. Nummer 35, Jahr IV, Frankfurt am Main 5 broj 35, godina IV, Frankfurt am Main 4 September 2015. rujan 2015. AKTUALNO AKTUELL HRVATSKI Zovem hrvatske iseljenike na povratak! U ekskluzivnom intervjuu za Fenix Magazin, Kolinda Grabar Kitarović govori o razlozima zbog kojih misli da bi se hrvatsko iselje- ništvo trebalo odlučiti na povratak u domovinu, ali i tko je kriv za masovni odlazak mladih Hrvata u iseljeništvo. Kritizira hr- vatski obrazovni sustav te otkriva planove vezane uz novo partnerstvo između Hrvatske i Njemačke… FM: Odmah nakon pobjede pozvali ste hrvatsko iseljeniš- tvo na povratak u domovinu. Što ih čeka po povratku? Da, pozvala sam naše ise- ljeništvo na povratak. Že- lim da im vrata Hrvatske budu širom otvorena, iako nas sve za- jedno čeka mnogo posla. Mo- gu mi se pridružiti u izgradnji novog zajedništva, u razvo- ju modernog domoljublja i učvršćivanju nacionalnog identiteta, kao i u promica- nju poduzetničkog duha i svih vrsta stvaralaštva. Sa- mo zajedništvom možemo izgraditi bolju Hrvatsku. Hrvatska je već šestu godinu pogođena gospo- darskom krizom. Imamo izrazito negativne demo- grafske trendove. Starimo kao nacija. Mnoge tvrtke odlaze u stečaj, ljudi ostaju bez posla i prihoda. Svje- doci smo teških poreme- ćaja što stvara potrebu za širokim nacionalnim konsenzusom oko ključnih pitanja. Vrijeme je da se okrenemo budućnosti i da provedemo promjene koje je nemoguće odgađati. Iseljeništvo nam može pomoći Pred svima nama je velika odgovornost i dužnost izgraditi i razvijati našu domovinu na načelima otvorenosti prema drugi- ma i prema svijetu, u čijem uređenju i upravljanju ak- tivno sudjelujemo. U svemu tome vidim veliku ulogu našeg iseljeništva koje svojim znanjem i rad- nim iskustvom u drugim državama, može pridonije- ti daljnjoj izgradnji i razvo- ju naše domovine. FM: Kako komentirate novi egzodus Hrvata? Može li se to zaustaviti? Jedan od ključnih izazo- va s kojim je Hrvatska danas suočena, jest za- brinjavajuće demograf- sko stanje. U zadnjih petnaestak godina izgubili smo deset puta više ljudi nego u Domo- vinskom ratu. Deseci tisuća mladih i obrazo- vanih ljudi iseljavaju iz Hrvatske. Postajemo sve starije društvo. Hrvatski obrazovni sustav dodatno pogoduje iseljava- nju, budući da nije uskla- đen s potrebama tržišta ra- da. Moramo raditi na boljoj komunikaciji između pred- stavnika realnog sektora i tržišta rada i predstavnika naših visokih učilišta, te definirati dugoročnu stra- tegiju obrazovanja. U toj strategiji moramo definira- ti pravac kretanja razvoja sustava visokog obrazova- nja i uskladiti ga s tržištem rada, ali ostaviti dovoljno prostora za korekcije i mo- gućnosti reagiranja na pro- mjene u zahtjevima tržišta, jer nitko danas ne može znati koji profil zaposleni- ka će se tražiti za deset ili petnaest godina. Izostanak modernizacije i kontinuira- ne prilagodbe obrazovnog sustava, onemogućava nam razvoj u skladu s razvijenim zemljama, a izostanak rješavanja demo- grafskih pitanja uzima nam svaki potencijal za rast, razvoj, a usudila bih se reći – pa čak i opstanak. Građane treba osloboditi stege nejasnih, proturječ- nih, nepotrebnih propisa. Samo tako možemo otvo- riti prostor inovacijama i kreativnosti, a prije svega poduzetništvu koje treba- mo poticati. Napose, treba- mo olakšati poslodavcima poslovanje omogućujući im lakše