1 Sveučilište u Zadru Odjel za knjižničarstvo Lucija Martina Vežić Mrežna građa: od organizacije informacija do dugoročnog čuvanja u digitalnim arhivima Završni rad Mentor, izv. prof. dr. sc. Mirna Willer Zadar, 2008.
1
Sveučilište u Zadru
Odjel za knjižničarstvo
Lucija Martina Vežić
Mrežna građa: od organizacije informacija do dugoročnog čuvanja u
digitalnim arhivima
Završni rad
Mentor, izv. prof. dr. sc. Mirna Willer
Zadar, 2008.
2
Sadržaj Sažetak .................................................................................................................... 3
1 Uvod ..................................................................................................................... 4
2 Potreba za očuvanjem mrežnih sadržaja ......................................................................... 4
3 Kataložna obrada mrežne građe u knjižnicama ................................................................. 5
3.1 Vrste mrežne građe................................................................................................. 5
3.2 Međunarodni standardni bibliografski opisi .................................................................. 7
3.2.1 ISBD(ER).......................................................................................................... 8
3.2.2 ISBD(CR) ......................................................................................................... 9
4 Bibliografska kontrola mrežnih publikacija ................................................................... 10
4.1 Pravni okvir........................................................................................................ 10
4.2 Suradnja s nakladnicima ........................................................................................ 11
4.2.2 Preporuke za izradu mrežnih stranica ...................................................................... 11
4.2.2 Važnost korištenja metapodataka ........................................................................... 12
5. Arhiviranje weba ................................................................................................... 13
5.1. Identifikacija nacionalne mrežne građe ..................................................................... 14
5.2. Pristupi odabiru sadržaja za arhiviranje..................................................................... 15
5.2.1. Sveobuhvatno arhiviranje ................................................................................... 15
5.2.2. Selektivno arhiviranje ........................................................................................ 15
5.3 Pristup arhiviranim publikacijama ............................................................................ 17
6. Sustav za arhiviranje mrežnih publikacija i dugoročna zaštita ........................................... 18
6.1 Tehničke karakteristike sustava ............................................................................... 18
6.2 Dugoročna zaštita ................................................................................................ 23
9. AKM ustanove i arhiviranje ..................................................................................... 25
10. Zaključak ........................................................................................................... 28
11. Literatura: .......................................................................................................... 29
12. Prilozi ............................................................................................................... 32
3
Sažetak
Cilj je ovoga rada opisati postupke rada s mrežnom građom, od organizacije informacija do
dugoročnog čuvanja u digitalnim arhivima, potrebne za osiguravanje pristupa korisnika građi.
Glavno polazište za rad je Digitalni arhiv mrežnih publikacija (DAMP) Nacionalne i sveučilišne
knjižnice u Zagrebu. U radu će se objasniti podjela mrežne građe i njezina kataložna obrada u
skladu s ISBD- ima potkrijepljena primjerima. Također će se ukazati na potrebu za uključivanjem
mrežne građe u nacionalnu bibliografiju i suradnja s nakladnicima pri uspostavi obveznog primjerka
mrežne građe, načine identifikacije mrežne građe, različite pristupe selekciji mrežne građe za
arhiviranje tj. različite načine arhiviranja, te mogućnosti pristupa građi. Definirat će se i postupci
rukovanja s mrežnom građom u okviru podsustava digitalnog arhiva te potreba za dugoročnom
zaštitom i uspostavljanjem pouzdanog digitalnog repozitorija. Zaključak rada je potreba za
suradnjom između AKM institucija jer iako imaju različite podjele mrežne građe, kriterije odabira i
potrebe arhiviranja, mogu uspješnije pohranjivati, dugoročno čuvati mrežnu građu i osiguravati
pristup, ako surađuju zajedno.
Ključne riječi: mrežna građa, elektronička građa, digitalni arhiv, pouzdani digitalni repozitorij,
arhiviranje weba
4
1 Uvod
Cilj je ovoga rada opisati postupke s mrežnom građom od oraganizacije informacija do dugoročnog
čuvanja u digitalnim arhivima. Glavno polazište za rad je Digitalni arhiv mrežnih publikacija
(DAMP) Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. U drugom poglavlju se ukratko objašnjava
potreba za arhiviranjem mrežne građe. U trećem se poglavlju govori o kataložnoj obradi mrežne
građe u knjižnicama, novoj podjeli bibliografskih jedinica te međunarodnim standardnim
bibliografskim opisima za obradu mrežne građe. Primjeri opisa mrežne građe nalaze se u prilogu.
Bibliografska kontrola mrežnih publikacija i suradnja s nakladnicima na tom području opisana je u
četvrtom poglavlju. Peto poglavlje obuhvaća identifikaciju mrežne građe, pristupe arhiviranju –
sveobuhvatni i selektivni, te omogućavanje pristupa arhiviranoj građi. U sljedećem poglavlju opisan
je sustav za arhiviranje mrežnih publikacija u svrhu njihove dugoročne zaštite. Posljednje poglavlje
donosi razlike u pogledu na mrežnu građu i njezino dugoročno očuvanje u AKM ustanovama, te se
ističe potreba za zajedničkim radom tih ustanova na arhiviranju sadržaja na World Wide Webu uz
opise primjera uspješne suradnje.
2 Potreba za očuvanjem mrežnih sadržaja
World Wide Web nam nudi mnoštvo raznolikog sadržaja koji je zbog same prirode mreže nestabilan
i dinamičan. Sadržaj mreže je važan dio kulturne baštine koji dokumentira određeno razdoblje i kao
takvog ga je nužno sačuvati za buduće naraštaje kao što je bio slučaj i s tiskanom građom. Međutim,
zbog lakoće objavljivanja na mreži suočeni smo se s ogromnom količinom sadržaja i pitanjem
njegove selekcije i dugoročne pohrane.
Nekadašnje podjele u očuvanju baštine na različite ustanove - arhive, knjižnice, muzeje i dr.,
zamagljuju se u novom WWW okruženju. Knjižnice i ostale baštinske ustanove morale su se
prilagoditi novom mediju i novim vrstama građe koja se više ne uklapa u tradicionalne podjele, te
pokušati razviti nove načine opisa građe i sustave za preuzimanje i dugoročno čuvanje. Kratak vijek
sadržaja na mreži dodatni je i ozbiljan problem. Napredak čovječanstva se oduvijek temeljio na
prijašnjim znanjima i iskustvima zabilježenima na raznim medijima (trajnijima od Interneta), pa bi
5
“gubitak dragocjenih digitalnih informacija kao izvora kulturne baštine mogao uzrokovati početak
takozvanog “mračnog digitalnog doba” (the digital dark age).”1
3 Kataložna obrada mrežne građe u knjižnicama
3.1 Vrste mrežne građe
“Elektroničko okruženje utječe na publikacije tijekom izrade, raspačavanja, korištenja,
katalogizacije i pohrane te pruža autorima, stvarateljima i nakladnicima do sada nepojmljive
mogućnosti za oblikovanje i prikaz sadržaja.”2
Tradicionalne vrste građe, monografske i serijske publikacije, sada dobivaju nove karakteristike, a
pojavljuju se i nove vrste publikacija. Nova podjela bibliografskih jedinica dijeli ih na omeđene i
neomeđene, koje u podpodjeli uključuju novu vrstu građe – integrirajuću građu (Slika 1).
1 Tonta, Yasar. Libraries and museums in the flat world : are they becoming virtual destinations? // Library co llect ions,
acquisitions, technical services (2008). ScienceDirect. URL: http://www.sciencedirect.com/ (2008-08-28)
2 Zajec, Jasenka. Kako identificirati i katalogizirati nove vrste neomeđene građe. // Međunarodni skup u čast 100-te
godišnjice rođenja Eve Verona : zborn ik radova / uredile Mirna Willer i Ana Barbarić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko
društvo, 2007. St r. 217-225.
