUDIJ U ZIMSKOM
SEMESTRU AK. G. 2014./2015.104
U zimskom semestru akademske godine 2014./2015. na visoka učilišta Republike Hrvatske u sve
godine studija upisalo se ukupno 157 827 studenata. Udio studentica jest 56,4%.
103 www.dzs.hr – Prvi rezultati, preuzeto 2.10.2025 104 DZS Priopćenje - U ovom priopćenju prikazani su studenti upisani na visoka učilišta u Republici Hrvatskoj prema predbolonjskom programu (stručni i sveučilišni dodiplomski studij) i prema Bolonjskom programu (kratki stručni studij, preddiplomski stručni i specijalistički diplomski stručni studij, preddiplomski, diplomski te integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij).
Modelom prognostike vremenskih serija studenata koji su diplomirali/završili sveučilišni ili stručni
studij se uočava stagnacija broja studenata koji studiraju na fakultetima, te porast broja studenata na
veleučilištima i visokim školama.
Projekcijom vrijednosti indeksa perspektive zanimanja Cedefop procjena za 2020. godinu (za
upravljačke i stručne poslove, te poslove tehničke asistencije) te SAD za 2022. godinu na broj
studenata politehničkih specijalističkih diplomskih studija, te prognostikom vremenskih serija
diplomiranih studenata TVZ-a za 2025. godinu dobivaju se slijedeći pokazatelji:
Studijski odjel 2015. godina 2020. godina 2025. godina Udio TVZ u broju studenata RH koji će diplomirati u 2025. godini (1%)
ELO Politehnički specijalistički diplomski studij - specijalizacija Elektrotehnika
48 73 101
GRO Politehnički specijalistički diplomski studij - specijalizacija Graditeljstvo
94 90 126
INRO Politehnički specijalistički diplomski studij - specijalizacija Informatika
74 105 165
163
STRO Politehnički specijalistički diplomski studij - specijalizacija mehatronika, robotika, ortotika i protetika
23 85 92
Zbroj 239 353 484 738
Slika 131: Projekcija ponude specijalističkih politehničkih kvalifikacija TVZ
Pokazatelji indiciraju postojanje značajno većeg prostora u broju diplomiranih studenata na nivou RH
od prognostičkih brojeva koji se odnose na specijalističke studije TVZ-a.
164
Popis slika:
Slika 1: Konceptualna mapa kibernetičko-fizičkog sustava ---------------------------------------------------------------------- 13 Slika 2: ICT u Europskim 2020 prioritetima ------------------------------------------------------------------------------------------- 19 Slika 3: Razdvajanje korelacije produktivnosti i zapošljavanja ----------------------------------------------------------------- 24 Slika 4: Rast outputa po zaposlenom -------------------------------------------------------------------------------------------------- 25 Slika 5: Rast jaza u odnosim Bruto domaćeg proizvoda i prihoda domaćinstva ------------------------------------------- 25 Slika 6: Promjena tehnološke strukture i potražnje za zanimanjima ---------------------------------------------------------- 26 Slika 7: Sustavno inženjerstvo u mehatronici ---------------------------------------------------------------------------------------- 43 Slika 8: Interakcija i integracija međusektorskih istraživanja ------------------------------------------------------------------- 44 Slika 9: Mehatronički oblikovani novi poslovni model ---------------------------------------------------------------------------- 44 Slika 10: Sustavi i strojevi adaptivne proizvodnje ---------------------------------------------------------------------------------- 45 Slika 11: Komponente i strukture za ostvarenje visokih performansi --------------------------------------------------------- 46 Slika 12: Ukupni troškovi životnog ciklusa -------------------------------------------------------------------------------------------- 46 Slika 13: Okvir interakcija faktora adaptivne proizvodnje ----------------------------------------------------------------------- 47 Slika 14: Faktori i interakcije za ostvarenje visoke performanse --------------------------------------------------------------- 