Nact Prijedloga Zakona o Djelatnosti Pedagoga

ZAKON O PEDAGOKOJ DJELATNOSTI

PAGE 2

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I PORTA

NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O DJELATNOSTI PEDAGOGA

Zagreb, oujak 2011.

PRIJEDLOG

ZAKONA O DJELATNOSTI PEDAGOGA

I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOENJE ZAKONA

Ustavna je osnova za donoenje ovoga zakona u lanku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske.

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE E DONOENJEM ZAKONA POSTII

1. Ocjena stanja

Djelatnost strunih suradnika pedagoga utvrena je zakonima i to u podruju predkolskog odgoja i naobrazbe, osnovnog i srednjeg kolstva.

Pedagozi struni suradnici djeluju u predkolskom odgoju i obrazovanju na temelju Zakona o predkolskom odgoju i naobrazbi (Narodne novine, br. 107/97., lanak 24).

Djelatnost pedagoga strunih suradnika u osnovnom i srednjem kolstvu odreena je Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (Narodne novine, br. 92/2010.).Zakoni, izmjene i dopune u predkolskom odgoju, osnovnom i srednjem kolstvu od 1990. definiraju da su struni suradnici u predkolskom odgoju pedagog, psiholog, defektolog s visokom strunom spremom (Zakon o predkolskom odgoju i naobrazbi, Narodne novine, 107/97., lanak 24), a u osnovnom i srednjem kolstvu struni suradnici su: pedagog, psiholog, knjiniar i strunjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila (Narodne novine, br. 92/2010., lanak 99, toka 4.).

Danas sve predkolske i kolske ustanove i ueniki domovi jo nemaju zaposlenog pedagoga iako zakoni to predviaju. Takvo stanje ne omoguuje podjednak pedagoki standard glede ostvarivanja strunih pedagokih poslova, dakle stvaranja struno-razvojnih slubi, to ima negativne posljedice na ukupan odgojno-obrazovni rad.

Podaci o broju pedagoga u predkolskom odgoju, osnovnom i srednjem kolstvu kolske godine 2010./2011.Red. brojupanijaBroj predk.

ustanova

Broj peda-

goga%Broj osnovnih kolaBroj peda-

goga%Broj sred-

njih

kolaBroj peda-goga%

1.Zagrebaka271037,046

4086,9131184,6

2.Krapinsko-zagorska26830,7322268,79888,9

3.Sisako-moslavaka14750,0352777,11313100,0

4.Karlovaka14321,4281967,81212100,0

5.Varadinska281035,7412970,7151066,7

6.Koprivniko-krievaka201260,0232191,38787,5

7.Bjelovarsko-bilogorska27829,6262492,3131292,3

8.Primorsko-goranska372054,1574070,1301756,7

9.Liko-senjska7228,515960,05480,0

10.Virovitiko-podravska9333,3171482,39555,6

11.Poeko-slavonska9333,3151386,77685,7

12.Brodsko-posavska4250,0322784,411981,8

13.Zadarska381539,5363391,6201890,0

14.Osjeko-baranjska23834,8695884,1282485,7

15.ibensko-kninska15746,6221986,4121191,7

16.Vukovarsko-srijemska22940,9533973,6151386,7

17.Splitsko-dalmatinska625182,2926873,9462860,9

18.Istarska561730,4462963,0231460,9

19.Dubrovako-neretvanska20630,0312477,41414100,0

20.Meimurska321650,0302480,07685,7

21. Grad Zagreb1049591,311310794,7785773,1

UKUPNO59432053,885968679,838829977,1

Izvor: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta 2010./2011. za predkolski odgoj i kolski prirunik, Znamen, Zagreb, 2010. za osnovnu i srednju kolu

U predkolskim je ustanovama (koje imaju razliite osnivae) ukupno 320 pedagoga ili 53,8%. U usporedbi s prosjekom pedagoga (53,8%) u etiri upanije postotak je vei (Koprivniko-krievaka, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska i Grad Zagreb). U protekle etiri godine stalno se poveavao broj pedagoga u predkolskom odgoju i obrazovanju, primjerice kolske godine 2007./08 bilo je 256 pedagoga, 2008./09. radilo je 310, naredne kolske godine 314 te kolske godine 2010./11. radi 320 pedagoga ili 53,8%. Taj trend je svakako pozitivan i poeljan.U osnovnom je kolstvu zaposleno 686 pedagoga, to znai da 79,8% kola ima pedagoga. U 10 upanija (47,6%) vei je postotak zaposlenih pedagoga u usporedbi s prosjekom. U srednjem je kolstvu zaposleno 299 pedagoga, to znai da 77,1% kola ima pedagoga. U 14 upanija (66,7%) vei je postotak zaposlenih pedagoga u odnosu na republiki prosjek.

U podsustavu srednjeg kolstva radi 50 uenikih domova. U njima je zaposlen 25 pedagog, dakle u 50,0% uenikih domova radi pedagog. Znaajan broj pedagoga radi i u drugim djelatnostima, primjerice u obrazovanju odraslih, Ministarstvu unutarnjih poslova, Ministarstvu obrane, Hrvatskom zavodu za zapoljavanje, centrima za kulturu, centrima za djecu, mlade i obitelj, djejim domovima i dr.

U hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu organizirano je obrazovanje pedagoga. Povijest njihova fakultetskog (sveuilinog) obrazovanja poinje 1874./75. predavanjima kolegija Pedagogika na Bogoslovnom fakultetu, nastavlja na Filozofskom (tada Mudroslovnom fakultetu) 1876., dok je Katedra za pedagogiju na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu utemeljena 1895. Nadalje, pedagogija 1928. postaje samostalna sveuilina (fakultetska) studijska grupa, koja se moe samostalno studirati, diplomirati i doktorirati iz njezinih znanstvenih podruja.

Danas studij pedagogije, kao jednopredmetni ili dvopredmetni studij, organizira Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Filozofski fakultet Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet Sveuilita u Rijeci, Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zadru i Filozofski fakultet Sveuilita u Splitu. Nastavni curriculum i organizacija studija usklaeni su s Bolonjskim procesom (preddiplomski i diplomski studij, 3+2), to znai da e zavrni studenti stei struni ili akademski naziv magistar pedagogije (mag. paed.). Meutim, Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, osiguravajui vertikalnu prohodnost, organizira i poslijediplomski sveuilini doktorski studij pedagogije.

Pedagozi, kao specijalizirani strunjaci, uli su 1959. u hrvatske kole, dakle prije pola stoljea. Djelovanje pedagoga u Hrvatskoj, kao i slinih specijaliziranih strunjaka s kojima ini struno-razvojnu slubu kole, odgovor je na potrebe unapreivanja odgojno-obrazovne djelatnosti.

Razvoj pedagoke djelatnosti, posebice uloge strunih suradnika a time i pedagoga u Hrvatskoj, proao je kroz pet etapa.

Prvu etapu, od uvoenja pedagoga u kolski sustav 1959. do 1964., obiljeava zakonsko reguliranje djelatnosti strunih suradnika; zatim je od 1965. do 1974. osmiljen struni koncept djelokruga rada pedagoga i ostvarena su prva znanstvena istraivanja o vanosti pedagoga u hrvatskom kolskom sustavu; u treoj etapi od 1975. do 1984. afirmirao se rad pedagoga i nastala su prva znanstvena i struna djela o djelatnosti pedagoga (metodika rada pedagoga). Meutim, od 1985. do 1997. uoljiv je zastoj u razvoju djelatnosti strunih suradnika (ogranieno je zapoljavanje), ali je, i pored nepovoljnih uvjeta, u tom razdoblju pripremljena koncepcija razvoja pedagoke slube koja je osiguravala kontinuitet razvoja i rada u dananje vrijeme, koje obiljeava opravdano oivljavanje djelatnosti pedagoga, stvaranje zakonskih i podzakonskih osnova i novih mogunosti njihova zapoljavanja u kolama. Ovu petu etapu moe posebno obiljeiti donoenje i prvog Zakona o djelatnosti pedagoga.

Pedagozi, odgojno-obrazovni specijalisti, rade u kolama europskih zemalja, gdje je vie strunih profila pedagoga a to su: pedagog organizator (kurikulum, planiranje, vrednovanje, uvoenje uitelja i strunih suradnika poetnika), pedagog za razvoj, pedagog za pozivni i profesionalni razvoj, pedagog za organizaciju slobodnog vremena i suradnju s roditeljima te socijalni pedagog. Osim naziva pedagog esto se specijalizirani strunjak naziva kolski savjetnik (school counsellor) ije su zadae identine zadaama pedagoga, dakle unapreivanje odgojno-obrazovne djelatnosti, poboljanje kvalitete nastavnog i kolskoga rada, istraivanje odgoja i obrazovanja u koli.

