UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE ODSJEK Komunikacije SMJER Poštanske tehnologije PREDMET Tehnologija platnog prometa i filatelija Pregled novčarskih usluga u pošti, Načini i oblici plaćanja poštansko-novčarskih usluga i platnog prometa, Organizacija i tehnologija unutarnjeg i međunarodnog uputničkog prometa (doznake) - seminarski rad -
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
UNIVERZITET U SARAJEVU
FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE
ODSJEK Komunikacije
SMJER Poštanske tehnologije
PREDMET Tehnologija platnog prometa i filatelija
Pregled novčarskih usluga u pošti, Načini i oblici plaćanja poštansko-novčarskih usluga i platnog prometa, Organizacija i tehnologija unutarnjeg i međunarodnog uputničkog prometa
Popis slika.................................................................................................................................29
Popis skraćenica........................................................................................................................30
2
Uvod
Tema ovog seminarskog rada je „Pregled novčarskih usluga u pošti, Načini i oblici plaćanja
poštansko-novčarskih usluga i platnog prometa, Organizacija i tehnologija unutarnjeg i
međunarodnog uputničkog prometa (doznake)“.
Seminarski rad je obrađen u tri poglavlja.
U prvom poglavlju opisane su osnovne vrste novčanih usluga koje se obavljaju u pošti. Ove usluge izlaze iz domena klasičnih poštanskih usluga jer pripadaju domenu bankarskih ili finansijskih poslova i platnom prometu. Međutim obavljanje ovih usluga od strane pošte opravdano je zbog njene rasprostranjenosti i dostupnosti korisnicima. U nekim zemljama pošta je uspjela izboriti vrlo značajnu ulogu u organizaciji platnog prometa čitave zemlje koristeći raširenu mrežu poštanskih ureda. Novčani trensferi i svi oblici plaćanja obavljaju se brzo, racionalno, pouzdano i učinkovito. Obavljanje platnog prometa regulisano je različitim zakonskim aktima.
U drugom poglavlju riječ je o načinima i oblicima plaćanja novčanih usluga. Ranije gotovinsko plaćanje zamjenjuje elektronski novac. Novi način poslovanja obuhvata bezgotovinsko plaćanje i internet. Razvijeni su različiti oblici kreditnih kartica kao novi instrumenti bezgotovinskog plaćanja.
Na kraju rada dat je popis korištene literature, popis slika, te spisak skraćenica korištenih u radu.
3
1. Pregled novčarskih usluga u pošti
U svim zemljama danas poštanski sistem obavlja brojne i raznovrsne usluge platnog prometa.
Osnovna struktura tih usluga je sljedeća:
- Poštanska uputnica,
- Telegrafska uputnica,
- Uplate i isplate po platnom prometu,
- Usluge po tekućim računima građana za poslovne banke,
- Uplate i isplate po štednim ulozima,
- Usluge za državne institucije,
- Usluge za otkupne pošiljke – telešoping, i dr.
- Prodaja vrijednosnih papira,
- Mjenjački poslovi,
- Ugovorene usluge za naplatu RTV pretplate, računa komunalnih usluga,
kreditnih kartica, i dr.
- Elektronsko bankarstvo.
1.1. Unutrašnji novčani promet promet
1.1.1. Poštanska uputnica
Poštanska uputnica je knjižena pošiljka kojom pošiljalac doznačuje novac primaocu. Ona se
prenosi koristeći poštanski transport, pa prema tome tretira se kao pismonosna pošiljka.
Obavlja se u unutrašnjem i međunarodnom poštanskom saobraćaju.
Uputnički promet se vrši putem prijema u poštanskim jedinicama. Uplatu mogu vršiti fizička i
pravna lica, a isplata se može realizovati u jedinicama poštanske mreže, u poslovnim
prostorijama korisnika i na domu, tj. u stanu korisnika. Uplate su najčešće u gotovinskom
novcu, ali se teoretski mogu vršiti i putem čeka ili fakturom.
Osnovni obrazac u Pošti je Uputnica – obrazac P-15, a sastoji se od sljedećih kopija:
- Potvrda o uplati,
- Izvještaj o uplati i
- Kupon za primaoca.
4
Zatim obrazac P-3, prijemna knjiga – list u koji se unose svi podaci relevantni za predmetnu
uputnicu, ako se radi automatizovano.
Pomoćni obrasci su sljedeći:
- Dnevnik uplaćenih uputnica P-17
- Povratnica P-20/C-5
- Knjiga prispjelih uputnica P-78
- Knjiga isplaćenih uputnica P-80
- Drugi obrasci prema pravilniku o vršenju poštanskko-uputničke službe u pošti.
