-
UUNNIIVVEERRZZIITTEETT SSIINNGGIIDDUUNNUUMM
PPOOSSLLOOVVNNII FFAAKKUULLTTEETT
DDeeppaarrttmmaann zzaa
ppoosslleeddiipplloommsskkee ssttuuddiijjee
PPOOSSLLOOVVNNAA EEKKOONNOOMMIIJJAA
MMAASSTTEERR SSTTUUDDIIJJSSKKII PPRROOGGRRAAMM
MMAASSTTEERR RRAADD
FINANSIJSKA ANALIZA PREDUZEA VIA PROJEKT
U FUNKCIJI VLASNIKA PREDUZEA
Mentor: Kandidat:
Doc. Dr Lidija Barjaktarovi Jelena Miodragovi
Br. Indeksa: 401425/2011
Beograd, 2013.
-
Finansijska analiza preduzea Via Projekt u funkciji vlasnika
preduzea Jelena Miodragovi
2
SADRAJ:
UVODNA RAZMATRANJA 3
I FINANSIJSKA ANALIZA PREDUZEA 7
1.1. Pojam finansijske analize 7
1.2. Tehnika finansijske analize 11
1.3. Vrste finansijskih analiza 12
1.4. Finansijska analiza i pokazatelji poslovanja 13
II PRIMER FINANSIJSKE ANALIZE NA PREDUZEU VIA PROJEKT 15
2.1. Op ti podaci o preduzeu 15
2.2. Analiza graevinskog trita 19
2.2.1. Analiza trita u graevinarstvu na podruju Srbije 20
2.2.2. Poslovanje graevinske privrede grada Beograda u 2009.
god. 22
2.3. Pokazatelji finansijske analiza preduzea Via Projekt 27
2.3.1. Pokazatelji rentabilnosti 28
2.3.2. Pokazatelji likvidnosti 31
2.3.3. Pokazatelji aktivnosti 35
2.3.4. Pokazatelji finansijske strukture 40
2.4. Projekcija preduzea Via Projekt za narednih 5 godina 42
III OSNOVNI PRINCIPI ANALIZE KREDITNE SPOSOBNOSTI KLIJENTA
44
3.1. Analiza klijenta 47
3.1.1. Kvalitativna analiza klijenta 50
3.1.2. Kvantitativna analiza klijenta 53
3.2. Analiza transakcije 61
IV PRIMER UTVRIVANJA KREDITNE SPOSOBNOSTI KORISNIKA
KREDITA PREDUZEAVIA PROJEKT BEOGRAD KOD RED BANKE 64
ZAKLJUAK 69
LITERATURA 71
-
Finansijska analiza preduzea Via Projekt u funkciji vlasnika
preduzea Jelena Miodragovi
3
UVODNA RAZMATRANJA
Moderno finansijsko upravljanje, odnosno, finansijski menadment
kompanija bazira se na informacijama i rezultatima sistematskog
praenja, prikupljanja, obrade i obrauna sloenih pokazatelja
finansijskog poslovanja odnosno na finansijskoj analizi
poslovanja.
Finansijska analiza je veoma detaljno ispitivanje finansijskog i
ekonomskog stanja i
rezultata poslovanja nekog preduzea. Obavlja se na osnovu
finansijskih izvetaja tog subjekta: bilansa stanja, bilansa uspeha,
izvetaja o novanim tokovima, izvetaja o promenama na kapitalu,
napomenama, zakljunim listovima, izvodima iz poslovnih knjiga i
slino.
Finansijska analiza preduzea obuhvata analizu prinosnog,
imovinskog i finansijskog poloaja preduzea. Ona je korisna raznim
uesnicima u biznisu, jer im pomae da razumeju poloaj preduzea i
donesu odgovarajuce odluke. Navodimo tipine korisnike finansijske
analize i vrstu odluka koje na osnovu nje donose:
menadment na osnovu analiza donosi svakodnevne odluke o
korektivnim merama u vodenju finansija preduzea;
vlasnici - dolaze do zakljuka da li preduzee ima dobru
prespektivu i da li je finansijski i top menadment uspean;
poverioci - da li e njihova potraivanja biti naplaena u roku
dospea, ili su rizina pa je potrebno traiti vrsta obezbedenja
potraivanja;
banke da li da odobre kredit preduzeu i pod kojim uslovima,
odnosno sa kojim obezbeenjem vraanja kredita.
Na osnovu finanisijske analize sagledava se realna i objektivna
finansijska situacija
preduzea. Finansijska analiza treba da prui odgovore, izmedu
ostalih, i na sledea pitanja:
koja je struktura imovine preduzea i njegovih izvora
finansiranja; kakva je njegova likvidnost i solventnost;
koji je stvaran a koji optimalan obim zaliha i obrtnih
sredstava;
gde se preduzee nalazi u pogledu uspenosti poslovanja; kako
menadmet finansira investicije; da li preduzee ostvaruje dovoljan
iznos profita; kojim i kolikim poslovnim i finansijskim rizicima je
izloeno; kakva je zaduenost i finansijska stabilnost; gde je
prelomna taka rentabiliteta da li vlasnici primaju dovoljan iznos
sredstava po osnovu vlasnitva i slino.
Informacije dobijene finansijskom analizom predstavljaju polaznu
osnovu za
preduzimanje mera i akcija usmerenih na popravljanje boniteta i
trendova u
poslovanju i razvoju preduzea. Finansijska analiza pokazuje
efikasnost i delotvornost finansijske politike, kao jedan od
osnovnih elemenata upravljanja finansijama
preduzea. Rezultati finansijske analize znaajni su za formiranje
adekvatne finansijske politike. Finansijka politika, kao sastavni
deo ukupne poslovne politike
preduzea, predstavlja osnovu upravljanja finansijama preduzea.
Ovu funkciju obavlja finansijski menadment preduzea odnosno
kompanije.
-
Finansijska analiza preduzea Via Projekt u funkciji vlasnika
preduzea Jelena Miodragovi
4
Predmet istraivanja
Predmet istraivanja je finansijska analiza preduzea VIA PROJEKT
u funkciji vlasnika preduzea. Analiza finansijskog poloaja i
uspenosti predstavlja osnovni element utvrivanja ukupne poslovne
pozicije nekog preduzea na tritu i okosnicu strategije na kojoj e
poivati njegov dalji razvoj. Vlasnici dolaze do zakljuka da li
preduzee ima dobru perspektivu i da li je finansijski i top
menadment uspean. Jer preduzee posluje u uslovima trinog okruenja,
tako da ni razvoj ni opstanak preduzea nisu unapred osigurani.
Finansijska analiza predstavlja proces primene razliitih analitikih
postupaka i tehnika, pomou kojih se podaci iz finansijskih izvetaja
pretvaraju u upotrebljive informacije, relevantne za upravljanje
poslovanjem i razvojem preduzea. Zadatak finansijske analize je da
prepozna dobre osobine preduzea, da bi se te osobine koristile na
pravi nain, ali i da prepozna slabosti preduzea kako bi mogle da se
preduzmu i odgovarajue korektivne mere. Jednom reju, osnovni cilj
analize finansijskih izvetaja je ocena prolih ostvarenja ali i
stvaranje podloge za donoenje odluka o nekim buduim ostvarenjima. S
druge strane, preduzee kao deo okruenja u kome posluje je steite
mnogih interesa.Tu su interesi vlasnika, menadmenta, kreditora,
potencijlanih poslovnih partnera, fiskalnih organa, vlade i drutva
u celini. Bez obzira to su njihovi ciljevi na prvi pogled meusobno
konfliktni, uglavnom svi ele da preduzee uspeno posluje. Na osnovu
informacije o poslovanju datog preduzea bie donete i odreene
poslovne odluke: investitori e znati da li treba da ulau u
posmatrano preduzee, kreditori da li da odobre kredite, vlada i
njene agencije e ove informacije koristiti u svrhu odluivanja o
ekonomskoj politici zemlje.
Predmet istraivanja je takoe i utvrivanje kreditne sposobnosti
korisnika kredita. U dananjim uslovima poslovanja, procedura
odobravanja i monitoringa kredita je visoko standardizovana, ali se
u odreenim oblastima (delovima) razlikuje od banke do banke.
Procedura zavisi od namene i ronosti kredita, tako da dugoroni
krediti namenjeni investiciji u privrednom subjektu (izgradnja ili
dogradnja hala, kupovina
opreme, kupovina poslovnih zgrada, itd.) podrazumevaju najdui i
najsloeniji postupak odobravanja.
Sve vea izloenost bankarskog poslovanja finansijskim rizicima,
povean broj nelikvidnih preduzea poslednjih godina, uslovilo je sve
veu potrebu za adekvatnom procenom kreditnih zahteva i time
upravljanje kreditnim rizikom.
Na osnovu finansijske analize banka e dobiti neophodne podatke,
izvriti njihovu selekciju i analizirajui ih sagledati finansijski
poloaj zajmotraioca, a time i njegovu kreditnu sposobnost. Ukazaemo
na znaaj procene kreditne sposobnosti zajmotraioca u upravljanju
kreditnim rizikom.
Ciljevi istraivanja
Nauni cilj istraivanja je nauna deskripcija primene analize.
Drutveni cilj istraivanja je primenljivost rezultata analize u
drutvenim okvirima.
Posebni cilj istraivanja je prikazivanje osnovnih elemenata u
postupku procesa finansijske analize, a u cilju relevantnog
sagledavanja finansijskog poslovanja
preduzea.
-
Finansijska analiza preduzea Via Projekt u funkciji vlasnika
preduzea Jelena Miodragovi
5
Istraivake hipoteze
Hipotetiki okvir za istraivanje zavisi od karakteristika
ekonomskog sistema koji daje smernice u procesu primene finansijske
analize.
Glavna hipoteza
- Finansijska analiza je u funkciji dugoronog profitabilnog
poslovanja preduzea
Posebne hipoteze
- Inputi trita i vlasnika su veoma vani za opstanak i razvoj
kompanije - od prirode i pravno ekonomskog sistema zavisi proces
utvrdjivanja kreditne
sposobnosti korisnika kredita pravnog lica
- finansijski izvetaji su osnov za odobrenje kredita i
utvrivanje kreditne sposobnosti korisnika kredita
- krediti su znaajni za poslovanje banke i utiu na
profitabilnost, odnosno finansijski rezultat
- banka je izloena velikom broju rizika koji utiu na poslovanje,
ali je kreditni rizik najvaniji rizik u poslovanju banke
- dodatni efekti plasiranja kredita su takoe znaajni za
poslovanje banke - narodna banka utie na odreivanje kreditne
sposobnosti i vaan aspekt
procesa nadzora, odnosi se na procenu i praenje usaglaenosti
banke sa minimalnim standardima i obaveznom koliinom informacija,
naroito u sluajevima primene naprednijih metoda domaih i
meunarodnih standarda.
Metode istraivanja
Problem u radu koji se istraivanjem reava je teorijske i
empirijske prirode. Empirijska istraivanja mogu da utiu na opti
trend u razvoju teorije, naroito zahvaljujui pronalaenju novih
istraivakih postupaka, a ona doprinose i pojmovnoj istoi teorije,
jer zahtevaju da znaenja upotrebljenih izraza budu jasno odreena.
Prema tome, nema otkria, nema nauke bez empirijskih podataka. Tako
je u radu korienjem podataka iz preduzea, i korienjem znanja o
predmetu koji se istrauje u radu (teorije) i istraena i uraena
praktina provera.
U radu je koriena statistika metoda. U procesu naunog rada
statistika se primenjuje na osnovu odgovarajuih prilagoavanja
njegovom predmetu, odnosno fazama istraivanja. Pored statistike
metode, u radu su primenjene i neke druge optenaune metode kao to
su hipotetikodeduktivna i komparativna metoda. Predmet, ciljevi i
hipoteze istraivanja, opredelili su nas na dijalektiki proces
istraivanja, kao i primenu osnovnih analitikih i statitistikih
metoda, a posebno dedukcije, indukcije, sinteze, analize i
generalizacije.
Postupak istraivanja vri se i na osnovu analize sadraja
dokumenata na nivou primarnih i sekundarnih izvora (teorijske grae
i ranije izvrenih istraivanja). Adekvatna primena metoda omoguava
da se steknu pouzdana saznanja o predmetu istraivanja, o
injenicama, pojavama, procesima i odnosima na kojima poiva, ali i o
pojmovima, stavovima i zakljucima koji su relevantni za
ispunjavanje svrhe ovog rada. Primenom odabranih metoda postie se
nauni i drutveni cilj predmeta istraivanja rada.