48 Slika 15: Utjecaj recesije na rast BDP-a, EU-27+ ------------------------------------------------------------------------------------ 66 Slika 16: Utjecaj recesije na zaposlenost---------------------------------------------------------------------------------------------- 66 Slika 17: Trendovi populacije (15+) po kvalifikacijskim grupama -------------------------------------------------------------- 67 Slika 18: Prošla i vjerojatna buduća promjena ponude kvalifikacija, radni kontingent (15+), EU-27+ --------------- 68 Slika 19: Sektorska potražnja za vještinama ----------------------------------------------------------------------------------------- 68 Slika 20: Udio u sektorima zapošljavanja (EU-27+) -------------------------------------------------------------------------------- 69 Slika 21: Prošla i vjerojatna buduća promjena sektorskog zapošljavanja (EU 27+) --------------------------------------- 70 Slika 22: Perspektive zanimanja -------------------------------------------------------------------------------------------------------- 71 Slika 23: Struktura ukupne zaposlenosti ---------------------------------------------------------------------------------------------- 71 Slika 24: Otvaranje radnih mjesta/poslova po grupama zanimanja 2010-2020, EU-27+ ------------------------------- 72 Slika 25: Stope nezaposlenosti po kvalifikacijskim kategorijama, EU-27+ --------------------------------------------------- 72 Slika 26: Prognoza stopa rasta radne snage u periodu od 2015. – 2025. godine ------------------------------------------ 73 Slika 27: Stope rasta radne snage (%) u niskom kvalifikacijskom nivou u periodu 2015. do 2025. ------------------- 74 Slika 28: Stope rasta radne snage (%) u srednjem kvalifikacijskom nivou u periodu 2015. do 2025.----------------- 74 Slika 29: Stope rasta radne snage (%) u visokom kvalifikacijskom nivou u periodu 2015. do 2025. ------------------ 75 Slika 30: Radna snaga u apsolutim brojevima u 2025. godini ------------------------------------------------------------------ 76 Slika 31: Vremenska serija rasta radne snage prema kvalifikacijskim nivoima u EU28+ -------------------------------- 77 Slika 32: Vremenska serija rasta radne snage prema kvalifikacijskim nivoima u RH ------------------------------------- 78 Slika 33: Ukupne stope rasta zapošljavanja (%) za period 2015. do 2025. -------------------------------------------------- 79 Slika 34: Godišnje stope rasta zaposlenosti (%) za period 2000. do 2025. --------------------------------------------------- 80 Slika 35: Godišnje stope rasta zaposlenosti po kvalifikacijama (%) za period 2000. do 2025. ------------------------- 80 Slika 36: Godišnje stope rasta zaposlenosti po zanimanjima (%) za period 2000. do 2025 ----------------------------- 81 Slika 37: Godišnje stope rasta zaposlenosti visokih kvalifikacija (%) za period 2000. do 2025 ------------------------- 82 Slika 38: Godišnje stope rasta zaposlenosti profesionalnih zanimanja (%) za period 2000. do 2025 ---------------- 83 Slika 39: Stope rasta zapošljavanja PODRUČJE D: Opskrba električnom energijom, plinom, parom i
klimatizacija --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 84 Slika 40: Stope rasta zapošljavanja PODRUČJE F: Građevinarstvo ------------------------------------------------------------ 85 Slika 41: Stope rasta zapošljavanja PODRUČJE J Informacije i komunikacije ---------------------------------------------- 86 Slika 42: Stope rasta zapošljavanja PODRUČJE M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti ------------------------ 87 Slika 43: Mogućnosti zapošljavanja u apsolutnim brojevima za period 2013. do 2025. --------------------------------- 88 Slika 44: Mogućnosti zapošljavanja visokog nivoa kvalifikacija u apsolutnim brojevima za period 2013. do 2025
