I Srbi naseljavaju Mars?
utorak, 11.jun2013, 18:00->18:07
etvoro ljudi e 2022. godine odleteti na Mars i na Crvenoj
planeti ostati do kraja ivota! Za kartu u jednom pravcu, meu
100.000 ljudi iz vie od 120 zemalja, nadmee se i 169 osoba iz
Srbije, rekao je za Novosti Aima Dogra, rukovodei menader holandske
kompanije Mars jedan.
Za privilegiju da budu vlasnici karte u jednom pravcu, meu
100.000 ljudi iz vie od 120 zemalja, nadmee se i 169 osoba iz
Srbije, rekao je za Novosti Aima Dogra, rukovodei menader holandske
kompanije Mars jedan".
Putnici se nee vraati.Njih etvoroe biti prva grupa 'Zemljana'
koja e kolonizovati Mars. Kako godine budu prolazile, njima e se
pridruivati novi 'Zemljani' i na taj nain zapravo 'postajati
Marsovci'", kae Dogra, rukovodilac tima koji je i osmislio projekat
Sledei najvei korak oveanstva" i u njega uloio oko 10 milijardi
dolara.
Kajanja nema. Ako neko i poeli da se vrati, to nee biti mogue,
jer tehnologija za povratniku misiju ne postoji.
Jedna od 169 prijava koja su iz Srbije stigle na adresu Mars
jedan" pripada Borislavu Joviu, 27-godinjem studentu iz Novog
Sada.
Uopte nisam proitao da, u sluaju da budem izabran, moram da
provedem ceo ivot na Marsu. Ja sam mislio da bi bio tamo nekoliko
dana, malo razgledao Mars i onda nazad. Ne pada mi na pamet da
budem verzija nekog Adama na Marsu" kae Jovi i dodaje da bi se
organizatorima puta zahvalio i odbio poziv ako bi ga eventulano
izabrali za let na Crvenu planetu.
Ovaj Novosaanin nema ni naroitog razloga da se nada da e biti
pozvan da kolonizuje Mars. Nije se dobro ni raspitao za uslove
putovanja, a ni preterano potrudio da bude odabran.
U video-klipu, koji je trebalo da ga preporui kao jednog od
etvorice putnika, otpevao je pesmicu Idemo na Mars.
Za mesec dana, koliko je konkurs otvoren, recimo iz Amerike je
stiglo 17.324 prijave, iz Kine 10.241, iz Velike Britanije
3.581.
Kandidati koji su nam do sada poslali kratke filmove o sebi
dolaze sa svih strana sveta", kau ljudi iz projekta Mars
jedan".
Na kraju konkursa, od ukupnog broja pristiglih prijava izabrae
stotinak najzanimljivijih, najkreativnijih i najmotivisanijih
linosti.
Odabrana grupa bie podvrgnuta nizu intervjua, fizikih i psihikih
testova, a polovina e ui u konkurenciju za etiri mesta koja vode na
- Mars!
Oni koji preive" sve uslove konkursa e ak sedam godina provesti
u trening kampu holandske kompanije.
Kandidati e biti podeljeni u 10 ekipa po etvoro, a lanovi tima
koji bude pokazao najbolje rezultate na sedmogodinjim pripremama,
postae... Marsovci.
Svih sedam godina priprema bie snimano i emitovano u formi
rijaliti programa.
Imena ljudi koji budu otili na Mars, u istoriji e ostati upisana
pored veliina kao to su Jurij Gagarin i Armstrong", tvrdi
sagovornik iz holandske kompanije.Idemo na Mars kolonija na Marsu,
naseljavanje crvene planeteMars
Mars je etvrta planeta Sunevog sistema po udaljenosti od Sunca.
Dobila je ime po rimskom bogu rata Marsu. Takoe se naziva i crvena
planeta zbog svog crvenkastog izgleda kada se gleda sa Zemlje.Mars
je udaljen 227 940 000 km od Sunca, i ima prenik 6794 km.Marsova
atmosfera je primetno drugaija od Zemljine, a sastoji se uglavnom
od ugljen dioksida (95.32%), uz male meavine drugih elemenata:
azota (2.7%), argona (1.6%), kiseonika (0.13%) i neona (0,00025%).
