Sveuilite u MostaruFakultet prirodoslovno-matematikih i odgojnih znanosti
Ivica Miura i Armin Habibija
KOMPETENCIJE PEDAGOGA KAO RUKOVODITELJA
SEMINARSKI RAD IZ KOLSKOG MENADMENTA
Mostar, 2015. Godine.
SADRAJ
1. UVOD12. FUNKCIJA PEDAGOKOG VOENJA23. USPJENOST PEDAGOKOG VOENJA44. KOMPETENCIJE PEDAGOKOG VODITELJA55. FUNKCIJE PEDAGOGA U SUVREMENOJ KOLI86. ZAKLJUAK11LITERATURA12
1. UVOD
Uloge kolskog pedagoga u suvremenoj koli su veoma znaajne i sloene. Pored inovatorske uloge, kolski pedagog je jedan od glavnih nosioca promjene i njene operacionalizacije u praksi. Profesionalne kompetencije pedagoga, njegova motivacija za rad, kao i stavovi pedagoga prema svojoj ulozi u odgojno - obrazovnom procesu u velikoj mjeri doprinose kvalitetnijim promjenama u suvremenoj koli. Budui da je osnovni zadatak menadmenta voditi organizaciju prema ispunjenju ciljeva, a sukladno postojeoj drutvenoj situaciji i irokoj rasprostranjenosti procesa menadmenta, dolo je vrijeme da i odgojno-obrazovne ustanove, to ukljuuje i kole, postupno uvode pedagoki menadment radi postizanja to vee kvalitete i bolje konkurentnosti.S obzirom na okolnosti, ideja pedagokog rukovoenja i voenja temelj je rada rukovodnog osoblja kole, dakle ne samo ravnatelja, ve i kolskih pedagoga. Iz tog razloga najnovije reforme koje se provode kod nas i u svijetu naglaavaju izuzetan znaaj promijenjene uloge strunih suradnika kolskih pedagoga.
2. FUNKCIJA PEDAGOKOG VOENJA
Analiziranje odgojnog i nastavnog rada usmjereno je na unaprjeivanje pedagoko-didaktikog podruja radi osiguravanja optimalnih uvjeta za uenje. Iz toga proizlazi specifina uloga kolskog pedagoga koja, osim posebnih osobina i opredijeljenosti za rad s uenicima, zahtijeva i sposobnost uspjene komunikacije, organiziranost i provoenje zamisli u djelo, analizu situacije i smisleno rjeavanje problema te praenje i vrjednovanje rada u koli, jednom rijeju pedagoko voenje.kolski pedagog po svojoj ulozi i profesiji sudjeluje u procesima kolskog menadmenta, tonije, u rukovoenju i voenju kole, te je vano istaknuti Jurievu (2004.) razliku: ravnatelj upravlja/rukovodi (management), a pedagog vodi (leader) ljude - utjee na druge, inspirira, motivira i usmjerava ljude na aktivnosti prema ostvarenju njihova cilja. Iz toga proizlaze i tri razine njegova djelovanja:
1. razvojna razina - pretpostavlja pedagoga kao razvojnog djelatnika koji je odgovoran za postizanje odreenih kurikularnih ciljeva2. razina donoenja odluka - na toj razini je donoenje odluka reakcija na okolnosti u kojima se odvija svakodnevna praksa pedagoga3. osobine linosti - koje su preduvjet stvaranja kompetencijskog profila kolskog pedagoga.
Funkciju rukovoenja i voenja obiljeavaju odreeni procesi. Postoje i mnogi imbenici koji utjeu na uspjenost pedagokog voenja: odnos prema drugima, crte linosti, stil pedagokog voenja. Prema definiciji, voenje je usmjereno na ljude, bilo da je rije o djelatnicima unutar ustanove ili o suradnji s drugim institucijama. Kompetentni (ruko)voditelji djeluju kao tim, a posao im je definiran planiranjem, organiziranjem, voenjem (provedba) te praenjem (provjera) posla (Matasovi, 1990.).U skladu s navedenim tezama vano je istaknuti suvremeno shvaanje uloge kolskog pedagoga, a reprezentativno ga daje Muanovi (2002.) navodei osnovne funkcije razvojne djelatnosti pedagoga:
1. operativna - neposredni rad: planiranje, koordinacija, praenje, evaluacija i dr.