U postojeim zakonima i podzakonskim aktima djelokrug rada i poslovi pedagoga odreeni su naelno u osnovnom i srednjem kolstvu, dok se u predkolskom odgoju i naobrazbi gotovo i ne spominju. Takovo reguliranje nikako ne odgovara strunom profilu strunog suradnika pedagoga. Osim toga, u kolskoj praksi nedoumice izaziva i injenica da nisu zakonski odreene tjedne obveze strunih suradnika i da u tom pogledu nema koordinacije izmeu predkolskog odgoja i naobrazbe, srednjeg i osnovnog kolstva, to teti kvaliteti rada i strunom poloaju pedagoga.

Zbog navedenih razloga potrebno je donijeti Zakon o djelatnosti pedagoga.

2. Osnovna pitanja koja se ureuju Zakonom

Ovim se Zakonom ureuju sljedea pitanja:

djelatnost pedagoga,

uvjeti za obavljanje djelatnosti pedagoga,

stjecanje, izdavanje i obnavljanje osnovne dopusnice,

stjecanje posebne dopusnice za obavljanje samostalne djelatnosti pedagoga,

struno usavravanje pedagoga,

osnivanje Hrvatske pedagoke komore, njezino ustrojstvo, tijela, akti, poslovi, financiranje, nadzor nad radom Hrvatske pedagoke komore i njezini osnivai,

pedagozi vjebenici,

disciplinska odgovornost pedagoga i pedagoga vjebenika

struni nadzor nad djelatnosti pedagoga,

Kodeks etike djelatnosti pedagoga,

poloaj zaposlenih pedagoga bez odgovarajue vrste strune spreme.

3. Posljedice koje e se postii donoenjem Zakona

Donoenjem Zakona o djelatnosti pedagoga sustavno e se urediti po prvi put nakon vie od 50 godina vana djelatnost pedagoga kao strunih suradnika u odgoju i obrazovanju, ali e se rijeiti i odreena pitanja rada pedagoga i u drugim djelatnostima.

Donoenjem Zakona uredit e se sustavno zapoljavanje pedagoga i poveanje broja pedagoga u kolskim ustanovama, to je osobito znaajno za predkolske ustanove s obzirom da njih osnivaju razliiti osnivai (jedince lokalne samouprave, vjerske zajednice i dr.). Osim toga, bit e zakonski temelji da u perspektivi u svim predkolskim i kolskim ustanovama rade pedagozi s odgovarajuom vrstom strune spreme. S obzirom na planirane i zapoete reforme odgojno-obrazovnog sustava, zakonsko reguliranje djelatnosti pedagoga znaajno e ubrzati proces promjena, posebice od predkolskog odgoja i naobrazbe do srednje kole. lankom 17. odreuju se podruja u kojima pedagog moe samostalno obavljati djelatnost, to moe pridonijeti smanjivanju nezaposlenosti uope, a posebno unapreivanju odgoja i obrazovanja.

Zakonom se prvi put ureuje obnavljanje osnovne dopusnice (licence), ali i uvjeti za struno usavravanje. lankom 35. predvieno je da Komora sudjeluje u donoenju programa strunog usavravanja i napredovanja pedagoga, to je osobito bitno za stjecanje uvjeta za obnavljanje osnovne dopusnice.

lankom 32. ureuje se osnivanje Hrvatske pedagoke komore, to je vana inovacija u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu. Ostvarivanjem planiranih poslova (lanak 35) Komora e sustavno i trajnije rijeiti pitanja standarda rada (program, poslovi, tjedna norma), strunog usavravanja, samostalne djelatnosti pedagoga, nadzora i praenja rada pedagoga, zatite prava korisnika odgoja i obrazovanja, odgovornost, status pedagoga koji su u sustavu a bez odgovarajue vrste strune spreme i dr. Komora e osim toga davati struna miljenja glede prijedloga pojedinih zakona i podzakonskih akata (smjernice programa vjebenikog staa, smjernice programa strunih ispita pedagoga).

III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU ZAKONA

Za provedbu ovog Zakona nisu potrebna dodatna sredstva iz Dravnog prorauna Republike Hrvatske.

IV. TEKST KONANOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOENJEM

Prilae se Konani prijedlog Zakona o djelatnosti pedagoga s obrazloenjem.

ZAKON O DJELATNOSTI PEDAGOGA

I. OPE ODREDBE

lanak 1.

Ovim se Zakonom ureuje sadraj, podruje primjene, uvjeti i naini ostvarivanja, organizacija i nadzor djelatnosti pedagoga u Republici Hrvatskoj, te ustroj, djelokrug i javne ovlasti Hrvatske pedagoke komore.

Pedagoka djelatnost je djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku.

lanak 2.

Djelatnost je pedagoga pojedinano ili skupno djelovanje u odgojno-obrazovnim podrujima primjenom spoznaja pedagogijske znanosti, te primjenom spoznaja srodnih znanosti i znanstvenih disciplina na naelima interdisciplinarnosti.

Djelatnost pedagoga obuhvaa sljedee skupine poslova:

1. Organizacijski poslovi stvaranje uvjeta za ostvarivanje i razvoj djelatnosti iz nadlenosti pedagoga: planiranje, koordinacija, praenje, vrednovanje;

2. Studijsko-analitiki poslovi kontinuirano praenje i prikupljanje podataka iz podruja rada pedagoga radi analize odgojno-obrazovnog procesa i drugih procesa u ustanovama, to je pretpostavka za vrednovanje kvalitete rada ustanove (ocjena poloaja i stanja ustanove, njezinih dijelova ili nekih segmenata rada), definiranje ciljeva usavravanja kvalitete rada i voenje poslova iz djelokruga rada pedagoga;

3. Informacijski poslovi utvrivanje potreba sudionika za informacijama te zadovoljavanje tih potreba stvaranjem kvalitetnoga informacijsko-dokumentacijskog sustava. Informacijski poslovi podupiru razvoj kvalitetne interpersonalne komunikacije od razine skupina, odjela i ustanove do okruenja;

4. Instruktivno-voditeljski poslovi suradnja sa subjektima u obavljanju poslova. Instruktivni se poslovi temelje na razvoju ustanove kao "organizacije koja ui";

5. Savjetodavni, terapijski i supervizijski poslovi oituju se u diferencijaciji pristupa i sadraja rada pedagoga sukladno specifinim razvojnim i ivotnim potrebama korisnika djelatnosti (djeteta, skupine djece i profesionalnim potrebama uitelja);

6. Istraivaki poslovi prikupljanje podatka o odgojnom fenomenu, klasifikacija, sistematizacija, analitiko-operativni uvidi, mjerenje s ciljem uvoenja inovacija radi podizanja kvalitete ivota radnika i korisnika usluga ustanova.

7. Normativni poslovi standardizacija organizacije, tehnologije i izvedbe rada radi kvalitetnog obavljanja poslova, radnih zadaa i irenja "pozitivne prakse".

lanak 3.

Opi je cilj djelatnosti pedagoga unapreivanje odgojnog i obrazovnog rada, afirmacija potencijala subjekata, odnosno korisnika poslova iz djelokruga rada ustanove, ostvarivanje svrhe djelatnosti pedagoga, profesionalni razvoj pedagoga te doprinos kvaliteti ivota neke radne i druge zajednice (npr. kole, uenikog doma, predkolske ustanove, slube za zapoljavanje, udruge civilnog sektora i dr.) i kolstva.

Djelatnost pedagoga ukljuena je prije svega u sva podruja odgojnog i obrazovnog djelovanja u predkolskim ustanovama, osnovnim kolama, srednjim kolama, osnovnim i srednjim umjetnikim kolama (npr. glazbenim), akim domovima, a zatim se odnosi i na rad u domovima/ustanovama u kojima se ostvaruje specifina djelatnost pedagoga, zapoljavanju i profesionalnoj orijentaciji, istraivanju, zdravstvu, portu, socijalnoj skrbi, vojsci, policiji, nevladinim udrugama i alternativnim javnim (dravnim) i privatnim programima.

lanak 4.

Rije pedagog i njezina izvedenica u pravnom se prometu mogu upotrebljavati samo sukladno odredbama ovoga Zakona.

II. UVJETI ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI PEDAGOGA

lanak 5.

Djelatnost pedagoga mogu obavljati samo pedagozi s osnovnom dopusnicom.

Pedagog je osoba koja je diplomirala studij pedagogije. Tu osposobljenost dokazuje steenom diplomom profesora pedagogije, diplomiranog pedagoga i magistra pedagogije (mag. paed.).

Prva i posebna licencija i trajno struno osposobljavanje i usavravanje

lanak 6.

Pedagog nakon stjecanja odgovarajue diplome i poloenog strunog ispita stjee pravo na prvu licenciju, koju na njegov zahtjev izdaje Hrvatska pedagoka komora (u daljnjem tekstu: Komora).