-
Finansijska analiza preduzea Via Projekt u funkciji vlasnika
preduzea Jelena Miodragovi
6
Struktura rada
Struktura rada podeljena je u 4 poglavlja, gde svako od njih ima
podjednaku vanost u ispunjenju cilja rada a to su:
I Finansijska analiza preduzea II Primer finansijske analize na
preduzeu Via Projekt III Osnovni principi analize kreditne
sposobnosti klijenta
IV Primer utvrivanja kreditne sposobnosti korisnika kredita
preduzea Via Projekt Beograd kod Red banke
U prvom delu rada, pod nazivom Finansijska analiza preduzea bie
prikazan teoretski pojam finansijske analize i njene tehnike i
vrste.
U drugom delu rada, pod nazivom Primer finansijske analize na
preduzeu Via Projekt bie dat konkretan primer finansijske analize
na preduzeu Via Projekt, kao i projekcija odreenih finansijskih
pokazatelja preduzea Via Projekt za narednih 5 godina
U treem delu rada, pod nazivom Osnovni principi analize kreditne
sposobnosti klijenta bie objanjen postupak analize klijenta,
kvalitativna analiza klijenta, kvantitativna analiza klijenta,
analiza transakcije.
U etvrtom delu rada, pod nazivom Primer utvrivanja kreditne
sposobnosti korisnika kredita preduzea Via Projekt Beograd kod Red
banke bie dat primer utvrivanja kreditne sposobnosti korisnika
kredita preduzea Via Projekt Beograd kod Red banke.
U zakljunim razmatranjima bie istaknuto da li su dokazane
postavljenje hipoteze ili ne.
-
Finansijska analiza preduzea Via Projekt u funkciji vlasnika
preduzea Jelena Miodragovi
7
I FINANSIJSKA ANALIZA PREDUZEA
Za uspeno poslovanje preduzea i uspeno obavljanje revizije,
neophodno je poznavati osnovne postavke analize finansijskih
izvetaja. Sutina definisanja pojma analize finansijskih izvetaja,
nalazi se u shvatanju da analiza treba da se podvrgne posmatranju,
ispitivanju, oceni i formulisanju dijagnoze onih procesa koji su se
desili
u kompaniji i koji se kao takvi nalaze saeti i opredmeeni u
okviru finansijskih izvetaja. Finansijska analiza predstavlja
iscrpno istraivanje, kvantificiranje, deskripciju i ocenu
finansijskog statusa i uspenosti poslovanja preduzea.
U daljem delu poglavlja emo objasniti: pojam finansijske
analize, tehnike finansijske analize, vrste finansijskih analiza,
finansijsku analizu i pokazatelje poslovanja.
1.1. POJAM FINANSIJSKE ANALIZE
U definisanju finansijske politike svako preduzee je pod
uticajem brojnih faktora od kojih zavise rezultati poslovanja. Zato
je nuna opreznost u donoenju finansijskih odluka i ustanovljavanju
instrumenata finansijske politike.
Imajui u vidu da preterana opreznost moe da smanji efikasnost
poslovanja usled izbegavanja rizika, a neopreznost moe da ugrozi ne
samo efikasnost, ve i opstanak preduzea, tako je za pravilno voenje
finansijske politike preduzea vana finansijska analiza poslovanja
kao osnova za donoenje odgovarajuih odluka.1
Finansijska analiza se bavi istraivanjem, kvantificiranjem i
analitikim interpretiranjem funkcionalnih relacija koje postoje
izmeu bilansnih pozicija (bilansa stanja i bilansa uspeha), sa
ciljem da se omogui validna ocena finansijske pozicije
rentabiliteta poslovanja preduzea. Na ovaj nain definisana,
finansijska analiza upuuje na analizu poslovnih sredstava i izvora
finansiranja ovih sredstava, i na analizu poslovnog rezultata koji
se dobija meusobnim poreenjem poslovnih prihoda i poslovnih rashoda
u nekom vremenskom roku. Normalno da finansijska
analiza ne mora da se zadri samo na ovim fundamentalnim
finansijskim izvetajima, ve za predmet istraivanja moe da ima i
druge izvetaje koji odraavaju finansijski poloaj preduzea.2
Informaciona podloga za finansijsku analizu su osnovni
finansijski izvetaji o stanju i uspehu preduzea bilans stanja i
bilans uspeha, a u novije vreme i bilansi tokova gotovine i
aneks.
Ciljevi finansijske analize mogu se podeliti na opte i posebne.
Posebni ciljevi finansijske analize mogu se posmatrati sa aspekta
internih i eksternih korisnika,
ciljevi se svode na pruanje adekvatnih informacija odgovarajuim
organima za potrebe analize, kontrole, planiranja i odluivanja.
1 Hrusti H.: Finansijski mendment, Alfa-graf NS, Novi Sad,
2005., str.41
2 Nerandi B., Dickov V., Perovi V.: Ekonomika moderna, Stylos
print, Novi Sad, 2004., str.102
-
Finansijska analiza preduzea Via Projekt u funkciji vlasnika
preduzea Jelena Miodragovi
8
Poto ima vie eksternih korisnika, kao to su: vlasnici
kapitala,
poverioci,
dravni organi, statistiki zavodi, privredne komore i poslovna
udruenja, sindikat,
konkurenti,
privredna publikacija, tako su i ciljevi razliiti.
Vlasnici kapitala u akcionarskim drutvima prevashodno su
zainteresovani za ostvarenu rentabilnost, jer od nje zavisi prihod
koji ostvaruju uestvujui u raspodeli rezultata po osnovu uloenog
kapitala (dividende). Na drugom mestu je njihov interes za
sigurnost uloenog kapitala. Otuda i potreba i zainteresovanost
akcionara za analitikim i drugim informacijama, na bazi kojih
odluuju o tome da li da zadre ili prodaju akcije preduzea, odnosno
da li da kupuju nove ili ne.3
Ciljevi analize finansijskih izvetaja mogu se podeliti na opte i
posebne ciljeve. Opti ciljevi odnose se na sagledavanje zaraivake
sposobnosti (rentabilnosti, profitabilnosti, uspenosti) kompanije i
finansijskog poloaja (statusa) kompanije, njezinih novanih tokova i
promena na kapitalu u cilju pruanja informacija korisnicima
(naruiocima) analize.
S obzirom da su korisnici finansijske analize stejkholderi, tako
se i posebni ciljevi
analize finansijskih izvetaja odnose na zadovoljavanje
informacionih potreba stejkholdera. Kada govorimo o stejkholderima,
najznaajniji su investitori u akcije (equity investors) i kreditori
(bond investors, banks), odnosno oni korisnici koji
obezbeuju kapital kompaniji i kao takvi omoguavaju da kompanija
bude poslovno sposobna.
Investitori i kreditori koriste raunovodstvene informacije u
cilju procene kvaliteta ostvarenog rezultata kompanije (dobitka ili
gubitka) i buduih novanih tokova koji su povezani sa njihovim
ulaganjima (kamate za imaoce obveznica, kamate za
zajmodavce - banke i dividende, kapitalne dobitke za akcionare).
Drava i njezini organi koriste raunovodstvene informacije u cilju
utvrivanja mera ekonomske politike, donoenja odgovarajuih odluka o
podsticanju odreenih delatnosti i privrednih grana i nadziranje
sprovoenja mera ekonomske politike. Menaderi svih nivoa odluivanja,
kao interni korisnici, koriste informacije analize finansijskih
izvetaja u cilju planiranja, organizovanja i kontrole, to je sutina
menaderskih aktivnosti.
Posebni ciljevi analize finansijskih izvetaja mogu se posmatrati
i na drugaiji nain, respektovanjem Meunarodnih raunovodstvenih
standarda/Meunarodnih standarda finansijskog izvetavanja
(MRS/MSFI).
3 Teofanovi R.: Istorija i teorija knjigovodstva, Beograd,
1958., str 144
-
Finansijska analiza preduzea Via Projekt u funkciji vlasnika
preduzea Jelena Miodragovi
9
Prema Okviru Meunarodnih raunovodstvenih standarda/Meunarodnih
standarda finansijskog izvetavanja, osnovni cilj raunovodstva je da
prui informacije o sposobnosti preduzea da stvara novac i
ekvivalente novca, kao i informacije o proceni dinamike i
izvesnosti stvaranja novca.
Ovu sposobnost stvaranja novca kao raunovodstveni cilj, ne treba
bukvalno shvatiti kao usmerenost aktivnosti preduzea na
ostvarivanje to veeg stanja novca na tekuem raunu. Ona se definie
kao sposobnost korisnika (stejkholdera) da iz raunovodstvenih
informacija dou do objektivnih podataka o tome da li e preduzee
isplatiti dividende (prinos za investitora), kamate (prinos za
kreditore), tekue obaveze prema dobavljaima za materijal, opremu,
obaveze prema fiskalnim organima (porez), kao i da li na vreme
proizvodi i isporuuje svoje proizvode kupcima. Prethodno pomenuto,
prikazano je na sledeoj slici.
Slika 1. Posebni ciljevi finansijske analize za svakog
pojedinanog korisnika
Na osnovu Slike 1. proizlazi da se eksterni i interni korisnici
informacija nalaze u
interakciji.
Ovde je re o dve vrste interakcija korisnika (stejkholdera): a)
interakcija menadmenta kompanija i vlasnika (akcionara), i b)
interakcija menadmenta kompanije i kreditora (banke i drugi
kreditori).
a) Eksterni korisnici koji mogu izvriti direktan uticaj na
menadment preduzea su akcionari koji poseduju obine, redovne
akcije. Redovne akcije poseduju pravo glasa putem kojeg se moe
ostvariti uticaj na kreiranje poslovne politike, ciljeve preduzea,
ali se ostvaruje i kontrola menadmenta, jer njihov opstanak zavisi
od ostvarenih poslovnih rezultata. Osnovni cilj akcionara je da
usmere menadment na generisanje pozitivnih rezultata poslovanja
kako bi se isplatile dividende ili kroz poveanje cene akcija na
finansijskom tritu ostvarili kapitalni dobici. S obzirom da
pomenuti ciljevi akcionara zavise od zaraivake sposobnosti preduzea
(neto dobitka), akcionari su zainteresovani da menadment usmerava,
rukovodi preduzee u cilju ostvarivanja to veeg dobitka. Osnovni
metod da se to postigne je da se menaderi kroz kompenzacije i
stimulativno poslovno nagraivanje veu za postignute rezultate
(ostvareni nivo dobitka).
b) Mada kreditori, po prirodi, nemaju upravljaka prava, te tako
ne mogu ostvariti uticaj na menadment kompanije, uloga kreditora u
poslovnom ivotu preduzea nije limitirana, kao to bi se to na prvi
pogled moglo tvrditi. Kreditori tite svoja ulaganja na nain to u
ugovorima o kreditu unose restriktivne klauzule kojima se zahteva
od menadmenta preduzea da odrava odgovarajue finansijske indikatore
u zadatim granicama (pokazatelj odnosa duga i sopstvenog kapitala,
pokazatelji opte, tekue likvidnosti i dr.).
-
Finansijska analiza preduzea Via Projekt u funkciji vlasnika
preduzea Jelena Miodragovi
10
Kreditori putem restriktivnih klauzula definiu granice raspodele
ostvarenog dobitka na koji nain se tite i od preterano visokog
odliva dobitka kroz dividende akcionarima. Jedna od poznatih avio
kompanija u svetu Delta Airlines ima u
postojeim kreditnim aranmanima i restriktivne klauzule koje se
odnose na zabranu uzimanja opreme u lizing i zabranu dodatnog
kreditnog zaduivanja kroz emisiju obveznica ili uzimanje bankarskih
kredita.
Na osnovu interakcija razliitih korisnika informacija, moemo
istaknuti i sledee posebne ciljeve finansijske analize:
- pruanje osnove za kontrolu i stimulativno nagraivanje
menadmenta, i - pruanje informacija za definisanje restriktivnih
klauzula i informacija o
njihovom sprovoenju. Osim pomenutog, kao poseban cilj
finansijske analize jeste i predikcija, odnosno
predvianje budue vrednosti kompanije. Investitori i kreditori
najee koriste informacije finansijske analize na ovaj nain.