2. studijsko-analitika - znanstveno utemeljeno praenje odgojno-obrazovnih i drugih procesa radi evaluacije ostvarenja kvalitete i njezinog unaprjeivanja;
3. informativna - praenje potreba sudionika odgojno-obrazovnog procesa za novim informacijama i njihovo zadovoljavanje stvaranjem kvalitetnog informacijsko-dokumentacijskog sustava;
4. instruktivna - pouavanje i usavravanje subjekata odgojno-obrazovnog rada;
5. savjetodavna, terapijska i supervizijska - rad na rjeavanju potreba i problema uenika, pojedinaca ili skupina, te profesionalnih potreba nastavnikog kadra;
6. istraivaka - spoznaja o promjenama i inovacijama te naini njihova provoenja radi unaprjeivanja odgojno-obrazovne prakse;7. normativna - standardizacija organizacije, tehnologije i izvedbe rada: razvitak norma, procedura i protokola za struno i kvalitetno obavljanje poslova.
Razvojna djelatnost realizira se svakodnevnim radom kolskog pedagoga, a cilj i zadatci predvieni su godinjim planom i programom rada pedagoga. Provoenje zadataka predvia sposobnost voenja drugih, kompetencije potrebne za pedagoko voenje i specifinosti odgojno-obrazovnog rada s uenicima, nastavnicima i roditeljima, ali i suradnju s drugim ustanovama i irom zajednicom. Steeno obrazovanje samo je baza za trajno usavravanje, rad na sebi i primjenu novih spoznaja u svakodnevnom radu kolskog pedagoga.
3. USPJENOST PEDAGOKOG VOENJA
Svrha svakog posla je postizanje kvalitetnih rezultata. U kontekstu kole kao odgojno-obrazovne ustanove (ruko)vodstvu je cilj kvalitetan rad u interesu uenika, njihovo napredovanje i zdrav razvitak te ostvarenje odgojno-obrazovnih ciljeva. Uinkovitost voenja u odgojno-obrazovnoj ustanovi vidi se u postignutim rezultatima uenika, nastavnika i timova koji rade na projektima te cjelokupne kole. Djelotvornost ustanove te poticanje i ostvarenje kvalitete rada u koli pretpostavlja odreeni stil voenja. Prema Glasseru, osigurati kvalitetu znai da rukovoditelj svoj sustav upravljanja mora iz efovanja promijeniti u voenje (1999., 18), a upravo je promjena starog, uhodanog sustava voenja i upravljanja ljudskim resursima vrlo zahtjevan posao. Voenje omoguuje primjenu raznih metoda u skladu sa sposobnostima zaposlenika, timsko planiranje i provoenje, otvorenu komunikaciju, pozitivne uvjete rada te vrjednovanje i samovrjednovanje rada svih djelatnika. Dobar (ruko)voditelj mora pronai nain kako ukazati na odreeni problem i kako moe pomoi djelatniku da ukloni tu zapreku u svojemu radu jer, prema Glasseru (1997.) , kritiziranje neuspjeha djelatnika destruktivno je za kvalitetu. Budui da je kvaliteta proces, ona se kontinuirano unaprjeuje, a vrlo esto je pedagoki voditelj osoba koja potie djelatnika na daljnje uenje i usavravanje stjecanjem novih znanja i vjetina u podruju njegova rada.Osim motivacije postoje drugi imbenici koji utjeu na (ne)uinkovitost u radu: sposobnosti, razumijevanje i prihvaanje zadatka, povratne informacije, organizacijskapotpora te utjecaj okruenja. U svojemu radu pedagoki voditelj kree od postavljenih ciljeva. Za unaprijed postavljeni cilj, ono to se eli postii, potrebno je kontinuirano pratiti njegovu realizaciju te ocijeniti/evaluirati postignuto. Ciljevi moraju biti u skladu s cjelokupnim radom odgojno-obrazovne ustanove, moraju biti izazov, mjerljivi, precizni, vremenski odreeni i timski usmjereni.Voenje esto zahtijeva i rjeavanje konflikata. Iako konflikti nisu poeljni, nemogue ih je u potpunosti izbjei. Katkada se konfliktne situacije mogu iskoristiti za pronalaenje boljih rjeenja u radu. Poticanje i postizanje kvalitete jedna je od temeljnih funkcija pedagokog voenja. Za osiguravanje kvalitete voditelju su potrebna znanja i optimalni uvjeti, ali i motivacija suradnika u procesu.
