-
Nenad Cambi, Skupine carskih ... (45-61) Histria Antiqua,
4/1998.
Nenad Cambi
SKUPINE CARSKIH KIPOVA U RIMSKOJPROVlNCIfI DALMAC/fl
UDK 904:730](497.5-3 Dalmacija) "652"Izvorni znanstveni
clanakRukopis primljen. 08.01.1999.Rukopis odobren: 15.02.1999.
Nenad Cambisveuciliste u SpiituFilozofski fakultet23000 Zadar -
Hrvatska
uzrimOrSkOm diieh: rimske ptovincijc Dalmacije otuvao se
razmjemo veliki broj catskit: potueta, a/j postojj jnekoliko
skupina na/aza catskih statua koje cine cjclinu. Ptvi takav skupni
nalaz poljece jos iz 18. st.(Aenona), a pos/jednjj jz godine 1996.
(Narona). Skupjne kipova otkrivene su u s/jede6m antkkim gradovi-ma
j naseliima. Osor (Apsotus), Nin (Aenona), Solin (Sa/ona), Omg
(Oneum), Vjd (Naron a), te na otoku Lopudu.
Uvod
U primorskom dijelu rimske prOVmCIJeDalmacije ocuvao se dosta
veliki broj carskihportreta. Neki medu njima pripadaju
skupnimnalazima carskih statua. Prva takva cjelina jeotkrivena jos
u 18. stoliecu (Nin), a posljednja jeizasla na vidjelo godine 1996.
(Naron a) .Medutim,takvih ce se kipova sigurno jos pronaci, jer,
kakoto pokazuju dalmatinski, a i primjeri iz drugihdijelova rimskog
svijeta, carske skupine nisurijetka pojava.
Cilj ovoga rada nije proucavanje portretneili statutarne
plastike, iako se osvrt na stilske iikonografske probleme ne maze u
cijelostiizbjeci, nego pokusati odgovoriti na pitanja kada,zasto,
kako i gdje se takve skupine postavljaju, azatim pratiti njihov
daljnji zivot. razvitak ikonacno nestanak. To su pitanja carske
politikeu provinciji koja se provodi preko rimskoga nam-jesnika,
odnosa municipalne administracije ilokalnih mocnika prema
sredisnjoj vlasti u Rimui dr. Cilj radnje je, dakle, vise
povijesno-politicko-socioloski nego povijesno umjetnicki. Na
temeljupregleda svih nalaza u Dalmaciji, svojstava poje-dinacnih
kip ova i njihovoga odnosa unutarskupina, moguce je utvrditi neke
zakonitosti.
Popis carskih skupina
Skupine kipova i indicije a njihovom posto-janju utvrdene su u
slijedecim antickim gradovi-ma i naseljima ad sjeverozapada prema
jugoza-padu:
45
SI. I Muska glava s velom. Cres -otok Cres; Zbirka u Cresu.
-
SI. 2 Glava Trajana iz mora. UvalaBanje kod Staganjca na
otokuCresu: Privatno vlasnistvo.SI. 3 Glava Augusta iz Osora.
Otokcres, Muzej u Osoru.
1 Glavu mi je pokazala i dalaJotograjiju kolcgica j. (us
Rukonic,voditeljica zbirki u Cresu i Osoru nacemu joj srdacno
zahvaljujem.2 N. CAMBI, Novi portret caraTrajana 5 otoka Cresa.
Arheoloskiradovi i rasprave 12, 1996. sir. 71 id., 51. 1-4.3
Portret je otkrio ronilac AleksandarSiosar iz Voloskog kod Rijeke
tonedu plitkom moru uvale Staganjacnedaleko Banja na otoku
Cresu.Glavu ie stucaino zapazio i nije biosiguran 0 cemu se radio4
N. CAMBI, Tri carska portreta izOsora, u ''Arheoloska istrazivanjo
naotocima Cresu iLosinju", IzdanjaHAD-a 7, Zagreb 1982., str. 85 i
d.50 toj glavi usp. N. CAMBI, tn cars-ka ponreta, str. 85 i d.,
51.3-6, kao iD. BOSCHUNG, Die Bildnisse desAugustus, Das
romischHerrscherbild 1,Berlin 1993., str. 117i d., kat. br. 21,
lab. 126 N. CAMBI, Tri carska ponreta, str.90,51.7-10.7 N. CAMBI,
Tri carska ponreta, sir.90,51. I/.8 Takvu ftizutu usp. D.
BOSCHUNG,Die Bildnistypen der iulisch-claudis-chen Kaiserfamiiie:
ein kritischerForschungsbericht, journal ojRoman Arcaeology 6,
1993., str. 61,51.40 Oa. 0Jrizurama takvoga obli-ka usp. K.
POLASCHEK, Siudien zueinem FrauenkopJimLandesmuseum Trier und zur
weib-lichen Haartracht der iuliusch-claud-ischen Zeit, Trierer
Zeitschrift 35,1972.,str. 141 i d., 51. 11 i 12.9 D. BOSCHUNG, Die
Bildnistypen,str. 68, 51.53-54 Ua.10 D. BOSCHUNG, Die
Bildnistypen,str. 71, 51.59-60 Wa.11 D. BOSCHUNG, Die
Bildnistypen,str. 73,51.61 xa, 62 Xb, Xc. Sigurnoipak ne pripada
tipu Stuttgart;D. BOSCHUNG, Die Bildnistypen, str.74Xd.12 S Druzom
Mladim je po svo] prili-ci bio i Germanik, jer je
istodobnopretendent na Tiberijevo prijestolje.Logicna bi stoga bila
i pojava nji-hovih iena.13 Fragmenti nisu objavljeni, a teSkoih je
dovesti u suvislu cjelinu.
Histria Antiqua, 4/1998. Nenad Cambi, Skupine carskih ...
(45-61)
1. Cres (Crepsa ili Crexa, otok Cres). U zbircise nalazi jako
ostecena glava jedne statue s vela-tio capitis (sl. 1)I. Lice je u
cijelosti otuceno. Nestebolje je ocuvan sarno veo na temelju kojega
se imoze reci da je to bio carski portret. Glava jevelikih
dimenzija i ima nasad za uvlacen]e u ruputorza. Ne moze se tocno
kazati cija je to statua,ali je nedvojbeno pripadala razdoblju
julijevsko-klaudijevske dinastije, sto pokazuju stilskepojedinosti
koje se javljaju na cijelom nizu raznihkipova toga doba. Na temelju
karakteristika cinise da je portret bio skroman rad, na sto
upucujudosta tvrdi nabori vela.
U blizini Cresa u moru nedavno je nadena ijedna glava cara
Trajana (IV. Tip iliOpferbildnistyp) (sl. 2)2. Sigurno nije
pripadalaskupini iz Cresa. Buduci da je glava otkrivena na
mjestu gdje nema vecih naselja, dvojbeno je je liuopce pripadala
vecoj skupini. Medutim, kakonalaz kipova pronadenih u moru nije
neobicnapojava, lako je moguce da je ipak bila dio nekecjeline u
kojoj Trajan nije bio sam. Trebalo bimalo bolje pretraziti uvalu u
kojoj je otkrivena ,jer je moguce da je djelovanje mora
izmijeniloizgled skulptura-. Medutim, rijec je 0
izuzetnojumjetnickoj kreaciji kojoj vrsnocu nije oduzelo nivaljanje
u moru.
46
2. Osor (Apsorus, otok Cres). Jos godine1939. Otkrivene su u
moru tri glave i nekolikofragmenata-. Prva prikazuje Oktavijana
(tzv.Akcijski ili drugi tip)5 (sl. 3), a drug a Druza
Mladegs. Glave su dobro obradene, a spadajumedu najkvalitetnije
portrete pronadene u citavo]rimskoj Dalmaciji. Oktavijanova je
glavaizuzetno dobro oblikovana u kasno republikan-skoj tradiciji, a
Druzova u vrhunskom tiberijan-skom akademizmu. trecu glavu nisam
mogaoatribuirati kad sam pred nesto manje od dvade-setak godina
pisao 0 toj skupini carskih portreta'.Danas ipak, poslije malo
temeljitijega proucavanja,jasno je da je rijec 0 jednoj
julijevsko-klaudi-jevskoj carici ili princezi. Na zalost, dosta
okrug-10 lice je tesko osteceno od morskih organizama,ali frizura
koja ima razdjeljak na sredini tjemenai mase koje preko usiju
postrano dolaze do zatilj-ka. Naprijed se zapazaiu puznice sitnih
kovrci stoje karakteristicno za princeze julijevsko-klaudi-jevske
dinastije (Agrippina Maior8, LivilJa9,Messallina1o, Agrippina
Minorll i neke druge).Teske je ipak red kojoj od njih pripada. Ipak
sobzirom na sastav grupe najlogicni] bi bilo da jepripadala kipu
Agrippine Maior ili Livillel2. UOsoru ima jos nekoliko fragmenata
kojinedvojbeno pripadaju toj carskoj skupini. Rijec jeuglavnom 0
fragmentima odjecel3. Medutim, tu
-
Nenad Cambi, Skupine carskih ... (45-61) Histria Antiqua,
4/1998.
se nalazila i jedna naga sjedeca statua od koje sesacuvao dio
torza i nogu (sl. 4) 14. Po svoj prilici toje bila posthumna statua
nekog cara ili princa istedinastije. Koliko se puta skupina
prosirila, teskoje reci.