Raunovodstvene informacije se koriste u statistikim modelima na
osnovu kojih se predvia sposobnost preduzea da kontinuirano posluje
(free cash flow model) ili se predvia njegov bankrot (Altmanov
Z-score model). U cilju prouavanja posebnih ciljeva analize, moramo
se vratiti na pitanje razlike izmeu vrednosti preduzea koju
procenjuju investitori i kreditori, odnosno trite (prava, sutinska
vrednost, intrinstic value) i vrednosti preduzea po knjigama
(knjigovodstvena vrednost, book value).
Kreditore prvenstveno interesuje sigurnost i pravovremenost
povraaja odobrenih kredita. S tim u vezi, danas preovladava
shvatanje da se osiguranje odobrenih kredita primarno obezbeuje
rentabilitetom, a sekundarno visinom neto imovine.
Dravni organi mogu u odreenim situacijama da zahtevaju od
pojedinih preduzea odreene analitike izvetaje. Na primer, kada
nadleni dravni organi razmatraju i ocenjuju poslovanje javnih
preduzea, zatim kada drava uestvuje u ekonomsko-finansijskoj
konsolidaciji nekih preduzea.
Statistiki organi koriste izvorne bilansne informacije za izradu
drutvenih rauna, odnosno za izraunavanje drutvenog proizvoda
nacionalnog dohotka. Pored toga, oni mogu zahtevati od preduzea
odreene analitike pokazatelje koji su produkt finansijske analize,
ija je statistika obrada i praenje predvieno programom statistikih
istraivanja.
Privrednim komorama i poslovnim udruenjima su potrebne analize o
efikasnosti poslovanja i ekonomsko-finansijskom poloaju znaajnih
preduzea, na osnovu kojih se moe sagledati njihovo mesto u okviru
grupacije ili grane.
Sindikat je zainteresovan za politiku raspodele u preduzeu,
sigurnost radnih mesta i perspektivu zapoljavanja novih
radnika.
Konkurenti ele informacije na bazi kojih mogu da ocene razlike u
finansijskom i rentabilitetnom poloaju i njihove uzroke.
Brojni specijalizovani svetski asopisi iz oblasti privredne
publikacije praktikuju da objavljuju godinje liste znaajnih
analitikih pokazatelja izraunatih na nivou privredne grane, odnosno
grupacije.
-
Finansijska analiza preduzea Via Projekt u funkciji vlasnika
preduzea Jelena Miodragovi
11
1.2. TEHNIKA FINANSIJSKE ANALIZE
Finansijska analiza vri se da bi se sagledala finansijska
situacija preduzea, koja je osnovno polazite za finansijsko
planiranje. Zavisno od korisnika, ciljevi finansijske analize mogu
da budu interni i eksterni. Interni su vezani za samo preduzee,
radi poboljanja upravljanja poslovanjem usklaenosti finansijske
politike sa potrebama preduzea. Eksterni ciljevi finansijske
analize pokazuju finansijsku sliku preduzea za potrebe kreditora i
ostalih poverilaca.
Svako preduzee koje namerava da se razvija, ulae u obrtnu
imovinu, opremu, razvoj proizvodnje, neophodno je da raspolae
dovoljnim iznosom gotovine za te svrhe. Svi zainteresovani za
poslovni uspeh preduzea, poevi od finansijskog menadera, akcionara,
zaposlenih, dobavljaa, drave i dr., oslanjaju se na finansijske
izvetaje koji pruaju informacije o poslovanju preduzea.
Analiza finansijskih izvetaja bavi se ocenom finansijskog stanja
i upravljanjem obrtnim kapitalom. Finansijska analiza, pre svega,
mora da prati izvravanje finansijskih planova kojima su predvieni
naini upravljanja obrtnim kapitalom, obim i vrste finansiranja.
Obrtni kapital trebalo bi da se koristi na nain da se raspoloiva
imovina upotrebljava efikasno ako je cilj finansijske politike
ostvarenje vee vrednosti kapitala. Manji obim obrtnog kapitala
svakako ograniava veu proizvodnju i prodaju, dok vei obim
podrazumeva vee stope prinosa na kapital. Poveanje obrtnog kapitala
koji se oekuje kao rezultat poslovanja govori o stopi prinosa,
odnosno o tome da li je i koliko ostvarena zarada po jednoj novanoj
jedinici ulaganja.
Prvo od ega se polazi pri oceni finansijskog stanja preduzea su
sledei finansijski izvetaji: bilans stanja, bilans uspeha, izvetaj
o novanim tokovima, i analiza o izvorima i upotrebi sredstava. Sa
stanovita finansijske analize izuzetno je znaajna priprema
finansijskih izvetaja, u smislu saimanja pojedinih bilansnih
pozicija i njihovog adekvatnog grupisanja za potrebe analize. U tu
svrhu, pozicije u bilansu
stanja se najee u aktivi grupiu prema principu opadajue
likvidnosti, a u pasivi prema principu rastue dospelosti.
-
Finansijska analiza preduzea Via Projekt u funkciji vlasnika
preduzea Jelena Miodragovi
12
1.3. VRSTE FINANSIJSKIH ANALIZA
U teoriji i praksi, razlikuje se vie vrsta finansijske analize u
zavisnosti od odabranih kriterijuma. Najee korieni kriterijumi
su:
1. korisnici analize, 2. predmet analize, 3. vreme posmatranja
(period obuhvaen analizom), 4. nain pripremanja bilansa za analizu
i 5. metode (instrumenti) analize.
1. Polazei od korisnika, analize diferenciramo na internu i
eksternu finansijsku analizu. Prethodna objanjenja o ciljevima
finansijske analize i zahtevima internih i eksternih korisnika
pruaju osnovu za identifikovanje slinosti i razlika izmeu jedne i
druge. U osnovi izmeu ovih dveju vrsta analiza nema dijametralnih
razlika. Naime, obe polaze od istih optih ciljeva, imaju isti
predmet ispitivanja, a za njihovo objanjenje mogu se koristiti iste
metode, odnosno isti instrumenti. Meutim, kada je u pitanju interna
finansijska analiza treba istai da ona, po pravilu, ima vie
parcijalnih ciljeva, ispituje vei broj pojava, koristi obimniji
fond podataka, samim tim prua vie informacija. Nasuprot njoj,
eksterna finansijska analiza, uglavnom, ima manji broj posebnih
ciljeva, upotrebljava skromniji fond podataka, obrauje ui fond
pitanja, te zato ima manju informacionu mo.
U finansijskom smislu sposobnost generisanja nove vrednosti
poistoveuje se sa finansijskom kondicijom preduzea, odnosno
primarnim obezbeenjem interesa vlasnika i kreditora preduzea.
Naime, investitori ili kreditori e se teko odluiti na ulaganja u
preduzee iji je prinos na uloeni kapital minimalan, jer to ne prua
dovoljno garancije da e obaveze po osnovu angaovanog kapitala biti
u celosti i na vreme isplaene.
Sa aspekta vlasnika trajnih uloga u preduzee, svakako je poeljan
rast stope prinosa na sopstveni kapital jer ukazuje na mogunost
budueg rasta preduzea ili ostvarenja visokih prinosa po osnovu
kapitala. Sa aspekta vlasnika obinih akcija preduzea, poeljan je
rast zarade po akciji jer ukazuje bilo na visoke prinose kroz
dividende bilo na mogunost budueg rasta preduzea.
2. Prema predmetu (objektu) analize, razlikujemo analizu bilansa
stanja (analizu
finansijske situacije), analizu bilansa uspeha (analizu
uspenosti poslovanja) i analizu bilansa tokova gotovine. Prva je
usmerena na ispitivanje i ocenu rentabilnosti
uloenog kapitala. Iako je mogue izvriti samo analizu bilansa
stanja ili bilansa uspeha, u teoriji i praksi preovladava shvatanje
da se radi o komplementarnim, a ne o
nezavisnim analizama. Naime, kompleksna ocena finansijskog
stanja i rentabilnosti
poslovanja preduzea zahteva da se simultano sprovedu obe
analize. Posmatrano sa stanovita predmeta, trea vrsta analize je
analiza tokova gotovine. Ona se bavi ispitivanjem priliva i odliva
novanih sredstava, prevashodno u funkciji ocene likvidnosti.
-
Finansijska analiza preduzea Via Projekt u funkciji vlasnika
preduzea Jelena Miodragovi
13
3. Sa stanovita vremena posmatranja, tj. perioda obuhvaenog
analizom razlikuju se statika (analiza stanja) i dinamika analiza
(analiza razvoja). Statika analiza ispituje bilans stanja na tano
odreeni dan, odnosno bilans uspeha za jedan obraunski period.
Dinamika analiza se bavi ispitivanjem i komparacijom niza
sukcesivnih bilansa stanja i uspeha, to prua mogunost za
identifikaciju trenda u odnosu na statiku analizu.
4. Prema kriterijumu koji uzima u obzir nain pripremanja bilansa
stanja i uspeha za analizu, diferencira se analiza: bilansa
izraenih u apsolutnim brojevima, bilansa prezentiranih u relativnim
brojevima i bilansa prikazanih u formi grafikona.
Danas je opte prihvaeno da se u postupku pripreme podataka za
analizu, koriste sva tri naina prikazivanja. Naime, veina
programskih paketa za finansijsku analizu pomou kompjutera to
omoguava brzo i jednostavno. Samo na taj nain se obezbeuje
integralno i pregledno prezentovanje baznih finansijskih izvetaja
pripremljenih za analizu.
5. Imajui u vidu metode (instrumente) tj. postupke analize,
razlikujemo: racio analizu, analizu pomou neto obrtnog fonda,
analizu bilansa novanih tokova (cash flow analizu), analizu bilansa
tokova finansijskih sredstava (funds flow analizu), vizuelnu
analizu i raun pokria.4
Instrumenti i postupci analize bilansa - U instrumente i
postupke analize bilansa
spadaju: vizuelna analiza bilansa, analiza bilansa pomou rauna
pokria, racio analiza, analiza bilansa pomou neto obrtnog fonda,
Cash Flow analiza i Funds Flow analiza.
1.4. FINANSIJSKA ANALIZA I POKAZATELJI POSLOVANJA
Finansijska analiza bavi se istraivanjem funkcionalnih odnosa
koji postoje izmeu odreenih pozicija u bilansu stanja i bilansu
uspeha, da bi se omoguila verodostojna ocena finansijskog poloaja i
aktivnosti preduzea. Za analizu finansijskog stanja koriste se
odreena pravila finansiranja izraena u vidu racia, koeficijenata i
drugih pokazatelja poslovanja, kojima se sumiraju finansijski
podaci o stanju poslovanja.
Informacije iz bilansa uspeha, iznos prihoda, rashoda i dobit, i
informacije iz bilansa
stanja, o vrednosti imovine, obavezama, i neto vrednosti imovine
u odreenom periodu, osnova su za izraunavanje finansijskih racia
koji se odnose na ostvarene rezultate i ukazuju na nivo rizika u
poslovanju. Izraunavanjem finansijskih racia meri se i ocenjuje
svaki rizik u poslovanju.
Imajui u vidu da finansijski izvetaji sadre veliki broj
podataka, ovi podaci grupiu se radi finansijske analize da bi se
dobio jasan i pregledan uvid u finansijsko stanje i
da bi se mogli koristiti za izraunavanje racia ili pokazatelja
poslovanja. Koriste se samo oni podaci koji su bitni za
izraunavanje kljunih finansijskih racia. Kada preduzee, na primer,
trai kredit od banke, za oekivati je da e banku da interesuju
pokazatelji zaduenosti i sposobnosti preduzea da vraa dug i plaa
kamatu.