zapošljavanje mladih. No, isto tako, mlade treba- mo kroz sustav obrazova- nja obučavati, ne samo da budu kvalitetni i visokospe- cijalizirani radnici, već i po- duzetnici i poslodavci koji će svojom inovativnošću i kreativnošću još više prido- nijeti razvoju Hrvatske. Novo hrvatsko zajedništvo leži na mladim ljudima Hrvatska danas, više no ikada treba mlade, jer oni su pokretači napretka i razvoja, jamac opstojnosti nacionalnog identiteta i imena. Uvjerena sam kako upravo mladi ljudi mogu U zadnjih petnaestak godina izgubili smo deset puta više ljudi nego u Domovinskom ratu. Deseci tisuća mladih i obrazovanih ljudi iseljavaju iz Hrvatske. Postajemo sve starije društvo INTERVJU: KOLINDA GRABAR KITAROVIĆ, PREDSJEDNICA REPUBLIKE HRVATSKE biti najbolji predvodnici novog hrvatskog zajedniš- tva. Naša je osnovna briga osigurati mladima jedna- ke uvjete za školovanje, pripremiti ih za životne izazove i otvoriti im što više prostora za djelovanje u gospodarstvu, politi- ci i društvenom životu. Dužnost države i svakog pojedinca je uložiti najveći napor kako bi svakom mla- dom čovjeku koji to želi, osigurali pravo na rad i bu- dućnost u domovini. FM: Najavili ste da ćete se boriti za prava Hrvata u iseljeništvu. Na koji način? Što mislite, u rješavanju kojih problema koji muče iseljeništvo ćete biti najuspješniji? Mi, kao država, imamo odgovornost prema našem iseljeništvu. Nastojat ću vratiti dostojanstvo i po- štovanje prema našem ise- ljeništvu, kad je u pitanju njihova želja za povratkom i ulaganjem u Hrvatsku. Tijekom obnašanja velepo- slaničke dužnosti u Was- hingtonu, te pomoćnice glavnog tajnika NATO-a u Bruxellesu, osjetila sam što znači živjeti izvan Hrvatske i koliko je bitno našem iseljeništvu osjećaj zajedništva, poštovanja, mogućnosti da pomognu svojoj domovini, te spo- znaje da ih Hrvatska nije zaboravila. Onima koji se žele vratiti, treba pomoći u procesu prilagodbe života u Hrvat- skoj. FM: Najavili ste i da ćete u Vašem uredu otvoriti i mjesto savjetnika za iseljeništvo. Za sada to još niste ostvarili?! Očekujem da ćemo u ranu jesen imenovati osobu koja će se baviti iseljeništvom. FM: Spominjali ste da ćete angažirati povratnike iz iselje- ništva. Gdje i kako? Povratnicima iz iseljeniš- tva, posebice mladima, treba otvoriti prostor u gospodarskom, političkom i društvenom životu. Njiho- vo znanje i iskustvo poseb- no je važno za gospodarski oporavak Hrvatske. S Njemačkom želimo proširiti suradnju FM: Najavili ste i obnovu strateškog partnerstva s Njemačkom. Je li ona počela s Vašim susretom s kancelarkom Merkel u Berlinu? Moj posjet Berlinu, te su- sret s predsjednikom Ga- uckom i kancelarkom Mer- kel, doživljavam kao sim- boličnu potvrdu svestranih odnosa naših zemalja i iskrenog prijateljstva izme- đu naših građana. Hrvatska razumije ključnu ulogu Njemačke u eu- ropskoj i transatlantskoj arhitekturi. S Njemačkom želimo proširivati svaku vrstu suradnje, uključujući i znanstvenu suradnju, a osobito osnažiti gospo- darske odnose, trgovinsku razmjenu i ulaganja, ali i suradnju na najvišoj poli- tičkoj razini. Sigurna sam da je ovo po- četak novog partnerstva iz- među Njemačke i Hrvatske. FM: Nije tajna da su iseljenici razočarani ignoriranjem aktu- alne Vlade. Što mislite, imaju li razloga za to? Hrvatsko iseljeništvo jest Hrvatska, i stoga se ne smije zanemariti