3. Rab (AIba). Iz Raba potjece pet baza s vrloostecenim
natpisima na kojima su stajale statue.Baze su nosile kipove Marka
Aurelija IS, IulijeDomnel6, Karakale!', Aleksandra Severa's
iTrebonijana Galal9. Iako su baze gotovo iden-ticne, slova ipak
pokazuju da sve nisu nastale uisto doba. One su tvorile skupinu
koja se prosiri-vala sudeci barem prema karakteristikama slova.Na
zalost, od kip ova se nije ocuvao ni najmanjifragment. U kakvom su
kontekstu stajale baze,nije moguce utvrditi.
4. Nin (Aenona). U Ninu je jos davno nadenomnogo carskih kipova,
ali se oni jos uvijekpovremeno pojavljuju. Cctiri su
sigurnopronadena prigodom iskapanja A. Danielija uXVIII. stoljecu
sto ih spominje A. Fortis20.Medutim, u zbirci Danieli nalazilo se
mnogokipova koji bi im se takoder mogli prikljudti.Kako se zbirka
najvecim dijelom formirala uNinu". nije nemoguce da su jos neki
kipovi pri-padali toj carskoj skupini. Rijec je 0 sest
zenskihstatua, od kojih je jedna osobito lijepa23, te jed-nom
fragmentu muskeg togata>. Zatim, u toj suse kolekciji nalazile
glave Agrippe25, jednogklaudijevskoga princa (po svoj prilici
najraniji tip
cara Klaudija)26 te Kaligule27. Opravdano sepostavlja pitanje
nisu Ii i one pripadale toj skupi-ni, iako to nije moguce
dokazati.
Medu kipovima pronadenim u XVIII. stol-jecu jedan je prikazivao
Augusta (tip Prima Porta)
(sl. 5)2S. Druga statua je nedvojbeno Tiberijeva(neobicna
varijanta tipa Kopenhagen 624) (sl.6)29. Dvije su rnuske statue bez
glava. Prva je
47
51.4 Fragment nagog i sjedecegtorza iz Osora. Otok Cres; Muzej
uOsoru51.5 Augustov kip iz Nina.Arheoloski muzej Zadar.51. 6
Tiberijev kip iz Nina.Arheoloski muzej Zadar.
14 Fragment nije objavljen.IS C1L11/31 18; B. NEDVED, FelixArba.
Pregled povijesti spomenikaatoka Raba, Rab 1990, sir. 20, br. 4.16
C1L11/3119; B. NEDVED, o.c. str.21, br.5.17 C1L11/3120; B NEDVED,
o.c. str.22, br. 8.18 C1L1113121=10118; B NEDVED,o.c. str. 21, br.
6.19 C1L11/3122=10119; B. NEDVED,o. c. sir. 22, br. 7.20 A. FORTIS,
Viaggio in Dalmazia,Venezia 1772.21 0 sadriaiu, Jormiranju i
povijestizbirke usp.). BANKO-P. STlC07TI,Antikensammlung im
erzbischojlicheSeminare zu Udine, Arcaologisch-epigrapische
Mitteilungen XVIII,1895., str. 52 i d.; N. CAMBI,Collezione
Danieli-Pellegrini (Zara-Padova) e i monumenti antichi
deliaDalmazia a Venezia, u 'Venezia et'archeoiogia". Un importante
capito-la nella storia del gusto dell' anticonella cultura
artistica veneziana".Rivista di archeologia, Supplementi7, Venezia
1990., str. 100. i d.,M. KOLEGA, Rimska portretna plas-tika iz
zbirke Danieli, Zadat 1989.,sir. 3 i d.22}. BANKO-P. STIC07TI, o.c.
str.56 i d., kat. br.6, 7,8,9, 10 ill.23}. BANKO-P. STlC07TI, o.c.
sir.56 i d., br.6, sl. 2; K A. GIUNIO,junona ad Nina do
Kopenhagena,Diadora 14, 1992., sir. 53 i d.24}. BANKO-P. STIC07TI,
o.c. str.56, br.6.25}. BANKO-P. STIC07TI, o.c. str.56, sl. 7; N.
CAMBI, tedan antickiportret iz Arheoloskog muzeja uZadru i
recepcija rimskog repub-likanskog pottreta na istocno!
obalijadrana, Diadora 13, 1991., sir. 123 id., tab. V.; F.
JOHANSEN. RomanPortraits, Copenhagen 1994., str. 40,br.8.26}.
BANKO-P. STIC07TI, o.c. sir.69, br. 19, sl. 9. Pottret se iuva
uAkvileji, usp. V. SANTA MARlASCRINARI, Sculture romane diAquileia,
Roma 1972., br. 184.27}. BANKO-P. ST/C07T/, o.c. sir.67, br. /8; D.
Boschung, DieBildnisse des Caligula, Das romisctieHerrscherbild /,
4, Berlin 1989., sir.29,35,37, 109, kat. Br.9, tab. 9, /-4. 46, 1.
/ako portre: danas izgledakao bista, to je, Cini se, ipak izvomobio
kip koji je prepravljen u novijedoba.28}. BANKO-P. ST/C07T/, o.c.
sir.53, br.I, sl. I; M. KOLEGA, o.c. sir.9, br.2, tab. II-V; D.
BOSCHUNG,Augustus, sir. 193, br. 207, tab. 140.29}. BANKO-P.
ST/C07TI, o.c. sir.55, br. 2; M. KOLEGA, o.c. str. 17,br. 3, tab.
VI-VII.
-
51. 7 Fragment kipa togata iz Nina.Zbirka u Ninu.51. 8 Glava
cara Nerve iz Nina.Arheoloski muzej Zadar.51. 9 Kip "lzide" iz
Nina. Arheoloskimuzej Zagreb.
30 M KOLEGA, o.c. str. 20, br. 4,tab. VIII.31 M KOLEGA, o.c.
str. 21, br. 5,tab. IX.
32 Kip se nalazi u dvoristu zgrademuzeja u Ninu. Nije
objavljen.33 M KOLEGA, Damnatio memoriaeu rimskoj portretnoj
umjetnosti:DomicijanlNerva u Ninu, Diadora14, 1992., str. 59 id.,
tab. I-IV.34 Nin. Problemi arheoloskih istraii-varna, Zadat 1969.
(ed. M SU/c,S. BATOVIC,1 BELOSEVIC), tab. xx.35 Nin, tab. xx, 236
D. BOSCHUNG, Augustus, sir.193..
Histria Antiqua, 4/1998.
prikazana u bozanskoj nagosti, sto znaci da jenajvjerojatnije
lik posthumne osobew. a druga jeu togi". Prva statua je imala vrat
koji je odlom-ljen, glava je izgubljena, dok je druga imala rupuza
nasad glave s vratom, ali je ona takoderpropala. Od kipova iz
zbirke Danieli-Pellegrininekima je znano mjesto cuvanja, a nekima
sezametnuo trag poslije aukcije u Udinama godine1900.
]edan veliki fragment togata bez glaveotkriven je pred nesto
vise od dvadesetak godina(s1. 7)32. Pred nekoliko godina iskopana
je ipalimpsest glava Nerve (izradena od Domicijanovaportretaj (s1.
8). Dok je prvi kip naden
na drugom mjestu, podalje od foruma i moguceje da nije carskoga
karaktera, drugi je pouzdanopripadao poznatoj skupini. Ukupno je
otkrivenobarem 11 ili 12 kipova, ali tocan je broj ipaknepoznat.
Medutim, ocito je da ih je bilo jos znat-no vise. ]edan natpis u
pocast Tiberiju iz posljed-njih godina njegova vladanja (doba
namjesnikaprovincije Lucija Volusija Saturnina) govori posvoj
prilici 0 vremenu nastanka tiberijanskogadijela grupe>. Lako je
moguce da je s ovomgrupom povezan i natpis u cast Druza
Cezara,Germanikova sina. Zanimljivo je da se ta dvanatpisa
kronoloski priblizno podudaraju, jer jevec godine 33. stradao Druz
Cezar i, dakako,prestao biti pretendentom na tron. Nije utvrdenoje
li portret Nerve/Domicijana mogao pristajatinekom ve: poznatom
tijelu bez glave. U vezi sovom skupinom javlja se nekoliko
problema.
48
Nenad Cambi, Skupine carskih ... (45-61)
Valja progovoriti i 0 kipovima za koje se ne mozesa sigurnoscu
red jesu li pripadali skupini. BistaKaligule, sada u Trstu, je
znatno losfje kvaliteteod ostalih i stilski s njima nema mnogo
veze, aliipak nije sasvim iskljucena mogucnost da joj pri-pada,
pogotovo imajuci u vidu preradbu, jer jebista nacinjena od citave
statue. U tom slucajugubi na vrijednosti misljenje D. Boschunga da
jeninski August palimpsest Kaliguline statue izdoba Klaudija36.
Pomno ispitavsi Augustov
-
Nenad Cambi, Skupine carskih ... (45-61) Histria Antiqua,
4/1998.
portret i kip nisam mogao utvrditi tragove ranije-ga rada, sto
je jedini pouzdani pokazatelj da je posrijedi palimpsest. Aka je u
skupini postojao kipKaligule, tada se ne smije ni pomisljati na jos
nekilik te osobe u istoj skupini. Aka je ovdje pripadalai glava
Agrippe, to bi bio znak da je ana najrani-ji ocuvani dionik
qelinev. U tom slucaju skupinasvoj zacetak ima u predtiberijevsko
doba. Sto sestilskih odrednica, kao i vrsnoce statue tice,
valjakazati da je ana bliska osorskoj glavi Oktavijana.Agrippa je
stilski posve razlicit ad ostalih izninske skupine.