6
Slika 1. Nova podjela bibliografskih jedinica
Integrirajuća građa je bibliografska jedinica koja se nadopunjuje ili mijenja nadopunama koje se
uključuju u cjelinu i ne ostaju izdvojene (mrežna mjesta koja se osuvremenjuju). Može biti omeđena
i neomeđena.
Omeđene publikacije na mreži statične su stranice koje se ne mijenjaju i ekvivalent su tiskanim
omeđenim publikacijama (Prilog 1). Mogu biti inačica tiskane verzije, a također mogu prapadati i
određenoj mrežnoj nakladničkoj cjelini (Prilog 2). Omeđena integrirajuća građa su publikacije koje
se osuvremenjuju tijekom određenog razdoblja, a imaju predviđen završetak izlaženja (npr. mrežne
stranice sportskih događaja ili političkih kampanja) (Prilog 3).
Neomeđena građa dijeli se na serijske publikacije (Prilog 4) i neomeđenu integrirajuću građu.
Neomeđena integrirajuća građa je specifičan proizvod Interneta i WWW-a i nema odgovarajući
ekvivalent u tiskanoj građi (Prilog 5).
7
Što se tiče novina, njihove mrežne inačice ne zadržavaju obilježja serijskih publikacija u tiskanom
obliku, već imaju obilježja integrirajuće neomeđene građe tako da se sadržaj može dodavati,
izbacivati ili se može mijenjati dio sadržaja (Prilog 6). U vezi s tim karakteristikama mrežnih novina
postavlja se pitanje koja će se građa na mreži identificirati kao mrežne novine a koja kao e-novine,
jer se po tradicionalnom objašnjenju da su novine građa koja se bavi temama od općeg interesa i
namjenjena je širokom krugu korisnika mnogi portali mogu smatrati e-novinama.
Nacionalna i sveučilišna knjižnica je 1998. započela s identifikacijom, selekcijom i bibliografskom
obradom hrvatskih neomeđenih mrežnih publikacija, kasnije su uključene i hrvatske omeđene
mrežne publikacije, a potom i sva ostala neomeđena integrirajuća građa koja je najčešća na web-u.
Te obrađene publikacije nisu bile arhivirane i moglo im se pristupiti samo na njihovoj izvornoj
mrežnoj adresi.3 Više o radu s mrežnim publikacijama u Nacionalnoj i sveučulišnoj knjižnici i
njihovom arhiviranju u Digitalni arhiv mrežnih publikacija reći će se u sljedećim poglavljima.
3.2 Međunarodni standardni bibliografski opisi
Međunarodni standardni bibliografski opisi nastali su nakon odluke o utemeljenju standardnog
oblika i sadržaja bibliografskih opisa donesene na međunarodnom sastanku kataložnih stručnjaka
kojega je organizirala IFLA-ina Komisija za katalogizaciju.4 Osnovna svrha ISBD-a je Univerzalna
bibliografska kontrola; utvrđivanje propisa za sukladno katalogiziranje u c ijelom svijetu, kako bi se
omogućila razmjena bibliografskih zapisa na međunarodnoj razini između nacionalnih
bibliografskih središta. ISBD-i specificiraju elemente koji obuhvaćaju bibliografski opis, propisuju
redosljed navođenja elamenata i interpunkcijske simbole za razgraničavanje elemenata. Time se
olakšava tumačenje zapisa unatoč jezičnim zaprekama i prenošenje bibliografskih zapisa u
elektronički oblik.5
3 Pigac, Sonja. Buzina, Tanja. Selekt ivno arhiviranje hrvatskog weba: rezu ltati i otvorena pitanja. // 9. seminar Arh ivi,
knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture : zbornik radova. / uredile
Mirna Willer i Ivana Zenić. Zagreb : Hrvatsko knjižn ičarsko društvo, 2006. St r. 29.
4 ISBD(CR) : međunarodni standardni bibliografski opis serijskih publikacija i druge neomeđene građe. Zagreb:
Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2001. Str. 9.
5 Isto, str. 13-14.
8
3.2.1 ISBD(ER)
Opis strojno čitljivih ili računalnih datoteka – danas nazvanih elektroničkom građom propisan je
prvo Međunarodnim standardnim bibliografskim opisom neknjižne građe - ISBD(NBM), 1977.
godine, a nastao je jer je uočeno da je tiskani oblik samo jedan od načina prenošenja informacija, te
da se IFLA- in program za Međunarodni standardni bib liografski opis treba usmjeriti na
standirziranu opisnu strukturu za dokumentarnu građu različitu od knjiga. ISBD(NBM) obuhvaća i
propise za opis strojno čitljivih datoteka.
Razvojem programa i datoteka s podacima za manja računala pojavili su se novi ma terijalni nositelji
u knjižnicama koji zahtjevaju bibliografsku obradu i kontrolu. Zato se pristupilo izradi ISBD(CF)-a
čiji je konačni nacrt izrađen 1988. Pojava interaktivne multimedijske građe, mogućnost pristupa
daljinski dostupnoj građi na internetu i lakoća umnažanja elektroničke građe bili su razlog zbog
kojih je IFLA- ina Sekcija za katalogizaciju odlučila pokrenuti pregled i preradbu ISBD(CF)-a.
Krajem 1994. osnovana je Radna grupa koja je postavila osnovu za izradu nacrta i poslala ga
brojnim knjižnicama, knjižničarskim društvima i pojedincima. Primjedbe koje su pristigle znatno su
pridonijele poboljšanju teksta, a uveden je i prikladnji naziv za građu koja je predmet standarda;
“elektronička građa” umjesto “računalna datoteka”. ISBD(ER) je izdan 1997. 6
Nova svojstva mrežne građe uvjetuju i nove propise kod njezinog opisa, ne može se više osloniti na
naslovnu stanicu kao glavni izvor podataka, te je teško utvrditi kada se radi o novom izdanju a kada
o osuvremenjavanju mrežnog mjesta.
Izvor podataka za opis mrežne publikacije je cijela jedinica građe obuhvaćena jedinstvenom
adresom građe (jednim URL-om). Prednost se daje:
podacima navedenim na naslovnici ili na naslovnom zaslonu,
podacima u zaglavlju HTML-a i
podacima iz datoteka Impresum, O nama
6 ISBD(ER) : međunarodni standardni bibliografski opis elektroničke građe. Zagreb : Hrvatsko knjižn ičarsko društvo,
2001.
9
Navedeni izvori podataka propisani su za skupine 1, 2, 4 i 6. Podaci koji se u ovim skupinama
navode iz drugih izvora izvan same građe navode se u uglatoj zagradi. Za druge skupine opisa
(skupine 3, 7, 8) dopušteno je preuzimanje podataka iz bilo kojih izvora (npr., bibliografske baze
podataka), tako da u ovim skupinama nema uglatih zagrada. Propisani izvor podataka za opis
integrirajuće građe zadnja je iteracija.
Novo izdanje elektroničke građe nastaje kada se utvrdi da postoje značajne razlike u intelektualnom
ili umjetničkom sadržaju jedinice i u tom slučaju izrađuje se novi bibliografski zapis. Kod opisa
daljinski dostupne građe koja se stalno osuvremenjuje preporučuje se da se podatak o izdanju u
skupini 2 izostavi, a navedu odgovarajuće napomene u skupini 7. 7
3.2.2 ISBD(CR)
ISBD(CR) je preradba ISBD(S)-a iz 1988. godine. 8 Cilj novog izdanja je bila je prerada ISBD(S)-a
s obzirom na nove pravce razvoja serijskih publikacija i ujednačavanje razlika sa ISSN i AACR
zajednicama. Standard je proširen kako bi obuhvatio neomeđenu građu svih vrsta, dakle i
integrirajuće publikacije, zbog čega je i preimenovan u Međunarodni standardni bibliografski opis
serijskih publikacija i druge neomeđene građe – continuing resources tj. ISBD(CR).
Postupak ISBD(CR)-a sa zajedničkim stvarnim naslovima i stvarnim naslovima razdjela, skupnim
stvarnim naslovima i stvarnim naslovima kola te stvarnim naslovima glavne jedinice neomeđene
građe i priloga ili umetka, sada je vrlo blizak postupku koji propisuje ISSN. Popis uputa za
utvrđivanje promjena naslova serijske publikacije također je prerađen kako bi se zadržao nadzor nad
promjenama naslova serijske publikacije.