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 89 Slika 45: Neto promjena zapošljavanja u apsolutnim brojevima 2013. - 2025. -------------------------------------------- 90 Slika 46: Prošla i predviđena buduća zaposlenost, Hrvatska (u milijunima) ------------------------------------------------ 91 Slika 47: Struktura zaposlenosti po sektorima, Hrvatska (%) ------------------------------------------------------------------- 92 Slika 48: Prošli i predviđeni budući trendovi u zaposlenosti, Hrvatska (u tisućama) -------------------------------------- 92 Slika 49: Struktura zanimanja, Hrvatska, 2012. (%) ------------------------------------------------------------------------------- 93
165
Slika 50: Ukupne mogućnosti zapošljavanja prema zanimanju od 2012. do 2020., Hrvatska (u tisućama) -------- 94 Slika 51: Ukupna ponuda radnih mjesta prema kvalifikacijama, 2012. - 2020. Hrvatska (u tisućama) -------------- 95 Slika 52: Promjene u broju stanovnika i radne snage od 2012. do 2020. po dobi, Hrvatska (%)----------------------- 95 Slika 53: Trendovi ponude poslova prema kvalifikacijama, radna snaga u dobi od 15 i više godina, Hrvatska (%)
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 96 Slika 54: Stopa rasta radne snage RH i EU28+ po spolu za period 2015.-2025. -------------------------------------------- 97 Slika 55: Radna snaga u apsolutnim brojkama RH i EU28+ po spolu period 2015.-2025. ------------------------------- 98 Slika 56: Stopa rasta zapošljavanja po zanimanjima RH i EU28+ za period 2015.-2025 --------------------------------- 99 Slika 57: Stopa rasta zapošljavanja šireg industrijskog sektora HR i EU28+ za period 2015.-2025. ---------------- 100 Slika 58: Stopa rasta zapošljavanja NACE 2 industrijskih sektora HR i EU28+ za period 2015.-2025. -------------- 101 Slika 59: Zaposlenost po sektorima RH i EU28+ u 2025. u apsolutnim brojkama ---------------------------------------- 102 Slika 60: Mogućnosti zapošljavanja po zanimanjima u apsolutnim iznosima RH i EU28+ za period 2013.-2025.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 103 Slika 61: Neto promjena po zanimanjima u apsolutnim iznosima za period 2013.-2025. ----------------------------- 104 Slika 62: Potražnja zbog zamjene po zanimanjima RH i EU28+ za period 2013.-2025. -------------------------------- 105 Slika 63: Anticipirani postotak promjena ukupnog broja zaposlenih osoba 2013.-2025. ------------------------------ 107 Slika 64: Anticipirani postotak promjena zaposlenih osoba profesionalnih zanimanja za period 2013.-2025. -
ekscerpt -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 108 Slika 65: 3.3.1.1.2. Postotak promjena zaposlenih osoba u znanjem-intenzivnim aktivnostima 2008.-2012. –
ekscerpt 109 Slika 66: 3.3.1.1.3. Postotak promjena profesionalnih osoba u znanjem-intenzivnim aktivnostima za period
2009.-2013. – ekscerpt ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------ 110 Slika 67: Sektorske prognoze stopa zaposlenosti za period 2013.-2025.- energetika ---------------------------------- 111 Slika 68: Sektorske prognoze stopa zaposlenosti za period 2013.-2025.- graditeljstvo -------------------------------- 112 Slika 69: Sektorske prognoze stopa zaposlenosti za period 2013.-2025.- informacije i komunikacije ------------- 113 Slika 70: Sektorske prognoze stopa zaposlenosti za period 2013.-2025.- javna uprava, obrana, socijalno
osiguranje ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 114 Slika 71:Sektorske promjene postotnih poena u strukturi radne snage visokih kvalifikacija nivoa 5-5 ------------ 115 Slika 72: 20 zanimanja sa najvećim postotkom promjena u zapošljavanju za period 2012.-2022. ----------------- 117 Slika 73: Projekcija najvećeg rasta zapošljavanja (USA Occupations with the most job growth) za period 2012.-
2022. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 118 Slika 74: Projekcija zapošljavanja po zanimanjima (Employment by detailed occupation ) izvadci u relaciji