Takoe sadri i vodenu paru (0.03%), a u polarnim krajevima je naen
ozon.Prosena izmerena temperatura na Marsovoj povrini je 210 K
(-63C), s maksimumom od 293 K (20C) i minimumom od 130 K
(-143C).Amerika kolonija na Marsu
Ilon Mask osniva i izvrni direktor privatne svemirske kompanije
Space X, navodi da bi plan naseljavanja poeo malim koracima sa
grupom od desetak svemirskih pionira koje bi prevezao na Mars na
raketi na pogon od metana i tenog kiseonika.
- Na Marsu moete da zaponete samodovoljnu civilizaciju i da je
razvijete u neto stvarno veliko rekao je Mask, koji plan o
kolonizaciji Marsa zove ivotnim osiguranjem za kolektivni ivot.
Proizvodnja hrane i kiseonika na Marsu
Prva ekipa kolonizatora bi otila na Mars opskrbljena mainama za
proizvodnju ubriva, kiseonika i metana iz atmosfere Crvene planete,
kao i graevinskim materijalom da izgrade ogromne kupole u kojima bi
uzgajali itarice sa Zemlje. Kupole bi bile izgraene pod pritiskom
ugljen-dioksida, jer bi se sa CO2 na Marsovom tlu mogle uzgajati
itarice za hranu.
Prvi korak je da ovek sleti na Crvenu planetu, a Mask oekuje da
e to biti izvreno u sledeih 15 do 20 godina. Faza dva bi zahtevala
izgradnju brze rakete sa vertikalnim sletanjem. On trenutno radi na
planu velike rakete koja bi se koristila vie puta, a pria se da e
se zvati MCT masivni transport tereta ili transport za kolonizaciju
Marsa.
Mask kae da e njegov projekat biti zabavna avantura za gledanje,
ak i ako ne uestvujete, poput sletanja na Mesec 1969.
Meutim, nita od kolonije ukoliko amerika vlada ne podri projekat
finansijski.- Neto novca mora da se potroi na uspostavljanje baze
na Marsu. Re je o temeljima na samoj lokaciji rekao je Mask.
- Za engleske kolonije u Americi trebalo je mnogo sredstava. Ali
jednom kad se uspostave redovni letovi na Mars, moete spustiti
trokove na pola miliona dolara za nekog ko bi se preselio tamo. ini
mi se da ima dovoljno ljudi koji bi platili za to po razumnoj ceni
zakljuio je on.
Plan kolonizacije
Karta u jednom pravcu kota 500.000 dolara Prva grupa
kolonizatora bi izgradila kupole pod pritiskom CO2 Ugljen-dioksid
bi omoguio da se na tlu Marsa gaje itarice Populacija bi polako
dosegla broj od 80.000 ljudi Projekat kota oko 36 milijardi dolara
Pomo vlade od 0,25 ili 0,05 odsto od nacionalnog bruto proizvoda
bila bi dovoljna
Holanani grade koloniju na Marsu
Pored Amerikanaca, Holandska organizacija Mars One takoe planira
da napravi prvu koloniju ljudi na Marsu, pa je odluila da
zainteresovane volontere tamo poalje sa kartama u jednom smeru. Ona
je nedavno raspisala konkurs za putnike koji ele da 2023. odu na
Crvenu planetu i tamo ostanu do kraja ivota, a do sada se za taj
projekat prijavilo ve vie od 1.000 ljudi iz celog sveta.
Plan organizacije je da prvu grupu naseljenika ine etiri
astronauta i etiri volontera, a njima e se svake dve godine
pridruivati po jo etiri nova stanovnika. Specijalni tim kompanije
Mars One birae one koji zadovoljavaju sve uslove da putuju u
svemir, a prva testiranja poee sledee godine.