4. KOMPETENCIJE PEDAGOKOG VODITELJA
Profesionalna kompetentnost je vaan element definicije profesije kolskog pedagoga , koji se u velikoj mjeri odreuje kao odnos profesionalca koji nose ispunjenje profesionalnih funkcija profesije.Ubrzane drutvene promjene praene naunom, tehnolokom i informacionom ekspanzijom donose savremenoj koli nove uloge, zahtjeve i izazove. Moe se rei da zahtjevi koji se stavljaju za strune saradnike pedagoge, postaju sve sloeniji. U pedagokoj i drugoj strunoj literaturi, postavljaju se pitanja profesionalnih kompetencija nastavnika i saradnika, standarda i kvaliteta njihovog rada. Postoji vie razliitih pristupa u definisanju kompetencija nastavnika i strunih saradnika, pa su samim tim i date definicije kompetencija strunih saradnika pedagoga razliite po svom znaenju.Stark i saradnici[footnoteRef:1] smatraju da je profesionalna kompetentnost koncept sloen od est konstitutivnih elemenata: [1: Profesionalna kompetenost, 1986.]
1. Konceptualna kompetentnost, koja znai razumijevanje teorijskih temelja profesije,2. Tehnika kompetentnost, koja predstavlja posjedovanje temeljnih vjetina potrebnih da se obavljaju struni poslovi,3. Integrativna kompetentnost ili mogunost da se teorijska znanja primjene u praksi,4. Kontekstualna kompetentnost koja omoguuje razumijevanje irih socijalnih, ekonomskih, kulturnih uslova u kojima se odvijaju profesionalne aktivnosti,5. Adaptivna kompetentnost ili sposobnost da se predvide vane promjene u profesiji i da se tim promjenama prilagodi i6. Kompetentnost u interpersonalnim komunikacijama.Kvalitet rada pedagoga dovodi se u direktnu vezu sa strunim usavravanjem i profesionalnim razvojem. Postavljen je i aksiom da bez kontinuiranog profesionalnog razvoja zaposlenih u koli nema ni kvalitetnog rada kole. Promjene koje se odvijaju u svim sferama drutvenog ivota dovode do promjena kako u sistemu vaspitanja i obrazovanja, tako i u koli uope. Izmjenjeni drutveni kontekst pred pedagoga postavlja zahtjev da neke uloge promijeni, neke napusti i prihvati neke nove.Meu novim ulogama kolskog pedagoga naglaavaju se spremnost i otvorenost za promjene,naputanje nekih tradiocionalnih uloga, prilagoavanje novim okolnostima (uloga mentora, moderatora,organizatora situacija u kojima se radi i ui, intenzivnije ukljuivanje uenika,roditelja,okruenja u ivot i rad kole...), prihvatanje nove uloge.Istie se i potreba da kolski pedagog bude,prije svega, inicijator promjena u koli. Vizija cjeloivotnog uenja i neprestanog profesionalnog razvoja zahtjeva pedagoga koji e znati kritiki da razmilja, koji je osposobljen za refleksiju i evaluaciju, koji zna da potrai ili osigura preduslove za razvoj svakog pojedinog uenika, koji podstie i podrava saradnike u procesu napredovanja, podstie timski rad sa nastavnicima, roditeljima,partnerima iz drugih organizacija i institucija sa kojima kola surauje.Od pedagoga se oekuje da kroz kontinuirano profesionalno usavravanje i odgovornu participaciju u svim segmentima kolske stvarnosti doprinosi kako kvalitetnijem radu kole, tako i sopstvenom rastu i razvoju, a da pri tom ne bude samo ekspert za profesionalnu oblast djelovanja, nego prije svega pedagog. Kako bi uspjeno preuzeo i savladao navedene uloge, pedagog mora biti otvoren i spreman za promjene i motivisan za cjeloivotno uenje kroz kontinuirani profesionalni razvoj, jer samo ukoliko bude sticao i razvijao nova znanja i vjetine, odnosno potrebne kompetencije, pedagog se moe nositi sa zahtjevima koje pred njega postavljaju nove uloge. U skladu sa tim, u posljednje vrijeme, u razliitim dokumentima se istie da je neophodno razvijati kompetencije koje pedagogu pomau da efikasno djeluje u kompleksnim, razliitim, nepredvidljivim situacijama.Na listi kompetencija koje kolskom pedagogu omoguavaju da efikasno djeluje u savremenoj koli nalaze se prije svega line,strune,razvojne,akcione i socijalne kompetencije koje u prvom redu zahtjevaju ravnopravnu komunikaciju,timski rad, saradnju, kvalitetne meuljudske odnose na svim relacijama. Meu navedenim kompetencijama, centralno mjesto zauzimaju: komunikacijske vjetine i znanja, sposobnosti meusobnog razumijevanja, prihvatanja razliitosti, kooperacije na svim nivoima, sposobnost empatije i slino.