ISBD(CR) je također usklađen sa IFLA- inom studijom Functional Requirements for bibliographic
records (FRBR), tako da su elementi opisa obvezni po FRBR-u obvezni i po ISBD(CR)-u. FRBR-
om su definirani entiteti, njihovi atributi i odnosi između entiteta. To je novi koncept opisa građe na
poopćenijoj razini koji može pomoći suradnji i ujednačavanju opisa različitih zajednica.
7 Isto, str. 12-13.
8 ISBD(CR). Nav. dj., 7-8, 27.
10
4 Bibliografska kontrola mrežnih publikacija
U kontekstu izrade nacionalnih bibliografija obradba mrežne građe ne bi smjela biti upitna jer je to
jedini pouzdani način bilježenja nacionalne nakladničke produkcije. Podaci o mrežnim jedinicama
(koje izlaze o određenom trenutku na određenoj adresi) zabilježeni u nacionalnoj bibliografiji važni
su za povijest nakladništva zbog nestabilnosti smještaja i nestajanja publikacija na mreži.
Knjižnice (prvenstveno nacionalne knjižnice kao nacionalna bib liografska središta) su prve od
AKM ustanova koje su prepoznale važnost elektroničke građe i potrebu njezinog uključivanja u
fond i nacionalnu bibliografiju. Nacionalne knjižnice također imaju zadatak dugoročnog
osiguravanja pristupa publikacijama, što se u slučaju mrežnih publikacija ostvaruje pohranom tj.
arhiviranjem.9
4.1 Pravni okvir
Mrežne publikacije još nisu obuhvaćene zakonom o obveznom primjerku u mnogim zemljama, iako
postoji duga tradicija prikupljanja obveznog primjerka tiskane građe. Praksa je, u slučaju da nema
zakona, sklapanje posebnih ugovora s nakladnicima o dostavi mrežne građe.
Hrvatska je, među malobrojnim zemljama, obvezu za prikupljanjem i čuvanjem mrežne građe uvela
u Zakon o knjižnicama još 1997. Iako odredbe Zakona o knjižnicama propisuju redovitu i ažurnu
dostavu svake objavljene publikacije bez obzira je li namjenjena prodaji ili besplatnom
raspačavanju, ne daje se definicija on- line građe niti se propisuje način dostave takvih publikacija u
knjižnicu. 10
9 Klarin, Sofija; Murati, Tomislav. Identifikacija, odabir, obradba i osiguravanje dostupnosti mrežnih publikacija u
kontekstu nacionalne bibliografske kontrole // 4. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u kontekstu
globalne informacijske infrastrukture. Zagreb : Hrvatsko kn jižničarsko društvo, 2001. Str. 42.
10 Buzina, Tanja . Dig italn i arh iv mrežnih publikacija : način prikupljan ja i kriteriji odabira grane // 8. seminar Arhiv i,
knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture: zbornik radova / uredila
Tinka Katić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2005. Str. 55.
11
4.2 Suradnja s nakladnicima
Zakonska je obveza nakladnika da Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici dostavljaju publikacije
objavljene na internetu kao obvezni primjerak, a Nacionalne i sveučilišne knjižnice da ih prima,
obrađuje, omogući dugoročnu pohranu i zaštitu te daje na korištenje. Nacionalna i sveučilišna
knjižnica ostvaruje svoje obveze putem Digitalnog arhiva mrežnih publikacija. Svoje publikacije
nakladnici mogu prijaviti putem Obrasca za prijavu na webu Nacionalne i sveučilišne knjižnice,
nakon čega se one pohranjuju u digitalni arhiv.11
Prijavljivanje mrežnih publikacija i njihova kasnija pohrana u digitalni arhiv korisno je za
nakladnike/autore zbog:
Bibliografske obrade - svaka publikacija u digitalnom arhivu je bibliografski obrađena i dio
je fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice.
Povećanja broja čitatelja - putem bibliografskog zapisa u WebPAC-u NSK odabrana je
mrežna građa dostupna na svom izvornom sjedištu na internetu i u digitalnom arhivu NSK čime
se povećava dostupnost i vidljivost građe, a time i broj pristupa građi.
Dugoročnog čuvanja - arhiviranoj je građi moguće pristupiti na poslužitelju NSK i kada
građa više ne postoji na svojoj izvornoj internetskoj adresi.
Loga koji označava da je publikacija pohranjena u digitalnom arhivu, nakladnik ga može
objaviti na izvorniku na internetu kao izravnu poveznicu na stranice Digitalnog arhiva hrvatskih
mrežnih publikacija.12
4.2.1 Preporuke za izradu mrežnih stranica
Nacionalna i sveučilišna knjižnica objavila je na svojim stranicama Preporuke za izradu mrežnih
stranica koje mogu pomoći nakladnicima pri uređivanju i oblikovanju te tehničkoj izradi publikacija
kako bi se izbjegli problemi identifikacije i pohrane u digitalni arhiv. U praksi su se neke tehnike
11
Isto.
12 Nacionalna i sveučilišna knjižnica. Digitalni arhiv mrežnih publikacija. URL:
http://www.nsk.hr/Dig italLib.aspx?id=80 (2008-09-11)
12
izrade mrežnih publikacija pokazale osobito problematične, na što se želi ukazati navedenim
Preporukama.
Problematični za pohranu su padajući izbornici, Java Script, animacije i efekti koji zahtijevaju
aplikacije Flash, Java i Shockwave, forumi i chatovi zbog velikog broja postova i puno poveznica,
session ID, kumuliranje starog sadržaja (pri svakom novom pobiranju bespotrebno se pobire već
postojeći sadržaj). Mrežne stranice za koje je potrebna pretplata ili neka vrsta registracije također
nije moguće pobrati automatski pa je tada potrebna izravna komunikacija s autorom ili izdavačem.
Zbog toga se preporučuju se relativni linkovi, ako se koriste izbornici napravljeni u Java Scriptu
treba izraditi alternativni način navigacije, koristiti cookie tehnologiju, koristiti standardne nazive
session ID varijable.
Kod organizacije informacija se preporučuje dijeljenje informacijskih cjelina u različite direktorije
npr. stavljanje prethodnih brojeva časopisa u arhiv. Tako administrator sustava za prikupljanje može
preuzeti samo aktualni broj čime se ubrzava prikupljanje i manje se opterećuje poslužitelj.
Za identifikaciju publikacija osobito je važno da sadrže osnovne bibliografske podatke: naslov koji
treba biti jednoznačan i jasan i u istom obliku na svim mjestima u publikaciji, impresum koji treba
sadržavati podatak o odgovornosti, datume (datum objavljivanja, učestalost objavljivanja, datum
osuvremenjavanja), podatak o izdanju i mjesto objavljivanja tj. sjedište nakladnika. Preporučuje se
opremanje web sjedišta metapodacima pri čemu se treba pridržavati nekog standarda (Dublin
Core).13
4.2.2 Važnost korištenja metapodataka
Jedan je od zadataka Osnovnog Dublinskog skupa elemenata metapodataka (Dublin Core, DC)
olakšati otkrivanje građe u mrežnom okruženju. Za razliku od kataložnog opisa kojeg rade
obrazovani stručnjaci, osnovna je ideja da metapodatke oblikuju sami autori elektroničkih
dokumenata. Mrežne publikacije često ne sadrže osnovne bibliografske podatke, a još manje
metapodatke, što otežava njihovo pronalaženje na Internetu. Opisivanje publikacija metapodacima
13
Isto.