Organizatori nameravaju da naprave i poseban reality show
program, koji e pratiti selekciju zainteresovanih putnika, pripreme
onih koji su odabrani, kao i njihov odlazak. Na taj nain nameravaju
da sakupe dodatna novana sredstva za projekat, ali i privuku nove
donatore koji e finansirati sve
Naseljavanje Marsa postaje rijaliti ou
Holandska kompanija Mars One planira da zapone kolonizaciju
Marsa i to do aprila 2023. godine. Pre masovne kolonizacije, zapoee
pripremu prve etiri osobe koje e tamo i otii a ceo proces pratie
kamere.
Astronauti za Mars svoju obuku zapoee 2013. godine, a naravno,
kompanija od celog dogaaja eli da napravi rijaliti ou koji e privui
masovnu publiku to bi im, ako projekat uspe, donelo i veliki
novac.
Ideja se uinila fantastinom i Polu Romeru, koji je pomerio
granice televizijske produkcije svojim projektom "Veliki brat".
"Ovi ljudi celu ideju ine tako jednostavnom zato to razmiljaju
van standardnih i ustaljenih okvira, a ideja o jednosmernom
putovanju ini mi se istovremeno preteranom i uzbudljivom. Kada su
mi prvi put prili sa idejom pomisliom sam da su ludi, ta to oni
znaju i imaju da bi mogli da urade neto to NASA ne moe", izjavio
je.
Sam ou bie i izvor finansiranja kompletnog projekta koji e se na
televizijama prenositi od samog poetka i treninga astronauta.
Kad stignu do Marsa, doekae ih objekti opremljeni za ivot, a
plan je da tamo ostanu da ive i rade do kraja ivota.
Dve godine nakon to odu tamo, pridruie im se i ostatak ekipe
kako bi polako poeli da stvaraju zajednicu, pie na njihovoj
slubenoj stranici Mars-one.com.
"Mars One je jedna nesvakidanja i hrabra inicijativa ljudi koji
imaju viziju i matu. Ovaj projekat ini mi se kao jedini ostvariv
nain da oveanstvo ispuni svoj san o migraciji u svemir", izjavio je
profesor doktor erar Hoft, dobitnik Nobelove nagrade i jedan od
osnivaa kompanije.
Doi na Mars i ostati moda zauvek
Putovanje naplanete Sunevog sistema, san vizionara star gotovo
itav vek, i pored velikih uspeha kosmikih sondi, kao da jo uvek
pripada daljoj budunosti. Poto se posle programa Apolo odustalo od
letova ka Mesecu, Mars je izdvajan od ostalih planeta Sunevog
sistema kao prvi i najpovoljniji svet za posetu kosmikog broda sa
ljudskom posadom i eventualno naseljavanje .
Postoje brojni projekti, nekoliko desetina raznih na naunim
osnovama i tehnolokim mogunostima zasnovanim pristupima putovanju
do Crvene planete sa povratkom na Zemlju. Putovanja do drugih
planeta i satelita Sunevog sistema gotovo da nisu ni razmatrana
jer, osim to su nepogodniji za boravak oveka, Merkur ili Jupiterovi
sateliti su i udaljeniji, a Venera osim vrele povrine ima i veu
gravitaciju to bi znatno otealo povratak.
Mars je za sada jedina planeta koju bi ljudi, na osnovu sadanjih
tehnikih mogunosti mogli da posete i tamo borave unutar
odgovarajueg stambenog prostora, tzv. habitata. Smena dana i noi u
trajanju od 24 asa i 37 min. kao i gravitacija od 0,38 ge ine Mars
najmanje nepovoljnim od svih svetova Sunevog sistema a njegova
retka atmosfera omoguava atmosfersko koenje pri sputanju tako da se
na Mars moe spustiti vei teret nego na Mesec gde se sputanje
obavlja retroraketnim sistemom.
Raniji projekti leta na Mars Brojni projekti leta na susednu
planetu - od Fon Braunovog Marsprojekta iz 1952, projekta NASA-e sa
kraja 60-tih, zasnovanog na nuklearno-termikom pogonu NERVA, pa
preko niza projekata do sovjetskog iz 1989. na solarno-jonski
pogon, imali su zajedniku koncepciju koja bi imala sledei redosled
radnji: iz vie segmenata montiran na niskoj orbiti oko Zemlje
meuorbitalni kosmiki brod pokretanjem motora poveava brzinu sa 7,7
na 11,4 km/sec i prelazi na meuplanetarnu putanju ka Marsu, tzv.