I konacno jos je jedan problem u svezi oveskupine. Nairne,
postoji mogucnost da je i kip"Izide" iz Nina mogao pripadati
ninskoj skupini(sl. 9)38. Rijec je a nesto manjem kipu bez glave
suobicajenim Izidinim cvorom na prsima. Vec jead ranije poznato da
su se, osobito u kasnijedoba, neke carice i princeze prikazivale
kaolzidine svecenice. Iz izvora na koje je na ovomskupu upozorila
B. Kuntic-Makvic proizlazi da seuz Cezara gotovo redovno javljala i
Kleopatra.Kako se Kleopatra cesto prikazivala kao Izida,kao
bozicina zemaljska emanacija, to je moguceda je kip mogao pripadati
toj neodoljivoj zeni. Natakvu mogucnost ukazuje i stil draperije
sto pod-sjeca na kipove spomenute statuarne skupine.Vec sam u
nekoliko navrata isticao da je moguceda je nagi kip bez glave
izuzetno velikih dimenz-ija prikazivao Cezara (sl. 10)40. Po logici
stvari, ujednom takvom ansamblu mogao je sarno Cezar
biti vis! ad Augusta ili Tiberija. Kako je Cezarutemeljitelj
julijevsko-klaudijevske dinastije,mogao je i on biti uvrsten u
Tiberijevu grupukipova, bez obzira sto je tada proslo mnogo god-ina
ad njegove smrti. Nairne, stilske odredniceupozoravaju na
tiberijevski kronoloski okvir. I uovom slucaju tesko je reci koliko
je bilo prosiri-vanja skupine, ali bilo ih je najmanje tri.
5. Skradin (Scardona). Natpis na kojem sespominje sacerdos ad
aram Augusti Liblumorum(iliLiblumiae) upozorava na mogucnost
jednogasvetista u cast vladara u tome gradu". Ona pod-sjeca na
straznju stranu natpisa iz Onea (vidiposlije br. 8)42, iako sadrzaj
nije identican. S timu svezi je i jedna baza kipa Nerona
Cezara,Germanikova sina. I u slucaju Skardone valjaocekivati kipove
careva koji nisu jos otkriveni.
6. Solin (Salona). U Saloni se sacuvaloneocekivano malo kipova u
odnosu na velicinu iznacenje grada, ali una toe tome maze se
pret-postaviti da su postojale barem tri carskeskupine. Iedna je iz
Tiberijeva doba. Od nje su seocuvale sarno glave djecaka Nerona i
DruzaCezara (Germanikovi sinovi) koje su pripadalecitavim kipovima
(sl. 11)43, te jedan nagi torzosiedeceg kipa velikih dimenzija koji
pokazujeposthumnu, diviniziranu carsku osobu (sl. 12)44.Toj je
skupini mogao pripadati i danas zagubljenitorzo u oklopu koji se
nalazio u Grazu. Nije
49
51. 10 Monumentalni kip iz Nina.Arheoloski muzej Zadar.51. II
Portret Nerona Cezara izSalone. Arheoloski muzej Split.
37 To bi znaCilo da je postojalajedna skupina iz doba Augusta s
nje-govim unucima-posineima i,dakako, njihovim prirodnim
oeemAgrippom. Grupa bi biJaptositena ukasnije Tiberijevo doba.
Ipak, posto-janje starije grupe nije pouzdano.38 0 tome kipu, usp.
P. SELEM,Izidin trag, Split 1997., str. 54, br./.Il., tab. IV
39 Usp. Na primjer kip FaustineStarije, usp. Th. KRAUS, Das
rotnis-ehe Weltreieh, Berlin 1967, tab. 303.40 Prvi put u
netiskanom skupupovodom proslave 150. obljetnieeosnutka
Arheoloskoga muzeja uZadru.41 C/L III 2802. 0 tome usp.f. f.
WILKES, Dalmatia, London,1969., str. 200 i218.42 C/L III 2802. Usp.
f. f. WILKES,o.c. str. 200 i218.43 N. CAMBI, Dva ranoearskadjecacka
portreta iz Salone,Arheoloski radovi i rasprave II,1998., str. liS
id. sl. 1-8. Da je rijeea atavim kipovima govori nasad naglavi
Druza Cezara.44 ip nije objavljen.
-
51. 12 Fragment sjedecega i nagogkipa iz Salone. Arheoloski
muzejSplit.
51. 13 Kip togata iz Salone.Arheoloski muzej Split.51. 14 Glava
Plautille iz Salone.Arheoloski muzej Zagreb.51. 15 Portret uzidan u
privatnojkuci u Vranjicu.
45 W. SCHMID, Torso einerKaiserstatue, Strena Buiiciana,Zagreb -
Split 1924., sir. 45 i d.,tab. 5.46 K. STEMMER, Untersuchungenzur
Typologie, Chronologie undIkonographie der Panzerstatuen,Berlin
1978., sir. 56, br. If, I, tab.34,1.
47 Kip nije objavljen.480 toj glavi usp. G. DALTROP, U.HAUSMANN,
M. WEGNER, DieFlavier. Das r6mische HerrscherbildII, I, Berlin
1966., sir. 38 i d. 101,tab. 33 d; N. CAMBI, AntiCki pottretu
Hrvatskoj, Zagreb 1991., str. 75,bilj. 254, kat. br. 51, sl. 53.49
N. CAMBI, Pottret, sir. I10, sir.I la, str. 188, kat. br. 96; sl.
96,N. CAMBI, Un contributo alia tittra-tistica del/' imperotrice
Plautilla, u"Ritratio uJJiciale e ritratto ptivato",Alii delia II.
ConJerenzaInternazionale sui Ritratto Romano,Roma 1988., sir. 24 i
d., sl. 5, 6.50 N. CAMBI, Portret, str.1 16 i d.,usp. i bilj. 443,
kat. br. lOa, sl. 9651 N. CAMBI, tonret, sir. I 18 i d.,bilj. 452,
sir. 188, kat. br. 99, sl. 95
Histria Antiqua, 4/1998.
poznato gdje se danas nalazi, ali vise nije u tomegradu". Kip je
po svoj prilici pripadao caruTiberiju46. Iedan monumentalni togat
bez glavead mramora, visake zanatske vrijednosti, iako sastanovitim
pojednostavljenjima, takoder jemogao pripadati skupini jer je odto
iz julijevsko-klaudijevskoga doba (sl. 13)47. Iz Salone po
svojpriJici potjece Domicijanova glava iz Kotara, zasto postoje
uvjerljive indicije-s. Ovi bi kipovimogii tvariti jednu skupinu
koja, iako nije nasta-la u isto doba, ipak ima mnogo zajednickoga.
Zasada bi se smjelo govoriti samo a jednom prosiri-vanju
(flavijevsko doba).
50
Nenad Cambi, Skupine carskih ... (45-61)
Glava PlautiIIe mogla je pripadati jednojdrugoj skupini, dakako,
iz severskoga razdoblja(sl. 14)49. Glava carice nije sigurno
stajalasamostalno. Treca skupina partreta po svoj prili-ci
prikazuje tetarhijske vladare. U njoj se mogaonalaziti jedan muski
(sl. 15)50 i dva jako, ali nam-jerno ostecena zenska portretan.
]edan ad zen-skih portreta je izuzetno veIikih dimenzija i zatoje
nedvojbeno carski. Unatoc ostecenjirna jasno
je zamjetijiva visaka umjetnicka kvaliteta. Stetaje sto je
Scheitelzopf frizura ostecena. Drugaglava je jasnijih tetrarhijskih
obiljezja takoder s
-
Nenad Cambi, Skupine carskih ... (45-61)
karakteristicnom Scheitelzopf frizurome Te triglave su stilski
suvremene, a vezuje ih i izradbaod istoga mramora.
Dvije salonitanske herme dje su glavepokrivene vojnickom kapom
(pileus pannonicus),toliko karakteristicnom za tetrarhijsko doba
(sl.16), dok otraga priljubljene glave prikazuju per-sonifikacije
sretnih vremena, Feiicitas SaecuIi (sl.17)53. v je ranije L'Orange
te herme interpreti-rao kao skupinu tetrarhav, prikazanih na
speci-fican nacin, koncepcijski slicno onima izVenecije55 i
Vatikana=. Ova je skupina po svojprilici stajala na nekom mostu ili
raskrizju cesta.Iako je javnoga karaktera, ona je ipak razlicita
odranijih, jer ne sarno sto ne prikazuje cijele kipovenego ima s
tetrarsima z druzene likove
Histria Antiqua., 4/1998.
personifikacija. To je zapravo namjerno povezi-vanje sluzbenih
osoba mitoloskim pojmovima,cime te osobe dobivaju posebno znacenje
ivaznost, sto je izgleda bilo vrlo omiljeno upredtetrarhijsko i
tetrarhijsko razdobljesMedutim, u svakom slucaju rijec je 0
vaznimcarskim skupinama koje su svoju propaganduispunjavale na
nestandardnim mjestima, ilibarem mjestima koja do tada nisu bila
uobicaiena
Tetrarhijska skupina carskih kipova moralaje postojati i u
Dioklecijanovoj palaci. To svje-doce baze za kipove iznad glavnih,
Sjevernihvrata (sl. 18)58. Na najvecoj bazi stajao je Jupiter,
51
SI. 16 Herma iz Salone 5 tetrarhi-jskim portretom. Arheoloski
muzejSplit.