Obavlja li pedagog djelatnost pedagoga kao privatnu praksu mora stei posebnu licenciju.

lanak 7.

Pravo na samostalan rad ima pedagog kojem je dana prva licencija.

Prvu licenciju odnosno posebnu licenciju pedagogu daje, obnavlja, uskrauje odnosno oduzima upravnim aktom tijelo odreeno Statutom Komore.

Protiv upravnog akta iz stavka 2. ovoga lanka nije doputena alba, ve se moe pokrenuti upravni spor.

Licencije se daju za razdoblje od pet godina.

Sadraj i obrazac licenciji te uvjete za davanje, obnavljanje i uskraivanje odnosno oduzimanje licencije propisuje se opim aktom Komora.

lanak 8.

Pedagozi imaju pravo i obvezu struno se usavravati radi odravanja i unapreivanja kvalitete obavljanja djelatnosti pedagoga.

Pedagozi su obvezni svakih pet godina obnoviti licenciju za obavljanje poslova djelatnosti pedagoga, to se ostvaruje temeljem uvida u njihovo struno usavravanje.

Sadraj, rokove i postupak strunog usavravanja opim aktom propisuje Komora.

Poslodavac je duan pedagogu omoguiti struno usavravanje i snositi trokove strunog usavravanja prema svojem godinjem planu strunog usavravanja.

lanak 9.

Komora moe pedagogu privremeno ili trajno oduzeti licenciju.

Licencija se privremeno oduzima na vrijeme do godinu dana, odnosno dok traju razlozi na temelju kojih je dopusnica oduzeta.

Licencija se oduzima privremeno:

ako se utvrdi da pedagog svojim radom ugroava korisnike,

ako je pedagogu odlukom suda Komore, pravomonom odlukom redovnog suda ili odlukom drugog tijela privremeno zabranjeno obavljanje djelatnosti pedagoga.

ako pedagog obavlja poslove svoje struke protivno vaeim propisima,

ako se utvrdi da pedagog iz drugih razloga ne ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti pedagoga.

Licencija se oduzima trajno:

ako je pedagogu odlukom suda Komore, pravomonom sudskom odlukom ili odlukom drugog tijela trajno zabranjeno obavljanje djelatnosti pedagoga.

III. NAIN OBAVLJANJA DJELATNOSTI PEDAGOGAlanak 10.

Pedagog moe obavljati svoju djelatnost kod poslodavca, ali moe i samostalno pruati usluge u privatnoj praksi (u daljnjem tekstu: samostalna djelatnost).

lanak 11.

Pri obavljanju djelatnosti pedagog je obvezan djelovati sukladno Kodeksu etike djelatnosti pedagoga.

lanak 12.

Korisnik usluga iz djelokruga poslova pedagoga ima pravo uvida u rezultate rada pedagoga, a osobne su naravi, u skladu s Kodeksom etike djelatnosti pedagoga.

lanak 13.

Podatke o psihikom i zdravstvenom stanju korisnika, uzrocima, okolnostima i posljedicama tog stanja pedagog je duan uvati kao profesionalnu tajnu.

Podatke iz stavka 1. ovoga lanka dune su uvati kao profesionalnu tajnu i druge osobe kojima su ti podaci dostupni u njihovu radu.

lanak 14.

O podacima za koje postoji obveza uvanja profesionalne tajne pedagog moe izvijestiti strunjake kojima su isti potrebni za osiguravanje dobrobiti korisnika ili opeg dobra, uz naznaku da je rije o zakonski zatienim podacima. Oblik i opseg iznesenih podataka treba biti sukladan naelima struke i odredbama Kodeksa etike djelatnosti pedagoga.

Radi zatite prava korisnika djelatnosti pedagoga Komora e svojim propisima odrediti kojim strunjacima, u kojim postupcima i u kojem se obliku mogu davati podaci koji se inae uvaju kao profesionalna tajna.

lanak 15.

Pedagog u samostalnoj djelatnosti i poslodavac pedagoga u radnom odnosu duni su osigurati odgovarajue uvjete pohrane, uvanja i zatite dokumenata i podatka koji su profesionalna tajna, utvreni propisima Komore.lanak 16.

Komora propisuje koje mjerne instrumente i dokumente o korisnicima mogu upotrebljavati pedagozi te koji su posebno zatieni.

Uporaba instrumenata doputena je samo u skladu s propisima Komore.Privatna praksa samostalna djelatnost pedagogalanak 17.

Pedagog moe samostalnu djelatnost obavljati dijelei poslove sa strunjacima kao i sa strunjacima koji dopunjuju pedagoko polje djelatnosti.

Samostalna djelatnost moe biti:

1. istraivaki rad (znanstvena pedagogijska istraivanja),

2. pripremanje i provedba programa strunog usavravanja i osposobljavanja razliitih razina i korisnika iz podruja svoje kvalifikacije (C. Freinet, waldorfska pedagogija, pedagoka koncepcija

Marije Montesori i dr.),

3. realizacija programa osposobljavanja roditelja za uspjeno roditeljstvo (kola za roditelje),

4. pedagoki rad s darovitim uenicima i uenicima koji imaju potekoa u uenju,

5. drugi oblici i sadraji obrazovanja, osposobljavanja i usavravanja za koje ima potrebne kompetencije i dokaze o kvalifikaciji.

lanak 18.

Pedagog moe obavljati samostalnu djelatnost prema sljedeim uvjetima:

1. da ima prvu i posebnu licenciju,

2. da raspolae odgovarajuim prostorom i opremom,

3. da je radno sposoban za obavljanje samostalne djelatnosti,

4. da je poslovno sposoban,

5. da mu pravomonom sudskom presudom ili odlukom drugoga nadlenog tijela

nije izreena mjera sigurnosti ili zatitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti

pedagoga,

6. da ne obavlja neku drugu samostalnu djelatnost.

lanak 19.

Zahtjev za obavljanje samostalne djelatnosti podnosi se Komori koja rjeenjem odobrava ili uskrauje obavljanje samostalne djelatnosti.

Protiv rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka moe se podnijeti alba ministarstvu nadlenom za obrazovanje. lanak 20.

Pedagog ne moe zapoeti s radom samostalne djelatnosti dok Komora rjeenjem ne utvrdi da su ispunjeni uvjeti za poetak rada s obzirom na prostor i opremu.

Protiv rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka moe se podnijeti alba ministarstvu nadlenom za obrazovanje.

Zahtjev za izdavanje rjeenja o poetku rada samostalne djelatnosti pedagog je obvezan podnijeti u roku od godine dana od dana izdavanja pozitivnog rjeenja iz stavka 1. lanka 19. ovoga Zakona.

lanak 21.

Pedagog u nazivu svoje samostalne djelatnosti istie: ime i prezime, adresu samostalne djelatnosti i oznaku djelatnosti.

lanak 22.

Pedagog obavlja poslove samostalne djelatnosti osobno.

Pedagog iz stavka 1. ovoga lanka moe primiti u radni odnos jednog ili vie pedagoga, koji imaju prvu licenciju.lanak 23.

Vie pedagoga, koji obavljaju samostalnu djelatnost, mogu se udruiti u grupnu privatnu praksu.

Uvjete za osnivanje grupne privatne prakse iz stavka 1. ovoga lanka opim aktom propisuje Komora.

Rjeenje o osnivanju grupne privatne prakse donosi Komora.

Protiv rjeenja iz stavka 3. ovoga lanka moe se podnijeti alba ministarstvu nadlenom za obrazovanje.

lanak 24.

Pedagozi koji obavljaju samostalnu djelatnost mogu u ustanovama obavljati poslove iz svoje struke na temelju posebnog ugovora s ustanovom.

Uvjete za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga lanka odreuje Komora.

lanak 25.

Pedagozi koji su u radnom odnosu na neodreeno vrijeme i ispunjavaju uvjete koje propisuje Komora, uz prethodnu suglasnost poslodavca, mogu obavljati samostalnu djelatnost, ali ne vie od jedne polovine radnog vremena.

Odobrenje za obavljanje samostalne djelatnosti, iz stavka 1. ovog lanka, daje, odnosno uskrauje rjeenjem Komora.

Protiv rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka moe se podnijeti alba ministarstvu nadlenom za obrazovanje. lanak 26.

Pedagozi koji obavljaju samostalnu djelatnost mogu privremeno obustaviti rad.

Rad se moe privremeno obustaviti zbog bolesti, vojne obveze, ako je pedagog izabran ili imenovan na stalnu dunost u odreenim tijelima dravne vlasti, odnosno jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave, ako za taj rad prima plau ili ako se zaposli u konzularnom ili diplomatskom predstavnitvu ili zbog drugoga opravdanog razloga. O toj injenici pedagog obvezan je obavijestiti Komoru, ako je odsutan vie od 30 radnih dana neprekidno u tijeku godine.