13
od strane autora pomoglo bi knjižničarima pri identifikaciji i obradi. Načelo modularnosti i velike
prilagodljivosti DC-a čini ga pogodnim za razvoj višefunkcionalne komunikacije između nakladnika
i bibliografskih središta. Nažalost, prema Milinoviću, jednostavne metaoznake koristi samo 34%
mrežnih stranica, a složeniji sustav poput DC-a samo 0,3%, zbog čega je potrebno obrazovati
nakladnike o važnosti metapodataka i koristi koju mogu imati od njihove upotrebe, pomoći im pri
izradi metapodataka i uputiti ih u korištenje generatora za izradu metapodataka.14
5. Arhiviranje weba
“Arhiviranje sadržaja weba predstavlja kompleks aktivnosti koje obuhvaćaju identifikaciju,
prikupljanje, pohranu, organizaciju sadržaja te dugoročnu zaštitu i pristup osiguran sustavom
digitalnog repozitorija koji, usto, treba jamčiti i najveću moguću autentičnost pohranjene građe.”15
Prva inicijativa arhiviranja sadržaja WWW-a u Hrvatskoj je Digitalni arhiv mrežnih publikacija
Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Ugovor o suradnji na Projektu uspostave sustava za preuzimanje i arhiviranje obveznog primjerka
hrvatskih mrežnih publikacija potpisan je 1. studenoga 2003. između stručnjaka iz Nacionalne i
sveučilišne knjižnice, Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu (Srce) i tvrtke UNIBIS
koja razvija knjižnično-informacijski sustav CROLIST. U okviru te suradnje razvijen je sustav
DAMP (Digitalni Arhiv Mrežnih Publikacija) koji omogućuje preuzimanje i arhiviranje obveznog
primjerka uz najveće moguće mjere očuvanja autentičnosti njihova sadržaja, oblika i
funkcionalnosti, a radi njihove dugoročne zaštite i korištenja u budućnosti. DAMP funkcionira na
principu selektivnog prikupljanja statičkih i dinamičkih mrežnih publikacija u interakciji sa
sustavom CROLIST. Prva faza projekta je završena 1. studenoga 2004.
14
Klarin, Sofija; Murati, Tomislav. Nav. dj., str. 45-46.
15 Klarin, Sofija. Predmet, mot ivi i metode arhiv iran ja sadržaja weba // 8. seminar Arhiv i, kn jižn ice, muzeji: mogućnosti
suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture : zbornik radova / uredila Tinka Kat ić. Zagreb : Hrvatsko
knjižničarsko društvo, 2005. Str. 23.
14
NSK i Srce nastavili su rad na razvoju sustava Projektom unapređenja sustava DAMP. U sklopu
daljnje suradnje radi se na administraciji sustava, proširenju funkcionalnosti sustava u odnosu na
suradnju s nakladnicima za građu koja ima ograničenja pristupa i odnosu na tehnološki zahtjevnu
građu, uspostavi sustava za autentikaciju i autorizaciju za pristup arhivu, sustava za trajno čuvanje
sadržaja arhiva, te njegovo pretraživanje. 16
5.1 Identifikacija nacionalne mrežne građe
Prije odabira građe u kontekstu nacionalne bibliografske kontrole potrebno ju je prije identificirati.
Dok se tiskana se građa identificira putem tiskarskih i izdavačkih kataloga, bibliografskih usluga
(CIP, ISBN, ISSN) te institucijom obveznog primjerka, za identifikaciju mrežne građu potrebne su
nove metode. Mrežna se građa može identificirati pomoću:
internetskih pretraživača i konzultiranja direktorija i portala (pretraživanje interneta je pomoćno
sredstvo u identifikaciji, a zbog nekorištenja metapodataka pri objavljivanju mrežne građe ne
može dati precizne rezultate);
obveznog primjerka mrežne građe;
korištenja posebnih softvera – harvestera za automatizirano periodičko identificiranje,
prikupljanje i arhiviranje mrežne građe s nacionalnom domenom ili na nacionalnom jeziku;
sustava rane identifikacije mrežnih publikacija (temelji se na suradnji nakladnika i
bibliografskog sjedišta i uporabi metapodataka).17
Pošto na Internetu može objavljivati bilo tko i bilo što, velik broj publikacija ne prolazi uredničke ni
recenzentske postupke koji su mjerilo kvalitete sadržaja. Zbog toga je potrebna procjena trajne
intelektualne ili umjetničke vrijednosti sadržaja od općeg kulturnog značenja za pretpostavljeni krug
korisnika. Neki pokazatelji za odlučivanje su ugled i pouzdanost nakladnika/autora/osobe ili tijela
odgovornog za objevljivanje publikacije, te struktura publikacije (postojanje podataka o naslovu i
odgovornosti, pregledna organizacija podataka, redovitost osuvremenjavanja, itd.). 18
16
Nacionalna i sveučilišna knjižnica. Digitalni arhiv mrežnih publikacija. URL:
http://www.nsk.hr/Dig italLib.aspx?id=80 (2008-09-11)
17 Klarin, Sofija; Murati, Tomislav. Nav. dj., str. 41-56.
18 Buzina, Tanja. Nav. dj., str. 56, 58.
15
5.2. Pristupi odabiru sadržaja za arhiviranje
Sveobuhvatno ili neselektivno arhiviranje i selektivno arhiviranje predstavljaju dva temeljna
pristupa u određenju obuhvata arhiviranja, a druge aktualne metode su snimanje ili pobiranje
tematskih cjelina sadržaja weba, sustavno pobiranje nacionalnog prostora weba i dostava mrežne
građe. Odabir pristupa zavisi od vrste ustanove, raspoloživih sredstava, utvrđenih kriterija odabira,
kulturoloških razlika i zakonskog okvira djelovanja knjižnice. 19
5.2.1. Sveobuhvatno arhiviranje
Sveobuhvatno ili neselektivno pobiranje (harvesting) je široko i sveobuhvatno snimanje koje se vrši
u određenim vremenskim razmacima ili stalno. Može obuhvatiti širi prostor weba ili samo sadržaj
pojedine nacionalne domene. Sveobuhvatni uzorci sadržaja nacionalnog weba ne podliježu odabiru
ili cenzuri što je važno za buduća istraživanja sačuvane građe. Ovakav arhiv osigurava širi kontekst
prikupljenih dokumenata i bolju navigaciju arhivom i cijena ovakvog ahiviranje je niža u odnosu na
fokusirano i tematsko snimanje. Bitan nedostatak sveobuhvatnog pristupa arhiviranju je
nemogućnost kvalitetnog bibliografskog nadzora, ali on se nadomješta indeksiranjem sadržaja sa
svrhom boljeg pretraživanja.20
Isključivo ovaj pristup primjenjuju nacionalne knjižnice Finske, Austrije i Švedske.
5.2.2 Selektivno arhiviranje
Kod selektivnog arhiviranje koriste se fokusirano pobiranje i fokusirano i tematsko snimanje.
Prednosti selektivnog prikupljanja građe:
Svaka je jedinica u arhivu prolazi postupak obrade i dostupna je u knjižničnom katalogu.
Katalogizirane jedinice mogu se uvrstiti u nacionalnu bibliografiju.
Svaka je jedinica građe odabrana prema kriterijima knjižnice.
19
Klarin, Sofija. Nav. dj., str. 22-35.
20 Isto. str. 30-31.
16
Mogu se analizirati tehničke specifičnosti arhiviranih jedinica, čime se pridonosi kvaliteti
dugoročne zaštite i razvoju sustava za arhiviranje.
Nedostaci selektivnog prikupljanja građe:
Subjektivna procjena knjižničara o značenju publikacije za buduće korisnike.
Neizbježan izostanak važnih sadržaja.
Jedinica građe se izdvaja iz konteksta u kojem je objavljena i odvojena od drugih jedinica s
kojima je povezana.
Znatan vremenski i intelektualni angažman knjižničara. 21
Nacionalna i sveučilišna knjižnica odabrala je ovaj pristup prikupljanju mrežne građe za DAMP.
Takav pristup zahtjeva intenzivan rad knjižničara, građa se identificira na razne načine, putem
pretraživača weba, portala, mrežnih mjesta, informacija u javnim medijima, obavijesti od izdavača,
usmenih informacija dobivenih od korisnika i knjižničara. 22
Kako bi se građa selektivno prikupljala potrebno je uvesti kriterije za njezin odabir. Opći kriteriji
isti su kao i kod tradicionalne građe. Arhivira se građa hrvatskih autora, na hrvatskom jeziku,
objavljena u Hrvatskoj, čiji autor ima prebivalište u Hrvatskoj i građa koja se tematski odnosi na
Hrvatsku.