Slika 1. Poštanska uputnica
Postupak prijema uputnice je takav da radnik na šalteru primi uputnicu koju je prethodno
ispunio pošiljalac po predviđenim stavkama obrasca. Radnik na šalteru istovremeno prima
uputnicu i novac koji je istovijetan sa upisanim iznosom na uputnici i to slovima i brojkama.
Obavlja sve radnje u pogledu kontrole, evidentira i završava proces rada na način kako je
predviđeno Pravilnikom i to bilo da obradu vrši manuelno ili automatizovanim procesom. Po
završetku radnog dana kontrolor u pošti ovjerava usaglašeno stanje uputnica sa dnevnikom
uplaćenih uputnica.
5
1.1.2. Telegrafska uputnica
Telegrafska uputnica koristi telekomunikacijski sistem za prijenos informacija o uplati i
splati. Ova usluga, tj. telegrafska uputnica je brža, ali s eobavlja i po višoj cijeni. Osnovni
obrazac je telegrafska uputnica P-16. Ona je trodijelna i sastoji se od:
- Uputnice – potvrde o uplati telegrafske uputnice,
- Izvještaja o uplati,
- Uputničkog telegrama.
Slika 2. Telegrafska uputnica
Ostali pomoćni obrasci kao i postupak prijema i odaslanja uputnica identični su sa
poštanskom uputnicom. Način prijema uputnice, kontrole unošenja podataka u obrasce i
završetak procesa rada utvrđen je Pravilnikom o vršenju poštanske uputničke službe.
6
1.1.3. Platni promet
Platni promet predstavlja plaćanje između učesnika u platnom prometu preko računa koji se
vode kod ovlaštenih organizacija. Pod plaćanjem se podrazumijeva prijenos novčanih
sredstava sa jednog računa na drugi, zatim obračun preko računa, uplate i isplate sa računa.
Platni promet reguliše se Zakonom i Pravilnicima o obliku i sadržaju obrazaca platnog
prometa. Organizacije koje mogu obavljati platni promet u Bosni i Hercegovini su Centralna
banka i Pošta djelimično, tj. za račun poslovnih banaka i korisnika do eventualne promjene
zakonskih regulativa, u kom slučaju bi poštanski operatori u BiH mogli dobili mogućnost
učešća u platnom prometu i za posjedovanje transakcijskih računa kao i poslovne banke.
Ovlaštene organizacije za platni promet dužne su osigurati kvalitct i brzinu rada kao i
korištenje pouzdanih veza za prijenos podataka uz informatičku podršku. Kada je u pitanju
Pošta, postoji otvoreni i zatvoreni sistem cirkulacije novčanih sredstava. Zatvoreni sistem
podrazumjeva postojanje zbirnih poštanskih blagajni koje primaju viškove i vrše obračun sa
poštonošama na svom području. Kod otvorenog sistema sva novčana sredstva ili dotacije za
tekuća plaćanja primaju se od nadležne filijale za platni promet direktno, odnosno od
poslovne banke ili druge institucije za koju se obavljaju novčane transakcije.
Platni promet se obavlja koristeći tipizirane obrasce, i to na unificiran način na osnovu
zakosnskih propisa i uputstava o bankarskom poslovanju. Danas platni promet obavljaju
poslovne banke za svoje klijente. To je značajna promjena u ovoj oblasti, jer je ranije funkciju
platnog prometa jedino ima državni organ.
7
Slika 3. Obrazac uplatnice za prijenos sredstava
Osnovni obrasci su sljedeći:
Obrasci za gorovinska plaćanja:
- Uplata
- Nalog za plaćanje isplata
- Ček
- Uputnica
- Nalog za gotovinsko plaćanje.
Obrasci za bezgotovinska plaćanja
- Opći nalog za plaćanje
- Posebni nalog za prijenos
- Nalog za obračun
- Nalog za naplatu
- Nalog za prenos sa računa – akreditiv
- Obračunski ček
- Akceptni nalog
- Zbirni nalog prijenosa
Obrasci za obračun sa poštonošama
- Pregled uplata
- Pregled isplata
Interni obvrasci nosioca platnog prometa
Ostali obrasci
8
Gotovinske uplate se vrše putem propisanog obrasca naloga za plaćanje, prilikom čijeg
popunjavanja svako polje papirnog obrasca mora biti uredno i čitko popunjeno. Nalogom za
plaćanje može se vršiti plaćanje različitih gotovinskih obaveza građana, npr. upisnina,
školarina, rate za kredit i sl. kao i obaveze plaćanja javnih prihoda, npr. lična dokumenta,
porezi, doprinosi i sl. Naročito u slučaju kada se vrši uplata javnih prihoda sva predviđena
polja moraju biti ispravno popunjena.