Pedagog je obvezan podnijeti zahtjev za privremenom obustavom rada najkasnije u roku od osam dana prije isteka roka iz stavka 2. ovoga lanka.

Komora donosi rjeenje o privremenoj obustavi rada.

Protiv rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka moe se podnijeti alba ministarstvu nadlenom za obrazovanje.lanak 27.

Pravo na obavljanje samostalne djelatnosti prestaje:

1. odjavom,

2. po sili zakona,

3. rjeenjem Komore.

lanak 28.

Pravo na obavljanje samostalne djelatnosti po sili zakona prestaje ako pedagog koji obavlja samostanu djelatnost:

1. umre,

2. izgubi trajno radnu sposobnost za obavljanje poslova,

3. izgubi poslovnu sposobnost potpuno ili djelomino,

4. izgubi osnovnu ili posebnu dopusnicu,

6. izgubi pravo raspolaganja prostorom, odnosno opremom,

7. bude pravomonom sudskom presudom osuen na kaznu zatvora dulje od est

mjeseci ili je izreena zatitna mjera sigurnosti ili zatitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti pedagoga.

Rjeenje o prestanku obavljanja samostalne djelatnosti po sili zakona donosi Komora.

Protiv rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka moe se podnijeti alba ministarstvu nadlenom za obrazovanje.lanak 29.

Komora donosi rjeenje o prestanku odobrenja za obavljanje samostalne djelatnosti, ako se utvreni nedostaci u obavljanju poslova ne otklone u roku odreenom rjeenjem strunog nadzora ili drugog nadlenog tijela.

Protiv rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka moe se podnijeti alba ministarstvu nadlenom za obrazovanje.lanak 30.Komora odreuje minimalne cijene usluga pedagoga koji obavlja samostalnu djelatnost.

lanak 31.

Komora vodi imenik pedagoga koji obavljaju samostalnu djelatnost.

Sadraj i nain voenja evidencije iz stavka 1. ovoga lanka propisuje Komora.

IV. ORGANIZACIJSKI OBLICI DJELATNOSTI PEDAGOGAHrvatska pedagoka komoralanak 32.

Hrvatska pedagoka komora (u daljnjem tekstu: Komora) strukovna je samostalna organizacija hrvatskih pedagoga koja uva ugled, ast i prava pedagoga i pedagoga vjebenika, skrbi da pedagozi i pedagozi vjebenici savjesno i u skladu sa zakonom obavljaju svoje poslove, promie, zastupa i usklauje njihove zajednike interese pred dravnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu te im prua strunu pomo i zatitu.

Komora je samostalna i neovisna organizacija sa svojstvom pravne osobe.

Komora stjee svojstvo pravne osobe upisom u sudski registar.

Komora predstavlja pedagoge Republike Hrvatske kao cjelinu.

Pedagozi koji obavljaju djelatnost pedagoga obvezno se ulanjuju u Komoru.

Statutom Komore moe se odrediti da i pedagozi koji ne obavljaju djelatnost pedagoga mogu biti dobrovoljni lanovi Komore.

lanak 33.

Sjedite je Komore u Zagrebu.

Komora ima grb, peat, igove i znak.

lanak 34.

Komora obavlja, kao javne ovlasti, sljedee poslove:

1. vodi registar lanova,

2. donosi rjeenja o izdavanju, uskraivanju, obnavljanju i oduzimanju prve i

posebne licencije,

3. donosi rjeenje o davanju i prestanku odobrenja za obavljanje samostalne

djelatnosti,

4. obavlja struni nadzor.

lanak 35.

Komora osim poslova iz lanka 35. ovoga Zakona obavlja i sljedee poslove:

1.donosi Kodeks etike djelatnosti pedagoga,

2. prati i nadzire provoenje Kodeksa etike djelatnosti pedagoga te poduzima mjere, posebno u sluajevima rjeavanja pritubi na rad pedagoga,

3. prati i analizira rad pedagoga i uvjete za njihov rad,

4. daje struno miljenje o standardima za rad pedagoga,

5. donosi minimalne cijene usluga pedagoga koji obavlja samostalnu djelatnost,

6. utvruje popise instrumenata i standarde za njihovu uporabu i propisuje mjere njihove zatite,

7. utvruje okvirni program vjebenikog staa pedagoga,

8. predlae strune smjernice za program strunih ispita pedagoga,

9. daje struno miljenje tijekom pripreme propisa koji se tiu djelatnosti pedagoga,

10. zastupa lanove Komore u zatiti njihovih profesionalnih interesa,

11. sudjeluje u donoenju programa strunog usavravanja i napredovanja pedagoga,

12. donosi programe strunog usavravanja pedagoga, koje samostalno ostvaruje,

13. potie i organizira struno usavravanje lanova Komore,

14. surauje s drugim strukovnim udrugama, strunim i znanstvenim institucijama u zemlji i inozemstvu,

15. surauje s dravnim tijelima i tijelima jedinica lokalne uprave i regionalne (podrune) samouprave u rjeavanju pitanja vanih za ostvarivanje zadaa pedagoga i pitanja od opeg drutvenog interesa,

16. prua zatitu korisnicima pedagokih usluga u ostvarivanju prava s obzirom na kakvou, sadraj i vrstu usluga koje im se pruaju,

17. surauje s inspekcijama nadlenim za djelatnost pedagoga,

18. prati i analizira problematiku te brine za razvoj djelatnosti pedagoga,

19. propisuje nain oglaavanja i nain isticanja naziva samostalne djelatnosti pedagoga,

20. brine za pravnu pomo svojim lanovima,

21. koordinira odnose meu lanovima te sudjeluje u rjeavanju eventualno nastalih sporova meu njima,

22. za posebne rezultate rada i doprinos razvoju pedagoke djelatnosti moe dodjeljivati lanovima priznanja i nagrade,

23. obavlja i druge poslove utvrene ovim Zakonom, Statutom i drugim propisima Komore.Ustrojstvo Komorelanak 36.

lanovi Komore ostvaruju svoje interese u Komori preko svojih izabranih predstavnika u Skuptini i drugim tijelima Komore na nain utvren Statutom Komore.Tijela Komorelanak 37.

Tijela Komore su Skuptina, Upravni odbor, Nadzorni odbor, predsjednik, zamjenik predsjednika i druga tijela utvrena Statutom.

Radi ostvarivanja strune funkcije Komora osniva strune razrede i povjerenstva.

Ustrojstvo, nadlenost, sastav, nain izbora, prava i dunosti tijela Komore utvruju se poblie Statutom i drugim opim aktima Komore.

lanak 38.

Skuptinu Komore ine izabrani predstavnici lanova Komore. Skuptina Komore sastaje se u pravilu jednom godinje.

Mandat lanova Skuptine traje etiri godine. lanak 39.

Skuptina Komore:

donosi Statut i druge akte utvrene ovim Zakonom i Statutom Komore,

donosi godinji plan i program rada,

donosi Poslovnik o radu Skuptine,

donosi Kodeks etike djelatnosti pedagoga,

imenuje i razrjeava lanove tijela Komore u skladu sa Statutom,

donosi godinji proraun i usvaja izvjee o izvrenju prorauna,

odluuje o visini lanarine,

obavlja i druge poslove utvrene ovim Zakonom i Statutom.

lanak 40.

Upravni odbor ima 11 lanova.

Upravni odbor ine predsjednik i zamjenik predsjednika Komore i 9 lanova koje bira Skuptina.

Mandat lanova Upravnog odbora traje etiri godine.

lanak 41.

Upravni odbor Komore:

provodi odluke Skuptine,

donosi ope akte, osim opih akata koje donosi Skuptina,

utvruje prijedlog akata koje donosi Skuptina,

daje miljenje o pitanjima o kojima raspravlja Skuptina,

- odluuje o raspisivanju izbora za tijela Komore,

obavlja i druge poslove koji se utvruju Statutom.

lanak 42.

Nadzorni odbor ima 5 lanova, koje bira Skuptina Komore.

Nadzorni odbor ine predsjednik, zamjenik predsjednika i tri lana.

Mandat lana Nadzornog odbora traje etiri godine.

lanom Nadzornog odbora ne moe biti predsjednik i zamjenik predsjednika Komore te lan Upravnog odbora Komore.lanak 43.

Nadzorni odbor nadzire:

provoenje Statuta i drugih opih akata Komore,

ostvarivanje prava lanova,

materijalno i financijsko poslovanje Komore,

obavlja i druge poslove utvrene Statutom.

Akti Komorelanak 44.

Statut donosi Skuptina Komore.

Statutom se ureuje organizacija i ustrojstvo, zadae, nadlenost, sastav, nain izbora i odluivanja tijela Komore, prava i obveze njezinih lanova te sva druga pitanja vana za djelatnost pedagoga u Republici Hrvatskoj.

Skuptina Komore donosi Statut uz suglasnost ministra nadlenog za obrazovanja.