njihova uloga i doprinos u stva- ranju hrvatske države. Iseljeništvo predstavlja važnu poveznicu Hrvat- ske sa svijetom, ali i bitnu sastavnicu koja će i dalje nastaviti pridonositi na- šem nacionalnom razvitku. Iseljeništvo je naš poten- cijal, i ono kao takvo treba biti prepoznato od svih u Hrvatskoj. FM: Iseljeništvo je posljednjih godina imalo i neugodna isku- stva s privatizacijom. Imate li plan kako uključiti idejni i eko- nomski potencijal iseljeništva da se pomogne Hrvatskoj? Gospodarska kriza s kojom je Hrvatska suočena ne- koliko posljednjih godina nije rješiva bez istodobnog zaustavljanja negativnih demografskih trendova. Kao što sam prilikom Da- na državnosti u poslanici pozvala mlade da ostanu u Hrvatskoj i učine ju boljom, naprednijom i prosperitet- nijom, isto tako smatram kako naše iseljeništvo svojim znanjem, iskustvom te poslovnim vezama mo- že pridonijeti pokretanju gospodarstva, inovacija i razvoja tehnologija. Isto ta- ko, nadam se da će oni biti i među potencijalnim inve- stitorima u Hrvatsku. U Hrvatskoj se trebamo osloboditi stege nejasnih, proturječnih, a ponajvi- še nepotrebnih propisa. Samo tako možemo otvo- riti prostor inovacijama i kreativnosti, a prije svega poduzetništvu. Ne učini- mo li to, stvorit će se još veća pravna nesigurnost i nepredvidivost, koja je velika zapreka značajnim domaćim i inozemnim ula- ganjima. Trebalo bi iseljeništvu olak- šati ostvarivanje građanskog prava glasa FM: Ono što je uvijek veliki problem u vrijeme izbora, jest glasovanje. Bili ste kandidat HDZ-a, no sad ste nestranačka osoba. Vjerujete li da bi dola- skom na vlast, HDZ pojedno- stavio način glasovanja, jer trenutno stanje onemogućuje velikom broju iseljenika pri- stup izborima? Doista ne mogu govoriti u ime ni jedne političke stranke, no mogu reći da se osobno zalažem za iz- mjene izbornog sustava koje bi omogućile da svi naši državljani, i u domo- vini i u iseljeništvu, mogu ostvariti svoje građansko pravo glasa. To se može učiniti putem dopisnog glasovanja. Bolju Hrvatsku možemo imati ako se udruži domovina i iseljeništvo Želim da im vrata Hrvatske budu širom otvorena, iako nas sve zajedno čeka mnogo posla. Mogu mi se pridružiti u izgradnji novog zajedništva, u ra- zvoju modernog domo- ljublja i učvršćivanju nacionalnog identiteta, kao i u promicanju poduzetničkog duha i svih vrsta stvaralaštva. Samo zajedništvom možemo izgraditi bolju Hrvatsku. “ Starimo kao nacija O novom partnerstvu između Hrvatske i Njemačke Hrvatska je već šestu godinu pogođena gospo- darskom krizom. Imamo izrazito negativne demo- grafske trendove. Starimo kao nacija. Mnoge tvrtke odlaze u stečaj, ljudi osta- ju bez posla i prihoda… Hrvatska razumije ključnu ulogu Njemačke u europskoj i transa- tlantskoj arhitekturi. S Njemačkom želimo proširivati svaku vrstu suradnje. Sigurna sam da je ovo početak novog partnerstva između Nje- mačke i Hrvatske. “ “ Moj dolazak među iselje- nike, nije vezan uz njihovo stra- načko djelovanje. Jed- nostavno, volim ići me- đu iseljenike, poštujem ih, te ću ih posjećivati uvijek i svugdje kad bu- dem u prilici. MARIJANA DOKOZA
Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
.Nummer 35, Jahr IV, Frankfurt am Main 5broj 35, godina IV, Frankfurt am Main4
September 2015.rujan 2015. AKTUALNO AKTUELL
HRVATSKI
Zovem hrvatske iseljenike na povratak!