Građanima je u svakoj pošti, na šalterima novčanog prometa, putem internih naloga,
omogućeno plaćanje mjesečnih računa bez plaćanja naknade, kako slijedi: naplata računa za
utrošene telekomunikacijske usluge BH Telecom, HT Eronet i naplata računa za vodu - KJKP
Vodovod. Plaćanje ovih računa bez plaćanja naknade omogućeno je zaključenim ugovorima
JP BH Pošta d.o.o. Sarajevo o naplati računa sa navedenim pravnim licima - preduzećima
koja građanima pružaju javne usluge.
a) Uplata u korist žiro-računa i drugih korisnika
Prema adekvatnim zakonskim propisima o platnom prometu, uplate u korist žiro-računa i
drugih računa obavljaju se pomoću obrasca opće i posebne uplatnice za prijenos sredstava.
Uplatioc je dužan da na obrascu opće uplatnice ispuni sve predviđene stavke, kao: potpuni
naziv i adresu primaoca, broj računa, itd.
Obrasci su sljedeći:
Uplatnica koja se sastoji od:
- priznanica za uplatioca
- izvještaj nadležnom organu
O uplatama se vodi Dnevnik uplata i druga predviđena dokumenta i obrasci u koje se upisuju
svi relevantni podaci o dokumentu.
9
b) Isplata na teret žiro-računa
Ovu vrstu isplate pošta najčešće obavija na osnovu obrasca Uputnica i Uputnice za doznaku iz
inostranstva. Uputnicu popunjava vlasnik žiro računa prema stavkama obrasca, a može glasiti
na pravno lice ili fizičku osobu.
Nalog fajl transferom ide na određen račun otvoren kod neke banke, a institucije i budžetske
organizacije informaciju dobijaju putem izvoda. U pošti se isplaćuju uputnice i na teret žiro
računa za:
za korisnike poštanskog pretinca
adresirane na poste-restante
uputnice koje se iz nekog razloga ne isplate na domu ili poslovnoj prostoriji pravnog
lica
Za isplate uputnica nužno je da se povede postupak vođenja predviđene evidencije,
identifikacije, obračuna sa dostavljačima, i dr. kako je predviđeno Uputstvom.
Isplata čekova kao i drugih vidova isplata, pošta obično obavlja ukoliko sklopi ugovor sa
zainteresovanim subjektima. Postupak takođe treba da bude prema Pravilniku pošte za
obavljanje ovih usluga.
Pošta za isplate mora raspolagati adekvatnom sumom novca koja je deponovana u glavnoj i
pomoćnim blagajnama. Računsko stanje blagajne mora odgovarati stvarnom stanju novca.
Ako je količina novca u blagajni manja od obračuna radi se o manjku, a ako je veća onda je
višak novca u blagajni. Danas postoje i druga rješenja zbog promjene zakona o platnom
prometu. Platni promet danas obavljaju banke, tako da pošta u ovim uslovima ima samo
transver gotova novca drugih korisnika.
Za potrebe obavljanja novčanih transakcija iz blagajne utvrđuje se blagajnički maksimum, a
to je ona količina novca koju pošta može zadržati u svojoj blagajni za potrebe redovnih
isplata. U slučaju većih isplata, npr. penzija, može se u blagajni nalaziti veća količina novca
od maksimuma, s tim da se o tome vodi odgovarajuća evidencija. Mađutim, sav novac preko
blagajničkog maksimuma smatra se kao novčani SUVISAK.
Novčani suvišak treba, nakon završetka rada, otpremiti na račun za slanje vrijednosti.
Ako pošta nema dovoljno novca za tekuće isplate može tražiti dotacije od službe za platnim
promet odgovarajuće banke.
10
1.1.4. Usluge po tekućim računima građana
Ovu finansijsku uslugu pošta obavlja na osnovu ugovora koji sklapa sa poslovnom bankom ili
štedionicom, odnosno poslovnim bankama. Usluga se obavlja za građane koji imaju otvoren
račun bilo kod banaka ili poštanske štedionice.