Statut se objavljuje u "Narodnim novinama".Kodeks etike djelatnosti pedagogalanak 45.

Skuptina Komore donosi Kodeks etike djelatnosti pedagoga.

Kodeks etike djelatnosti pedagoga, na temelju spoznaja pedagogijske teorije i pedagoke prakse, utvruje skup naela i pravila kojih su se pedagozi i pedagozi vjebenici duni pridravati pri obavljanju svoje djelatnosti.

Kodeks etike djelatnosti pedagoga objavljuje se u "Narodnim novinama".

Registar, imenici i upisnicilanak 46.

Komora vodi registar pedagoga i imenik pedagoga vjebenika te druge evidencije odreene Zakonom i Statutom.

Registar, imenici, upisnici i evidencije iz stavka 1. ovoga lanka javne su knjige. Izvadci iz registra i drugih evidencija koje vodi Komora te potvrde izdane na temelju podataka iz tih evidencija javne su isprave.Osiguranje od odgovornostilanak 47.

Pedagog je duan osigurati se od odgovornosti za tetu koju bi mogao poiniti treima obavljanjem samostalne djelatnosti.

Ako se promijene uvjeti osiguranja, pedagog iz stavka 1. ovoga lanka duan je nakon to primi obavijest Komore o tome, bez odgaanja uskladiti svoje osiguranje s izmijenjenim uvjetima.

Pedagog iz stavka 1. ovoga lanka duan je uredno produavati osiguranje od odgovornosti. Komora moe preuzeti osiguranje od odgovornosti pedagoga iz stavka 1. ovog lanka. U tom sluaju pedagozi duni su Komori plaati naknadu za osiguranje od odgovornosti.

Povreda obveze osiguranja od odgovornosti, odnosno neplaanje naknade Komori za osiguranje, tea je povreda dunosti pedagoga.lanarinalanak 48.

Pedagog koji obavlja pedagoku djelatnost duan je uredno plaati lanarinu i podmirivati druge obveze prema Komori.

Visina lanarine utvruje se odlukom Skuptine Komore.Suradnja s drugim tijelimalanak 49.

Komora prati i prouava odnose i pojave koje su od interesa za unapreivanje rada pedagoga. U tim aktivnostima usko surauje sa studijima pedagogije u Republici Hrvatskoj i inozemstvu, Hrvatskim pedagogijskim drutvom, Hrvatskim pedagoko-knjievnim zborom i drugim nevladinim udrugama koje okupljaju pedagoge, meunarodnim udrugama pedagoga i udrugama drugih struka.

Komora obavjetava Hrvatski sabor, nadlena ministarstva, tijela sudbene vlasti te predstavnika tijela jedinica lokalne samouprave, na vlastiti poticaj ili na njihov zahtjev, o stanju i problemima rada pedagoga i o mjerama koje bi trebalo poduzimati radi unapreivanja djelatnosti pedagoga s ciljem poboljanja odgojne funkcije u drutvu.

V. PEDAGOZI VJEBENICIStjecanje svojstva pedagoga vjebenikalanak 50.

Pravo na obavljanje vjebenikog staa stjee se upisom u imenik pedagoga vjebenika. Pravo na upis u imenik pedagoga vjebenika ima osoba koja ispunjava uvjete iz lanka 5. stavka 2. ovog Zakona.

Prava i dunosti pedagoga vjebenikalanak 51.

Pedagog vjebenik duan je za vrijeme vjebe raditi na svim poslovima pedagoga koje mu povjeri pedagog ustanove u kojoj obavlja vjebeniki sta odnosno mentor i pridravati se dobivenih uputa.Struna i praktina poduka

lanak 52.

Komora, pedagozi i ustanove duni su brinuti za strunu i praktinu poduku pedagoga vjebenika kao i za potivanje pravila propisanih Kodeksom etike djelatnosti pedagoga.

Nakon isteka programa poduke koja traje godinu dana pedagog vjebenik ima obvezu polagati struni ispit.

Ako je u pravnoj osobi ili u dravnom tijelu odnosno tijelu lokalne uprave i samouprave program vjebenikog staa i polaganje strunog ispita odreeno drugim zakonom, pedagogu vjebeniku nakon provedenog vjebenikog staa prema tom programu i poloenog strunog ispita izdat e se prva licencija.

Ako je pedagog poloio struni ispit za drugi nastavni predmet izdat e mu se prva licencija.

Odgovornost pedagoga vjebenika

lanak 53.

Pedagog vjebenik odgovara neposredno za tetu koju je poinio u obnavljanju svoje djelatnosti, ako ju je prouzrokovao namjerno ili iz grube nepanje.

Za tetu koju pedagog vjebenik poini u obavljanju svoje djelatnosti odgovara neposredno i pedagog kod kojeg vjebenik radi.Odgovarajua primjena odredaba Zakonalanak 54.

Na pedagoge vjebenike na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe ovog Zakona o uvanju profesionalne tajne, o stjecanju, obustavi i prestanku prava na obavljanje djelatnosti pedagoga te druge odredbe kojima se ureuje poloaj pedagoga, osim ako Zakonom nije drukije odreeno.

Poblie odredbe o postupku za upis, obustavu i prestanak vjebe te obavljanje vjebe utvruje se propisima Komore.

VI. DISCIPLINSKA ODGOVORNOST PEDAGOGA I PEDAGOGA VJEBENIKA

Disciplinske povredelanak 55.

Pedagog i pedagog vjebenik naroito su disciplinski odgovorni ako:

1. povrijedi odredbe ovog Zakona,

2. povrijedi Kodeks etike djelatnosti pedagoga,

3. obavlja poslove nestruno zbog neznanja ili nemara,

4. u obavljanju djelatnosti pedagoga uini kazneno djelo za koje mu je izreena

pravomona kazna,

5. svojim ponaanjem prema korisniku pedagoke usluge, drugom pedagogu, treim

osobama ili drutvenoj zajednici povrijedi ugled pedagoga,

6. ne ispunjavaju obveze iz lanstva prema Komori ili se prema njoj i njezinim

dunosnicima nedolino ponaa,

7. ne vode urednu pedagoku dokumentaciju.

lanak 56.

Pedagozi i pedagozi vjebenici odgovaraju za tee i lake povrede dunosti i ugleda djelatnosti pedagoga pred disciplinskim tijelima Komore odreenim Statutom.

lanak 57.

Tea je povreda i svako naruavanje dunosti i ugleda pedagoga te Kodeksa etike djelatnosti pedagoga koje ima tee znaenje s obzirom na prirodu povrijeene dunosti, tetu i druge posljedice, te s obzirom na okolnosti pod kojima je radnja obavljena ili proputena.

Laka je povreda naruavanje dunosti i ugleda pedagoga te Kodeksa etike djelatnosti pedagoga koja je radnja obavljena ili proputena, a koja ima posljedice lakeg znaenja.

lanak 58.

Statutom Komore ili drugim opim aktom Komore utvruje se to se smatra teom odnosno lakom povredom dunosti i ugleda pedagoga te Kodeksa etike djelatnosti pedagoga.lanak 59.

Za tee povrede mogu se pedagogu izrei ove mjere:

1. ukor,

2. javni ukor,

3. novana kazna,

4. privremeno oduzimanje dopusnice tj. gubitak prava na obavljanje djelatnosti pedagoga od est mjeseci do tri godine,

5. trajno oduzimanje osnovne odnosno i posebne dopusnice.

Za tee povrede dunosti i ugleda djelatnosti pedagoga mogu se pedagogu vjebeniku izrei ove mjere:

1. ukor,

2. brisanje iz imenika pedagoga vjebenika na vrijeme do est mjeseci.

Za lake povrede mogu se pedagogu izrei opomena ili novana kazna, a pedagogu vjebeniku opomena.

lanak 60.

Novana kazna moe se izrei za laku povredu u visini od 1.000,00 do 2.000,00 kuna, a za teku povredu od 3.000,00 do 5.000,00 kuna.Pokretanje disciplinskog postupkalanak 61.

Disciplinski postupak pokree disciplinsko tijelo odreeno Statutom po slubenoj dunosti i na zahtjev tijela Komore odreenog Statutom.

Odgovarajua primjena odredaba Zakonalanak 62.

U disciplinskom postupku na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe Zakona o kaznenom postupku, ako nije drugaije odreeno Statutom ili drugim opim aktom Komore. Izvrnost disciplinskih kaznilanak 63.

Pravomone odluke disciplinskih tijela Komore kojima su izreene novane kazne izvrne su isprave i Komora je ovlatena traiti njihovo prisilno izvrenje.Tubalanak 64.

Protiv drugostupanjske odluke kojom je izreena disciplinska mjera privremenog ili trajnog oduzimanja dopusnice doputena je tuba Upravnom sudu Republike Hrvatske.Zastara

lanak 65.