U ekskluzivnom intervjuu za Fenix Magazin, Kolinda Grabar Kitarović govori o razlozima zbog kojih misli da bi se hrvatsko iselje-ništvo trebalo odlučiti na povratak u domovinu, ali i tko je kriv za masovni odlazak mladih Hrvata u iseljeništvo. Kritizira hr-vatski obrazovni sustav te otkriva planove vezane uz novo partnerstvo između Hrvatske i Njemačke…FM: Odmah nakon pobjede pozvali ste hrvatsko iseljeniš-tvo na povratak u domovinu. Što ih čeka po povratku?Da, pozvala sam naše ise-ljeništvo na povratak. Že-lim da im vrata Hrvatske
budu širom otvorena, iako nas sve za-
jedno čeka mnogo
posla. Mo-
gu
mi se pridružiti u izgradnji novog zajedništva, u razvo-ju modernog domoljublja i učvršćivanju nacionalnog identiteta, kao i u promica-nju poduzetničkog duha i svih vrsta stvaralaštva. Sa-mo zajedništvom možemo izgraditi bolju Hrvatsku.Hrvatska je već šestu godinu pogođena gospo-darskom krizom. Imamo izrazito negativne demo-grafske trendove. Starimo kao nacija. Mnoge tvrtke odlaze u stečaj, ljudi ostaju bez posla i prihoda. Svje-doci smo teških poreme-ćaja što stvara potrebu za širokim nacionalnim konsenzusom oko ključnih pitanja. Vrijeme je da se okrenemo budućnosti i da provedemo promjene koje je nemoguće odgađati.
Iseljeništvo nam može pomoćiPred svima nama je velika odgovornost i dužnost izgraditi i razvijati našu domovinu na načelima otvorenosti prema drugi-ma i prema svijetu, u čijem uređenju i upravljanju ak-tivno sudjelujemo.U svemu tome vidim veliku ulogu našeg iseljeništva koje svojim znanjem i rad-nim iskustvom u drugim državama, može pridonije-ti daljnjoj izgradnji i razvo-ju naše domovine.FM: Kako komentirate novi egzodus Hrvata? Može li se to zaustaviti?Jedan od ključnih izazo-va s kojim je Hrvatska danas suočena, jest za-brinjavajuće demograf-sko stanje. U zadnjih petnaestak godina izgubili smo deset puta više ljudi nego u Domo-vinskom ratu. Deseci tisuća mladih i obrazo-vanih ljudi iseljavaju iz
Hrvatske. Postajemo sve starije društvo.Hrvatski obrazovni sustav dodatno pogoduje iseljava-nju, budući da nije uskla-đen s potrebama tržišta ra-da. Moramo raditi na boljoj komunikaciji između pred-stavnika realnog sektora i tržišta rada i predstavnika naših visokih učilišta, te definirati dugoročnu stra-tegiju obrazovanja. U toj strategiji moramo definira-ti pravac kretanja razvoja sustava visokog obrazova-nja i uskladiti ga s tržištem rada, ali ostaviti dovoljno prostora za korekcije i mo-gućnosti reagiranja na pro-mjene u zahtjevima tržišta, jer nitko danas ne može znati koji profil zaposleni-ka će se tražiti za deset ili petnaest godina. Izostanak modernizacije i kontinuira-ne prilagodbe obrazovnog sustava, onemogućava nam razvoj u skladu s razvijenim zemljama, a izostanak rješavanja demo-grafskih pitanja uzima nam svaki potencijal za rast, razvoj, a usudila bih se reći – pa čak i opstanak.Građane treba osloboditi stege nejasnih, proturječ-nih, nepotrebnih propisa. Samo tako možemo otvo-riti prostor inovacijama i kreativnosti, a prije svega poduzetništvu koje treba-mo poticati. Napose, treba-mo olakšati poslodavcima poslovanje omogućujući im lakše zapošljavanje mladih. No, isto tako, mlade treba-mo kroz sustav obrazova-nja obučavati, ne samo da budu kvalitetni i visokospe-cijalizirani radnici, već i po-duzetnici i poslodavci koji će svojom inovativnošću i kreativnošću još više prido-nijeti razvoju Hrvatske.