Priliv sredstava ostvaruje se doznakama plaća ili ostalih primanja ili pojedinačnim uplatama i
doznakama. Vlasnik ili opunomoćeno lice može raspolagati sredstvima na tekućem računu, i
to:
- podizanje gotovine,
- bezgotovinsko plaćanje za razne namjene,
- prijenos na oročenu štednju,
- trajnim nalogom sa tekućeg računa za razne namjene.
Koristeći obrazac trajnog naloga vlasnik tekućeg računa može ovlastiti poštu ili poslovne
banke da na teret njegova računa podmiruje pošta ili banka usluge koje on navede u trajnom
nalogu, kao što su komunalne usluge, računi telekom usluga, RTV računi i sl.
Vlasnik tekućeg računa, pored podizanja gotovog novca, može vršiti plaćanje čekovima,
karticom i sl. Ako pošta obavlja ovu vrstu usluga, vodi propisanu dokumentaciju i obrasce, a
proces rada obavlja na način pravila o finansijskom poslovanju, a naručito u pogledu kontrole
i discipline.
1.1.5. Poštansko - Štedna služba i usluge za poslovne banke
Poštansko - štedna služba je usluga koja se pojavila 1861. godine. Danas je ova usluga
razvijena u mnogim zemljama u svijetu. Organizovana je u obliku poštanske banke ili
poštanske štedionice, tako da usluge uplata i isplata, odnosno svih novčanih transakcija za
korisnike obavlja pošta uz odredenu naknadu. Postoje i rješenja da tu uslugu obavlja pošta u
cjclosti, ako je na osnovu zakona ovlašteni učesnik u platnom prometu nosioc transakcionih
računa privrede i građana.
Masovnost usluge proizilazi iz dostupnosti korisnicima zbog raširenih jedinica poštanske
mreže na svim područjima zemlje i sposobnost te mreže da obavlja te usluge. Pored toga, nije
beznačajno stečeno povjerenje građana i poslovnih subjekata u poštanski sistem, naročito sa
stanovišta sigurnosti i dostupnosti za sva mjesta i u svako vrijeme.
11
Ovi faktori su veoma pogodni za razvijanje različitih oblika bankarskog i flnunsijskog
poslovanja u pošti.
Međunarodna poštansko-štedna služba regulisana je po dva osnova, i to:
- posebnim aranžmanom o međunarodnoj štednoj službi
- međunarodnim ugovorima između dvije i više zemalja
Pošta još nije uspostavila poštansko-štednu službu niti na unutrašnjoj niti na međunarodnoj
poštanskoj mreži. Ova usluga se ranije u okviru pošte obavljala kroz sistem Poštanske
Štedionice, ali je taj način rada prekinut iz poznatih razloga. Može se Očekivati da će u
narodnom periodu i ovoj vrsti usluga pokloniti pažnja i pronaći adekvatno rješenje.
Postupak štedne službe u obavljanju tehnološkog procesa je sljedeći:
- korisnik usluga otvora štednu knjižicu na kojoj može sam ili putem druge osobe vršiti
doznakc na svoj račun bez kontrole indetiteta.
- indetitet se obavezno utvrđuje samo kod podizanja sa štednog uloga korisnika.
- prilikom uplate korisnik ispunjava uplatni listić i predaje ga poštanskom radniku
zajedno sa novcem i štednom knjižicom. Po prijemu od korisnika, radnik upisuje
štedni ulog u knjižicu i Dnevnik uplata, bilo da se radi o poštanskoj banci, štedionici
ili poslovnoj banci. Upisani podaci se ovjeravaju stavljanjem otiska žiga i potpisom.
- prilikom isplate korisnik takođe ispunjava listić - obrazac, predaje ga radniku zajedno
sa Štednom knjižicom. Po prijemu radnik pošte provjeri sve podatke i indetitet
korisnika računa, isplaćuje novac, saldira uloge i zaključuje knjižicu, tako da potpisuje
novo stanje. Sve upisuje u Dnevnik isplata.
- obračun sa bankama obavlja se na temelju Dnevnika uplata i isplata.
1.1.6. Ugovorene finansijske usluge preko pošte
Ovu vrstu usluga pošta obavlja po osnovu ugovora u kome je predviđeno: vrsta usluge, način
obavljanja usluge, način koordinacije, način kontrole i sl.
Najčešće se radi o uslugama isplata po osnovu penzijsko-invalidskog osiguranja, obračun i
zaduženje poštara, raznih usluga za komunalne organizacije.