Zbog posebnosti mrežne građe opći kriteriji nisu dovoljni, pa se kod selektiranja građe obraća
pozornost na još neke karakteristike građe. Posebni kriteriji za odabir su sadržaj koji mora imati
trajnu intelektualnu ili umjetničku vrijednost i baviti se temama od općeg kulturološkog značenja,
ugled i pouzdanost nakladnika, struktura publikacije (postojanje podataka o odgovornosti, naslovu,
preglednosti, itd.), domena mrežne adrese na kojoj je stranica objavljena (prednost se daje
publikacijama na hr domenama, ali se vrijedni sadržaji pobiru i sa com, net, org i dr. domena),
format (prednost se daje standardnim formatima) i postojanje usporednih izdanja na drugim
medijima.23
21
Buzina, Tanja. Nav. dj., str. 57.
22Isto.
23 Nacionalna i sveučilišna knjižnica. Digitalni arhiv mrežnih publikacija. URL:
http://www.nsk.hr/Dig italLib.aspx?id=80 (2008-09-11)
17
Osim Hrvatske ovaj pristup primjenjuju i Češka, SAD, Francuska, Danska, Nizozemska, Švedska,
UK, Švicarska i dr.24
5.3 Pristup arhiviranim publikacijama
Neophodan dio procesa arhiviranja weba jest omogućiti korisnicima pristup arhiviranim sadržajima.
Mrežnoj građi u arhivima treba se moći pristupiti te je pregledavati ili pretraživat i.
DAMP omogućuje slobodan pristup arhiviranim publikacijama. Pretraživanje mrežne građe
arhivirane u DAMP-u omogućeno je putem WebPAC-a NSK i izravno putem mrežne stranice
DAMP-a. Arhivirane publikacije pretražuju se putem WebPAC-u preko autora, naslova (punog
naslova, početka naslova, bilo koje riječi iz naslova) itd., kao i sve druge publikacije, potpune web
adrese ili dijela adrese. Kao rezultat se dobiva kataložni zapis s linkovima za pristup građi na
izvornim internetskim adresama ili u digitalnom arhivu. Putem mrežne stranice pretražuje se preko
naslova, početka naslova ili bilo koje riječi iz naslova, te web adrese (potpune ili dijelomične).
Građa se u oba slučaja može pregladavati izravno u digitalnom arhivu i ili na izvornom URL-u
(Slika 2).25
Pristup arhiviranim publikacijama također omogućuju nacionalne knjižnice Češke, UK -a, SAD-a i
Švicarske.26
Zbog problema autorskih prava ili nerazvijenih sustava za pristup, neke knjižnice ograničavaju
pristup arhiviranim publikacijama i one se mogu koristiti samo u knjižnici (in house), npr.
Nacionalne knjižnice Francuske, Danske, Finske, Njemačke i Austrije. 27
24
Rubin ić, Dora; Stura, Božena; Vežić, Lucija Mart ina. Providing Access to Web Content in National Libraries (poster)
/ BOBCATSSS, Zadar, 2008.
25 Nacionalna i sveučilišna knjižnica. Digitalni arhiv mrežnih publikacija. URL:
http://www.nsk.hr/Dig italLib.aspx?id=80 (2008-09-11)
26 Rubin ić, Dora; Stura, Božena; Vežić, Lucija Mart ina. Nav. dj .
27 Isto.
18
Slika 2. Digitalni arhiv mrežnih publikacija
6. Sustav za arhiviranje mrežnih publikacija i dugoročna zaštita
6.1 Tehničke karakteristike sustava
Poslovne procese upravljanja elektroničkom građom potrebno je temeljiti na postojećoj praksi
poslovnih procesa i pravila u tradicionalnim knjižničnim sustavima koji bi se razvijali u smjeru
povezivanja sa sustavima za pohranu digitalnih sadržaja. Tako dizajnirani sustavi omogućuju
korisniku pristup elektroničkoj građi putem kataloga kao i tradicionalnoj građi. Kocept integracije
tako omogućuje povezivanje radnog prostora i informacija, povezivanje ustanova radi pružanja
usluga korisnicima i povezivanje raznovrsnih postupaka autentikacije.28
28
Willer, Mirna; Milinović, Miroslav. Prema trećoj generaciji knjižnično -informacijskih sustava: hibridna knjižnica za
hibridne usluge. // 8. seminar Arhiv i, knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u okružen ju globalne informacijske
infrastrukture : zbornik radova / uredila Tinka Kat ić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2005. Str. 38-39.
19
Na Slici 2 prikazani su opći postupci rukovanja elektroničkim publikacijama u okviru povezanog
automatiziranog knjižničnog sustava s depozitarnim sustavom za digitalne sadržaje. To su:
1. Odabir za izgradnju fonda (proces odabira zasniva se na kriterijima odabira i zakonskim
aktima koji reguliraju obvezni primjerak, sporazumima između nakladnika i knjižnica,
zakonodavstvu u području autorskih prava i dr.)
2. Nabava (administrativne transakcije koje su potrebne za prihvat elektroničkih publikacija u
digitalni arhiv, uključuje prihvat metapodataka od nakladnika)
3. Isporuka/hvatanje/pobiranje (isporuka elektroničkim prijenosom, hvatanje publikacija
tehnikama pobiranja weba)
4. Registracija (evidentiranje nove elektroničke publikacije u depozitarnom sustavu, a to je
proces koji čine registracija, prihvat/odbijanje i obavijest nakladniku o prihvatu)
5. Provjera (provjera izvora, formata datoteka i logičkog integriteta publikacije)
6. Opis (izrada kataložnog opisa koja može uključiti primarne metapodatke od nakladnika/autora i
ručnu doradu kataložnih podataka koju provodi katalogizator, proces može uključiti i
indeksiranje cjelovitog teksta publikacije i sl.)
7. Pohrana-rukovanje (pohrana elektroničke publikacije u depozitarnom sustavu, uključujući
redovito provjeravanje integriteta i kontrolnu provjeru kvalitete publikacije)
8. Zaštita (sve akcije potrebne za dugoročnu zaštitu pohranjenog fonda)
9. Isporuka (proces koji knjžničnom korisniku omogućuje korištenje depozitarne kopije
elektroničke publikacije)
10. Pristup (uključuje katalog, identifikaciju korisnika, provjeru prava pristupa i autorizaciju,
upravljanje pravima korisnika, profile korisnika, itd.)
11. Nadzor (nadzor čitavog postupka od 1 do 10 radi kontrole kvalitete)
20
Slika 2. Povezivanje postojećeg automatiziranog knjižničnog sustava
s depozitarnim Sustavom za digitalne sadržaje
Gore identificirani postupci pripadaju širem poslovnom procesu unutar integriranog knjižničnog
informacijskog sustava i nisu specifični za rukovanje elektroničkim publikacijama u digitalnim
depozitarnim fondovima. Postupci koji se trebaju smjestiti unutar poslovnog procesa s mrežnim
publikacijama su proizvodnja, izgradnja fonda, nabava, katalogizacija, digitalna pohrana, pakiranje
knjižničnih proizvoda, isporuka usluga i nadzor (Slika 3).29
29
Isto, str. 44-46.