Pokretanje postupka za tee povrede dunosti i ugleda djelatnosti pedagoga zastarijeva nakon dvije godine, a za lake povrede nakon est mjeseci od dana izvrene povrede.

Ako uinjena povreda povlai kaznenu odgovornost, progon zastarijeva istovremeno kad i progon za kazneno djelo.

Izvrenje disciplinske mjere za lake povrede zastarijeva za est mjeseci, a za tee povrede dvije godine od dana pravomonosti rjeenja kojim je izreena disciplinska mjera, odnosno od dana isteka roka na koji je izvrenje disciplinske mjere odgoeno.

VII. FINANCIRANJE KOMORE

lanak 66.

Izvori sredstava za obavljanje poslova Komore su:

lanarina,

naplata usluga,

donacija,

drugi izvori.

VIII. NADZOR NAD RADOM KOMORE

lanak 67.

Nadzor nad zakonitou rada Komore u obavljanju njezinih javnih ovlasti provodi ministarstvo nadleno za obrazovanje.

U provoenju nadzora iz stavka 1. ovoga lanka ministarstvo nadleno za obrazovanje moe od Komore traiti odgovarajua izvjea i podatke.

Izvjea i podatke iz stavka 2. ovoga lanka Komora je duna dostaviti ministru nadlenom za obrazovanje u roku od 30 dana ili u istom roku izvijestiti o razlozima zbog kojih nije u mogunosti dostaviti traeno izvjee.

Komora je obvezna ministru nadlenom za obrazovanje podnijeti godinje izvjee o radu iz podruja javnih ovlasti do 1. oujka za prethodnu godinu.

IX. STRUNI NADZOR NAD DJELATNOSTI PEDAGOGA

lanak 68.

Struni nadzor nad radom pedagoga koji obavlja samostalnu djelatnost obavlja Komora.

Struni nadzor obuhvaa ocjenu strunosti i etinosti obavljanja poslova pedagoga te kvalitete i opsega izvrenih usluga.

Komora je duna obaviti struni nadzor i na prijedlog fizike ili pravne osobe kada za to postoje opravdani razlozi.

Nain, uvjete i okolnosti u kojima se obavlja struni nadzor propisuje Komora.

lanak 69.

Struni nadzor nad radom pedagoga koji obavlja djelatnost pedagoga u ustanovama s javnim ovlatenjima, odgojnim zavodima, ustanovama za zapoljavanje i profesionalnu orijentaciju, zdravstvu, portu, socijalnoj skrbi, vojsci, policiji, nevladinim udrugama i drugim djelatnostima provode nadlena ministarstva.

Struni nadzor nad radom pedagoga obavlja tijelo u ijem radu obvezno sudjeluje pedagog koji ima licenciju.

Nain i uvjete u kojima se obavlja struni nadzor propisuje(u) nadlena ministarstva.lanak 70.

Izvjee o provedenom strunom nadzoru iz lanka 68. ovog Zakona sa zahtjevom i rokom za otklanjanje utvrenih nedostataka Komora mora dostaviti u roku od 30 dana:

1. fizikoj ili pravnoj osobi na iju je inicijativu proveden nadzor,

2. pedagogu nad ijim je radom proveden nadzor,

3. upravnom tijelu pravne osobe s kojom je pedagog u ugovornom radnom odnosu,

6. nadlenom ministarstvu.

lanak 71.

Na temelju izvjea o provedenom strunom nadzoru nad radom pedagoga Komora moe u skladu sa svojim propisima:

1. zabraniti obavljanje onih pedagokih poslova u kojima su uoeni nedostaci dok se ti nedostaci ne otklone,

2. predloiti privremeno ili trajno oduzeti dopusnicu za obavljanje djelatnosti pedagoga,

3. odrediti obvezu dodatnog strunog usavravanja za pedagoga kod kojeg je ustanovljena nedostatna struna osposobljenost.

Protiv odluka donijetih na temelju stavka 1.ovog lanka doputena je alba Upravnom odboru Komore u roku do 15 dana po primitku pisanog rjeenja. X. ARBITRAA

lanak 72.

Pedagozi lanovi Komore mogu rjeavanje meusobnog spora u obavljanju svoje djelatnosti sporazumno povjeriti arbitrai Komore.

Imenovanje arbitra ili arbitranoga vijea te druga pitanja arbitranoga postupka, ureuje opim aktom Komora.

lanak 73.

U sporazumu o iznoenju spora pred arbitrau stranke spora e odrediti pitanje koje iznose pred arbitrau.

Arbitraa moe odluiti samo o pitanju koje su pred nju iznijele stranke spora.

lanak 74.

Odluka arbitrae o tubenom zahtjevu ima prema strankama snagu pravomone presude redovitog suda.

Odluka arbitrae moe se pobijati pred sudom u skladu sa posebnim zakonom.

XI. KAZNENE ODREDBE

lanak 75.

Novanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pedagog:

1. ako obavlja djelatnost pedagoga, a nema prvu licenciju (lanak 5. stavak 1.)

2. ako obavlja djelatnost pedagoga kao privatnu praksu, a nema posebnu licenciju (lanak 6. stavak 2.).

3. ako ne proe provjeru strunosti pri Komori i ne obnovi prvu odnosno posebnu licenciju za obavljanje poslova djelatnosti pedagoga, a obavlja poslove pedagoga (lanak 8. stavak 2.).

4. ako ne uva profesionalnu tajnu (lanak 14. stavak 1.)

5. ako iznese podatke suprotno lanku 15. ovog Zakona,

6. ako pedagog u samostalnoj djelatnosti ne osigura odgovarajue uvjete pohrane, uvanja i zatite dokumenata i podatka koji su profesionalna tajna, utvrene propisima Komore (lanak 16.),

7. ako upotrebljava instrumente suprotno propisima Komore (lanak 17. stavak 2.),

8. ako obavlja privatnu praksu samostalnu djelatnost suprotno lanku 18. ovog Zakona,

9. ako obavlja samostalnu djelatnost pedagoga bez rjeenja Komore (lanak 20. stavak i lanak 21. stavak 1.),

10. ako pedagog, koji obavljaju samostalnu djelatnost, u ustanovama obavlja poslove iz svoje struke suprotno uvjetima koje je odredila Komora (lanak 25.),

11. ako obavlja samostalnu djelatnost pedagoga suprotno lanku 26. ovog Zakona,

12. ako privremeno obustavi obavljanje samostalne djelatnosti suprotno lanku 27. ovog Zakona,

13. ako u obavljanju samostalne djelatnosti naplati uslugu ispod minimalne cijene usluga koju je odredila Komora (lanak 31.),

14. ako obavlja djelatnost pedagoga, a ne ulani se u Komoru (lanak 33. stavak 5.),

15. ako nema osiguranje od odgovornosti u skladu s lankom 48. ovog Zakona,

16. ako uredno ne plaa lanarinu i ne podmiruje druge obveze prema Komori (lanak 49. stavak 1.).

lanak 76.

Novanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit e se za prekraj poslodavac:

1. ako pedagogu ne omogui struno usavravanje i ne snosi trokove strunog usavravanja sukladno svojem planu strunog usavravanja (lanak 8. stavak 4.)

2. ako pedagogu koji je kod njega u radnom odnosu ne osigura odgovarajue uvjete pohrane, uvanja i zatite dokumenata i podatka koji su profesionalna tajna, utvrene propisima Komore (lanak 16.),

3. ako pedagogu, koji obavljaju samostalnu djelatnost, omogui u ustanovi obavljanje poslova iz njegove struke suprotno uvjetima koje je odredila Komora (lanak 25.).

lanak 77.

Novanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit e se za prekraj osoba:

1. ako ne uva kao profesionalnu tajnu podatke koji su profesionalna tajna pedagoga, a ti su joj podaci bili dostupni u njenom radu (lanak 14. stavak 2.).

XII. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lanak 78.

1. Pedagozi koji s danom stupanja na snagu ovog Zakona imaju najmanje jednu godinu staa u obavljanju djelatnosti pedagoga, te imaju uvjete iz lanka 5. ovog Zakona, osloboeni su vjebenikog staa. Oni su obvezni u roku od jedne godine od stupanja na snagu ovog Zakona poloiti struni ispit, a nakon poloenog strunog ispita u roku od dva mjeseca upisati se u Komoru i zatraiti dopusnicu, ako obavljaju djelatnost pedagoga.

2. Pedagozi koji s danom stupanja na snagu ovog Zakona imaju najmanje pet godina staa u obavljanju djelatnosti pedagoga, te imaju uvjete iz lanak 5. ovog Zakona, osloboeni su polaganja strunog ispita, a ako obavljaju djelatnost pedagoga moraju se ulaniti u Komoru i zatraiti licenciju roku od dva mjeseca od upisa Komore u sudski registar.