4 Stojiljkovi M., Krsti J.: Finansijska analiza, str. 16-17
-
Finansijska analiza preduzea Via Projekt u funkciji vlasnika
preduzea Jelena Miodragovi
14
Finansijska analiza je, u osnovi, racio analiza izraena u
prostoj matematikoj formuli kroz odnos jedne bilansne pozicije
prema drugoj. Odnose izmeu bilansnih pozicija koji se izraavaju
racio brojevima korisno je stalno proveravati pomou unapred
postavljenih normi ili standarda da bi se izvrila ocena o
finansijskom stanju preduzea i buduim tendencijama. Pri analitikoj
interpretaciji racio brojeva nekog preduzea, analitiaru obino stoje
na raspolaganju jedan ili vie od sledeih standarda, koje moe
koristiti alternativno ili komplementarno:
racio brojevi zasnovani na poslovnoj prolosti svakog pojedinanog
preduzea,
racio brojevi utvreni na bazi informacija iz tekueg
operativno-finansijskog plana preduzea, koji odraavaju proteklo
iskustvo preduzea korigovano za oekivane promene u nastupajuem
planskom periodu,
racio brojevi privredne grane kojoj pripada preduzee.5
Zavisno od toga emu treba da slue, svi racio brojevi mogu se
klasifikovati u nekoliko grupa pokazatelja poslovanja ili
finansijskih pokazatelja, a to su:
pokazatelji likvidnosti,
pokazatelji aktivnosti,
pokazatelji finansijske strukture,
pokazatelji rentabilnosti,
pokazatelji prinosa po akciji,
finansijski leverid, Dipon sistem analize.6
Navedeni pokazatelji nisu jedini i njihov redosled nije
nepromenljiv. Na primer, kod
kreditne analize na prvom mestu su svakako racia finansijskog
leverida. Meutim, veina autora na prvo mesto stavlja pokazatelje
likvidnosti, pre svega zato to su pokazatelji likvidnosti
kriterijum ne samo primarne sigurnosti i zatite poverioca, ve
opstanka preduzea.
Na primer, prilikom razmatranja odluke o kratkoronom
kreditiranju, poslovna banka je zainteresovana da najpre sazna
pokazatelje likvidnosti preduzea. Banka na toj osnovi ocenjuje
mogui stepen rizika ulaganja svojih sredstava. Da li e preduzeu
odobriti traeni kredit ili ne, zavisi ne samo od tekueg racia
likvidnosti, nego i od procene neto obrtnog kapitala, koji je kao
izvor finansiranja izvesna garancija za
zatitu interesa kratkoronih poverilaca.
5 Hrusti H.: Finansijski mendment, Alfa-graf NS, Novi Sad, 2005.
str. 48
6 Hrusti H.: Finansijski mendment, Alfa-graf NS, Novi Sad, 2005.
str. 49
-
Finansijska analiza preduzea Via Projekt u funkciji vlasnika
preduzea Jelena Miodragovi
15
II PRIMER FINANSIJSKE ANALIZE NA PREDUZEU VIA PROJEKT
U ovom delu rada bie prikazan primer finansijske analize na
preduzeu Via Projekt. Detaljnije e biti prikazani osnovni podaci o
preduzeu Via Projekt, analiza graevinskog trita i pokazatelji
finansijske analiza preduzea Via Projekt.
2.1. OPTI PODACI O PREDUZEU VIA PROJEKT
Firma "Via Projekt" d.o.o je osnovana 2001. godine. Sedite firme
se nalazi u Ustanikoj 128a u Beogradu, u Poslovnom centru Koum. Sa
svojih 14 strunjaka u stalnom radnom odnosu, za proteklih 12 godina
firma je bila angaovana na velikim, znaajnim projektima od interesa
za gradove i Republiku. Via Projekt je preduzee za projektovanje,
inzenjering i konsalting. Poseduje veliku licencu firme:
7
- P131G2- izrada tehnike dokumentacije projekata saobraajnica za
dravne puteve prvog i drugog reda, putne objekte i saobraajne
prikljucke na ove puteve i granine prelaze,
- P131C1- izrada saobraaja i saobraajne signalizacije za dravne
puteve prvog i drugog reda, putne objekte i saobraajne prikljuke na
ove puteve i granine prelaze
- P132G1- izrada projekata graevinskih konstrukcija za putne
objekte (mostove) za dravne puteve prvog i drugog reda, putne
objekte i saobraajne prikljuke na ove puteve i granine prelaze
Struktura zaposlenih u firmi je sledea: diplomirani inenjeri
graevine.....................8 diplomirani inenjeri
saobraaja...................2 diplomirani inenjer
arhitekture....................2 ekonomista
..................................................2
Pored stalno zaposlenih, povremeno sa ugovorom o delu ili kao
kooperanti
angaovani su inenjeri: geodezije
geologije
hidrogeologije
hidrotehnike
eksperti za ekologiju
U svom dvanaestogodinjem radu, firma "Via Projekt" d.o.o je
ostvarila vrlo dobre poslovne kontakte i sa najveim projektantskim
firmama u R. Srbiji, i sa istima radi bilo kao kooperant ili pak
nosilac posla, ostvarujui uspenu saradnju na obostrano
zadovoljstvo.
7 Firma Via Projekt
-
Finansijska analiza preduzea Via Projekt u funkciji vlasnika
preduzea Jelena Miodragovi
16
Potujui Investitore, a cenei znanje i strunost, u proteklom
periodu uradjeno je: 200 km projekata rehabilitacije magistralne i
regionalne mree puteva 200 km projekata pojaanog odravanja 40
mostova (Idejnih i Glavnih)
10 raskrsnica (prva je uradila krune raskrsnice u Srbiji) 100
projekata saobraajne signalizacije, kako trajne tako i privremene
20 klizita 20 opasnih mesta
vie platoa, parkinga, prilaza, uredjenja povrina.....
Navodimo neke od bitnijih projekata kao to su: Izrada Glavnog
graevinskog projekta na magistralnom putu M-21, deonica:
Borova Glava-Uvac, od km 258+552,00 do km 276+125,00 - L=17,57
km
Izrada Glavnog projekta rehabilitacije puta M-21, deonica:
Uvac-Nova Varo, L=10 km
Izrada Idejnih i Glavnih projekata 6 mostova na deonici Borova
Glava-Uvac
Izrada tehnike dokumentacije radova na pojaanom odravanju
(poboljanju) javnog puta M-22, Ue-Biljanovac, L=14,63 km
Izrada projektne dokumentacije za nivo Generalnog i Glavnog
projekta rekonstrukcije deonica magistralnog puta za
Niki-Podgorica, deonica: Paprati-Bogetii
Izrada Glavnog projekta regionalnog puta R-226, deonica:
Kraljevo-aak, L= 12km
Izrada izmene projekta rehabilitacije puta M-5,
Kraljevo-Kruevac, L= 37 km
Pored projektovanja, firma je angaovana na kontroli - nadzoru
nad izvoenjem radova. Ovako formirano preduzee "Via Projekt" d.o.o
ima potrebnu opremu i ljude za samostalno obavljanje veine poslova.
Trudei se, da ne samo odri korak za drugim firmama, ve da radi na
novim tehnologijama, standardima i dostignuima, prihvata i nudi
raznovrsnu saradnju, kako Investitorima, tako i Izvoaima,
projektantskim kuama, uz napomenu da ima kontakte i ponude za
saradnju sa znaajnim firmama iz Italije, panije i Crne Gore.
-
Finansijska analiza preduzea Via Projekt u funkciji vlasnika
preduzea Jelena Miodragovi
17
Tabela 1. Skrni Bilns stnj prduz VIA PROJEKT z prid d 2009. d
2011. gd. BILNS STNJ
PZICI KTIV u 000 dinr
2009. gd. 2010. gd. 2011.gd.
Stln imvin 15968 14110 14278
I Nuplni upisni kpitl 61 61 61
II Nmtriln ulgnj 670 897 1960
III Nkrtnin, pstrnj, prm i bilk srdstv 15237 13152 12257
IV Dugrni finnsiski plsmni
B brtn imvin 25838 25817 24556
I Zlih 487 1092 736
II Krtkrn ptrivnj i plsmni i gtvin 25351 24725 23820
Kupci 10183 12965 12962
III dln prsk srdstv V Pslvn imvin 41806 39927 38834
G Gubitk iznd visin kpitl
D Ukupn ktiv 41806 39927 38834
Vnpslvn ktiv
PZICI PASIVE u 000 dinr
2009. gd. 2010. gd. 2011. gd.
Kpitl 38965 38078 37225
I snvni i stli kpitl 354 354 354
II Nuplni upisni kpitl 61 61 61
III Rzrv
IV Rvlrizcin rzrv
V Nrsprn dbit 38550 37663 36810
VI Gubitk
VII tkupljn spstvn kci
B Dugrn rzrvisnj i bvz 2841 1849 1609
I Dugrn rzrvisnj
II Dugrn bvz
III Krtkrn bvz 2841 1849 1609
1. Krtkrni krditi
2. bvz iz pslvnj
-Dbvlji
~stl bvz iz pslvnj
3. bvz p snvu PDV i stlih vnih prihd
4. stl krt. bvz i PDV
IV dln prsk srdstv
V Ukupn psiv 41806 39927 38834
VI Vnpslvn psiv
Izvor: Firma "Via Projekt" Bilans stanja i uspeha 2009-2011
god
-
Finansijska analiza preduzea Via Projekt u funkciji vlasnika
preduzea Jelena Miodragovi
18
Tabela 2. Priprmljni, skrni bilns stnj prduz VIA PROJEKT z
prid
d 2009. d 2010. gdin. BILNS USPH
u 000 dinara
2009. gd. 2010. gd. 2011. gd.
Prihdi i rshdi iz rdvng pslvnj
I Pslvni prihdi 37212 49651 41163
II Pslvni rshdi 31598 35378 32517
III Pslvn dbit 5614 14273 8646
IV Pslvni gubitk
V Finnsiski prihdi 705 803 425
VI Finnsiski rshdi 0 46 354
VII stli prihdi 1 26 1222
VII I stli rshdi 195 397 256
IX Dbit iz rdvng pslvnj 6125 14659 9683
X Gubitk iz rdvng pslvnj
B Vnrdn stvk
I Vnrdni prihdi
II Vnrdni rshdi
III Dbit p snvu vnrdnih stvki
IV Gubitk p snvu vnrdnih stvki
v Dbit pr przivnj 6125 14659 9683
g Gubitk pr przivnj
d Prz n dbit 0 1259 1522
Nt dbitk 6125 13400 8161
Nt gubitk
Ukupn prihd
Ukupn rshd
Izvor: Firma "Via Projekt" Bilans stanja i uspeha 2009-2011
god
Iz izvetaja se vidi da su prihodi, bruto dobit i neto dobit u
2010. godini u porastu u odnosu na 2009. godinu ali u 2011. godini
imaju tendenciju pada u odnosu na 2010.
godini to je prouzrokovano ekonomskom krizom u zemlji.
-
Finansijska analiza preduzea Via Projekt u funkciji vlasnika
preduzea Jelena Miodragovi
19
2.2 ANALIZA GRAEVINSKOG TRITA Sa svojim strunjacima, za
proteklih 12 godina preduzee Via Projekt je bilo angaovano na vrlo
velikim, znaajnim projektima od interesa za gradove i Republiku. U
odnosu na ostale graevinske firme preduzee Via Projekt spada u
prvih 10 graevinskih firmi po svim finansijskim pokazateljima. S
obzirom na veliki broj preduzea, Via Projekt zauzima znaajno mesto
u graevinarstvu u Beogradu i Srbiji.
8
Sada u prikazati nekoliko najveih projekata i njihove vrednosti
od 2004-2010 godine
9:
- Izrada Glavnog graevinskog projekta na magistralnom putu M-21,
deonica: Borova Glava-Uvac, od km 258+552,00 do km 276+125,00-
L=17,57 km
= 14.553.960,00 din. - 2004 godine
- Izrada Glavnog projekta rehabilitacije puta M-21, deonica:
Uvac-Nova Varo, L=10 km = 3.891.787,50 din. - 2005
- Izrada tehnike dokumentacije radova na pojaanom odravanju
(poboljanju) M-22, Ue-Biljanovac, L=14,63 km = 15.571.586,00 din. -
2008 godine
- Izrada projektne dokumentacije za nivo Generalnog i Glavnog
projekta rekonstrukcije deonica magistralnog puta za
Niki-Podgorica, deonica: Paprati-Bogeti = 78.100,00 eura 2008
godine
- Izrada Glavnog projekta regionalnog puta R-226, deonica:
Kraljevo-aak, L= 12km = 5.097.600,00 din. - 2007 godine
- Izrada izmene projekta rehabilitacije puta M-5,
Kraljevo-Kruevac, L= 37 km = 16.066.880,00 din. - 2007 godine
- Izrada Glavnog projekta pojacanog odrzavanja puta M-25.1,
deonica: Veliko Gradiste-Pozarevac, L=9.31 km = 6.904.416,00 din. -
2010 godine
- Izrada Glavnog projekta pojacanog odrzavanja (poboljsanja)
puta R-234, deonica: Saronje-Dramici, L=5.1 km = 1.865.000,00 din.