Hohmanovu elipsu. Po stizanju u Marsovu blizinu, ubrzan njegovom
gravitacijom, opet pokrece motore, smanjuje sa 5,7 na 3,5 km/sec i
ulazi u orbitu oko Marsa. Potom bi se odvojio Marsov ekspedicioni
modul-MEM sa posadom I, opremljen termikim titom, usmerio ka
Marsovoj atmosferi gde bi aerokoenjem smanjio brzinu sa 3,5 km/sec
na 0,2 km/sec da bi sistemom padobrana i retroraketa obavio meko
sputanje na povrinu.
Posle obavljene misije, uzletni deo MEM bi poleteo sa Marsove
povrine, postigao Marsovu prvu kosmiku brzinu od 3,5 km/sec, uao u
njegovu orbitu, susreo se a zatim i spojio se sa meurbitalnim
kosmikim brodom. Posle prelaska posade u njegovu kabinu i
odbacivanjem MEM-a pokrenuli bi se motori, poveala brzina za 2,2
km/sec i on bi preao na meuplanetarnu putanju ka Zemlji. Po
stizanju u blizinu Zemlje, ponovnim ukljuivanjem motora ulo bi se u
orbitu oko Zemlje, ili bi u drugoj varijanti meorbitalni brod bio
naputen a posada bi se u kapsuli nalik na komandni modul Apola
direktno uputila u Zemljinu atmosferu brzinom neto veom od druge
Zemljine kosmike brzine.
Zakoni nebeske mehanike diktiraju vremensko trajanje pojedinih
faza leta. Ako izuzmemo jonski pogon koji zbog malog ubrzanja
zahteva due trajanje manevara promene brzine a sa time i vreme leta
u celini, pojedine faze leta sa hemijskim ili nuklearno-termikim
pogonom bi imale sledee trajanje: put do Marsa bi trajao oko 250
dana, boravak na povrini oko 450, i put na Zemlju opet 250 dana. Sa
neto veim utrokom energije, misija bi se mogla skratiti na 180 dana
leta ka Marsu, 30 dana boravka na njegovoj povrini i opet 250 dana
povratka na Zemlju.
Od nekoliko desetina razliitih projekata najozbiljnije je
razmatran projekt NASA-e zasnovan na nuklearno-termikom pogonu
NERVA, koji je trebalo da bude sledei korak u osvajanju kosmosa
posle programa Apolo. Ali brojni problemi doveli su do
obustavljanja tog projekta. U to vreme, krajem 60-tih godina prolog
veka, nije bilo jasno koliki je minimalan prostor potreban posadi,
da li da se koristi centrfugalna zamena za gravitaciju i kako da se
to postigne, koliko su sigurni rezervoari sa tenim vodonikom u toku
viegodinjeg putovanja Ipak, glavni problem je bio u tome to je
nuklearni motor u vreme testova, iznenada gubio potisak. Razlog je
u tome to su produkti fisije u njemu apsorbovali neutrone i gotovo
zaustavljali nuklearnu lananu reakciju.