3. Pedagozi koji s danom stupanja na snagu ovog Zakona imaju manje od jedne godine staa u obavljanju djelatnosti pedagoga duni su u roku od dvije godine obaviti vjebeniki sta, poloiti struni ispiti i zatraiti dopusnicu. Vrijeme koje su proveli u obavljanju djelatnosti pedagoga prije usvajanja Zakona priznaje se u vjebeniki sta.

4. Pedagozi koji danom stupanja na snagu ovog Zakona obavljaju poslove iz lanka 17. stavka 2. ovog Zakona stjeu pravo na posebnu licenciju.

lanak 79.

Zvanje pedagoga u smislu lanka 5. ovog Zakona priznaje se osobama koje su se obrazovale u sustavu dvopredmetnog obrazovanja, a pod predmetom B tri godine su se obrazovali iz predmeta pedagogije i stekli diplomu pedagoga.lanak 80.

Osniva Hrvatske pedagoke komore je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske i Hrvatsko pedagogijsko drutvo.

Radi osnivanja Komore prema ovom Zakonu funkciju Osnivakog odbora preuzima Upravni odbor Hrvatskog pedagogijskog drutva.

lanak 81.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa:

Zagreb,___________

OBRAZLOENJE

ZAKONA O DJELATNOSTI PEDAGOGA

lanak 1.

lanak 1. odreuje sadraj, podruje primjene, uvjete i nain ostvarivanja, organizaciju i nadzor djelatnosti pedagoga u Republici Hrvatskoj, te ustroj, djelokrug i javne ovlasti Hrvatske pedagoke komore.

Utvruje da je pedagoka djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku.

lanak 2.

lanak 2. definira djelatnost pedagoga kao pojedinano ili skupno djelovanje u odgojno-obrazovnim podrujima primjenom spoznaja pedagogijske znanosti, te primjenom spoznaja srodnih znanosti i znanstvenih disciplina na naelima interdisciplinarnosti.

Djelatnost pedagoga obuhvaa skupine poslova, i to: organizacijske, studijsko-analitike, informacijske, instruktivno-voditeljske, savjetodavne, terapijske i supervizijske, istraivake i normativne poslove.

lanak 3.

lanak 3. odreuje cilj djelatnosti pedagoga, i to:

- unapreivanje odgojnog i obrazovnog rada,

- afirmacija potencijala subjekata odgojno-obrazovnog procesa,

- ostvarivanje interesa djelatnosti pedagoga,

- profesionalni razvoj pedagoga,

- doprinos opem pedagokom napretku prosvjete i kolstva.Nadalje odreuje podruja u kojima je ukljuena djelatnost pedagoga, a to su podruja:

- odgojnog i obrazovnog djelovanja u predkolskim ustanovama, osnovnim kolama, srednjim

kolama, osnovnim i srednjim umjetnikim kolama, akim domovima,

- rada u domovima/ustanovama u kojima se ostvaruje specifina djelatnost pedagoga,

- zapoljavanja i profesionalne orijentacije,

- rada u istraivanju, zdravstvu, portu, socijalnoj skrbi, vojsci, policiji, nevladinim udrugama

i alternativnim javnim (dravnim) i privatnim programima.

lanak 5.lanak 5. odreuje da djelatnost pedagoga mogu obavljati samo diplomirani pedagozi s osnovnom dopusnicom.

Definira pedagoga kao osobu koja je zavrila dodiplomsko obrazovanje prema studijskom programu koji se primarno odnosi na sadraje pedagoke skupine predmeta i koje ga osposobljavaju za podruja djelatnosti pedagoga.

Pedagog osposobljenost dokazuje steenom diplomom:

profesora pedagogije,

diplomiranog pedagoga, diplomom magistra pedagogije steenom preddiplomskim i diplomskim studijem (MSc)lanak 6.lanak 6. ureuje licencu za pedagoga tj. osnovnu dopusnicu.

Pedagog stjee pravo na osnovnu dopusnicu nakon stjecanja odgovarajue diplome i poloenog strunog ispita.

Obavlja li pedagog djelatnost pedagoga kao privatnu praksu mora stei posebnu dopusnicu.

lanak 7.

lanak 7.odreuje da pedagog stjee pravo na samostalan rad osnovnom dopusnicom.

Osnovnu dopusnicu odnosno posebnu dopusnicu daje Hrvatska pedagoka komora.

lanak 8.lanak 8. odreuje pravo i obvezu pedagoga na struno usavravanje radi odravanja i unapreivanja kvalitete obavljanja djelatnosti pedagoga.

Odreuje da su pedagozi obvezni svakih est godina proi provjeru strunosti.

lanak 9.

lanak 9.odreuje sluajeve kada se pedagogu moe privremeno ili trajno oduzeti dopusnicu.

lanak 10.lanak 10.odreuje naine obavljanja djelatnosti pedagoga.

Pedagog moe obavljati svoju djelatnost kod poslodavca, ili samostalno pruati usluge u privatnoj praksi.

lanak 11.lanak 11. odreuje obvezu pedagoga da djelatnost obavlja sukladno Kodeksu etike djelatnosti pedagoga.lanak 12.lanak 12. odreuje da se korisnik djelatnosti pedagoga ima pravo upoznati s rezultatima pedagokog testiranja ili procjenjivanja pojedinih osobina.lanak 13.lanak 13. odreuje da je pedagog duan podatke o korisniku djelatnosti pedagoga, uvati kao profesionalnu tajnu.

lanak 14.lanak 14. odreuje da pedagog moe o podacima za koje postoji obveza uvanja profesionalne tajne izvijestiti strunjake kojima su isti potrebni za osiguravanje dobrobiti korisnika ili opeg dobra.

lanak 16.lanak 16. odreuje da Hrvatska komora pedagoga propisuje koje mjerne instrumente i dokumente o korisnicima mogu upotrebljavati pedagozi te koji su posebno zatieni.

lanak 17.lanak 17. odreuje koje poslove kao privatnu praksu moe obavljati pedagog, a to su:

- znanstvena pedagogijska istraivanja,

- program osposobljavanja prosvjetnih djelatnika za rad prema alternativnim

pedagokim metodama,

- realizacija programa osposobljavanja roditelja za obavljanje roditeljske uloge,

- pedagoki rad s darovitim uenicima i uenicima koji imaju potekoa u uenju.

lanak 18.

lanak 18. odreuje uvjete koje mora ispuniti pedagog da bi mogao obavljati djelatnost pedagoga kao privatnu praksu.

lanak 19.lanak 19. odreuje da Hrvatska pedagoka komora odobrava obavljanje djelatnosti pedagoga kao privatne prakse.

lanak 22.

lanak 22. odreuje da pedagog obavlja poslove privatne prakse osobno te da moe primiti u radni odnos jednog ili vie pedagoga.

lanak 23.lanak 23. regulira grupnu praksu pedagoga te odreuje da vie pedagoga, koji obavljaju privatnu praksu mogu se udruiti u grupnu privatnu praksu.

lanak 24.lanak 24. odreuje da pedagozi koji obavljaju privatnu praksu mogu u ustanovama obavljati poslove iz svoje struke na temelju posebnog ugovora sa ustanovom.

lanak 25.lanak 25. odreuje da pedagozi koji su u radnom odnosu mogu, uz prethodnu suglasnost poslodavca, obavljati privatnu praksu, ali ne dulje od jedne polovine punog radnog vremena.

lanak 27.lanak 27. odreuje da pravo na obavljanje privatne prakse prestaje: odjavom i po sili zakona.

lanak 28.lanak 28. odreuje kada prestaje pravo na obavljanje privatne prakse po sili zakona, a to su sljedei sluajevi: ako pedagog umre, ako izgubi trajno radnu sposobnost za obavljanje poslova, ako izgubi poslovnu sposobnost, ako izgubi dopusnicu, ako izgubi pravo raspolaganja prostorom, odnosno opremom, ako bude pravomonom sudskom presudom osuen na kaznu zatvora dulje od est mjeseci, ako mu je izreena zatitna mjera sigurnosti ili zatitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti pedagoga.

lanak 32.lanak 32. definira Hrvatsku pedagoku komoru kao strukovnu i samostalnu organizaciju hrvatskih pedagoga.

Hrvatska pedagoka komora uva ugled, ast i prava pedagoga i pedagoga vjebenika, skrbi da pedagozi i pedagozi vjebenici savjesno i u skladu sa zakonom obavljaju svoje poslove, promie, zastupa i usklauje njihove zajednike interese pred dravnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu te im prua strunu pomo i zatitu.