SI. 17 Herma iz Salone 5 prikazomFelicitas Saeeuli. Arheolosk:
muzejSplit.
SI. 18 Baze za kipove tetrarhaiznad Sjevernih
vrataDioklecijanove palace (prema H.Kahleru).SI. 19 Clava tetrarha
uzidana ublizini Zapadnih vrataDioklecijanove palace.
52 N. CAMBI, Portret, str. 118 i d.,bilj. 454, str. 189, kat.
br. 103, sl. 9953 N. CAMBI, Portret, str.129 i d.,bilj. 493, kat.
br. 190, sl. 11354 H. P. L' ORANGE, Die Bildnisseder Tetrarchen,
Acta Arehaelogiea II,I, 1939, sir. 30 i d., sl. 12, 13, tab.I-III55
H. P. L' ORANGE, Das spatantikeHerrseherbild von Diocletian bis
zuden Konstantin-S6hnen 284-361 n.Chr., Das r6misehe Herrseherbild
III,Berlin 1984., str. 6 i d., str. 103, tab.4,6.
56 H. P. L' ORANGE, Diocletian, sir.6 i d., sir. 99, tab. 5,
7.57 R. CALZA, IconograJia ramanaimperiale da Carusio a
Giuliano(287-363 D.C.), Roma 1972., SIr.93,br. 3, tab. 6, 16,
17.;M. BERGMANN, Studien zumr6misehen Pottrats des 3.jahrhunderts
n. Chr., Bonn 1977.,sir. 119 i d. Zbog glave Saturna nastiairuo]
strani autoriea drzi da jerijec 0 catu, i to Karu, vjerajatnozbog
cclave glave (jedini car koji jecclav)58 H. KAHLER, Split i
PiazzaArmerina. Rezidencija dvaju carevatetrarha, Urbs 4,
1961.-62., Split1965., str. 106, sl. 4, 5.
-
SI. 20 Glava Dioskura uzidana ublizini Zapadnih
vrataDioklecijanove palace.SI. 21 Donji dio kipa cara u oklopuiz
Aequuma. Arheoloska zbirkaFranjevackoga samostana u Sinju.SI. 22
Kip Rome iz Aequuma. MuzejCetinske krajine Sinj.
59 Takav raspored postolja za kipovetetrarha iboianstva bio je
ina foru-mu u Rimu, usp. H. KAHLER, DasfonJsiiulendenkmal for
denTetrarchen, Kon 1964., 51. 160 N. CAMBl, Two Heads ojTetrarchic
Period from Dioc/etian '5Palace at Split, Archaeologiajugoslavica
XVII, 1976., str. 25 id.,51. 1,2. N. CAMB1, Portret, str. 127,190,
kat. br. 112, 51. /08.61 N. CAMBl, Two Heads, str. 24,51.1,2.62 H.
P. L' ORANGE, Dioc/etian, str.21, tab. 13; N. CAMBI, Pottrei,
str.125 id., bilj. 480, str. 189, kat. br.110, 51. /06.63 H. P. L'
ORANGE, str. 141, tab.13c; N. CAMBI, Portret, str. 126, 190,kat.
br. 111.
64 Porfime glave skupnih kipovatetrarha nadene su u
Gamzigradu,NiSu iTekiji. Usp. M. BERGMANN,Studien, str. ISO, 166,
176, tab. 48, 6(Tekija),str. 165, 176, tab. 51, 1,2.;D. SREjOVIC,
The Representations ojTetrarchs in Romuliana, AntiquiteTardive 2,
1994., str. 143 id.(Gamzigrad).65 Fotograflja kipa je objavljena,
alinije strucno obradena.66 Trebalo bi ocekivati pojavu baremonih
vladara koji su ulazili uK/audijevsku obiteljsku propagandu.67 N.
CAMBI, Dvije skulpture izanticKog Aequuma, VAHD LXXIV,1980., str.27
id., tab. IX-XII.
Histria Antiqua, 4/1998. Nenad Cambi, Skupine carskih ...
(45-61)
zastitnik tetrarhije, dok je na nizima bilo mjestoza auguste, a
na najnizima su morali bitipostavljeni cezari59. ]ednoj takvoj
skupini, mozdaiznad Zapadnih vrata, pripada monumentalnamuska (sl.
19), na zalost ikonografski teskodeterminabilna glava6o. S njom je
na istom mjes-tu sekundarno uzidana i glava Dioskura (sl. 20)61.I
ova je posljednja po svoj prilici bila povezana uistoj cjelini,
dokazuiuci tako carsko-mitoloskuspregu u propagandnom programu.
o obiteljskom carskom kultu poslije smrtisviedoce medaljoni u
frizu Dioklecijanova mau-zoleja gdje su prikazani car62 i njegova
zena(Prisca)63.On na glavi nosi vijenac (corona civica),dok je ona
predstavljena kao bozanstvo ili per-sonifikacija s raspletenom
kosom koja nema vre-menskih obiljezja. Oktogon je zapravo
viseTemplum Divi DiocJetiani, nego pravi mauzolej.
Ocito je da je vise tetrarhijskih skupina bilokako u Saloni tako
i u Dioklecijanovoj palaci.Vjerojatno je postojala i koja porfirna
grupakakvih je bilo i drugdje, a kako ih onda ne bi biloi u carskoj
palaci u Splitu64.Nazalost, one su, kaoi brojne druge skulpture,
temeljito odstranjivanetijekom kristijanizacije koja je trajala
kroz neko-liko stoljeca kasne antike i ranoga srednjeg vij.e-ka.
Nema dvojbe da je tetrarhijsko doba ostavilodubokoga traga u
Dalmaciji. Medutim, to jeposljednje razdoblje iz kojega je
preostalo trago-va carske propagande.
52
7. Citluk (Aequum). U tome je gradu nadensarno donji dio
monumentalne statue cara uoklopu (sl. 21), kakvih ima veci broj u
Dalmaciji65.Nemoguce je kazati kojem caru pripada. Buducida je
Klaudije parens coloniae skupina jesadrzavala barem osobe njegove
carske propa-gande, ali je najvjerojatnije bilo i drugih iz
1.stol-jeca66. S carskim kultom mogle su biti u svezi idvije
statue: jedna Fortunev. a druga Rome snatpisom na bazi (sl. 22)
koji glasi ili: Romae (et)
-
Nenad Cambi, Skupine carskih ... (45-61)
Aug(usto) ili Romae Aug(ustae) Cornelia Nobilisv(otum)
s(olvit)68. Problem natpisa je vrlo slozenjer trazi. za uobicajenu
varijantu (prvo navede-na), dodatak veznika et. Medutim, kako
veznikaipak nema, a iza rijeci Romae je tocka, to znaci daje klesar
znao sto zeli i sto pise. U drugom slucajuRoma bi bila oznacena kao
Augusta, slicno kao ineka druga bozanstvae. Zanimljivo je da
imaprimjera, iako rijetkih da se cak i Jupiter nazivaAugustus. te
Juno Augusta". Zar bi onda bilocudno da i Roma moze dobiti epitet
Augusta?Ipak, problem natpisa ostaje i dalje otvoren. Iikonografija
Rome je vrlo neobicna, ali 0 tomeovdje nije moguce raspravljati, a
i 0 tome je bilodetaljno rijeci u radu u kojem je kip
objavljen(usp. bilj. 67). Ti kipovi i natpis nedvojbenopokazuju da
je kasan (III. stoljece), sto pokazujeda se u Aequumu carski kult
dugo odrzavao. Utom kontekstu mozda bi valjalo promatrati
ovuneobicnu carsko-drzavnu kontaminaciju. mace,u Aequumu su reljefi
gradskih vrata takodersnazno obiliezeni drzavnom propagandom.
8. Vis (Issa). U Issi su otkrivene tri carskestatue iz ranijega
doba. Iedna je u oklopu (sl.23)73,jedna bozanski polunaga (sl.
24)74, dok jejedna togat. Obje su bez glave. Osim toga ima
inekoliko fragmenata. Unatoc tomu sto se glavenisu ocuvale ta
skupina odaje stilske pojedinostijulijevsko-klaudijevskoga
razdoblja. Skupini jepripadao jedan osteceni portret
Vespazijana(Kunsthistorisches Museum, Bec)76.Statu a u togi
Histria Antiqua, 4/1998.
na koju je u muzejskoj postavi nasa denVespazijanov portret ne
odgovara glavi. Topokazuje vrat koji je pri restauraciji moran
bitiznatno siri da bi glava odgovarala rupi meduramenima. Tijelu
bi, naime, bila prikladnija znat-no veca glava. To bi upucivalo da
je u skupinipostojala jos jedna neidentificirana statua. Sto se
pak
53
51.23 Torzo carskoga kipa uoklopu iz Visa. Arheoloski
muzejZagreb.51.24 Kip nagoga rnuskarca izVisa. Arheoloska zbirka
Vis.51. 25 Portret Trajana iz Visa.Arheoloski muzej 5plit.
68 N CAMBI, Dvije skulpture, str.36, tab. XII/-XVI.
69 Pridjevak Augustus ili Augustaimaju Si/van, Diana, Venera,
NimJe idr.70 CIL 11/6566 ; 999471 C/L 11/2904 ; 998272 N CAMBI,
Dvije skulptute, Str.41, tab. XVII. (Viktorija ibarbar), str.41
ia., tab. XVlll (Roma)73 B. GABRICEVIC, Anticki spomeni-ci otoka
Visa, viSki spomenici, Split1968., str. 55 id.si. na str. 56,
tab.10.; K. STEMMER, o.c. str. 78, VII,5,tab. 51-3-4.74 Kip nije
objavljen. Vidi ovdje iClanak S. IVCEVIC,
75 B. GABRICEVIC, o.c. str. 55,s/. nastr.56.76 N CAMBI, Zwei
Vespasians-tonrats aus Dalmatien,Boreas,Miinsterische Beitrage
zurArchiiologie 7, 1984., str. 86, tab. 3;N. CAMB1, Portret, str.