politehnike TVZ ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 120 Slika 75:Postotak promjene udjela inženjera graditeljstva po sektorima gradnje 2012./2022. --------------------- 121 Slika 76: Graditeljstvo - ekscerpt pozitivnih stopa rasta zaposlenosti po vrstama zanimanja ----------------------- 122 Slika 77: Elektrotehnika - ekscerpt pozitivnih stopa rasta zaposlenosti po vrstama zanimanja -------------------- 123 Slika 78: ONET projekcije po zanimanjima - STEM inženjerstvo -------------------------------------------------------------- 123 Slika 79: ONET projekcije po zanimanjima – računalna znanost ------------------------------------------------------------- 124 Slika 80: ONET projekcije po zanimanjima - mehatronika i robotika -------------------------------------------------------- 124 Slika 81: ONET projekcije po zanimanjima - ostala politehnička zanimanja ---------------------------------------------- 124 Slika 82: Ekonomska aktivnost po sektorskim zanimanjima u gospodarstvu (15-64), 2010. godine --------------- 125 Slika 83: Kretanje zaposlenosti u ključnim djelatnostima na razini 2 znamenke NKZ u podsektoru elektrotehnike
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 126 Slika 84: Kretanje zaposlenosti u ključnim djelatnostima na razini 2 znamenke NKD u podsektoru računalstva
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 127 Slika 85: Kretanje zaposlenosti u granama djelatnosti koje koriste zanimanja iz sektora ----------------------------- 127 Slika 86: Kretanje zaposlenosti u ključnim djelatnostima na razini dvije znamenke NKZ-a u sektoru graditeljstva i
geodezije ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------ 128 Slika 87: Obrazovna struktura zaposlene radne snage u sektoru graditeljstva i geodezije, 2010. ------------------ 129 Slika 88: Aktivno stanovništvo u RH prema podacima ankete o radnoj snazi -------------------------------------------- 130 Slika 89: Zaposleni u pravnim osobama -------------------------------------------------------------------------------------------- 130 Slika 90: Zaposleni u pravnim osobama po djelatnosti ------------------------------------------------------------------------- 131 Slika 91: Broj i struktura zaposlenih prema NKD-u 2007. (DZS) – prvi dio ------------------------------------------------- 131
166
Slika 92: Broj i struktura zaposlenih prema NKD-u 2007. (DZS) – drugi dio ----------------------------------------------- 132 Slika 93: Radno sposobno stanovništvo prema aktivnosti i spolu ------------------------------------------------------------ 132 Slika 94: Studenti upisani na visoka učilišta prema vrstama visokih učilišta, godinama studija i načinu studiranja
u ak.g. 2014./2015. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 133 Slika 95: Studenti upisani na visoka učilišta prema vrsti studija u ak.g. 2014./2015. ---------------------------------- 134 Slika 96: Upisani studenti prema visokim učilištima od ak.g. 2009./2010. do 2013./2014. --------------------------- 134 Slika 97: Statistika diplomiranih studenata ---------------------------------------------------------------------------------------- 135 Slika 98: Studenti koji su diplomirali/završili studij na visokim učilištima prema vrsti visokog učilišta u 2014. - 135 Slika 99: Udio u ukupnom broju diplomiranih studenata ---------------------------------------------------------------------- 135 Slika 100: Diplomirani studenti TVZ po studijskim odjelima i godinama --------------------------------------------------- 136 Slika 101: Usporedba ISVU podatala sa službenim statistikama Državnog zavoda za statistiku RH --------------- 136 Slika 102: Prikaz diplomiranja studenata po studijskim odjelima i po godinama - ELO -------------------------------- 137 Slika 103: Prikaz diplomiranja studenata po studijskim odjelima i po godinama - GRO ------------------------------- 137 Slika 104: Prikaz diplomiranja studenata po studijskim odjelima i po godinama - INRO ------------------------------ 137 Slika 105: Prikaz diplomiranja studenata po studijskim odjelima i po godinama - STRO ------------------------------ 137 Slika 106: Projekcija broja diplomiranih studenata temeljem prognostike nad statističkim podacima DZS------ 138 Slika 107: Projekcija broja diplomiranih studenata temeljem prognostike nad statističkim podacima DZS za