21
Slika 3. Model integriranog knjižnično-informacijskog sustava s
poslovnim procesima Digitalnog arhiva
Digitalni arhiv mrežnih publikacija Nacionalne i sveučilišne knjižnice, kao dio integriran s
poslovnim procesom u knjižnično- informacijskom sustavu (prvo CROLIST, a danas Voyager),
sastoji se od šest osnovnih dijelova (Slika 4) To su:
1. Podsustav za pobiranje mrežnih sjedišta odnosno publikacija (gatherer)
2. Podsustav za kontrolu pobiranja i arhiviranja rezultata pobiranja (controler)
3. Podsustav za raspoređivanje pobiranja (scheduler)
22
4. Skladište podataka (baza podataka i posebno organizirani datotečni sustav)
5. Mrežno sučelje za pristup arhivu i upravljanje sustavom
6. Modul za razmjenu podataka s CROLIST-om (odnosno Voyagerom).30
Slika 4. Arhitektura DAMP-a
30
Milinović, Miroslav; Topolšćak, Nebojša. DAMP II : Dig italn i arhiv mrežnih publikacija : nova funkcionalnost
planovi. // 9. seminar Arhiv i, knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u okruženju g lobalne informacijske infrastrukture:
zbornik radova / uredile Mirna Willer i Ivana Zenić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2006. Str. 40-55.
23
6.2 Dugoročna zaštita
Prema UNESCO-vim Smjernicama za zaštitu digitalne baštine mrežni informacijski objekti imaju
trajnu vrijednost i značenje i stoga sačinjavaju baštinu koju trebala očuvati za buduće generacije. 31
Mrežni informacijski objekt je objekt koji je nastao uz pomoć informacijske tehnologije, bez obzira
je li to njegov izvorni oblik ili je gradivo u klasičnom obliku preneseno u elektroničku okolinu.
AKM ustanove imaju različite podjele mrežne građe, a UNESCO-va tipologija donosi općenitiju
podjelu koja bi mogla sve obuhvatiti. Po UNESCO-u elektronička baština dijeli se na:
Elektroničke publikacije - publikacije na prijenosnim elektroničkim medijima i publikacije
objavljene na mreži, mogu biti potpune ili integrirajuće. Potpune publikacije su one koje se ne
namjeravaju naknadno uređivati ili proširivati, a integrirajuće publikacijesu one koje su
primarno objavljene na mreži a neprestalno se nadopunjuju i/ili mijenjaju
Pretpublikacije - preprint (znanstveni članci objavljeni na mreži dok se čeka objava u
tiskanom obliku), obranjeni magistarski i doktorski radovi
Poslovni zapisi - dokumenti nastali u procesu poslovanja
Baze podataka – ovisno o sadržaju
Elektronički nastavni materijali - nastavni materijali oblikovani kao objekti učenja (learning
objects), multimedijska izdanja nastavnih materijala
Softver - značajan za proces očuvanja baštine jer omogućuje pristup očuvanim zapisima
starijeg datuma, obuhvaća programe, računalne modele, simulacije, itd.
Jedinstveni neobjavljeni materijali - materijali dostupni užem krugu korisnika - prezentacije
sa znanstvenih skupova, forumi, chat, itd.
Elektronički “rukopisi” – razni dokumenti objavljeni na mreži prije donošenja njihove
konačne verzije, npr. nacrti dokumenata koji su na mreži radi javnog očitovanja ili zajedničkog
rada na njima, korespodencije i sl.
Zabavni proizvodi - igre, glazba, filmovi, animacije, itd.
Dokumentarni zapisi - izvorni nastali u el. obliku ili digitalizirani iz anoalognog oblika
31
Stančić, Hrvoje. Očuvanje elektroničkih informacijskih objekata : arhiv i, kn jižn ice, muzeji – zajednička koncepcija. //
7. seminar Arhiv i, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture: zbornik
radova / uredila Tinka Katić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2004. Str. 26-35.
24
Elektroničke reprodukcije - digitalizirani oblik analognih dokumenata i njihove
dokumentacije u najširem smislu. Digitalizacija gradiva omogućuje njegovo pretraživanje,
sortiranje, analiziranje, predstavljanje široj publici, i dr. čime se stječe dodana vrijednost
gradiva.32
Svaki se elektronički informacijski objekt može promatrati sa tri razine koje imaju vlastita svojstva i
svojstva koja proizlaze iz međusobne povezanosti razina s jednom ili više veza, a zaštita se mora
provoditi vodeći računa o sve tri razine:
Fizička - razina zapisa elektroničkoj informacijskog objekta na neki medij - očuvanje
trajnosti medija i zapisa na njemu
Logička - način na koji će sadržaj biti fizički organiziran i zapisan - očuvana informacija o
pravilnom prepoznavanu i čitanju zapisa tj. softveru
Konceptualna - objekt kao smislena cjelina.33
U području očuvanja elektroničke građe koriste se različiti nazivi za konceptualno slične
elektroničke sustave; elektronički repozitorij, digitalna knjižnica i digitalni arhiv. Prema Stančiću, u
kontekstu dugoročnog očuvanja naziv repozitorij može jednakovrijedno koristiti kao i naziv
digitalna knjižnica. Naziv digitalni arhiv blizak je nazivima repozitorij i digitalna knjižnica, iako je
kod njega odmah jasno da je riječ o očuvanju elektroničkih zapisa, a ne objeka ta općenito kao što je
slučaj kod digitalnih knjižnica i repozitorija. Za sustav za očuvanje elektroničkih zapisa može se
reći da je bliži modelu očuvanja po načelu životnog ciklusa zapisa koji naposljetku uključuje i
njihovo uništenje (ne svih), dok se za elektroničke objekte u repozitoriju smatra da su pohranjeni s
ciljem dugoročnog očuvanja.34
Pouzdani ditalni repozitorij služi za pohranu, zaštitu i dugoročno očuvanje te osiguravanje pristupa
svim digitalnim sadržajima koje prikupljamo.
32
Isto, str. 27-28.
33 Isto, str. 28-29.
34 Stančić, Hrvoje. Elektronički repozitoriji : budućnost očuvanja digitalne baštine? // 9. seminar Arhiv i, kn jižn ice,
muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture: zbornik radova / uredile Mirna Willer i
Ivana Zenić. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2006. Str. 56-65.
25
Sustav za pohranu, odnosno digitalni repozitorij, mora zadovoljavati određene uvjete kako bi
korisnici, ali i opća javnost, u njega mogli imati povjerenja. Tako ustanova koja želi dugoročno
očuvati autentično elektroničku građu (gradivo) mora:
prihvatiti odgovornost za dugoročno održavanje elektroničkog gradiva u ime stvaratelja koji su
gradivo dostavili te zbog svojih sadašnjih i budućih korisnika
imati organizacijski sustav koji podržava ne samo dugoročnu održivost repozitorija, već i
elektroničkog gradiva u njegovoj nadležnosti
dokazati financijsku odgovornost i održivost
oblikovati svoje sustave u skladu s općeprihvaćenim konvencijama i standardima
uspostaviti metodologije za vrednovanje sustava koje zadovoljavaju općeprihvaćena načela
povjerenja u sustav
ovisiti o odgovornom, otvorenom i izričitom provođenju preuzetih obveza prema stvarateljima i
korisnicima
imati politiku, praksu i provedbu koje mogu biti provjerene i vrednovane i dr. 35
9. AKM ustanove i arhiviranje
Pogledi različitih informacijskih ustanova na dugoročno čuvanje
Prema D. Bearmanu, način na koji ustanove promatraju mrežno mjesto ovisi o njihovim politikama
prikupljanja i informacijskim potrebama njihovih korisnika. Želi li se sadržaj World Wide Web-a
odnosno mrežne informacijske objekte prikupljati na smislen način i izgrađivati zbirke koje će
različiti korisnici moći koristiti sada i ubuduće, morat će se dugoročno surađivati s drugim
sektorima i tradicijama.
Knjižnice promatraju mrežu kao zbirku publikacija, usprkos njihovoj dinamičnosti i
međupovezanosti, koje imaju autore, izdavače i raspačavatelje. Neke knjižnice su manje
zainteresirane za sama mrežna mjesta, a više za odabir dokumenata sličnima publikacijama u
35
Stančić, Hrvoje. Arhivsko gradivo u elektroničkom obliku : mogućnosti zaštite i očuvanja na dulji v remenski rok. //
II. Kongres hrvatskih arhivista, Dubrovnik, 25.-27. 10. 2005. Str. 10.
26
tiskanom svijetu. Ovisno o tipu knjižnice odabire se građa u skladu sa tradicijom pos lovanja i važna
za potrebe korisnika (npr. narodne knjižnice prikupljaju dokumente od zavičajne važnosti,
visokoškolske znanstvene materijale). Kada se publikacija uključi u knjižničnu zbirku, postaje
predmet zaštite pojedine institucije. Pošto većina knjižnica nije u mogućnosti dugoročno čuvati
svoju kopiju mrežne publikacije, to bi se trebalo odvijati na nacionalnoj ili međunarodnoj razini.