73, 185, kat.br. 99,51. 51.
-
Si. 26 Portret Tiberija iz Omisa.Gradski muzej Omis.Si. 27
Portret Vespazijana izNarone. Arholoska zbirka Vid
kodMetkovica.
77 N. CAMBI, Portret, str. 81, 185,kat. br. 57, st. 59; D.
KREIKENBOM,Griechische und r6mischeKolossalporlriits bis zum
spiitenersten iatutiundens n. Chr., Berlin-New York 1992., sir.
107, tab. 34;N. CAMBI, Trajan, str. 77, sl. 6.
78 N. CAMBI, SVetiste (augusteum) uOneu (Oneum), RFjZ 35
(22)1995/6., sir. 71 id., tab. I, 1-4,tab. II, I.79 V GOTOVAC,
Anticki zrtvenik sdva natpisa, RFjZ 31 (18), 1991-92.,sir. 53 id.,
tab. I-Ill; N. CAMBI,SVetiste,sir. 76, tab. II, 2.80 0 tome nalazu
E. Marin jenapisao nekoliko aanaka, usp.E. MARIN, Decouverte d'
uneAugusteum a Narona, Academie desinscriptions et belles leures.
comptesrendus des seances de l'anee 1996juillel-octobre, Paris
1996.,sir. 129 id.81 Prigodom lstraiivanja naJorumu1976 otkrivena
je baza carskogakipa sa stopalima u sandalama,bedro jedne muske
noge iJragmenttoraksa kipa u okiopu. Usp.N. CAMBI, A New-Portrait
ojVespasian, Archaeologia JugoslavicaXVIII, 1977., sir. 37 id., sl.
6, 7.82 N. CAMBI, Portret, sir. 56 id., sir.183, kat. br. 24, sl.
24.83 Usp. bilj. 81.84 E. MARIN, Ave Narona, Zagreb1997., sir. 122,
sl. na sir. 121.85 I. MAROVIC, Novi ineobjavljeninalazi iz Nerone,
VAHD LlV, 1952.,sir. 153 id.; E. MARIN, Narona, str.38.86 LlIll
1835; N. CAMBI, AntickaNarona - urbanisticka topograjija ikulturni
projil gtada, u ''Dolin a rijekeNeretve od prethistorije do
ranogasrednjeg vijeka, Izdanja HAD-a 5,Split 1980, sir. 136, sl. 14
a ib.87 N. CAMBI, Anticka Narona, sir.141, sl. 22 a ib; N. CAMBI,
Ponret,sir. 118, bilj. 452, str. 189, kat. br.102, st. 99.
Histria Antiqua, 4/1998. Nenad Cambi, Skupine carskih ...
(45-61)
portreta tiee valja upozoriti da on svojim izrazitimrealizmom
spada medu vrhunska ostvarenjaportretne umjetnosti ovoga doba.
Isejskoj jeskupini pripadala i jedna golema Domicijanovaglava
poslije damnatio memoriae prepravljena uTrajanov portret
(kombinirana forma, prevla-davaju crte 1. tipa) (sl. 25) 77. I ovaj
je portret sjaj-no kiparsko ostvarenje. Zanimljivo je da je
Domi-cijanova glava bila znatno veca ad Vespazija-nove. Cini se da
je to bilo uobicajeno kad su upitanju Domicijanovi kipovi, a cemu
svjedoceprije spomenute glave toga vladara iz Nina iSalone.
Cinjenica sto je glava bila prepravljena uTrajanovu upozorava da
je, barem novo ost-varenje, bilo isklesano u samoj Issi. Ono je
znat-no kvalitetnije ad Nervine glave iz Nina. ocevid-no je da je
bilo/barem tri kronoloske skupinekipova. Istrazivanjc na mjestu
nalaza na forumusigurno bi dala nove nalaze carskih kipova.
9. omis (Oneum). U staromu Oneu otkrive-na je vrlo lijepa glava
Tiberija (sl. 26)78. Glava jemorala biti izvanredne kvalitete, a to
se vidiuna toe velikoga, ocito namjernog ostecivanja naprednjem
dijelu glave. Ios je ranije u neposrednojblizini naden natpis:
DivlO AVG(usto) ETIRomaeIISAC(rum) koji svjedod da je tu
moraopostojati sluzbeni drzavni kult i posthumni kipAugusta". Na
drugoj strani je posveta Geniju(Loci ?). Taj dio natpisa glasi:
AralM GENIloUlociIAVGVSTAMI/'.LLICA VOL. Zadnji redak jesadrzavao
ime dedikantice bez oznake dedicavit,consacravit ili slicno. To je
po svoj prilici bila pri-
54
vatna munificijencija. Vjerojatno je skupinasadrzavala i druge
likove Tiberijeve carske pro-pagande. vise nego vrijedno bi bilo
arheoloskoistrazivanje na mjestu nalaza ta dva spomenika.
10. Vid (Narona). Najcjelovitija skupinapronadena je u Naroni.
Skupina je brojila naj-manje 16 kipovae'. Nadeni su mnogi
fragmentiad kojih su neki otkriveni jos vrlo davnos'.Novopronadeni
kipovi su bez glava. Medutim,otprije su poznate glave Livije82,
Vespazijana (sl.27)83, zenske drapirane statue bez glave (sl. 28)
ijedan fragment kipa u oklopu (sl. 29) koji sumorali pripadati
spomenutoj skupini. Na temeljunatpisa skupina je nastala zaslugom
namjesnikaprovincije P. Kornelija Dolabele. ali je sigurnobilo i
statua vladara iz prethodnoga doba. Na tobi upozoravao jedan ve:
znatno ranije otkriveninatpis cara Augusta85. Osim
Vespazijanovaportreta, jos je jedan natpis svjedocanstvo iznim-no
razgranatoga kulta flavijevskih vladaraeRijee je a nadgrobnoj ari s
natpisom na kojemstoji da je pokojnik bio ne sarno augustalis nego
ititialis, sto znaci da je sluzio izdvojenom kulturano umrloga cara
Tita. Dakako da to znaci da jetu postojao i Titov kip. Na zalost
nije se ocuvao.Ova je skupina bila tri do cetiri puta
prosirena.
Ocito je da je u Naroni bilo i kasnijih vladara,a cemu sviedoci
vrlo velika glava jednoga cara admramora iz vojnickoga razdobliav.
Iako se radi amalom fragmentu licajedne namjerno osteceneglave,
lako je moguce, s obzirom na nekefizionomijske karakteristike i
znatno poodmaklo
-
Nenad Cambi, Skupine carskih ... (45-61)
doba, da je pripadala kipu MaksiminaTracanina88. To pokazuje
duboka bora oko nosai usta te bora ispod unutarnjega kuta ociju
premavani. Maksimin je imao preko 60 godina kad jezasjeo na tron.
Drugi vladari tesko da dolaze uobzir. S tom glavom je mogao biti
povezan ijedan natpis kojim toga cara casti ColoniaNaronitanorum89.
Nije iskliuceno da je jedna gole-ma takoder namjerno ostecena glava
oddomacega vapnenca pripadala caru Karu90. Osimznatnih dimenzija i
ostecenja u tome pravcu biukazivala celavost i moguce carevo
naronitan-sko podrijetlos! Ovo su zasebne statue koje posvoj
prilici medusobno nemaju veze, a jos manjes
julijevsko-klaudijevskom skupinom. Gdje je bilonjihovo mjesto i je
Ii bilo u ikakvom odnosu,unatoc dosta opseznim istrazivaniima na
naroni-tanskom forumu, ipak nije jasno.
Osim gore navedenih, nedvojbenoutvrdenih, skupina carskih statua
moralo je bitijos mnogo drugih, u drugim gradovima ili paknaseljima
koji cak ne moraju imati gradski karak-ter: (sl. 30). Vjerojatno je
da se takve skupinenece naci samo u priobalnom pojasu nego idublje
u unutrasnjosti. Osobito se to ocekuje uistaknutim kolonijama tada
i Epidaur, municipi-jima uz obalu kao sto su Senia i Argyruntum,
aisto tako i u municipijima u unutrasnjosti kao stosu vaivaiia ili
Asseria. Nije iskljucena pojavatakvih skupina i u vojnickim
logorima (Burnum iTilurium).
Histria Antiqua, 4/1998.
Zakljucak
Na temelju gore iznesenoga pregledanalaza statua careva i danova
obitelji u Dalmacijimoze se izvuci nekoliko zakliucaka i
zakonitosti.
1. Skupine carskih statua nisu. nastajaleodjednom nego su se
formirale i postupnoprosirivale. Prve se carske skupine oformljuju
ve:u doba Augusta. sviedocanstvo je spomenutaglava Oktavijana iz
Osora (sl. 3), a mozda i nekinatpisi koji potvrduju Augustovu
djelatnost u dal-matinskim priobalnim gradovima. Naravno,
sveskupine nisu nastajale u to doba92. U vrijemeprosirivanja
skupine dni se da se jos jedanputmoze pojaviti Augustov kip, ali
sada kaoposthumni. Usp. i br. 3.