Prvi i najvei problem je polazna masa meuorbitalnog broad koja,
u sluaju nuklearnog pogona, treba da iznosi oko 1000 t na niskoj
Zemljinoj orbiti. A ako bi se primenio hemijski pogon tj. postojei
raketni motori, bila bi potrebna masa od oko 2500 do 3000 t. Raketa
nosa Saturn 5 koriena u progamu Apolo mogla je da podigne na nisku
obitu oko 200 km visine od Zemlje oko 118 t, to znai da bi bilo
potrebno bar 10 lansiranja radi kompletiranja meuorbitalnog broda
na nuklearni pogon sa MEM-om. Ako bi se u povratku brod naputao i
posada u kapsuli direktnim ulaskom u atmosferu vratila na Zemlju,
poetna masa bi se smanjila na 700 t. Neke varijante projekta su
razmatrale delimino atmosfersko koenje u atmosferi Marsa i Zemlje
itavog meuobitalnog broda koje bi utedelo gorivo ali bi bio
neophodan termiki stit i predstavljalo bi dodatan rizik. Takoe,
razmatrana je varijanta sa proletanjem pored Venere u povratku, to
bi skratilo vreme leta ali bi povealo potronju goriva i unelo
dodatne probleme zbog vee blizine Sunca. Oigledno je da je problem
otii na Mars ali da je jo vei problem povratak na Zemlju. Konanu
odlukuipak donose finansijeri projekta, a procena je da bi on kotao
oko 100 milijardi dolara, to je bilo sasvim neprihatljivo. Osnova
celog projekta, raketa nosa Saturn 5 je prestala da se izrauje i ta
ideja je preputena istoriji neostvarenih projekata
Direktno na Marsovu povrinu Devedesetih godina proslog veka
objavljen je rad strunjaka NASA-e Zubrina, Bejkera i Gvejla sa
potpuno drugaijim pristupom letu na Mars (Mars direct). Razraeno je
nekoliko savim drugaijih osnovnih postavki:
- Direktno sputanje na povrinu Marsa. Umesto da ulazi u Marsovu
orbitu I da se potom posada u posebnom modulu sputa na njegovu
povrinu, jedinstven kosmiki brod opremljen termikim titom ulazi
direkno u Marsovu atmosferu brzinom od oko 5,9 km/sec, vri
atmosfersko koenje i meko se sputa na povrinu.
- Gorivo za povratak se proizvodi na Marsu. Umesto da se nose sa
Zemlje, teni metan i kiseonik se dobijaju od ugljen-dioksida iz
Marsove atmosfere i vodonika doneenog sa Zemlje. Od 6 t tenog
vodonika i 101 t ugljen-dioksida dobilo bi se 107 tmetana i
kiseonika uz korienjeenergije iz nuklearnog reaktora snage 100kW.
To gorivo bi se koristilo za pogon Marsovog terenskog vozila i za
povratak na Zemlju opet direktnim letom.
- Kombinacija automatskih letelica i letelica sa ljudskom
posadom u odvojenim lansiranjima. Prvo bi bila lansirana i sputena
na Mars automatska letelica namenjena povratku na Zemlju - ERV
(Earth Return Vehicle) mase 40 t. Na njoj bi se nalazio nuklearni
reaktor, odgovarajui tehnoloki kompleks za proizvodnju navedenog
gorivai za to potrebni vodonik .
Tek kada bi ona proizvela potrebnu koliinu goriva, krenuo bi
kosmiki brod sa ljudskom posadom, kao i u prethodnomsluaju
lansirantreim stepenom rakete Ares 5, zajednikemase na orbiti oko
Zemlje od oko 130 t. Po postizanju brzine potrebne za prelazak sa
Zemljine orbite na meuplanetarnu putanju ka Marsu, brod biostao
spojen odgovarajuim vezama-sajlama sa praznim treim stepenom, a
zatim zavrteo oko zajednikog centra mase ime bi se postigla
centrifugalna zamena za gravitaciju i posada potedela negativnog
uticaja besteinskog stanja tokom leta do Marsa.
Pri dolasku u njegovu blizinu, prazan stepen bi se odbacio a
kosmiki brod direktnim ulaskom u atmosferu, aerokoenjem i konano
raketnim koenjem spustio bi se na povrinu, u blizini prethodno
spustenog ERV-a. Brod sa posadom bi ujedno bio i odgovarajuci
stambeni prostor-habitat sa svim ureajima i materijalnim potrebama,
a nosio bi i vozilo-rover sa kabinom pod pritiskom i svim potrebnim
uslovima za boravak posade tokom putovanja dugih do 1000 km po
Marsovom bespuu. Po zavretku misije, posada bi prela u ERV,
pokrenula motore i postigla brzinu od 5,9km/sec i meuplanetarnom
putanjom krenula ka Zemlji. Prazan stepen ne bi bio odbaen ve bi
ostao povezan sajlama sa kabinom. Sistem bi se zavrteo iposada bi
imala centrifugalnu zamenu za gravitaciju sve do ulaska u Zemljinu
atmosferu. Rarazraene su varijante putovanja sa treim stepenom na
hemijski pogon gde bi gorivo bilo teni kiseonik i vodonik, i na
nuklearni pogon koji bi zbog vee efikasnosti mogao da lansira teret
za 50% vee mase ili da znatno skrati vreme puta doMarsa pod uslovom
da se prethodno takav pogon napravi i ispita u kosmikim
uslovima.