horizont 2020. - ELO ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 138 Slika 108: Projekcija broja diplomiranih studenata temeljem prognostike nad statističkim podacima DZS za
horizont 2020. - GRO --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 139 Slika 109: Projekcija broja diplomiranih studenata temeljem prognostike nad statističkim podacima DZS za
horizont 2020. - INRO -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 139 Slika 110: Projekcija broja diplomiranih studenata temeljem prognostike nad statističkim podacima DZS za
horizont 2020. - STRO -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 139 Slika 111: Zastupljenost pojedinih razloga poteškoća pri pronalaženju radnika ----------------------------------------- 143 Slika 112: Stope planiranog zapošljavanja u 2014. i 2015. godini prema područjima djelatnosti ------------------ 144 Slika 113: Struktura planiranog zapošljavanja u 2015. godini prema potrebnoj razini obrazovanja --------------- 145 Slika 114: Predviđene potrebe za radnicima prema rodu i skupini zanimanja - ekscerpt------------------------------ 145 Slika 115: Struktura predviđene potrebe za radnicima prema rodu i skupini zanimanja ------------------------------ 146 Slika 116: Struktura odgovora o najpotrebnijim zanimanjima za koja su anketirani poslodavci iskazali potrebe za
zapošljavanjem u 2015. godini -------------------------------------------------------------------------------------------------------- 146 Slika 117: Pregled stupnja obrazovanja za najpotrebnija zanimanja u 2015. godini ----------------------------------- 147 Slika 118: Struktura odgovora poslodavaca o prethodnom radnom iskustvu i prosječnoj bruto plaćia za
najpotrebnije zanimanje u 2015. godini -------------------------------------------------------------------------------------------- 148 Slika 119: Struktura odgovora poslodavaca o mjesecima uvođenja u rad za najpotrebnije zanimanje u 2015.
godini----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 148 Slika 120: Broj i postotak očekivane promjene u zaposlenosti na kraju 2015. u odnosu na 2014. godinu prema
područjima djelatnosti ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 149 Slika 121: Educiranje ili usavršavanje radnika anketiranih poslodavaca, prikaz prema područjima djelatnosti 150 Slika 122: Projekcija ponude po zanimanjima za diplomirane studente TVZ - ELO -------------------------------------- 155 Slika 123: Grafički prikaz projekcije ponude po zanimanjima za diplomirane studente TVZ - ELO ------------------ 156 Slika 124: Projekcija ponude po zanimanjima za diplomirane studente TVZ - GRO ------------------------------------- 157 Slika 125: Grafički prikaz projekcije ponude po zanimanjima za diplomirane studente TVZ - GRO ----------------- 157 Slika 126: Projekcija ponude po zanimanjima za diplomirane studente TVZ - INRO ------------------------------------ 158 Slika 127: Grafički prikaz projekcije ponude po zanimanjima za diplomirane studente TVZ - INRO ---------------- 158 Slika 128: Projekcija ponude po zanimanjima za diplomirane studente TVZ - STRO ------------------------------------ 159 Slika 129: Pokretači potražnje za zanimanjima u horizontima 2020./2025. ---------------------------------------------- 161 Slika 130: Pokretači ponude zanimanja u horizontima 2020./2025. -------------------------------------------------------- 161 Slika 131: Projekcija ponude specijalističkih politehničkih kvalifikacija TVZ----------------------------------------------- 163