2. Najveci broj skupina nastaje u dobaTiberija, a formiranje
potice namjesnik P.Kornelije Dolabela, sto potvrduje natpis
izNarone93. On je, prema Analima, bio ideatortakvih carskih
skupina?'. Tom su praksom nas-tavili i njegovi nasljednici, sto bi
mogaopotvrdivati i ninski natpis.
3. Medu kipovima tiberijevskih skupina seobicno nalazi i
posthumni kip Augusta (sl. 5), stopotvrduju ninska i naronitanska
skupina.]ulijevsko-klaudijevska skupina je nezamislivabez Augusta.
Na to upozorava natpis iz Onea95.Ninska, a mozda i osorska skupina
mogle suimati i posthumnoga Cezara. Medutim,nazocnost Cezara odto
nije bilo pravilo.
4. Medu muskim kipovima prevladavaju
55
SI. 28 Kip zene iz Narone.Opcinska zgrada Opuzen.SI. 29Fragment
torza u oklopu izNarone. Arheoloska zbirka Vid izMetkoviCa.
88 Usp. H. B. WIGGERS-M. WEGNER, Caracalla, Geta,Plautilla,
macrinus bis Balbinus,Berlin 197/., sir. 223 id., tab. 64 b.68
i6989 CIL III 8783; l. BOJANOVSKI,neka pitanja anticke
topograjijedonje Neretve, u 'Dolina rijekeueretve od prethistarije
do ranogasrednjeg vijeka", Izdanja HAD-a 5,Split 1980., str. 181
id., bill 1,51. /.90 Glava nije objavljena.91 M. WEGNER,}.
BRACKER,W. REAL, Gordianus III bis Carin us,Das tomiscbe
Herrscherbild nt, 3,Berlin 1979., str. 155, tab. 58.92 Sa
sigutnoscu se moze reCi da suu doba Augusta nastale samoskupine u
Osoru iNaroni.93 Usp. bill 84.94 TACIT, Anali 3, 2. Dolabella
jeoato Tiberijev covje):95 usp. bill 78 i 79.
-
SI. 30 Karta nalaza grupa carskihkipova u rimskoj
provincijiDalmaciji.
96 Usp. H. G. NIEMEYER, Studienzur statuarischen DarsteJlung
dertomiscben Kaiser, Berlin 1969., str.54id. i str. 101 i d.97 H.
G. NIEMEYER, o.c. str. 56 i d.,sir. 108 i d.98 G. DALTROP, U.
HAUSMANN, M.WEGNER, o.c. tab. 23-33.99 Trajan se okruiuje kipovima
zenePlotine, sestre Marcijane, neeakinjeMaridije i njene kcerke
sabine, usp.M. WEGNER, Hadrian, Plotina,Marciana, Matidia, Sabina,
Dastomische Herrscherbild II, 3, Berlin1956., sir. 84.100 Usp. M.
WEGNER, Hadrian, Dasromiscne Herrscherbild 11,3, Berlin1956., sir.
115 navodi nalazHadrijana i Sabine u tealru.101 Zanimljiv je nalaz
Hadriana iTrajana zajedno u termama u Ostiji,sto pokazuje
Hadrijanovoprikapcanje na prethodnika, usp.M. WEGNER, o.c. str. 103
i d.102 U Tarragoni nadeni su zajednoHadrijan, Marko Aurelije i
Lucije Ver,usp. M. WEGNER, o.c. sir, 114.
Histria Antiqua, 4/1998. Nenad Cambi, Skupine carskih ...
(45-61)
tagati (sl. 1,3,6,7, 13, a takoder i mnogi drugi).Neki su ad
njih bili capite velata (sl. I, 3, 6). Dostaje manje kipova u
oklopu (sl. 21,23, 29). Ova tipanagih kipova (stojeci i sjedeci,
ogrnuti samodielomicno plastem) (sl. 4, 5, 10, 12,24), po
svojprilici prikazuju posthumno prikazane osobe.Indicija u tome
pravcu je herojska nagost i haljinekoje slice bozanskimw U ran am
principatu nijebila uobicajena divinizacija za vrijeme zivota
Carje, ali ne i drugi clanovi obitelji, bio diviniziran tekposlije
smrti. Medutim, i umrli pripadnici obiteljisu bili prikazivani u
bozanskoj nagostiw. To ipaknije pripadalo samo carevima.
5. Za sada nema zajamcenih potvrda da suse skupine prosirivale u
doba Kaligule i Klaudija.No, nema nikakve dvojbe da ipak valja
racunati sprosirenjima u doba i jednoga i drugoga vladara,osobito
Klaudija. Novi kipovi su se organskiuklapali u prethodnu
cjelinu.
6. Skupine se prosiruju gotovo u pravilu udab a Flavijevaca, a
potom i Trajana. To dokazu-ju skupine iz Nina, Isse i Narone. Iesu
li i drugeimale flavijevske i trajanske kipove nije pouz-dana, ali
je ipak vjerojatno. Unatoc prosirenjimaone tvore jedinstvenu
cjelinu. Poslije Trajanacarske skupine nestaju. Razlog tomu nije
poznat,ali se po svoj prilici krije u drukcijoj carskoj pro-pagandi
i drukcijem nacinu nasljedivanja trona, ato znaci i u osobnoj
nezainteresiranosti vladara.
7. Neke su licnosti naglasene velidnom kipa(lik u bozanskoj
odjeci iz Nina (sl. 10), statua u
56
oklopu iz Narone). Glave Domicijana su u sva tripoznata primjera
bile golemih dimenzija, sto jepo svoj prilici posljedica careva
megalomansko-ga velkanja vlastite licnosti.
8. Damnatia memariae se ocito reynoprovodila, jer u Dalmaciji za
sada nisu otkriveniNeronovi kipovi ili glave. Ova
Domicijanovaportreta su preklesana u likove neposrednihnasljednika
(Nerva, Trajan) (sl. 8, 25). lzuzetak jetreci Domicijanov portret,
danas u Kotoru, jer onnije preklesan u neku drugu osobu, a nije ni
nam-jerno ostecen. Medutim, i drugdje imaDomicijanovih kipova koji
su se ocuvali cak i bezostecenja98.
9. U Dalmaciji nije nadeno carskih portretaiz hadrijanskoga ili
antoninskoga doba. Portretaje ipak vjerojatno bilo, ali ne i
skupina. Natpis izRaba na kojem se spominje Marko Aurelije
jepovezan sa severskom dinastijom. Po svoj priliciu toj skupini
nije bili drugih kipova antoninskedinastije. Novi tip upravljanja
carstvom nije teziorazgrananoj obiteljskoj propagandi. slicno je
biloi drugdje u rimskom svijetu. Oak Trajan jos imaskupinu osoba
svoje obitelji99, Hadrijan, dm se tonapusta i pojavljuje se samo u
drustvu zeneSabine1oo. Ipak, Hadrijan se u jednom sluca]uvezuje s
TrajanomlOI. U drugom se pak slucajuMarko Aurelije i Lucije Ver
povezuju sHadrijanom'w. Rijec je, dakle, vise a osobnoj,nego
obiteljskoj carskoj propagandi.
10. Carske se skupine ponovno javljaju u
-
Nenad Cambi, Skupine carskih ... (45-61) Histria Antiqua,
4/1998.
doba Severa. Potvrda je glava Plautille (sl. 14) inatpisi na
bazama nesacuvanih kipova iz Raba.Severske skupine su se formirale
zasebno. Nisuse, nairne, vezivale s ranijim. To potvrdujeizostanak
u severskim skupinama, ali i izostanakantoninskih kipova medu
ranijim skupinama.
11. Kipovi i portreti vojnickih vladara sumalobrojni. Bilo je
pojedinacnih portreta, aliskupina sigurno nema. Cascenje
vojnickihvladara imalo je drukd]i aspekt nego u ranijemrazdoblju. U
Rabu je car Trebonijan Gal bioprikljucen severskoj skupini. To je
vrlo cudno, jernema razloga za ikakvo povezivanje. Vjerojatnoje to
bila odluka samoga grada. Drukcija je stvars kipom Marka Aurelija,
jer se Septimije Seversmatrao legitimnim nasljednikom toga
caral03.Maksimin tracanin je u Naroni ocevidno bio sam,a kip je
nastao na inicijativu lokalne vlasti.
12. Ima dokaza da su postojale skupinetetrarhijskih vladara. 0
tome je ipak tesko gov-oriti buduci da je ikonografija toga
razdobljanesigurna I04. U Saloni je po svoj prilici
postojalaskupina mramornih kipova (sl. 15), a u istomgradu i u
Dioklecijanovoj palaci od lokalnogavapnenca (sl. 16, 17, 18, 19). I
tetrarhijske suskupine nastajale zasebno. Tetrarhijsko
dobaistodobno zadrzava raniji nacin, 0 cemu svjedocemramorni
primjerci iz Salone, ali takoder i kidanjes tradicijom, jer se
likovi zajednicki prikazuju,kao kipovi na istoj bazi poput skupina
u Venecijii Vatikanu ili se rade herme dosta velikih dim en-zija
(Salona) koje zajednicki tvore cjelinu. Iakonema porfirnih grupa
ili zasebnih porfirnih kipo-va, nedvojbeno je da ih je moralo biti,
ako nedrugdje, a ono barem u Dioklecijanovoj palad
13. Skupine su postojale u svim vaznijim, alii u nekim manjim
gradovima i naseljima (Oneum,na primjer), pa cak i na otocima.