Novo hrvatsko zajedništvo leži na mladim ljudimaHrvatska danas, više no ikada treba mlade, jer oni su pokretači napretka i razvoja, jamac opstojnosti nacionalnog identiteta i imena. Uvjerena sam kako upravo mladi ljudi mogu
U zadnjih petnaestak godina izgubili smo deset puta više ljudi nego u Domovinskom ratu. Deseci tisuća mladih i obrazovanih ljudi iseljavaju iz Hrvatske. Postajemo sve starije društvo
INTERVJU: KOLINDA GRABAR KITAROVIĆ, PREDSJEDNICA REPUBLIKE HRVATSKE
biti najbolji predvodnici novog hrvatskog zajedniš-tva. Naša je osnovna briga osigurati mladima jedna-ke uvjete za školovanje, pripremiti ih za životne izazove i otvoriti im što više prostora za djelovanje u gospodarstvu, politi-ci i društvenom životu. Dužnost države i svakog pojedinca je uložiti najveći napor kako bi svakom mla-dom čovjeku koji to želi, osigurali pravo na rad i bu-dućnost u domovini.FM: Najavili ste da ćete se boriti za prava Hrvata u iseljeništvu. Na koji način? Što mislite, u rješavanju kojih problema koji muče iseljeništvo ćete biti najuspješniji?Mi, kao država, imamo odgovornost prema našem iseljeništvu. Nastojat ću vratiti dostojanstvo i po-štovanje prema našem ise-ljeništvu, kad je u pitanju njihova želja za povratkom i ulaganjem u Hrvatsku.
Tijekom obnašanja velepo-slaničke dužnosti u Was-hingtonu, te pomoćnice glavnog tajnika NATO-a u Bruxellesu, osjetila sam što znači živjeti izvan Hrvatske i koliko je bitno našem iseljeništvu osjećaj zajedništva, poštovanja, mogućnosti da pomognu svojoj domovini, te spo-znaje da ih Hrvatska nije zaboravila.Onima koji se žele vratiti, treba pomoći u procesu prilagodbe života u Hrvat-skoj.FM: Najavili ste i da ćete u Vašem uredu otvoriti i mjesto savjetnika za iseljeništvo. Za sada to još niste ostvarili?!Očekujem da ćemo u ranu jesen imenovati osobu koja će se baviti iseljeništvom.FM: Spominjali ste da ćete angažirati povratnike iz iselje-ništva. Gdje i kako?Povratnicima iz iseljeniš-tva, posebice mladima, treba otvoriti prostor u
gospodarskom, političkom i društvenom životu. Njiho-vo znanje i iskustvo poseb-no je važno za gospodarski oporavak Hrvatske.