Arhivi za razliku od knjižnica prikupljaju mrežna mjesta koja smatraju svojim nacionalnim,
lokalnim ili specifičnim područjem odgovornosti (npr. publikacije vladinih tijela). Arhivi ne
selektiraju građu, već preuzimaju elektroničke zapise koje su stvorili poslovni subjekti kao cjelinu.
Zato što čuvaju dokaze o poslovnoj aktivnosti ne mogu birati što će sačuvati a što ne, najvažniji je
izvorni poredak gradiva i kontekst u kojem se nalazi.
Stvaratelji arhivskog gradiva ne stvaraju adekvatne elektroničke zapise, ne dostavljaju ih u arhiv
pravovremeno i stvaraju ih u formatima nepovoljnima za čuvanje što predstavlje proble m. Arhivi
zbog toga imaju mali postotak od ukupne elektroničke građe koja bi se trebala čuvati u arhivima, a
uz to su često i tehnički neosposobljeni za zadatak dugoročne zaštite.
Muzeji i galerije su dosada bili manje zainteresirani za prikupljanje mrežnih mjesta. Ipak, shvatili
su važnost mrežnih mjesta kao suvremenih artefakata. Muzeji koji koriste web za predstavljanje
svojih izložbi, vjerojatno će htjeti sačuvati taj sadržaj za arhivu i buduće korištenje. Mrežna mjesta
predstavljaju s gledišta muzeja globalnu tehnologiju koja će zasigurno biti dio tehnoloških zbirki i
zbirki medija u muzejima budućnosti. Muzeji i galerije će također imati potrebu sačuvati umjetničke
instalacije koje se pojavljuju na webu ili koristiti web kao dio umjetničke forme, te
dokumentirati/sačuvati evoluciju web umjetnosti, pri čemu će morati koristiti različite pristupe
arhiviranju kako bi se osigurala izvorna namjera umjetnika – što je glavni cilj.
Pojedinci i organizacije pobiru web pomoću slobodnih pobirača i pretraživača i novih softvera
koje omogućuju u potpunosti osobno web arhiviranje s različitim razlozima za prikupljanje. 36
36
Bearman, David. Addressing selection and digital preservation as systematic problems str. 26-44; Charter on the
preservation of the digital heritage. // Preserving the digital heritage Princip les and po licies : selected papers of the
international conference organized by Netherlands National Commission for UNESCO, Koninklijke Bibliotheek
(National Library of the Netherlands) The Hague, 4-5 November 2005 / edited by Yola de Lusenet & Vincent
27
Ustanove uključene u arhiviranje mrežnog sadržaja moraju razmisliti o koordinaciji s drugim
organizacijama koje djeluju na istom području što će osigurati učinkovitost prikupljanja vrijednog
sadržaja za buduće korisnike. Nedostatak granica u mrežnom okruženju može uzrokovati
bespotrebno arhiviranje identičnog sadržaja više puta. Različite informacijske ustanove mogu imati
potrebu arhiviranja istog sadržaja, a suradnjom se to može izbjeći utvrđivanjem granica pobiranja
što bi uzrokovalo i smanjenje troška i gomilanja sadržaja. Npr., u Hrvatskoj je HIDRA odgovorna
za prikupljanje službene dokumentacije sa službenih mrežnih stranica tijela javne vlasti RH u
Digitalnom Arhivu Mrežnih Izvora Republike Hrvatske – DAMIR, a ista se dokumentacija
prikuplja i u DAMP-u Nacionalne i sveučilišne knjižnice.
Uspješni primjeri suradnje AKM sektora
UKWAC (UK Web Archiving Consortium) osnovalo je šest velikih ustanova u Velikoj Britaniji
2003. god. Britanska knjižnica, Nacionalna knjižnica Škotske, Nacionalna knjižnica Walesa,
Knjižnica zaklade Wellcome zatim Nacionalni arhiv i jedna netradicionalna organizacija, Komisija
za združene informacijske sustave (JISC). Konzorcij prikuplja mrežna mjesta od kraja 2004. godine
i svaka je ustanova zadužena za prikupljanje svog dijela mrežnog prostora. Konzorcij ne pokušava
arhivirati cijeli UK prostor. Partneri odabiru određena mrežna mjesta koja smatraju vrijednima i
ugroženima u skladu sa svojim parametrima prikupljanja. Na taj se način može kontrolirati dubina,
kvaliteta i upravljanje zbirkom. Razumije se da će se taj pristup vjerojatno dopuniti arhiviranjem
cijele domene, čime se pokušava prikupiti svako mrežno mjesto, iako naravno sa smanjenom
dubinom, kontrolom kvalitete, opisa i pronalaženja izvora u odnosu na selektivno arhiviranje. 37
Švicarski digitalni arhiv e-Helvetica također je plod suradnje Nacionalne knjižnice Švicarske sa
izdavačima, Sveučilišnom knjižnicom, različitim knjižnicama švicarskih kantona i Državnim
arhivom Švicarske.38
Wintermans. The Hague : Netherlands National Commission for UNESCO ; European Commission on Preservation and
Access, 2007. Str. 51-53. URL: http://www.unesco.nl/images/preserving_the_digital_heritage.pdf (2008-08-13)
37 Cunnea, Paul. Nav. dj., str. 27-40.
38 Rubinić, Dora; Stura, Božena; Vežić, Lucija Martina. Nav. dj.
28
10. Zaključak
Sadržaj World Wide Weba važan je dio kulturne baštine koji treba sačuvati. Zbog nestalne prirode
publikacija na mreži, važno je razviti sustave za njihovo prikupljanje, bibliografsku obradu,
arhiviranje, dugoročno čuvanje i omogućavanje pristupa. Arhivi, knjižnice, muzeji i druge
informacijske ustanove imaju različite poglede na selekciju i očuvanje građe u skladu sa svojim
zadacima i potrebama korisnika. Želi li se mreža prikupljati na smislen, ekonomičan i pouzdan
način i izgrađivati zbirke koje će različiti korisnici moći koristiti sada i ubuduće, mora se ostvariti
njihova dugoročno suradnja.
29
11. Literatura
1. Bearman, David. Addressing selection and digital preservation as systematic problems str. 26-
44; Charter on the preservation of the digital heritage. // Preserving the digital heritage
Principles and policies : selected papers of the international conference organized by
Netherlands National Commission for UNESCO, Koninklijke Bibliotheek (National Library of
the Netherlands) The Hague, 4-5 November 2005 / edited by Yola de Lusenet & Vincent
Wintermans. The Hague : Netherlands National Commission for UNESCO ; European
Commission on Preservation and Access, 2007. Str. 51-53. URL:
http://www.unesco.nl/images/preserving_the_digital_heritage.pdf (2008-08-13)
2. Buzina, Tanja. Digitalni arhiv mrežnih publikacija : način prikupljanja i kriteriji odabira grane //
8. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske
infrastrukture: zbornik radova / uredila Tinka Katić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo,
2005. Str. 54-60.
3. Cunnea, Paul. Web arhiviranje u Škotskoj i Velikoj Britaniji: stižu li problemi? // 10. seminar
Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske
infrastrukture : zbornik radova / uredile Ivana Marinković Zenić i Mirna WIller. Zagreb :
Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2007. Str. 27-40.