Cinjenica je daskupine dosada nisu pronadene u nekimgradovima
(Jader i Epidaurum na primier), ali tone znaci ih nije bilo. ocito
je da ce se jos pronaci.To posvjedocuje i gornji dio kalote glave
jednogkipa iz Fuljina na otoku Krku koji je tijekomovoga simpozija
pokazala S. Faberl05. Nijeiskljuceno da ce se i stare skupine jos
obogatitinovim nalazima, jer sigurno lokaliteti krijudragocjene
ostatke.
14. Skupine su stajale u omanjim svetistima(Narona), na forumu
(Aenonal06, i mozdaApsorusI07). Drugdje izvorna situacija nije
pozna-ta. Na temelju toga moglo bi se zakljuciti da suneki kipovi
pripadali carskom kultu, a drugicarskoj propagandi. Cini se da
osobito dobrerezultate glede mjesta i polozaja carskih skupinanudi
Issa. 1 danas se vidi zid terase s nisolikim
udubljenjima u zidu na forumu. ve: je davnoizneseno misljenje da
su tu mogle stajati carskestatuc'w. Medutim, kipovi po svoj prilici
nisu sta-jali u samim nisama, jer su uglavnom svi viskikipovi
otkriveni oko ili ispod srusene zgrade"Kanarije" i jer su one
neodgovarajuCih dimenzi-ja, osobito za nadnaravno velike kipove
poputonoga Domicija/Trajana. Kako je fragment glavenaden na forumu
u Fuljinu, i tu je po svoj prilicistajala jedna skupma'w.
15. Carski je kult obicno povezan s kultomRome. To bjelodano
pokazuje cara iz Onea, atakoder i kip Rome s natpisom i
atributomAugusta iZAequuma (sl. 22), dakako, u slucaju daje doista
takva interpretacija tocna. Za kult care-va brinuo se kolegij
augustala , a ponekad je bioorganiziran i zasebni kolegij, kao sto
je bio sluca]u Naroni, gdje su se titiales brinuli za kult Tita.!'
0Bilo bi neophodno u skladu s istrazivanjimacarskih skupina kipova
ispitati i ostale natpiseaugustala i svega onoga sto iz toga
mozeproizici. Vjerojatno je da bi tako funkcioniranjecarskoga kulta
bilo moguce nesto bolje sagledati.
16. vazno je pitanje jesu Ii kipovi bili imp or-tirani ili
lokalne produkcije. Krpljenje kipova biupucivalo na lokalnu
izvedbu, ali to jos uvijeknista ne dokazuje. Taj problem valja jos
mnogoproucavati. ledino sto je sigurno jest da su kipoviod vapnenca
bili izradivani u lokalnim radionica-ma.
17. Skupine su postavljali sluzbeni pred-stavnici rimske drzave,
namjesnici, 0 cemu svje-doce naronitanski i ninski natpisi. Takvih
inicija-tiva bilo je sa strane gradskih uprava. Za ranijicarski
period 0 tome nema podataka, ali pojedi-nacne kipove iz kasnijih
razdoblja, kao sto jeslucaj s rapskim natpisima i
Maksiminomtracaninom u Naroni, postavljaju lokalne vlasti.Natpis iz
Onea pokazuje da su skupinepostavljale i privatne osobe. To je
poznato i udrugim dijelovima rimskoga svijeta.
18. Sve statue careva i clanova obitelji, stosu tvorile skupine,
osim ninske, pokazuju nam-jerna ostecivania. U ninskom slucaju kao
da jedoslo do njihova uklanjanja bez grubihostccivanja, a zatim i
do odlaganja u nekoj rupiili slicno. Ipak doslo je do odsijecanja
glave kaona kipu u bozanskoi odjcci velikih dimenzija(sl.l 0), ali
to se moglo dogoditi i kod skidanja sizvornoga mjesta. Namjerna
ostecivanja isakacenia su nastala po svoj prilici u doba pre-vlasti
krscanstva. Takva ostecivanja s obziromna pravilnosti udaranja i
zakonitosti pucanjamaterijala mogu cak biti i pokazatelj
pripadnostistatue vladaru. Cini se da se to moralo dogadati
57
1030 tome usp. M. BERGMANN,Zum tomiscbcn Ponriu des
3.tahrbundetts n. Chr. spatamu undJruhes Christentum, Ausstellung
imLiebighaus Museum alter PlastikFrankJUrt am Main, FrankJUrt
1983.,str. 44; G. DALTROP, Lucio SettimioSevero e icinque tipi del
suo ritrauo,u "Ritratto ufficiale e ritratto ptivato",Atti delia /I
ConferenzaIntemazionale sui Ritratto Romano,Roma 1988., str.67.1040
portretu toga doba, osimspomenutih radova H. P. L'ORANGEA, usp. W.
von SYDOW, ZurKunstgeschichte des spatarunenPortrats im 4. th. n.
Chr., Bonn1969; M. BERGMANN, Studien, str.138; Idem, Zum romischcn
Portrat.str. 49 id.; F. BARATTE,Observations sur Ie portrait romain
aI' epoque tetrotcbique, Antiquite tar-dive 3, 1995., str.65 id.
Svi autoriiskazuju miSljenje da medu carskimportretima toga doba
vlada kaos ikonJUzija. Postoje velike teSkocemetodoloskoga
karaktera gledeatribucije.105 Rijec je 0 nekoj osobi
julijevsko-kJaudijevske dinastije, ali se ne smijeni pomisijati na
tocniju atribuciju.106 Durovicev vrt je pratiicno nasam om
forumu.107 Nije poznato tocno gdje suskulpture stajale, ali po svoj
prilici toje bilo negdje na Jorumu, a potom subacane u more.108 B.
GABRICEVIC, o.c. str. 23 id.,bilj. 30. Statue su nadene
maloistocnije od Joruma na potoiajuKanarija.109 Usp. biij. 87.II 0
Usp. biij. 105. Fulfinski Jorum jemalih dimenzija okruien
manjimprostorijama. Gdje su stajale statuenije moguce kazati.
-
111 Portret je palimpsest inijeobjavljen.
Histria Antiqua., 4/1998. Nenad Cambi, Skupine carskih ...
(45-t)1)
ve: tijekom 4. stoljeca. Ima i primjera bacanja umore osakacenih
carskih kipova, a cernu svje-dace nalazi iz Cresa i Osora (s!. 2,
3, 4). I to jenacin obracuna s nepocudnim kipovima kakav
jezabiljezen u kasnijim razdobljima. Bilo je takaprimjera bacanja u
more kipova Franje ]osipa imletackih lavova.
19. Za sada nema indicija da je poslijetetrarhije postojala i
neka konstantinska skupinakipova. Medutim, monumentalni i drugi
brojnikipovi toga cara i clanova njegove obitelji u Rimui drugdje
pokazuju da ih je ipak moglo biti, aliocito je da je zlatno doba
carskih skupina i kipo-
58
va u Dalmaciji ve: proslo. U konstantinsko dobaima vrlo malo
portreta u Dalmaciji. Da nije bilojednog novoga izuzetno lijepoga
primjera zenskeglave, prakticno ne bi bilo ni jednoga
kvalitetni-jeg i veceg portreta III.
Dalmatinski primjeri imaju sto kazati gledevrlo rasirenoga
obica]a postavljanja carskihskupina i svega onaga sto iz toga
proizlazi.Zakljucci koji su doneseni na temeljudosadasnjega
arheoloskoga materijala su dostacvrsto utemeljeni, ali ipak je
moguce da ih novinalazi poljuljaju.
-
Nenad Cambi, Skupine carskih ... (45-61) Histria Antiqua,
4/1998.
Summary
GROUPS OF IMPERIAL STATUES IN THE ROMAN PROVINCE OF
DALMATIANenad CAMBI
Not only a big number of Roman imperialportraits, but also
several groups of imperial statueshave been discovered on the coast
of the Romanprovince of Dalmatia. The first group was found inthe
18th century (Nin) and the last in 1996(Narona).
The imperial statuary groups were discoveredin thefollowing
towns and settlements:
1. Cres (Crepsa or Crexa). There is a badlydamaged portrait with
veiled head (velatio capitis)in the museum collection (fig. 1). It
is impossible todiscover to whom the head belonged.
In the shallow sea northern of Cres a portraitof Trajan (4th or
Opferbildnistyp) was salvagedrecently (fig. 2). These two heads
were not part ofthe same group.
2. Osor (Apsorus). Three heads were salvagedfrom the sea in the
bay of las, already in 1939. In1979 I attributed two of them: the
first to Octavian(theActium or so-called second type) (fig.3) and
thesecond to Drusus Minor (second type). At that timeI was not able
to interpret the third, but it is obvi-ous now that it belonged to
a Claudian empress orprincess. There are several more fragments in
thelocalMuseum which must be parts of imperial stat-ues (fig. 4).
This group began in the period ofOctavian, but it was enlarged
during the reign ofTiberius. There are no traces of later additions
tothe group.
3. Rab (Arba). There arefour damaged basesof rulers' statues.
According to inscriptions three ofthem belonged to Severan period
and one to theperiod of military emperors. The letters are
differ-ent. The bases belong to Severan group which wasenlarged
several decades later.