S Njemačkom želimo proširiti suradnjuFM: Najavili ste i obnovu strateškog partnerstva s Njemačkom. Je li ona počela s Vašim susretom s kancelarkom Merkel u Berlinu?Moj posjet Berlinu, te su-sret s predsjednikom Ga-uckom i kancelarkom Mer-kel, doživljavam kao sim-boličnu potvrdu svestranih odnosa naših zemalja i iskrenog prijateljstva izme-đu naših građana.Hrvatska razumije ključnu ulogu Njemačke u eu-ropskoj i transatlantskoj arhitekturi. S Njemačkom želimo proširivati svaku vrstu suradnje, uključujući i znanstvenu suradnju, a osobito osnažiti gospo-darske odnose, trgovinsku razmjenu i ulaganja, ali i suradnju na najvišoj poli-tičkoj razini.Sigurna sam da je ovo po-četak novog partnerstva iz-među Njemačke i Hrvatske.FM: Nije tajna da su iseljenici razočarani ignoriranjem aktu-alne Vlade. Što mislite, imaju li razloga za to?Hrvatsko iseljeništvo jest
Hrvatska, i stoga se ne smije zanemariti njihova uloga i doprinos u stva-ranju hrvatske države. Iseljeništvo predstavlja važnu poveznicu Hrvat-ske sa svijetom, ali i bitnu sastavnicu koja će i dalje nastaviti pridonositi na-šem nacionalnom razvitku. Iseljeništvo je naš poten-cijal, i ono kao takvo treba biti prepoznato od svih u Hrvatskoj.FM: Iseljeništvo je posljednjih godina imalo i neugodna isku-stva s privatizacijom. Imate li plan kako uključiti idejni i eko-nomski potencijal iseljeništva da se pomogne Hrvatskoj?Gospodarska kriza s kojom je Hrvatska suočena ne-koliko posljednjih godina nije rješiva bez istodobnog zaustavljanja negativnih demografskih trendova. Kao što sam prilikom Da-na državnosti u poslanici pozvala mlade da ostanu u Hrvatskoj i učine ju boljom, naprednijom i prosperitet-nijom, isto tako smatram kako naše iseljeništvo svojim znanjem, iskustvom te poslovnim vezama mo-že pridonijeti pokretanju gospodarstva, inovacija i razvoja tehnologija. Isto ta-ko, nadam se da će oni biti i među potencijalnim inve-stitorima u Hrvatsku.
U Hrvatskoj se trebamo osloboditi stege nejasnih, proturječnih, a ponajvi-še nepotrebnih propisa. Samo tako možemo otvo-riti prostor inovacijama i kreativnosti, a prije svega poduzetništvu. Ne učini-mo li to, stvorit će se još veća pravna nesigurnost i nepredvidivost, koja je velika zapreka značajnim domaćim i inozemnim ula-ganjima.
Trebalo bi iseljeništvu olak-šati ostvarivanje građanskog prava glasaFM: Ono što je uvijek veliki problem u vrijeme izbora, jest
glasovanje. Bili ste kandidat HDZ-a, no sad ste nestranačka osoba. Vjerujete li da bi dola-skom na vlast, HDZ pojedno-stavio način glasovanja, jer trenutno stanje onemogućuje velikom broju iseljenika pri-stup izborima?Doista ne mogu govoriti u ime ni jedne političke stranke, no mogu reći da se osobno zalažem za iz-mjene izbornog sustava koje bi omogućile da svi naši državljani, i u domo-vini i u iseljeništvu, mogu ostvariti svoje građansko pravo glasa. To se može učiniti putem dopisnog glasovanja.
Bolju Hrvatsku možemo imati ako se udruži domovina i iseljeništvo
Želim da im vrata Hrvatske budu širom otvorena, iako nas sve zajedno čeka mnogo posla. Mogu mi se pridružiti u izgradnji novog zajedništva, u ra-zvoju modernog domo-
ljublja i učvršćivanju nacionalnog identiteta, kao i u promicanju poduzetničkog duha i svih vrsta stvaralaštva. Samo zajedništvom možemo izgraditi bolju Hrvatsku.
“
Starimo kao nacija
O novom partnerstvu između Hrvatske i Njemačke
Hrvatska je već šestu godinu pogođena gospo-darskom krizom. Imamo izrazito negativne demo-
grafske trendove. Starimo kao nacija. Mnoge tvrtke odlaze u stečaj, ljudi osta-ju bez posla i prihoda…
Hrvatska razumije ključnu ulogu Njemačke u europskoj i transa-tlantskoj arhitekturi. S Njemačkom želimo
proširivati svaku vrstu suradnje. Sigurna sam da je ovo početak novog partnerstva između Nje-mačke i Hrvatske.
“
“
Moj dolazak među iselje- nike, nije vezan uz njihovo stra-načko djelovanje. Jed-
nostavno, volim ići me-đu iseljenike, poštujem ih, te ću ih posjećivati uvijek i svugdje kad bu-dem u prilici.
MARIJANA DOKOZA
Related Documents