- 2010 godine
- Izrada Glavnog projekta rehabilitacije drzavnog puta I reda
M-5, Uzice-Pozega, L= 4,92 km = 3.193.080,00 din - 2010 godine
Tabela 3. Poslovni prihodi, poslovna dobit i neto dobitak
preduzea VIA PROJEKT
od 2009-2011 godine
u 000 din.
2009 2010 2011
Pslvni prihdi 37212 49651 41163 Pslvn dbit 5614 14273 8646 Nt
dbitk 6125 13400 8161 Izvor: Bilans uspeha za 2009, 2010, 2011
godinu preduzea "Via Projekt"
Preduzee je ostvarilo pozitivne rezultate u protekle 3 godine na
tritu graevinarstva, u odnosu na veliki broj preduzea koja su
poslovala sa negativnim poslovnim rezultatima.
10
8 Plan poslovanja preduzea Via Projekt2002-2007, 2008-2011
9 Firma Via Projekt
10 Intervju sa direktorom Duanom Damjanoviem, 15.12.2012.
Preduzee Via Projekt
-
Finansijska analiza preduzea Via Projekt u funkciji vlasnika
preduzea Jelena Miodragovi
20
2.2.1. ANALIZA TRITA U GRAEVINARSTVU NA PODRUJU SRBIJE
Gradjevinska privreda je veoma vana privredna grana za
funkcionisanje privrede u celini. Od svog postanka, ova privredna
grana je povezana sa svim oblicima ivota i rada. Razvojem
proizvodnih snaga drutva, gradjevinarstvo postaje znaajna privredna
oblast, povezana sa velikim brojem privrednih delatnosti (vie od 30
delatnosti), ije proizvode koristi kao sredstvo za rad ili
materijal za izgradnju i ugradnju u gradjevinske objekte.
Nekada jedna od najekspanzivnijih i najpropulzivnijih izvoznih
privednih grana,
profitabilno i visoko akumulativno srpsko gradjevinarstvo, danas
deli sudbinu ukupne
privredne situacije u zemlji.
Gradjevinsku privredu Srbije pratimo kroz:11
izvodjenje gradjevinskih radova gradjevinsku operativu stambenu
privredu
industriju gradjevinskog materijala
Prema poslednjim raspoloivim podacima, gradjevinsku privredu
Srbije ini oko 11.530 privrednih drutava, sa oko 116.760 radnika.
Gradjevinarstvo uestvuje u ukupnom broju privrednih drutava sa
13,1%. Gradjevinarstvo uestvuje u ukupnom broju zaposlenih sa
11,8%.
12
Izvodjenje gradjevinskih radova gradjevinska operativa
obuhvata:13 projektovanje, inenjering i drugi srodni arhitektonski
i inenjerski poslovi.
Ova oblast obuhvata 3.265 privredna drutva sa 18.300 radnika.
visokogradnja (koju ine delatnosti: ruenje objekata - zemljani
radovi,
ispitivanje terena buenjem i sondiranjem, grubi gradjevinski
radovi i specifini radovi) obuhvata stambenu izgradnju, izgradnju
hotela, poslovnih zgrada, poslovnih centara, zgrade za saobraaj i
telekomunikacije, industrijske zgrade, skladita i drugo. Ovu oblast
ine 2.690 privrednih drutava sa 31.235 radnika.
niskogradnja i hidrogradnja (koju ine delatnosti: izgradnja
saobraajnica, pista i sl, izgradnja hidroenergetskih objekata i
ostali gradjevinski i
specijalizovani radovi) obuhvata infrastrukturne objekte kao to
su: autoputevi, putevi i ulice, eleznike pruge, aerodromske piste,
mostovi, vijadukti, tuneli i podzemni prolazi, luke, plovni kanali,
brane i ostali
hidrogradjevinski objekti, cevovodi, komunikacioni i elektrini
vodovi. Ova oblast obuhvata 1.210 privredih drutava sa 34.356
radnika.
zanatsko zavrni radovi (ine delatnosti: postavljanje elektrinih
instalacija i opreme, izolacioni radovi, postavljanje cevnih
instalacija, ostali instalacioni
radovi, malterisanje, ugradnja stolarije, postavljanje podnih i
zidnih obloga,
bojenje i zastakljivanje i ostali zavrni radovi) predstavljaju
prateu delatnost visokogradnji i niskogradnji. Ova oblast obuhvata
2.245 privredna drutva sa 17.060 radnika.
ostale delatnosti (ovde spadaju: iznajmljivanje gradjevinske
opreme, razvoj projekata o nekretninama, prostorno planiranje,
tehniko ispitivanje i analize). Ova oblast obuhvata 1.250
privrednih drutva sa 1.555 radn
11
http://www.pks.rs/PrivredaSrbije.aspx?id=7 12
http://www.pks.rs/PrivredaSrbije.aspx?id=7 13
http://www.pks.rs/PrivredaSrbije.aspx?id=7
-
Finansijska analiza preduzea Via Projekt u funkciji vlasnika
preduzea Jelena Miodragovi
21
Stambena privreda
Stambena izgradnja treba da zadovolji potrebe sadanjih kao i
buduih generacija, pod uslovom da se zgrade grade fleksibilnije i
po standardima koji e odgovarati utvrdjenim medjunarodnim
propisima. Jedan od znaajnijih razvojnih projekata Republike Srbije
je izgradnja stambenog prostora koji je egzistencijalna potreba
na
celoj teritoriji Srbije. Potreba za izgradnjom stanova i
reavanje stambenog problema je evidentna posledica kretanja
stanovnitva, formiranje novih mladih domainstava, kao i zamena
dotrajalog i stambenog fonda loeg kvaliteta.
Prema izvrenim analizama trita nekretninama i drugih
pokazatelja, broj potrebnih stanova godinje, u Srbiji je iznad
25.000, a trenutno je preko 300.000 domainstava koja nemaju reeno
stambeno pitanje.
Industrija gradjevinskog materijala (ine delatnosti: vadjenje
kamena za gradjevinarstvo, proizvodnju bitumenskih materijala,
opeke i crepa od gline, cementa,
krea, proizvoda od betona, proivoda od gipsa, gotove betonske
smee, maltera, vlaknasto cementnih proizvoda, drugih proizvoda od
gipsa, seenje, oblikovanje i obrada kamena) je u direktnoj
zavisnosti od obima izvodjenja gradjevinskih radova,
a posebno u visokogradnji stambenoj izgradnji. Ova gradjevinska
oblast obuhvata oko 720 privrednih drutava i zapoljava oko 12.100
radnika.14
Postoji strateko opredeljenje da Srbija u budunosti znaajno
povea izvoz usluga, posebno inenjerskih i drugih intelektualnih
usluga. Uspehe koje je Srbija ostvarila poslednjih nekoliko
decenija u oblasti gradjevinarstva predstavljaju dobru osnovu
za
takav razvoj.15
Kada govorimo o industriji gradjevinskog materijala,
najznaajniji proizvodi sa izvoznim potencijalom su cement, opeka
(cigla i crep), kre, tehniki kamen, gradjevinsko-arhitektonski
kamen, ljunak i pesak.
14
http://www.pks.rs/PrivredaSrbije.aspx?id=7 15
http://www.pks.rs/PrivredaSrbije.aspx?id=7
-
Finansijska analiza preduzea Via Projekt u funkciji vlasnika
preduzea Jelena Miodragovi
22
2.2.2. POSLOVANJE GRAEVINSKE PRIVREDE GRADA BEOGRADA U 2009.
GODINI
Makroekonomska kretanja u periodu januar - septembar 2009.
godine karakteriu nepovoljnije tendencije zapoete u drugoj polovini
2008. Pad domae i svetske tranje, usporavanje kreditne aktivnosti
banaka i stranih direktnih investicija, uticali su na pad privredne
aktivnosti u 2009. godini.
16
Pad privredne aktivnosti proteklih devet meseci najvie je
pogodio industriju, izvoz, uvoz, graevinarstvo, unutranju trgovinu.
Prema podacima Republikog zavoda za statistiku, vrednost izvedenih
graevinskih radova izvoaa iz Republike Srbije u prvih est meseci
2009. godine smanjena je za 12,4% u odnosu na isti period 2008.
godine. Vrednost izvedenih radova u II kvartalu 2009. godine je
smanjena za 15,8% u
odnosu na II kvartal 2008. godine.
Od ukupne vrednosti izvedenih radova u II kvartalu 2009.
vrednost radova na
teritoriji Srbije iznosi 91,7%, a u inostranstvu 8,3%. Najveu
graevinsku aktivnost zabeleili su izvoai iz Beograda, 51% od ukupne
vrednosti izvedenih radova. Vrednost ugovorenih radova izvoaa
Srbije u II kvartalu 2009. godine opala je za 47,5% u odnosu na II
kvartal 2008. godine.
17
Graevinarstvo, odnosno stanogradnja je najvie pogoena krizom. U
prethodnih nekoliko godina, rast se prvenstveno zasnivao
zahvaljujui stranim direktnim investicijama. Rast graevinske
delatnosti bio je praen i rastom cena nekretnina, koji nije bio
zasnovan na unutranjoj (prinosnoj) vrednosti projekata, ve na
preteranoj tranji za nekretninama. Rast cena je bio signal
graevinarima da nastave dalje sa gradnjom.
Dolo je do preteranog investiranja u nove objekte, posebno u
stambene i poslovne objekte. Dobar deo ovih stambenih i poslovnih
objekata se verovatno ne bi mogao
lako prodati i da nije dolo do velike ekonomske krize. Usled
krize dolo je prvo do usporavanja, a potom i zaustavljanja gradnje
i onih objekata koji imaju dugoronu perspektivu. 18
Veliki kapital je vezan za zavrene neprodate stanove, za
obustavljene graevinske radove. Izvori ovog kapitala su uglavnom u
bankarskim kreditima. Ako se radovi u
toku ne nastave i ukoliko ve zavreni objekti ne prodaju, nee
biti mogue otplatiti kredite, to bi neke graevinske firme dovelo do
bankrotstva. To bi imalo negativan uticaj na bankarski sektor. S
toga je Vlada u septembru donela Program podrke graevinskoj
industriji sa primenom od oktobra 2009. godine kroz mere
subvencionisanja stambenih kredita, kroz poboljanje uslova
stambenog kreditiranja graana i dugorono stambeno kreditiranje. vim
merama se oekuje podsticanje upoljavanja veeg kapacitata domae
graevinske industrije i intenzivnija graevinska aktivnost.
Prema podacima Gradskog zavoda za informatiku i statistiku u
Beogradu je krajem
juna 2009. godine bilo registrovano ukupno 106.414 privrednih
subjekata, od ega 51.224 privrednih drutava i 55.190 preduzetnika.
16
http://www.kombeg.org.rs/Komora/udruzenja/UdruzenjeGradjevinarstva.aspx?veza=1303
17
http://www.kombeg.org.rs/Komora/udruzenja/UdruzenjeGradjevinarstva.aspx?veza=1303
18
http://www.kombeg.org.rs/Komora/udruzenja/UdruzenjeGradjevinarstva.aspx?veza=1303
-
Finansijska analiza preduzea Via Projekt u funkciji vlasnika
preduzea Jelena Miodragovi
23
Tabela 4. Stanje privrednih subjekata po sektorima privrede
http://www.kombeg.org.rs/Komora/udruzenja/UdruzenjeGradjevinarstva.aspx?veza=1303
Prema broju dozvola koje su izdate u februaru 2009. godine,
prijavljena je izgradnja
1.068 stanova s prosenom povrinom 65,1 m. Broj stanova, prema
izdatim dozvolama, vei je za 18,9 odsto nego u februaru 2008. Od
ukupnog broja stanova u stambenim zgradama, 12,4 odsto stanova bie
graeno u zgradama s jednim stanom, s prosenom povrinom 127,1 m, a
82,3 odsto stanova bie graeno u zgradama s tri i vie stanova i
njihova prosena povrina bie znatno manja i iznosie 55,8 m.
U februaru 2009. izdato je 587 graevinskih dozvola, to je za
18,2 odsto manje u odnosu na februar prethodne godine. Indeks
predviene vrednosti u februaru 2009. manji je za 15,0 odsto u
odnosu na februar 2008.
19
Posmatrano prema vrsti graevina, u februaru 2009. izdato je 81,8
odsto dozvola za zgrade i 18,2 odsto za ostale graevine. Ako se
posmatraju samo zgrade, 73,5 odsto odnosi se na stambene i 26,5
odsto na nestambene zgrade, dok se kod ostalih
graevina najvei deo odnosi na cevovode, komunikacione i
elektrine vodove, ak 84,1 odsto.