Nadalje lanak 32. odreuje da se pedagozi koji obavljaju djelatnost pedagoga obvezno ulanjuju u Komoru.

lanak 34.lanak 34. odreuje koje poslove Komora obavlja, kao javne ovlasti, a to su: voenje registara lanova, donoenje rjeenja o izdavanju, uskraivanju, obnavljanju i oduzimanju osnovne i posebne dopusnice, donoenje rjeenja o davanju i prestanku odobrenja za obavljanje privatne prakse i obavljanje strunog nadzora.lanak 35.lanak 35. odreuje koje druge poslove Komora obavlja, osim poslova s javnim ovlastima.

lanak 37.lanak 37. odreuje da su tijela Komore: Skuptina, Upravni odbor, Nadzorni odbor, predsjednik Komore, zamjenik predsjednika i druga tijela utvrena Statutom.

Radi ostvarivanja strune funkcije Komora osniva strune razrede i povjerenstva.

lanak 39.lanak 39. odreuje poslove Skuptine Komore, a to su:

- donoenje Statuta i drugih opih akta, godinjeg plana i programa rada, Poslovnika o radu

Skuptine, Kodeksa etike djelatnosti pedagoga i godinjeg prorauna,

- imenovanje i razrjeavanje lanova tijela Komore,

- odluivanje o visini lanarine.

lanak 41.lanak 41. odreuje da Upravni odbor Komore obavlja sljedee poslove: provodi odluke Skuptine, donosi ope akte i utvruje prijedlog akata koje donosi Skuptina te obavlja i druge poslove koji se utvruju Statutom.

lanak 44.lanak 44. odreuje to se regulira Statutom Komore: ureuje se organizacija i ustrojstvo, zadae, nadlenost, sastav, nain izbora i odluivanja tijela Komore, prava i obveze njezinih lanova te sva druga pitanja vana za djelatnost pedagoga u Republici Hrvatskoj.

lanak 45.lanak 45. odreuje da Kodeks etike djelatnosti pedagoga, na temelju spoznaja pedagogijske teorije i pedagoke prakse, utvruje skup naela i pravila kojih su se pedagozi i pedagozi vjebenici duni pridravati pri obavljanju svoje djelatnosti.

lanak 47.lanak 47. odreuje da je pedagog duan osigurati se od odgovornosti za tetu koju bi mogao poiniti treima obavljanjem samostalne djelatnosti.

lanak 51.lanak 51. odreuje da je pedagog vjebenik duan za vrijeme vjebe raditi na svim poslovima pedagoga koje mu povjeri pedagog odnosno mentor te ustanova, ali ne moe samostalno i za svoj raun obavljati poslove pedagoga.

lanak 52.lanak 52. odreuje da program poduke pedagoga vjebenika traje godinu dana, nakon ega pedagog vjebenik ima obvezu polagati struni ispit.

lankom se takoer ureuje pitanje vjebenikog staa i polaganja strunog ispita pedagoga u sluajevima kada je to ureeno drugim zakonima.

lanak 55.lanak 55. odreuje disciplinske povrede pedagoga i pedagoga vjebenika, a to su: povreda odredbe Zakona o djelatnosti pedagoga, povreda Kodeksa etike djelatnosti pedagoga, obavlja poslove nestruno zbog neznanja ili nemara, ako u obavljanju djelatnosti pedagog uini kazneno djelo za koje mu je izreena pravomona kazna, povreda ugleda pedagoga, neispunjavanje obveza iz lanstva prema Komori, ne voenje pedagoke dokumentacije.

lanak 56.

lanak 56. odreuje da pedagozi i pedagozi vjebenici odgovaraju za tee i lake povrede dunosti i ugleda djelatnosti pedagoga.

lanak 57.lanak 57. definira da je tea povreda svako naruavanje dunosti i ugleda pedagoga te Kodeksa etike djelatnosti pedagoga koje ima tee znaenje s obzirom na prirodu povrijeene dunosti, tetu i druge posljedice, te s obzirom na okolnosti pod kojima je radnja obavljena ili proputena.

lanak 57. definira da je laka povreda naruavanje dunosti i ugleda pedagoga te Kodeksa etike djelatnosti pedagoga koja je radnja obavljena ili proputena, a koja ima posljedice lakeg znaenja.

lanak 59.lanak 59. odreuje koje se mjere mogu izrei za tee povrede, a to su: ukor, javni ukor, novana kazna, privremeno oduzimanje dopusnice tj. gubitak prava na obavljanje djelatnosti pedagoga od est mjeseci do tri godine i trajno oduzimanje dopusnice.

Za lake povrede mogu se pedagogu izrei opomena ili novana kazna, a pedagogu vjebeniku opomena.

lanak 60.lanak 60. odreuje visinu novanih kazni, i to: za laku povredu u visini od 1.000,00 do 2.000,00 kuna, a za teku povredu od 3.000,00 do 5.000,00 kuna.

lanak 66.lanak 66. utvruje izvore sredstava za obavljanje poslova Komore, a to su: lanarina, naplata usluga, donacije i drugi izvori.

lanak 67.lanak 67. odreuje da nadzor nad zakonitou rada Komore u obavljanju njezinih javnih ovlasti provodi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta.

Komora je obvezna ministru znanosti, obrazovanja i porta podnijeti godinje izvjee o radu iz podruja javnih ovlasti do 1. oujka za prethodnu godinu.

lanak 68.lanak 68. odreuje da struni nadzor nad radom pedagoga koji obavlja privatnu praksu obavlja Komora. Struni nadzor obuhvaa ocjenu strunosti i etinosti obavljanja poslova pedagoga te kvalitete i opsega izvrenih usluga.

lanak 69.

lanak 69. odreuje da struni nadzor nad radom pedagoga koji obavlja djelatnost pedagoga u ustanovama s javnim ovlatenjima, odgojnim zavodima, ustanovama za zapoljavanje i profesionalnu orijentaciju, zdravstvu, portu, socijalnoj skrbi, vojsci, policiji, nevladinim udrugama i drugim djelatnostima provode nadlena ministarstva.

lanak 70.lanak 70. odreuje da izvjee o provedenom strunom nadzoru sa zahtjevom i rokom za otklanjanje utvrenih nedostataka Komora mora dostaviti fizikoj ili pravnoj osobi na iju je inicijativu proveden nadzor, pedagogu nad ijim je radom proveden nadzor, upravnom tijelu pravne osobe s kojom je pedagog u ugovornom radnom odnosu i nadlenom ministarstvu.

lanak 71.lanak 71. odreuje koje mjere moe poduzeti Komora temeljem provedenog strunog nadzora, a to su: zabrana obavljanja onih pedagokih poslova u kojima su uoeni nedostaci dok se ti nedostaci ne otklone, predlaganje privremenog ili trajnog oduzimanja dopusnice i odreivanje dodatnog strunog usavravanja za pedagoga kod kojeg je ustanovljena nedostatna struna osposobljenost.

lanak 72.lanak 72. odreuje arbitrau Komore kojoj pedagozi lanovi Komore mogu sporazumno povjeriti rjeavanje meusobnog spora u obavljanju svoje djelatnosti.

lanci 75. 77. odreuju kaznene odredbe.lanak 78.Odreuje prelazne odredbe, i to:

1. Pedagozi koji s danom stupanja na snagu ovog Zakona imaju najmanje jednu godinu staa u obavljanju djelatnosti pedagoga osloboeni su vjebenikog staa. Oni su obvezni u roku od jedne godine od stupanja na snagu ovog Zakona poloiti struni ispit, a nakon poloenog strunog ispita u roku od dva mjeseca upisati se u Komoru i zatraiti dopusnicu, ako obavljaju djelatnost pedagoga.

2. Pedagozi koji s danom stupanja na snagu ovog Zakona imaju najmanje pet godina staa u obavljanju djelatnosti pedagoga osloboeni su polaganja strunog ispita, a ako obavljaju djelatnost pedagoga moraju se ulaniti u Komoru i zatraiti dopusnicu u roku od dva mjeseca od upisa Komore u sudski registar.

3. Pedagozi koji s danom stupanja na snagu ovog Zakona imaju manje od jedne godine staa u obavljanju djelatnosti pedagoga duni su u roku od dvije godine obaviti vjebeniki sta, poloiti struni ispiti i zatraiti dopusnicu. Vrijeme koje su proveli u obavljanju djelatnosti pedagoga prije usvajanja Zakona priznaje se u vjebeniki sta.

lanak 79.

lanak 79. odreuje prelaznu odredbu o priznavanju zvanja pedagoga. Zvanje pedagoga u smislu lanka 5. ovog Zakona priznaje se osobama koje su se obrazovale u sustavu dvopredmetnog obrazovanja, a pod predmetom B tri godine su se obrazovali iz predmeta pedagogije i stekli diplomu pedagoga.

lanak 80.

lanak 80. odreuje osnivae Hrvatske pedagoke komore. To su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske i Hrvatsko pedagogijsko drutvo.

Radi osnivanja Komore prema ovom Zakonu funkciju Osnivakog odbora preuzima Upravni odbor Hrvatskog pedagogijskog drutva.

PAGE