Pregled kljunih kompetencija za rad pedagoga: Line (ponaanje i reagovanje), Strune (znanja iz struke vezana za stvaranje vizije), Razvojne (unapreivanje procesa), Akcione (djelovanje u praksi), Socijalne (meuljudski odnosi).
Slika 1: Kljune kompetencije za rad pedagoga(2)S obzirom na definiranje menadmenta u pedagokoj terminologiji kao upravljanje/rukovoenje(3), moe se rei da je osnovna funkcija menadmenta ispunjenje odreenog cilja. Voenje pojedinaca ili grupa podrazumijeva ponajprije njihovu motivaciju.Voditelj koji eli pozitivno okruenje i kvalitetne uvjete rada mora odgovoriti na problem motiviranja suradnika. Motivirati ljude u poslu znai pokrenuti ih u smjeru u kojem voditelj eli da krenu. Visoka motivacija upravo proizlazi iz visoke razine oekivanja, spoznaje da e izvedba dati odreeni rezultat te iz razine poeljnosti toga rezultata pojedinoj osobi. Komunikacija je nuna kao dio pedagokog voenja kao i timski rad.
5. FUNKCIJE PEDAGOGA U SUVREMENOJ KOLI
U osnovi svih reformi dolazi do promjena drutvenih odnosa u obrazovanju, nauci, kulturi, tehnici i slino. U svrhu breg nauno-tehnolokog napretka, pred kolu, nastavnike i pedagoge kao nosioce promjena, postavljaju se veliki zahtjevi. Postavlja se pitanje da li tim zahtjevima kolski pedagog moe udovoljiti, kakve su njegove stvarne realne mogunosti, jesu li mogunosti kolskog pedagoga u direktnoj vezi s njegovim poloajem u procesu promjena, kao i razina strune osposobljenosti i spremnosti da sve zahtjeve potpuno pravilno shvati i ostvari? Na grafikom prikazu su prikazane funkcije kolskog pedagoga u suvremenoj koli: Programerska - aktivnosti pedagoga u planiranju nastavnog rada,programiranju svih vidova rada kole i rada strunih i upravnih organa kole. Evaluatorska aktivnosti pedagoga i psihologa kole u izradi evidencione i verifikacione dokumentacije i instrumentarija za dijagnostiku i evaluaciju odgojno-obrazovnog rada kole. Istraivaka aktivnosti pedagoga u izradi projekata i instrumentarija za mala i akciona istraivanja u cilju unapreivanja pedagoke prakse u koli(pedagoko instruktivna i savjetodavna) Inovativna aktivnosti pedagoga na upoznavanju didaktikih inovacija u koli.
Slika 2: Funkcije kolskog pedagoga u suvremenoj kolikolski pedagog je profesionalac koji ima specijalitika znanja i umijea steena tokom studija, a usavrena u dnevnoj pedagokoj praksi. Zbog toga je, kao i drugi profesionalci, strunjak za svoje radno podruje pa ima pravo na monopol u obavljanju odreenih poslova ukljuenih u ostvarivanje njegove uloge, a odreenih u programu rada kole.(Stanii, 2008: 178).kolski pedagog: planira, programira, prati , vrednuje i kontrolie odgojno-obrazovni rad u koli, prouava, istrauje, inovira i unapreuje i na osnovu toga savjetuje i informira, surauje, koordinira rad kad je to neophodno i o svemu vodi pedagoku dokumentaciju.Moe se rei da su osobine i radne funkcije kolskog pedagoga sljedee: opservator, informator, konsultant, savjetnik, inicijator, koordinator, organizator, realizator, istraiva i analitiar,inovator,diserminator, dokumentarista.
Slika 3: Osobine i radne funkcije kolskog pedagoga (Trnavac, 1996: 39)
6. ZAKLJUAK
Iz svega navedenog u ovom seminarskom radu moemo zakljuiti da
LITERATURA
Juri, V. (2004), Pedagoki menadment refleksija ope ideje o upravljanju, Zagreb:kolska knjiga, Pedagogijska istraivanja (1), 137-147.
Matasovi, Lj. (1990), Prirunik za uspjeno rukovoenje, Zagreb: Informator.
Muanovi, M. I sur. (2002), Razvojna pedagoka djelatnost. U: Koncepcija promjena odgojno-obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i sporta RH.
Glasser, W. (1999), Nastavnik u kvalitetnoj koli. Zagreb: Educa.
Glasser, W. (1997), Rukovoditelj i teorija izbora. Varadinska poslovna kola.
12