Vrednost radova novogradnje u februaru 2009. iznosi 76,2 odsto
od ukupne
predviene vrednosti radova. Najvea graevinska aktivnost,
posmatrano prema okruzima, zabeleena je u gradu Beogradu i iznosi
23,8 odsto od predviene vrednosti radova novogradnje. Slede
Junobaki okrug, 9,5 odsto, Zapadnobaki okrug, 8,0 odsto, Raki
okrug, 7,9 odsto, i Niavski okrug, 6,5 odsto, dok se uea ostalih
okruga kreu od 0,1 do 6,2 odsto.20
Preko 30 odsto proizvodnje u Srbiji potie iz sektora
graevinarstva, a stanje je u ovoj grani privrede alarmantno. U
niskogradnji stanje je neto bolje zahvaljujui najavi izgradnje
Koridora 10 i drugih manjih projekata infrastrukture. U 2008.
godini
ugaeno je 2.000 graevinskih preduzea i bez posla je ostalo
20.000 zaposlenih u graevinarstvu Srbije.21
19
http://www.kombeg.org.rs/Komora/udruzenja/UdruzenjeGradjevinarstva.aspx?veza=1303
20
http://www.kombeg.org.rs/Komora/udruzenja/UdruzenjeGradjevinarstva.aspx?veza=1303
21
http://www.kombeg.org.rs/Komora/udruzenja/UdruzenjeGradjevinarstva.aspx?veza=1303
-
Finansijska analiza preduzea Via Projekt u funkciji vlasnika
preduzea Jelena Miodragovi
24
Reenje moe biti u okretanju tritima gde je nekada nae
graevinarstvo u velikoj meri bilo prisutno i gde se i sada
najavljuju projekti u veem obimu, poput Alira ili Iraka, biveg
SSSR-a i sl. Stoga je neophodno obezbediti garancije od banaka, ali
i stvoriti uslove na domaim projektima da se naa preduzea vode kao
nosioci radova, a ne samo kao podizvoai, to je najei sluaj. Iako
najvei broj nije u stanju da sam iznese projekat veih razmera,
mogue je projekte deliti u nekoliko delova gde bi na svakom mogla
da se obezbedi referenca koja bi ipak imala nekog znaaja za
investitora u inostranstvu. Sada je praksa da se kao nosioci
pojavljuju direkcije, NIP,
itd, a graevinska preduzea ostaju u senci.
U celoj privredi je situacija ozbiljna: 30 odsto poljoprivede,
30 odsto graevinarstva, ak i do 70 odsto u elektro i metalskoj
industriji sada je zaustavljeno. ak 80 odsto graevinskih preduzea
ima problem sa likvidnou iako uspeno posluju. Banke im blokiraju
raune iako imaju sklopljene ugovore i rade na projektima, ali ne
mogu da naplate dugovanja. S toga gradjevinari Srbije od Vlade
zahtevaju:
22
izmirenje potraivanja iz 2008. godine do polovine 2009. ukoliko
ovo nije mogue, moe se napraviti zakonski okvir da potraivanja budu
regulisana kroz naplatu poreza, doprinosa, itd., kako bi se tim
putem vratila dugovanja
drave prema izvoaima; naplata PDV-a, ne na osnovu faktura, ve na
osnovu plaanja dakle, da se
PDV uplauje tek kada su sredstva legla na raun; da svi projekti
koji se finansiraju iz budeta, imaju takve uslove koji e
omoguiti naim graevinskim preduzeima nastup u inostranstvu kroz
mogunost sticanja referenci, podelom velikih projekata na delove,
gde bi se naa preduzea pojavljivala u ulozi izvoaa;
da se otvori mogunost formiranja konzorcijuma koji bi nastupali
kod nas, a zatim i u inostranstvu kao nosioci projekta;
da strane kompanije koje uestvuju na naem tritu moraju imati
domae partnere, u odnosu od 40 do 60 odsto, da bismo izbegli ono to
sada imamo kao est sluaj - da su nae firme samo podizvoai, ili
izvor kadrova za obavljanje posla, a snose teret projekta u
dovoljnoj meri da im moe posluiti kao korisna referenca na
inostranim projektima;
da se PDV za materijal smanji sa 18 na 4 odsto jer je to jedan
od naina da se napravi razlika u cenama novogradnje i starih
stanova, koji su odavno
amortizovani;
zatim da se uvede i niz drugih mera u smislu monetarne politike,
kreditiranja,
bankarstvih garancija kod nas ali i u inostranstvu...
Graevinska direkcija Srbije trenutno raspolae sa oko 100.000m2
stambenog prostora u razliitim fazama izgradnje. ak 30.000m2 ve
mesecima eka na kupce. Dogovor drave i bankara je neophodan kako bi
se omoguilo onima koji mogu da odvajaju mesenu ratu za stan, da to
i uine.
22
http://www.kombeg.org.rs/Komora/udruzenja/UdruzenjeGradjevinarstva.aspx?veza=1303
-
Finansijska analiza preduzea Via Projekt u funkciji vlasnika
preduzea Jelena Miodragovi
25
Tabela 5. Zaposleni u privredi - graevinarstvo
http://www.kombeg.org.rs/Komora/udruzenja/UdruzenjeGradjevinarstva.aspx?veza=1303
Prema podacima Republikog zavoda za statistiku u martu 2009
godine u Srbiji je izdato 785 graevinskih dozvola, to je za 15,3
odsto manje u odnosu na isti mesec 2008. godine, a prijavljena je
izgradnja 1.133 stana, to je za 31,4 odsto manje nego u martu prole
godine.23
Od januara do marta 2009. godine izdato je za 16,7 odsto
graevinskih dozvola manje nego u istom periodu prole godine.
Prosena povrina stanova koji su prijavljeni za izgradnju iznosi
69,6 metara kvadratnih. Od ukupnog broja stanova, 16,3 odsto bie
izgraeno u zgradama sa jednim stanom, a njihova prosena povrina
iznosie 132,6 metara kvadratnih. U zgradama sa tri i vie stanova
bie graeno 75,1 odsto stanova sa prosenom povrinom od 54,5 metara
kvadratnih. Prema vrsti graevina, u martu je izdato 80,3 odsto
graevinskih dozvola za zgrade i 19,7 odsto za ostale graevine. Kada
je re o zgradama, 79,9 odsto izdatih dozvola odnosi se na stambene
i 24,1 odsto za
nestambene zgrade. Kod ostalih graevina, najvei deo izdatih
dozvola, ak 80.6 odsto, odnosi se na cevovode, komunakacione i
elektrine vodovode.24
23
http://www.kombeg.org.rs/Komora/udruzenja/UdruzenjeGradjevinarstva.aspx?veza=1303
24
http://www.kombeg.org.rs/Komora/udruzenja/UdruzenjeGradjevinarstva.aspx?veza=1303
-
Finansijska analiza preduzea Via Projekt u funkciji vlasnika
preduzea Jelena Miodragovi
26
Predviena vrednost radova novogradnje u martu iznosi 86,6 odsto
od ukupne predviene vrednosti radova. Najvea graevinska aktivnost,
posmatrano po okruzima, zabeleena je u Beogradu i iznosi 58,1 odsto
od predviene vrednosti radova novogradnje. Slede Junobaki okrug sa
5,1 odsto, Junobanatski okrug 4,4 odsto, dok se uea ostalih okruga
kreu od 0,4 odsto do 3,2 odsto.25
Tabela 6 i slika 2. Tabelarni i grafiki prikaz vrednosti
izvrenih graevinskih
radova na podruju Beograda26
http://www.kombeg.org.rs/Komora/udruzenja/UdruzenjeGradjevinarstva.aspx?veza=1303
25
http://www.kombeg.org.rs/Komora/udruzenja/UdruzenjeGradjevinarstva.aspx?veza=1303
26
Godinjim izvetajima o graevinama obuhvaene su sve graevine na
kojima su u toku izvetajne godine izvodila radove graevinska
preduzea, negraevinska preduzea i fizika lica. Vrednost graevinskih
radova obuhvata sav ugraeni graevinski materijal i utroeni rad.
Podaci o vrednostima izvrenih radova odnose se na radove izvrene u
izvetajnoj godini na zavrenim i nezavrenim objektima. Vrednost
radova koje su izvrili izvoai pravna lica data je na bazi godinjih
obraunskih situacija, dok je vrednost radova koje su izvrila fizika
lica data na osnovu dokumentacije ili je procenjena. Izvreni radovi
na graevinama prikazani su prema teritoriji na kojoj se objekti
nalaze, a ne prema teritoriji sedita izvoaa radova.
-
Finansijska analiza preduzea Via Projekt u funkciji vlasnika
preduzea Jelena Miodragovi
27
2.3. POKAZATELJI FINANSIJSKE ANALIZE PREDUZEA VIA PROJEKT
Kada govorimo o analizi finansijskih izvetaja, ona se, u sutini,
poistoveuje sa analizom pomou finansijskih pokazatelja
(koeficijenata, indikatora). Pokazatelji su odnosi izmeu dve
veliine izraeni u prostoj matematikoj formuli. Pokazatelji imaju
svoju vrednost samo ako su pravilno interpretirani. Interpretacija
pokazatelja se
obavlja uvek u odnosu na neko pravilo, standard ili normu. U
sledeem delu e biti izraunati svi pokazatelji i koeficijenti i
obrazloenje pokazatelja.
Tabela 7. Pokazatelji finansijske analiza preduzea Via projekt
2009-2011. god.
Godine
2009 2010 2011
Pokazatelji rentabilnosti
Stopa poslovnog dobitka 15.09 28.75 21.00
Stopa neto dobitka 16.46 26.99 19.83
Stopa prinosa na ukupna poslovna sredstva 13.43 35.75 22.26
Stopa prinosa na sopstvena poslovna
sredstva
15.72 35.19 21.92
Racio rentabilnosti 1.01 0.97 1.02
Pokazatelji likvidnosti
Opti racio likvidnosti 9.09 13.96 15.26 Rigorozni racio
likvidnosti 8.92 13.37 14.80
Racio novane likvidnosti 8.92 13.37 14.80 Neto obrtni fond 22997
23968 22947
ROA (%) 14.65% 33.56% 21.01%
ROE (%) 15.72% 35.19% 21.92%
Pokazatelji aktivnosti
Koeficijent obrta kupaca 3.65 3.83 3.18
Prosean period naplate 98 dana 94 dana 113 dana Koeficijent
obrta zaliha 76.41 45.47 55.93
Vreme trajanja jednog obrta 5 dana 8 dana 6 dana
Koeficijent neto obrtnih sredstva 1.44 1.92 1.68
Koeficijent obrta ukupnih poslovnih
sredstava
0.89 1.24 1.06
Koeficijent obrta sopstvenih sredstava 2.33 3.52 2.88
Pokazatelji finansijske strukture
Odnos sopstvenog i pozajmljenog kapitala 13.71 20.59 23.14
Odnos pozajmljenih prema ukupnim
izvorima fin.
0.07 0.05 0.04
Pslvni prihdi 37212 49651 41163 Pslvn dbit 5614 14273 8646 Nt
dbitk 6125 13400 8161
-
Finansijska analiza preduzea Via Projekt u funkciji vlasnika
preduzea Jelena Miodragovi
28
2.3.1. Pokazatelji rentabilnosti
Pokazatelji rentabilnosti se odnose na stopu poslovnog i neto
dobitka, stopu prinosa
na ukupna poslovna sredstva i stopu prinosa na sopstvena
poslovna sredstva.
Jednostavnije reeno, rentabilnost nam govori da li preduzee
ostvaruje neophodan profit. Pokazatelji rentabilnosti se dobijaju
na sledei nain:
Stopa poslovnog dobitka za 2009 god. = prodajeodihodi
dobitakPoslovni
......Pr
...x100=
37212
5614x100=15.09
Stopa poslovnog dobitka za 2010 god. = 49651
14273x100=28.75
Stopa poslovnog dobitka za 2011 god. = 41163
8646 x100=21.00
Grafikon 13. Stopa poslovnog dobitka 2009-2011
15,08
21
28,75
0
5
10
15
20
25
30
35
2009 2010 2011
Stopa poslovnog dobitka
Kompanija u posmatranom periodu na svakih 100 dinara prihoda od
prodaje ostvaruje
15.09, 28.75, 21.00 dinara poslovnog dobitka.