4. Digitalni arhiv hrvatskih mrežnih publikacija. Bibliografija radova. URL:
http://www.nsk.hr/UserFiles/File/DAMP_Bibliografija%20radova.doc (2008-08-20)
5. Garvaš Delić, Ana; Milinović, M. Prikupljanje, odabir, obrada i pohrana dokumenata sa
službenih mrežnih stranica tijela javne vlasti Republike Hrvatske, 2005. URL:
http://www.hidra.hr/hidra/10godina/POOPD_za_HAD.pdf (2008-04-05)
6. ISBD(CR) : međunarodni standardni bibliografski opis serijskih publikacija i druge neomeđene
građe. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2001.
7. ISBD(ER) : međunarodni standardni bibliografski opis elektroničke građe. Zagreb: Hrvatsko
knjižničarsko društvo, 2001.
8. Klarin, Sofija. Predmet, motivi i metode arhiviranja sadržaja weba // 8. seminar Arhivi,
knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture :
zbornik radova / uredila Tinka Katić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2005. Str. 22-35.
30
9. Klarin, Sofija; Murati, Tomislav. Identifikacija, odabir, obradba i osiguravanje dostupnosti
mrežnih publikacija u kontekstu nacionalne bibliografske kontrole // 4. seminar Arhivi,
knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u kontekstu globalne informacijske infrastrukture.
Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2001. Str. 41-56.
10. Milinović, Miroslav; Topolšćak, Nebojša. DAMP II : Digitalni arhiv mrežnih publikacija : nova
funkcionalnost planovi. // 9. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u
okruženju globalne informacijske infrastrukture: zbornik radova / uredile Mirna Willer i Ivana
Zenić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2006. S tr. 40-55.
11. Nacionalna i sveučilišna knjižnica. Digitalni arhiv mrežnih publikacija. URL:
http://www.nsk.hr/DigitalLib.aspx?id=80 (2008-09-11)
12. Pigac, Sonja; Buzina, Tanja. Selektivno arhiviranje hrvatskog weba : rezultati i otvorena pitanja
// 9. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske
infrastrukture: zbornik radova / uredile Mirna Willer i Ivana Zenić. Zagreb : Hrvatsko
knjižničarsko društvo, 2006. Str. 28-39.
13. Rubinić, Dora; Stura, Božena; Vežić, Lucija Martina. Providing Access to Web Content in
National Libraries (poster) / BOBCATSSS, Zadar, 2008.
14. Stančić, Hrvoje. Arhivsko gradivo u elektroničkom obliku : mogućnosti zaštite i očuvanja na
dulji vremenski rok. // II. Kongres hrvatskih arhivista, Dubrovnik, 25.-27. 10. 2005.
http://www.hadinfo.hr/dubrovnik2005/Referat%20Stancic.pdf
15. Stančić, Hrvoje. Elektronički repozitoriji : budućnost očuvanja digitalne baštine? // 9. seminar
Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske
infrastrukture: zbornik radova / uredile Mirna Willer i Ivana Zenić. Zagreb: Hrvatsko
knjižničarsko društvo, 2006. Str. 56-65.
16. Stančić, Hrvoje. Očuvanje elektroničkih informacijskih objekata : arhivi, knjižnice, muzeji –
zajednička koncepcija. // 7. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju
globalne informacijske infrastrukture: zbornik radova / uredila Tinka Katić. Zagreb: Hrvatsko
knjižničarsko društvo, 2004. Str. 26-35.
17. Tonta, Yasar. Libraries and museums in the flat world: are they becoming virtual destinations? //
Library collections, acquisitions, technical services (2008). ScienceDirect. URL:
http://www.sciencedirect.com/ (2008-08-28)
31
18. Willer, Mirna; Milinović, Miroslav. Prema trećoj generaciji knjižnično-informacijskih sustava :
hibridna knjižnica za hibridne usluge. // 8. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti
suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture : zbornik radova / uredila Tinka
Katić. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2005. Str. 36-67.
19. Zajec, Jasenka. Kako identificirati i katalogizirati nove vrste neomeđene građe. // Međunarodni
skup u čast 100-te godišnjice rođenja Eve Verona : zbornik radova / uredile Mirna Willer i Ana
Barbarić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2007. Str. 217-225.
32
12. Prilozi
Prilog 1
Omeđena mrežna građa
Lovrić, Tihomir. Castaneda i Don Juan [Elektronička građa] / Tihomir Lovrić. – Tekstovni i
slikovni podaci. - Zagreb : vlast. nakl., 2008.
Pristup: URL: http://gxangalo.googlepages.com/Castaneda.pdf . - Stv. nasl. s nasl. str. - Publikacija
u formatu PDF ; sadrži 12 str. - Opis građe dana: 14.9.2008.
ISBN 978-953-55306-0-2
Prilog 2
Omeđena mrežna publikacija i nakladnička cjelina kojoj pripada
Trzaji [Elektronička građa] : (1902) : kompletna zbirka u jednoj datoteci / Silvije Strahimir
Kranjčević. - Tekstovni podaci. - [Zagreb] : CARNet, [2002?]. - (Silvije Strahimir Kranjčević; 10
jed.)
MS Word 205 Kb. - Pristup: URL: http://www.sskranjcevic.hr/download/Trzaji.doc . - Stv. nasl. iz
datoteke Download. - Stihovi. - Opis građe dana: 14.9.2008.
Silvije Strahimir Kranjčević [Elektronička građa] / Daniel Miščin, voditelj projekta i CARNet
[suutemeljitelj projekta]. - Podaci. - [Zagreb] : CARNet, [2002?]- .
Pristup: URL: http://www.sskranjcevic.hr/uvod.ASP?PisID=1 . - Stv. nasl. s naslovnice. - Mrežno
mjesto znanstvenog projekta. - Sa zvučnim i videozapisima. - Sadrži 10 jedinica. - Opis građe dana:
14.9.2008.
Prilog 3
Omeđena integrirajuća građa
Leksikon YU mitologije [Elektronička građa] / autori/suradnici Dubravka Ugrešić ... [et al.]. -
Podaci. - [S. l. : s. n.], [1999?].
Pristup: URL: http://www.leksikon-yu-mitologije.net/index.php . - Stv. nasl. s naslovnice. - Rječnik
se stalno nadopunjava novim pojmovima. - Opis građe dana: 14.9.2008.
33
Prilog 4
Elektronička serijska građa
Avia club [Elektronička građa] : besplatni elektronički magazin / glavni i odgovorni urednik Vlado
Janković. – Časopis. - 2000(siječanj)- . - Mala Subotica : Avia web design, 2000- .
Mjesečnik. - Pristup: URL: http://www.avia.croadria.com. – Izlazi i u tiskanom obliku: Dubrovački
vjesnik= ISSN 0012-690X . - Zadnji opis prema verziji 2008,rujan dana: 14.9.2008.
ISSN 1334-0298
Prilog 5
Neomeđena integrirajuća građa
Rirock.com [Elektronička građa] : glazbeni internet magazin / glavni urednik Robert Paulić. –
Podaci. - Rijeka: Ri-rock.com, cop. 2004-
Pristup: URL: http://www.rirock.com/ . - Osuvremenjuje se u nepoznatim vremenskim razmacima. -
Opis građe dana: 14.9.2008.
ISSN 1846-1247
Prilog 6
Elektroničke novine
Dubrovački vjesnik : županijski tjednik / [glavna urednica Vjera Šuman]. - God.1,br.1(1. rujna
1950)-god.42,br.2136(28.rujna 1991) ; god.43,br.2137(11. siječnja 1992)- . - Dubrovnik:
Dubrovački vjesnik, 1950- . - 39 cm
Tjedno. - Dvotjedno, god.1,br.1-16(1950). – Izlazi i na internetu: Dubrovački vjesnik=ISSN 1333-
9478
ISSN 0012-690X
Dubrovački vjesnik [Elektronička građa] / glavna urednica Vjera Šuman. – Mrežne novine. - 2002,
br.2673- .
Tjednik. - Pristup: URL: http://www.dubrovacki-vjesnik.hr/ . – Izlazi i u tiskanom obliku:
Dubrovački vjesnik=ISSN 0012-690X . - Zadnji opis prema br.3007(12.09.2008.) dana: 14.9.2008.
ISSN: 1333-9478