4. Nin (Aenona). Many imperial statues werediscovered in Nin in
the 18th century. Five werepreserved in Danieli-Pellegrini
collection. Fivedraped statues disappeared after discovery. A
stat-ue of togatus, unfortunately without head, wasfound twenty
years ago (fig. 7). Two of existing stat-ues in Archaeological
Museum in Zadar have theirheads. One belonged to August (Prima
Porta type),but it was obviously made after his death (fig. 5).The
second statue represents Tiberius (a variant ofthe Kopenhagen 624
type) (fig. 6). A palimpsest por-trait of Nerva, made from a
previous Domitian'shead, was discovered recently (fig. 8). So the
groupnumbered about 11 or 12 statues (fig. 9, 10), butit
must have been larger. It is not sure whether theNerva portrait
stood on one of the existing statues.An inscription dedicated to
Drusus Caesar the sonof Germanicus could refer to a statue of the
group.The nucleus of the group appeared in Tiberius'time, but it
was enlarged during the Flavians andthen again in the time
ofTrajan.
A big Aggripa's portrait (now in Kopenhagen)and a Caligula's
head (Triest) were also in Danieli-Pellegrini collection. Since
there their real prove-nience is uncertain it is hard to speak
about theirpossible belonging to the Nin group of statues.
5. Solin (Salona). A group from Tiberius' peri-od existed in
Salona. The portraits of boys Nero andDrusus Caesar (sons of
Germanicus) (fig. 11) couldhave been a part of such a Tiberian
group. A torsofragment once in Graz (Austria) could also havebeen a
member of the same group. Also afragmentof a big male naked and
seated statue (fig. 12) anda togatus without its head (fig. 13)
might belong tothe Julio-Claudian group. If Domitian head fromKotor
was of Salonitan origin the Tiberian groupmight have been enlarged
in the Flavian period.
The head of the princess Plautilla couldbelong to a different
Severan imperial group (fig.14).
The third group comprises the portraits ofTetrarchic rulers. A
male and two intentionallydamaged female portraits could have made
part ofthis Tetrarchic period (fig. 15).
Two herms (four heads) show two personscarrying pileus
pannonicus, so characteristic ofTetrarchic period (fig. 16). The
attached heads rep-resent the personification of Felicitas Saeculi
(fig.17).
Statues of Tetrarchic rulers were erected onthe preserved bases
above the northern gate ofDiocletian's Palace (fig. 18).
Unfortunately statuesare not preserved now. The bases are of
differentheights. Jupiter's statue was on the highest nowmissing
base. The statues of augusti were on lowerwhile those of Caesars
stood on the lowest bases.
Only one badly damaged male portrait fromanother Tetrarchic
group in Diocletian's Palace ispreserved (fig. 19). It is hard to
say to which ofTetrarchic rulers it belonged, due to known
icono-graphic problems of this period. In the samemedieval wall a
head of one ofDioscuri was walledup (fig. 20).
59
-
Histria Antiqua, 4/1998. Nenad Cambi, Skupine carskih ...
(45-61)
The cult oj dead Diocletian and his wife Priscais testified by
their busts in wreaths in theMausoleum freeze. This octogon is
rather TemplumDivi Diocletiani with a porphyry sarcophagus thanan
ordinary mausoleum.
6. Citluk (Aequum). A lower part oj acuirassed emperor's statue
was Jound in this townlong ago (fig. 21). It is impossible to say
to whom itbelonged. Obviously this statue was not alone.Since
Claudius was parens coloniae the group con-tained the persons which
at least constituted hisimperial propaganda.
Two statues oj goddesses were also linkedwith imperial cult in
this town. One oj them repre-sented Fortuna, the second belonged to
Roma (fig.22) which is testified by the base inscription:
Romae(et)Aug(usto) (or RomaeAugustae) CorneliaNobilisv(otum)
s(olvit). The statues are later than theemperor's fragment. The
group must have beenlater enlarged.
7. Vis (Issa). In this town Jour headless statueand two
portraits were discovered. Very probablyseveral fragments also
belonged to this group. Thecuirassed torso (fig. 23), togatus and a
halfnakedman in Jupiter'S mantle (fig. 24) are undoubtedly apart oj
Tiberian Jamily group. The group wasenlarged in Flavian time. A
togatus withVespasian's head, now in the KunshistorischesMuseum
Vienna belonged to this enlargement. Thishead was fixed on a
togatus which is bigger inscale, but is nevertheless could belong
to a statue ojanother member oj Flavian Jamily. A
Domitian'sportrait was remade and transJormed in Trajan'shead
(mixedJorm, but prevailing characteristics areoj the 1st type)
(fig. 25). Obviously, the group fromIssa was enlarged in FJavian
and after that inTrajanic period.
8. Omis (Oneum). In the village oj Borakabove Omis a very fine,
but mutilated Tiberius'sportrait was Jound (fig. 26). A fragmentary
inscrip-tion: DivlO AVG(usto) IT IRomael1 SAC(rum) is anevidence oj
the existence oj state cult: posthumousAugust statue and, probably,
oj a larger imperialstatuary group. On the other side oj the
inscriptionan ara Augusta oj Genius (Loci ?) was mentioned.Very
likely Tiberius and August were erected thereamong other Tiberian
assembly.
9. Vid (Narona). The most complete groupwas discovered in
Narona. It consisted oj at least 16statues, since also several
fragments were Jound.The newly unearthed statues are headless.
Livia'sportrait was discovered in the 19th century. I, per-sonally,
unearthed Vespasian's head in the vicinityoj the site twenty one
years ago (fig. 27). A womandressed statue (fig. 28) and afragment
oj cuirassed
60
statue (fig.29) were discovered even earlier. On thebasis oj an
inscription the nucleus oJthe group waserected in the Tiberian
period. Vespasian's head isthe evidence oj the second enlargement,
while anew fragment oj a TrajanicJemale head testifies tothe third
enlargement.
Obviously also later imperial statues existed inNarona. The
evidenceJor this conclusion is given bya fragment oj a big marble
head from the middle3rd century. The head was intentionally
damaged.A big head oj local limestone, also intentionallydamaged,
might have belonged to the emperorCarusoIntentional mutilation and
exceptional largedimensions speaks inJavour oj this hypothesis. It
issignificant that Carus was bald like this head andprobably oj
Naronitan origin.
CONCLUSIONS:
1. The statues were erected from the earlyimperial period, as is
evidenced by Octavian's headfrom Osor (fig. 3).
2. Largest number oj groups are dated toTiberius period. These
groups were encouraged bythe Roman governor oJ the province
oJDalmatia P.Cornelius Dolabella. According to Anales the impe-rial
groups in provinces were his idea.
3. Tiberius' groups almost regularly had thestatues oj August.
The groups from Apsorus andAenona (fig. 5)might also have the
statue oJCaesar,but it was not the rule.
4. The naked statues were probably used Jordead persons (fig. 4,
5, 10, 12, 24). There were twotypes oj such statues - one seated
and one inupright position. All were dressed in Jupiter's cos-tumes
(only mantle).
5. Very often the groups were enlarged inFlavian and Trajanic
periods, so they made part ojthe same assembly. After Trajan such
groups dis-appeared.
6. Some imperial persons had extremely largestatues (a statue in
Jupiter's costume in Aenona (fig.10) and cuirassed statues from
Narona). Thesemust have had special importance. All threeDomitian's
portraits were huge.
7. Damnatio memoriae was thoroughly car-ries out in Dalmatia.
There are no Nero's statue orportrait. Two Domitian's portraits
were trans-Jormed in later imperial succesors (fig. 8,
25).Curiously the head from Salona, now in Kotor, wasneither recut
nor mutilated.
8. There are no groups 0JHadrian, Antoninesand oj their Jamily
members, but their individualportraits might have existed. It is
logical, because ojtheir nonjamjJiar way oj inheriting the
throne.
-
Nenad Cambi, Skupine carskih ... (45-61) Histria Antiqua,
4/1998.
9. The groups reappeared in Severan time.The evidence is
Plautilla's head from Salona (fig.14) and inscription on statuary
bases from theisland of Rab. Severan groups of statues had notany
connection with earlier.
10. Only small numbers of soldier-emperorportraits have been
preserved. There are no groupsof these emperors' statacs. A
basefrom Rab testifiesthat a statue ofTrebonianus Gallus was later
addedto this Severan group. Marcus Aurelius also madepart of the
Rab group, but he belonged to theSeptimus Severus' propaganda. Some
soldier-emperors were honoured separately.
11. There is also some evidence aboutTetrarchicgroups. The
problem of their identifica-tion is dijJicult,since the iconography
ofTetrarchicrulers is rather uncertain. A group of marmot stat-ues
probably existed in Salona (fig. 15). A group ofherms from local
limestone also evidenced verydeveloped Tetrarchicpropaganda in
Salona (fig. 16,17). There were statues of local limestone
inDiocJetian'sPalace (fig. 18, 19, 20). The porphyrygroups were not
found until now, but their exis-tence is very probable in Salona
and DiocJetian'sPalace.
12. The groups were erected in all-importanttowns of Roman
Dalmatia, in some smaller settle-ments (Oneum) and even on some
islands (fig. 30).The fact that the groups were not found in
somevery significant towns, lada for example, does notmean that
they did not exist there.
13. The groups were erected in small forumaediculae like Narona,
on Roman fora like Aenonaand Apsorus, but very likely without own
architec-ture. This fact j]]ustrates that some of thembelonged to
the imperial cult, while the other onlyto imperial propaganda. This
question must bestudied much better.
14. All statues of emperors and their familymembers, except
those from Aenona, show baddamages, which is the evidence that they
werepulled down and intentionally mutilated in the EarlyChristian
centuries. Intentional damages could bethe indication of their
belonging to imperial per-sons.
15. A Constantinian group possibly existed inSalona. There were
no imperial statues in Dalmatiaafter Constantine.
(Translation: N.C)
61