Stopa neto dobitka za 2009 god. = prodajeodihodi
dobitakNeto
......Pr
...x100=
37212
6125x100=16.46
Stopa neto dobitka za 2010 god. = 49651
13400x100=26.99
Stopa neto dobitka za 2011 god. = 41163
8161 x100=19.83
-
Finansijska analiza preduzea Via Projekt u funkciji vlasnika
preduzea Jelena Miodragovi
29
20092010
2011
16,46
26,99
19,83
0
5
10
15
20
25
30
Grafikon 14. Stopa neto dobitka 2009-2011
Stopa neto dobitka
Kompanija u posmatranom periodu na svakih 100 dinara prihoda od
prodaje ostvaruje
16.46, 26.99, 19.83 dinara neto dobitka.
Stopa prinosa na ukupna poslovna sredstva za 2009 god.=
sredstvaPoslovna
dobitakPoslovni
...
... x100=41806
5614x100=13.43
Stopa prinosa na ukupna poslovna sredstva za 2010 god.=
39927
14273x100=35.75
Stopa prinosa na ukupna poslovna sredstva za 2011 god.=
38834
8646 x100=22.26
20092010
2011
13,43
35,75
22,26
0
5
10
15
20
25
30
35
40
Grafikon 15. Stopa prinosa na ukupna poslovna
sredstva 2009-2011
Stopa prinosa na ukupna
poslovna sredstva
Stopa prinosa na ukupna poslovna sredstva pokazuje da je
kompanija na svakih 100
dinara proseno uloenih sredstava ostvarilo dobitak od 13.43, tj.
35.75, tj. 22.26 u 2009-2011. godini. Ova stopa ima smisla ako se
vri komparacija sa stopama iz drugih vremenskih perioda jednog
preduzea, ili ako se vri poreenje sa drugim preduzeima iz iste
grane ili sa prosekom cele grane.
-
Finansijska analiza preduzea Via Projekt u funkciji vlasnika
preduzea Jelena Miodragovi
30
Stopa prinosa na sop. posl. sred. za 2009 god=
sredstvaSopstvena
dobitakNeto
...
...x100=
38965
6125x100=15.72
Stopa prinosa na sop. posl. sred. za 2010 god= 38078
13400x100=35.19
Stopa prinosa na sop. posl. sred. za 2011 god= 37225
8161 x100=21.92
20092010
2011
15,72
35,19
21,92
0
5
10
15
20
25
30
35
40
Grafikon 16. Stopa prinosa na sopstvena poslovna
sredstva 2009-2011
Stopa prinosa na sopstvena
poslovna sredstva
Preduzee na svakih 100 dinara prosenih ulaganja iz sopstvenih
izvora finansiranja ostvaruje periodian prirast od 15.72, 35.19 i
21.92 dinara za tri godine.
-
Finansijska analiza preduzea Via Projekt u funkciji vlasnika
preduzea Jelena Miodragovi
31
Racio rentabilnosti za 2009 god= rashodiPoslovni
prihodiPoslovni
...
...=
31598
37212=1.18
Racio rentabilnosti za 2010 god= 35378
49651=1.40
Racio rentabilnosti za 2011 god= 32517
41163=1.27
20092010
2011
1,18
1,4
1,27
1,05
1,1
1,15
1,2
1,25
1,3
1,35
1,4
Grafikon 17. Racio rentabilnosti 2009-2011
Racio rentabilnosti
Kada je vrednost manja od 1 onda preduzee donosi gubitke. Ovi
pokazatelji pokazuju da je preduzee na svaki dinar poslovnih
rashoda ostvarilo 1.18, 1.4, 1.27 dinara poslovnih prihoda po
godinama.
2.3.2. Pokazatelji likvidnosti
Ova grupa pokazatelja, ukazuje na sposobnost preduzea da plaa
dospele novane obaveze, uz odravanje potrebnog obima i strukture
obrtnih sredstava i ouvanje dobrog kreditnog boniteta. Najvaniji u
ovoj grupi pokazatelja su: opta likvidnost, trenutna likvidnost,
neto obrtna sredstva (neto obrtni fond).
Opta likvidnost
Opti racio likvidnosti je nastao kao refleks aplikacije
bilansnog pravila u uem smislu, koje zahteva da osnovna sredstva
budu finansirana sopstvenim ili bar
permanentnim kapitalom, a obrtna sredstva da budu pokrivena
kratkoronim izvorima finansiranja.
Drugim reima, opti racio likvidnosti pokazuje sa koliko je
obrtnih sredstava pokriven svaki dinar kratkoronih obaveza, to se
uzima kao prvi indikator sigurnosti kojim su zatieni interesi
kratkoronih poverilaca preduzea.
-
Finansijska analiza preduzea Via Projekt u funkciji vlasnika
preduzea Jelena Miodragovi
32
Ovaj racio se utvruje na sledei nain:
Opti racio likvidnosti za 2009 god = obavezeeKratkorocn
sredstvaObrtna
...
...=
2841
25838 = 9.09
Opti racio likvidnosti za 2010 god = 1849
25817= 13.96
Opti racio likvidnosti za 2011 god = 1609
24556= 15.26
Grafikon 1. Opsti racio likvidnosti 2009-2011
15,2613,96
9,09
0
2
4
6
8
10
12
14
16
18
2009 2010 2011
Opsti racio likvidnosti
Iz tabele vidimo da je opti racio likvidnosti najpovoljniji u
2011. godini. Ovaj koeficijent moe biti i prenizak i previsok, a u
mnogim industrijskim granama je previe nizak kada je blizu 1. Na
tom nivou, firme su jedva sposobne da gotovinom koja pristie
pokrije obaveze koje e dospeti.
Rigorozni racio likvidnosti
Rigorozni racio likvidnosti se rauna po formuli:
Rigorozni racio likv. za 2009 god = ( )obavezeeKratkorocn
ZalihesredstvaObrtnasredstvaLikvidna
...
.......... - = 2841
25351= 8.92
Rigorozni racio likv. za 2010 god = 1849
24725= 13.37
Rigorozni racio likv. za 2011 god = 1609
23820= 14.80
-
Finansijska analiza preduzea Via Projekt u funkciji vlasnika
preduzea Jelena Miodragovi
33
8,92
13,37 14,8
0
5
10
15
2009 2010 2011
Rigorozni racio likvidnosti
Grafikon 2. Rigorozni racio likvidnosti 2009-2011
Iz tabele se vidi da je rigorozni racio likvidnosti
najpovoljniji u 2011 godini.
Racio novane likvidnosti
Racio novane likvidnosti predstavlja jo stroi test likvidnosti
preduzea. Ovaj racio se utvruje na sledei nain:
Racio novane likvidnosti za 2009 god. =
obavezedospeleilieKratkorocn
Gotovina
.........=
2841
25351= 8.92
Racio novane likvidnosti za 2010 god. = 1849
24725=13.37
Racio novane likvidnosti za 2011 god. = 1609
23820=14.80
8,92
13,3714,8
0
5
10
15
2009 2010 2011
Racio novcane likvidnost
Grafikon 3. Racio novcane likvidnosti 2009-2011
Ovaj racio pokazuje da je svaki dinar kratkoronih obaveza
pokriven sa 8.92, 13.37, 14.80 dinara gotovine u periodu 2009-2011
godine.
-
Finansijska analiza preduzea Via Projekt u funkciji vlasnika
preduzea Jelena Miodragovi
34
Neto obrtni fond
Neto obrtni fond, odnosno neto obrtna sredstva, predstavljaju
apsolutnu razliku
izmeu obrtnih sredstava i kratkoronih obaveza, odnosno dugorone
izvore finansiranja obrtnih sredstava. Neto obrtna sredstva ukazuju
na sposobnost
zaduivanja preduzea na kratak rok. Neto obrtna sredstva za 2009
god. = Obrtna sredstva Kratkorone obaveze = 25838-2841=22997 Neto
obrtna sredstva za 2010 god. = 25817-1849= 23968
Neto obrtna sredstva za 2011 god. = 24556-1609= 22947
Grafikon 4. Neto obrtna sredstva 2009-2011
22997
23968
22947
22400
22600
22800
23000
23200
23400
23600
23800
24000
24200
2009 god 2010 god 2011 god
Neto obrtna sredstva
Neto obrtna sredstva ukazuju na mogunosti zaduivanja preduzea na
kratak rok. Da bi banka odobrila preduzeu kredit, to najpre zavisi
od likvidnosti preduzea, ali i od odnosa kratkoronih obaveza prema
neto obrtnim sredstvima, koja na neki nain slue kao garancija da e
preduzee ispuniti svoje obaveze prema banci. Pretpostavlja se da
preduzee koje ima vei iznos neto obrtnih sredstava, uz istu brzinu
konverzije zaliha i potraivanja u gotovinu, automatski obezbeuje i
srazmerno vei stepen likvidnosti. U konkretnom primeru neto obrtnog
fonda kompanije vidimo da je on pozitivan.
ROA (Return on Assets) Prinos na aktivu
ROA za 2009 god. = Neto dobitak/ Prosecna poslovna aktiva =
6125/41806*100= 14.65%
ROA za 2010 god. = Neto dobitak/ Prosecna poslovna aktiva =
13400/39927*100= 33.56%
ROA za 2011 god. = Neto dobitak/ Prosecna poslovna aktiva =
8161/38834*100= 21.01%
Uopteno govorei, stopa prinosa meri prinos (rezultat) koji je
firma ostvarila anagaovanim kapitalom ili sredstvima. Ovaj
pokazatelj meri: efikasnost menadmenta, profitabilnost i adekvatna
je mera planiranja i kontrole poslovnih aktivnosti. Ovi pokazatelji
pokazuju da je preduzee na svakih 100 dinara poslovne aktive
ostvarilo 14.65, 33,56, 21,01 dinara neto dobitka.
-
Finansijska analiza preduzea Via Projekt u funkciji vlasnika
preduzea Jelena Miodragovi
35
ROE (Return on Equity) - Stopa prinosa na sopstveni kapital
ROE za 2009 god. = Neto dobitak/ Prosecni sopstveni kapital =
6125/38965*100= 15.72%
ROE za 2010 god. = Neto dobitak/ Prosecni sopstveni kapital =
13400/38078*100= 35.19%
ROE za 2011 god. = Neto dobitak/ Prosecni sopstveni kapital =
8161/37225*100= 21.92%
Ovaj pokazatelj meri profitabilnost ostvarenu angaovanjem
kapitala vlasnika (iskljueni su svi dugovi ili obaveze). Ovi
pokazatelji pokazuju da je preduzee na svakih 100 dinara sopstvenog
kapitala ostvarilo 15.72, 35,19, 21,92 dinara neto
dobitka.
14,65% 15,72%
21,01% 21,92%
33,56%
35,19%
0,00%
5,00%
10,00%
15,00%
20,00%
25,00%
30,00%
35,00%
40,00%
2009 2010 2011
Grafikon 5. ROA i ROE 2009-2011
ROA
ROE
2.3.3. Pokazatelji aktivnosti
Finansijski pokazatelji aktivnosti preduzea obuhvataju sve
relativne odnose izmeu prihoda i trokova, sa jedne strane, i
pojedinanih i ukupnih ulaganja u poslovna sredstva, sa druge
strane. Ovi pokazatelji nazivaju se koeficijenti obrta
poslovnih
sredstava.
Neki od tih koeficijenata su:
Koeficijent obrta kupaca
Koeficijent obrta kupca za 2009 god= kupacasaldoano
prodajeodprihodiNeto
......secPr
.........=
10183
37212= 3.65
Koeficijent obrta kupca za 2010 god= 12965
49651= 3.83
Koeficijent obrta kupca za 2011 god= 12962
41163= 3.18
-
Finansijska analiza preduzea Via Projekt u funkciji vlasnika
preduzea Jelena Miodragovi
36
3,65 3,83
3,18
0
0,5
1
1,5
2
2,5
3
3,5
4
2009 2010 2011
Grafikon 6. Koeficijent obrta kupca
Koeficijent obrta kupca
Prosean period naplate za 2009 god= kupacaobrtatKoeficijen
dana
......
360 =
65.3
360dana= 98 dana
Prosean period naplate za 2010 god= kupacaobrtatKoeficijen
dana
......
360 =
83.3
360dana= 94 dana
Prosean period naplate za 2011 god= kupacaobrtatKoeficijen
dana
......