Ostati na susednoj planeti Od 2005. godine poela je da se
razmatra jedna jo radikalnija koncepcija leta ka Marsu (Mars to
stay). Njen zastupnik je EdvinBaz Oldrin, pilot lunarnog modula
Apola 11 kojim su on i Nil Armstrong obavili prvo sputanje na Mesec
1969. Ta koncepcija je zasnovana na tehnici slinoj kao u projektu
Mars direct, ali cilj je da se na Marsu izgradi trajna ljudska
naseobinaa ne da se obavi ekskurziono putovanje koje bi bilo samo
sebi cilj.
Oldrin smatra da nema svrhe da se ode na Mars bez namere da se
tamo i ostane. Viziju naseljavanja Marsa on poredi sa kolonizacijom
Amerike - prvi doseljenici sa broda Mayflower nisu dolida bi se
posle nekog vremena vratili u Englesku ve da u Novom svetu zaponu i
novi ivot. Budui naseljenici na Marsu takoe treba da budu posveeni
svojoj misiji, da budu hodoasnici vizije oveanstva naseljenog na
dva sveta Sunevog sistema, Zemlji i Marsu. Zato troiti energiju da
se na Marsu sintetiegorivo za povratak na Zemlju kada bi ona mogla
da se iskoristi za izgradnju podzemnog habitata za budue
naseljenike, za preradu Marsovog regolita u ciju stvaranja plodnog
tla za uzgajanjebiljaka potrebnih za ishranu ili donoenje vode tj.
leda iz podruija bliim Marsovim polovima?
Oldrin smatra da prvi naseljenici ne mogu raunati na povratak
bar 30 godina jer je lake slati sa Zemlje svu potrebnu opremu,
energetske izvore, a u poetku i hranu, nego vraati ljude ma Zemlju.
Prvu misiju inili bi brani parovi u dobu oko 35 godine ivota, a
svake dve godine stizao bi kosmiki brod sa novim naseljenicima.
Tokom jedne decenije, npr. 2030-2040, stvorilo bi se malo naselje
odtridesetak ljudi sa bar desetak novoroene dece koji bi bili prvi
Marsovci! Tek kada prvi naseljenici odrade svoj ivotni vek, oko 65
godine ivota a naseobina narastedo nivoa izvesne samoodrivosti,
njima bi bio ponuen povratak na Zemlju.
Baz Oldrin smatra da ne treba gubiti energiju i vreme novim
letom na Mesec i uspostavljanjem lunarne naseobine jer bi se samo
ponovio scenario iz misije Apolo kada je ustanovljeno da na Mesecu
nema nieg vrednog uloenih sredstava, a i boravak bi bio tei nego na
Marsu.
Javili su se i novi zagovornici misije bespovratnog naseljavanja
Marsa, medju kojima i umetnici inspirisani naseljavanjem Marsa, pa
astronautiMiel i mit, uesnici misija Apolo 14 i Apolo 17, drLorens
Kraus i mnogi drugi. Njihova poruka je jo direktnija: nema povratka
na Zemlju za uesnike prvih misija na Mars - treba im otvoreno rei
da je to putovanje u jednom pravcu! Ko bi se u 65. godini odluio na
meuplanetarno putovanje I, posle 30 godina boravka u uslovima
Marsove gravitacije, prilagodio na 2,6 puta veu Zemljinu silu tee?
Jasno je da povratka nema. Koliko god bilo udno, oko 1000 ljudi se
izjasnilo da bi pristalo na takvu misiju, uglavnom lanovi Drutva za
Mars (Mars society).
Ostvarljivost misije Ostati na Marsu Prvi uslov za ostvarivanje
putovanja na Mars je posedovanje dinovske rakete nosaakoja bi mogla
da podigne u nisku Zemljinu orbitu teret mase preko 100 t, koliko
bi imao kosmiki brod za direktan let sa treim stepenom za
izbacivanje na meuplanetarnu putanju. NASA nastavlja razvoj takvog
nosaa na osnovu prethodnog projekta Ares 5 i planira da sa
njomuputi kosmiku kapsulu CEV u obletanje Meseca 2017.
U Rusiji se planira razvoj serije raketa nosaa Angara to bi
dovelo do najmonije Angara 100slinih mogunosti. I u Kini ima
miljenja da je potrebna takva raketa. Ruski predsednik Medvedev je
najavio da e Rusija razviti raketne motore na nuklearni pogon,
verovatno imajui u vidu uspeno konstruisan nuklearni motor RD 0410
iz vremena Sovjetskog Saveza koji je, iako nekoliko puta manjeg
potiska odNERVA projekta NASA-e, prevaziao sve probleme koji su
obustavili taj projekt. Obavljen je i rusko-evropsko-kineski
eksperiment MARS 500 dugotrajnog boravka ljudi u simuliranim
uslovimau zatvorenom prostoru kosmikog broda i aktivnosti na
poligonu slinom Marsovoj povrini. U SAD, privatna kompanija Space
Xuspeno je razvila sopstvenu raketu nosa Falkon 9 i planira znatno
vee nosae. Takoe uspeno razvija i testira kapsulu dragon za prevoz
tereta i posadado orbitalne stanice, mase oko 8 t, a u projektuRed
Dragon planira da direktnim letom takvu kapsulu bez posade spusti
na povrinu Marsa.
Razvoj kosmikog broda za direktni let mase 40 t je izgleda samo
pitanje uveavanja dimenzija postojeih dostignua. Svet oigledno ide
ka dostizanju svih tehnikih reenja potrebnih za ostvarenje
direktnog leta na Mars i naseljavanja susedne planete. Ali da bi se
to i ostvarilo, potrebno je da budu zadovoljeni i uslovi politike,
ekonomske i propagandne prirode. Da li bi i jedan politiar koji
treba da pobedi na izborima doneo, za veinu biraa nehumanu odluku
da poalje ljude na Mars bez mogunosti povratka i da za to potroi
nekoliko desetina milijardi dolara poreskih obveznika? Koliko ima
privatnih finansijera koji bi bili spremni da u cilju reklame daju
novac za tako nesto? ta ako doe do nekih nepredvienih problema koji
se sada ne mogu sagledati a ceo projekat zavri katastrofom, kao to
ih je bilo u programu Spejs atl? Logino je da takva misija teko
prihvatljiva i da e se moda pre saekati koja decenija nego da se
ljudi upute na put bez povratka a da ni ne znaju kako e im na cilju
zaista i biti. Americki predsednik Obama je za sada obustavio
planirani projekat naseobine na Mesecu, to bi logino predstavljalo
testiranje i uigravanje ljudi i tehnike za dalje letove. On je kao
sledei cilj NASA-e naveo let sa ljudskom posadom do nekog blieg
planetoida, oko 2030, sa povratkom na Zemlju.
Sledei logian korak bila bi misija na Marsove satelite Deimos i
Fobos. Sletanje na njihovu povrinu je daleko jednostavnije zbog
njihove male gravitacije nego na sam Mars, i moda bi baze na njima,
sa posadom ili automatizovane, mogle da proizvedu gorivo preradom
silikata tla potrebnog za povratak na Zemlju uesnika misije leta na
Mars. Postoji realna nada da e razvoj kosmike tehnike do 2030.
dovesti do novih reenja i omoguiti da se prvi ljudi koji e posetiti
Mars vrate na Zemlju. Ako se neko potom i odlui da postane
Marsovac, imae predstavu ta ga eka. To podrazumeva i mogunost da
se, ako na licu mesta shvati da je ipak doneo pogrenu odluku, u
razumnom roku vrati majci Zemlji. A do tada na Marsu ima puno posla
za kosmike sonde, rovere, robotizovane letelice pa i androidne
robote koji bi bili prva prava prethodnica misiji sa ljudskom
posadom.