360 =
18.3
360dana= 113 dana
Dobijena vrednost pokazuje da se potraivanja od kupaca naplauju
proseno 3.65 puta godinje u 2009 god, 3.83 puta u 2010 god i 3.18
puta u 2011 godini. Od trenutka prodaje kupcima do momenta naplate
potraivanja od njih proe proseno 98 dana u 2009 god, 94 dana u 2010
god i 113 dana u 2011 godini.
Cena kotanja realizovanih proizvoda se ne moe nai u bilansu
uspeha u naoj zemlji, zbog obrauna rezultata primenom metode
ukupnih trokova. Umesto ovog pokazatelja, esto se koristi:
Koeficijent obrta zaliha
Koeficijent obrta zaliha za 2009 god= zalihaSaldo
prodajeodihod
...
......Pr=
487
37212=76.41
Koeficijent obrta zaliha za 2010 god= 1092
49651=45.47
Koeficijent obrta zaliha za 2011 god= 736
41163=55.93
-
Finansijska analiza preduzea Via Projekt u funkciji vlasnika
preduzea Jelena Miodragovi
37
76,41
55,93
45,47
0
10
20
30
40
50
60
70
80
2009 2010 2011
Grafikon 7. Koeficijent obrta zaliha 2009-2011
Koeficijent obrta zaliha
Vreme trajanja jednog obrta za 2009 god.=
zalihaobrtatKoeficijen
dana
......
360=
41.76
360= 5 dana
Vreme trajanja jednog obrta za 2010 god.= 47.45
360= 8 dana
Vreme trajanja jednog obrta za 2011 god.= 93.55
360= 6 dana
U preduzeu zalihe se proseno obrnu, tj. realizuju, 76.41, 45.47,
55.93 puta godinje. To takoe znai da na svakih 76.41, tj. 45.47,
tj. 55.93 dinara prodaje po ceni kotanja, jedan dinar ostaje vezan
u vrednosti zaliha. Kada se broj dana u godini podeli koeficijentom
obrta zaliha, dobija se proseno trajanje jednog obrta, koje
pokazuje proseno vremensko zadravanje zaliha na skladitu. Prosena
starost zaliha iznosi 5 dana 2009. godine, 8 dana 2010. godine,
odnosno 6 dana 2011. godine to je nepovoljan pokazatelj.
Koeficijent neto obrtnih sredstava za 2009 god=
sredstvaobrtnaNeto
prodajeodprihodNeto
......
.........=
25838
37212=1.44
Koeficijent neto obrtnih sredstava za 2010 god= 25817
49651=1.92
Koeficijent neto obrtnih sredstava za 2011 god= 24556
41163=1.68
-
Finansijska analiza preduzea Via Projekt u funkciji vlasnika
preduzea Jelena Miodragovi
38
Grafikon 8. Koeficijent neto obrtnih sredstava 2009-2011
1,681,92
1,44
0
0,5
1
1,5
2
2,5
2009 2010 2011
Koeficijent neto obrtnih
sredstava
Koeficijent obrta neto obrtnih sredstava pokazuje odnos neto
prihoda od prodaje i
neto obrtnih sredstava. Iz tabele vidimo da je priblian u zadnje
2 godine, pa je tako u 2009. godini 1.44, u 2010. 1.92, a u 2011.
1.68. To znai da na svakih 1.44/1.92/1.68 ostvarenih neto prihoda
od realizacije preduzee angaovalo 1 dinar neto obrtnih sredstava,
odnosno neto obrtna sredstva se obrnu proseno 1.44/1.92/1.68 puta
godinje.
Koeficijent obrta poslovnih sredstava za 2009 god.=
sredstvaposlovnaUkupna
prodajeodprihodNeto
......
......... =41806
37212= 0.89
Koeficijent obrta poslovnih sredstava za 2010 god.= 39927
49651=1.24
Koeficijent obrta poslovnih sredstava za 2011 god.= 38834
41163=1.06
Grafikon 9. Koeficijent obrta poslovnih sredstava 2009-
2011
1,06
1,24
0,89
0
0,2
0,4
0,6
0,8
1
1,2
1,4
2009 2010 2011
Koeficijent obrta
poslovnih sredstava
Koeficijent obrta poslovnih sredstava pokazuje da preduzee na
svaki dinar ulaganja finansiranih iz sopstvenih izvora ostvaruje
neto prihode od realizacije u
proseku u iznosu od 0.89 dinara 2009. godine, 1.24 dinara 2010.
godine, odnosno
1.06 dinara 2011. godine.
-
Finansijska analiza preduzea Via Projekt u funkciji vlasnika
preduzea Jelena Miodragovi
39
Kao prihvatljiva standardna veliina za uporeivanje i ocenu
efikasnosti korienja sopstvenih sredstava pojedinanih preduzea
uzima se prosean koeficijent obrta ove imovine za delatnost kojoj
pripada. Nizak koeficijent je pokazatelj suvinog ulaganja u odnosu
na mogunost korienja ove imovine za poveanje prihoda. Istraivanje
uzroka nedovoljnog obrta sopstvenih sredstava je odgovoran i sloen
zadatak finansijske analize, kao osnove za donoenje odluka kojim bi
se poboljala efikasnost korienja ove imovine.
Koeficijent obrta stalnih sredstava za 2009 god.=
sredstvaaSta
prodajeodprihodNeto
...ln
......... =15968
37212= 2.33
Koeficijent obrta stalnih sredstava za 2010 god.= 14110
49651=3.52
Koeficijent obrta stalnih sredstava za 2011 god.= 14278
41163=2.88
Grafikon 10. Koeficijent obrta stalnih sredstava 2009-
2011
2,33
2,88
3,52
0
0,5
1
1,5
2
2,5
3
3,5
4
2009 2010 2011
Koeficijent obrta stalnih
sredstava
Koeficijent obrta stalnih sredstava pokazuje da preduzee na
svaki dinar ulaganja finansiranih iz stalnih sredstava ostvaruje
neto prihode od realizacije u proseku u
iznosu od 2.33 dinara 2009. godine, 3,52 dinara 2010. godine,
odnosno 2.88 dinara
2011. godine.
-
Finansijska analiza preduzea Via Projekt u funkciji vlasnika
preduzea Jelena Miodragovi
40
2.3.4. Pokazatelji finansijske strukture
Cilj ovih pokazatelja je da se utvrdi solventnost kompanije,
koja predstavlja
sposobnost kompanije da izmiruje obaveze na dui rok. Ukupna
poslovna sredstva preduzee moe da finansira iz razliitih izvora,
koji se dele na sopstvene i tue. Odnos izmeu sopstvenih i
pozajmljenih izvora finansiranja naziva se finansijskom strukturom
preduzea i izraava se u pasivi bilansa stanja. Glavni pokazatelji
finansijske strukture izraunavaju se na sledei nain:
Odnos sopstvenog i pozajmljenog kapitala za 2009
god.=kapitaliPozajmljen
kapitalSopstveni
...
... = 2841
38965=13.71
Odnos sopstvenog i pozajmljenog kapitala za 2010 god.= 1849
38078=20.59
Odnos sopstvenog i pozajmljenog kapitala za 2011 god.= 1609
37225=23.14
Grafikon 11. Odnos sopstvenog i pozajmljenog kapitala
2009-2011
13,71
23,1420,59
0
5
10
15
20
25
2009 2010 2011
Odnos sopstvenog i
pozajmljenog kapitala
Odnos sopstvenog i pozajmljenog kapitala
Pokazuje da je na 1 dinar sredstava angaovanih iz pozajmljenih
izvora angaovano 13.71, 20.59, 23.14 dinara sopstvenog
kapitala.
-
Finansijska analiza preduzea Via Projekt u funkciji vlasnika
preduzea Jelena Miodragovi
41
Odnos pozajm. prema ukupnim izvor. fin. 2009= (
)pasivaUkupna
obavezekratkdugorizvoriiPozajmljen
...
........ + =41806
2741=0.07
Odnos pozajm. prema ukupnim izvor. fin. 2010= 39927
1849 =0.05
Odnos pozajm. prema ukupnim izvor. fin. 2011= 38834
1609 =0.04
Grafikon 12. Odnos pozajmljenog prema ukupnim
izvorima finansiranja 2009-2011
0,07
0,04
0,05
0
0,01
0,02
0,03
0,04
0,05
0,06
0,07
0,08
2009 2010 2011
Odnos pozajmljenog
prema ukupnim izvorima
finansiranja
Odnos pozajmljenih prema ukupnim izvorima finansiranja
Odnos izmeu pozajmljenog kapitala, bilo da je u pitanju
kratkoroni ili dugoroni dug, prema ukupnom kapitalu, pokazuje
relativno uee pozajmljenih izvora u ukupnim izvorima finansiranja.
Ukoliko se taj odnos, odnosno racio izrazi u
procentima, razlika do 100 predstavlja srazmeran deo
finansiranja poslovanja iz
sopstvenih izvora. Sudei po podacima iz tabele, moemo rei da je
situacija u kompaniji povoljna, s obzirom da u 2009. godini svaki
dinar pribavljen u poslovnu imovinu, putem dugova, kratkoronih i
dugoronih iznosi 0.07 dinara ili 7%, dok je ostatak od 93%
finansiran iz sopstvenih izvora. Situacija u 2010. i 2011 godini
je
takoe slina.
-
Finansijska analiza preduzea Via Projekt u funkciji vlasnika
preduzea Jelena Miodragovi
42
2.4. PROJEKCIJA POSLOVANJA PREDUZEA VIA PROJEKT ZA NAREDNIH 5
GODINA
Sa svojim strunjacima za proteklih 12 godina firma je bila
angaovana na velikim, znaajnim projektima od interesa za gradove i
Republiku. U odnosu na ostale graevinske firme preduzee Via Projekt
spada u prvih 10 graevinskih firmi po svim finansijskim
pokazateljima. S obzirom na veliki broj preduzea Via Projekt
zauzima znaajno mesto u graevinarstvu u Beogradu i Srbiji.
U sledeoj tabeli je data projekcija preduzea Via Projekt za
narednih 5 godina.
Tabela 8. Projekcija finansijskih pokazatelja preduzea Via
Projekt za 5 godina Godine
2012 2013 2014 2015 2016
Pokazatelji rentabilnosti
Stopa poslovnog dobitka 23.10 24.54 25.12 26.55 27.14
Stopa neto dobitka 23.69 25.87 26.85 27.54 28.64
Stopa prinosa na ukupna poslovna
sredstva
28.67 32.56 33.63 35.87 37.94
Stopa prinosa na sopstvena poslovna
sredstva
28.97 31.22 34.58 36.78 38.12
Racio rentabilnosti 1.08 1.05 1.05 1.05 1.1
Pokazatelji likvidnosti
Opti racio likvidnosti 16.06 16.88 17.11 17.25 18.01
Rigorozni racio likvidnosti 15.01 15.28 15.98 16.58 17.12
Racio novane likvidnosti 15.02 15.65 15.99 16.25 16.87 Neto
obrtni fond 23250 23650 23964 24152 24254
ROA (%) 34.65% 35.56% 36.01% 36.65% 37.12%
ROE (%) 35.72% 35.99% 36.92% 37.92% 38.12%
Pokazatelji aktivnosti
Koeficijent obrta kupaca 3.95 4.12 4.18 4.98 5.12
Prosean period naplate 92 dana 91 dana 89 dana 87 dana 86 dana
Koeficijent obrta zaliha 57.94 56.84 56.64 51.81 49.45
Vreme trajanja jednog obrta 6 dana 6 dana 6 dana 6 dana 6
dana
Koeficijent neto obrtnih sredstva 1.70 1.72 1.76 1.80 1.82
Koeficijent obrta ukupnih poslovnih
sredstava
1.10 1.12 1.17 1.19 1.22
Koeficijent obrta sopstvenih
sredstava
3.22 3.35 3.41 3.58 3.86
Pokazatelji finansijske strukture
Odnos sopstvenog i pozajmljenog
kapitala
24.12 24.22 24.67 24.68 24.78
Odnos pozajmljenih prema ukupnim
izvorima fin.
0.05 0.05 0.05 0.04 0.05
Pslvni prihdi 47212 49851 50163 55531 65451 Pslvn dbit 14652
15741 16124 18224 19998 Nt dbitk 13856 14157 14998 17254 18978
Izvor: Poslovni plan preduzea Via projekt 2012-2016 godine
-
Finansijska analiza preduzea Via Projekt u funkciji vlasnika
preduzea Jelena Miodragovi
43
Na osnovu dosadanjeg iskustva i ostvarenih rezultata, menadment
firme je postavio kratkorone i srednjorone planove i formirao
projekcij