12
1.1.6.1. Isplata penzija
Kod nas je postupak oko isplate penzija takav da PIO/MIO ima ugovor sa Poštanskom
bankom preko koje obavlja novčane doznake, a Javni poštanski operator ima ugovor sa
Poštanskom bankom gdje se reguliše provizija za usluge pošte, način isplate, struktura
dokumentacije, i dr. Međutim, sada je otvorena mogućnost i direktnog ugovaranja pošte i
PIA/MIA što se već primjenjuje i u tom slučaju se ne javlja posrednik, što poštanskom
sistemu i odgovara.
Isplata se vrši u manjem obimu preko poslovnih banaka, a većinu pošta obavlja na domu, tj. u
stanu korisnika penzije. Postupak je takav da po doznaci sredstava od strane PIA/MIA,
odnosno Poštanske banke, pošta formira fond za isplatu penzija. Obračun i zaduženje
poštonoša vrši se u poštanskoj jedinici. U Sarajevu je za to određena Pošta, tj. Poštanski
centar gdje je inače skoncentrisana dostava pošiljaka.
Zaduženje poštonoša obavlja obračunski radnik ili kontrolor, gdje se poštonoši predaju
obračuni od PlO-a za svakog penzionera na datom rejonu koji pokriva dostavljač i adekvatan
iznos novca koji je usaglašen sa isplatnim dokumentom PlO-a.
Dostavljač iznosi na dostavu novac i penzione uputnice koje uručuje korisniku prilikom
isplate novca, a korisnik se potpisuje daje novac preuzeo. Po povratku sa dostave, poštar treba
složiti preostale novčane uputnice koje nije isplatio i obaviti obračun sa obračunskim
radnikom ili kontrolorom u pošti dostave.
Ako se uputnice ne mogu isplatiti iz bilo kog razloga, prvo se vraćaju na šalter pošte, uz
obavijest korisniku. Korisnik u određenom roku, obično 10 dana, može na pošti podići
mirovinu, a ako to ne učini, postaje obavezna mirovinu vratiti PIO-u. Ako se radi o manjim
količinama novca, postupak dizanja novca može biti i putem poštanske uputnice sa namjenom
za penzije. Podignuti iznos se isplaćuje penzionerima, a potom se sačinjava izvještaj.
13
1.1.6.2. Usluge za komunalna preduzeća
Prema posebno ugovoru koji pošta može da sklopi sa pojedinim komunalnim organizacijama,
u poštanskim jedinicama vrši se naplata komunalnih usluga. Kada s euplata obavlja na osnovu
ugovora, korisnici ne plaćaju poštanske usluge, nego s enaknada naplaćuje od komitenta.
Ako se naplata komunalnih usluga vrši uplatinicom, onda se zaračunava i plaća poštanska
usluga, kao i za sve druge usluge takve vrste na osnovu iznosa u tarifi.
Za sada, u poštama se naplaćuju gotovo sve vrste komunalnih usluga, i to neke na osnovu
ugovora pošte s akomunalnim i drugim organizacijama, a za ostale na osnovu propisane
poštanske tarife za takvu uslugu.
1.1.7. Elektronsko bankarstvo
Razvoj komunikacionih sistema i Internet mreže omogućio je stvaranje koncepta on-line
usluga. Među prvima su svoje poslovanje na Internet počele premještati komercijalne banke.
Elektronsko bankarstvo uključuje u proces rada Internet i prijenos podataka. Praktično, raniji
sistem odlaska i obavljanja transakcija prelazi u cijelosti na obavljanje usluge daljinskim
putem i pristupom Internetu.
Koncept elektronskog odnosno Internet bankarstva orjentisan je prema najširoj bazi korisnika
bankarskih usluga i u suštini predstavlja omogućavanje nadzora i upravljanja od strane
korisnika njihovim bankovnim računima pomoću daljinskog pristupa putem Interneta. To
znači, da internet bankarstvo omogućava raspolaganje svojim sredstvima na računu iz bilo
kojeg dijela svijeta.
Koristi cjelovitu infrastrukturu poštanskog sistema:
Poštanski informacioni sistem,
Poštanske šaltere,
Poštanske usluge u datoj funkciji.
Za poslovne banke i druge korisnike omogućava:
Jednostavno korištenje i obavljanje transakcija bez dolaska u poštu,
Neograničeno radno vrijeme za obavljanje usluga,
14
Slanje naloga iz preduzeća i stana,
Nižu tarifu za usluge,
Kontrolu finansijskog poslovanja,
Brži obrt novca,
Visok stepen sigurnosti,
Sva plaćanja u zemlji i inostranstvu,
Pregled stanja na svim računima,
Štampanje raznih dokumenata
Trenutno izvršenje naloga
On-line veza sa bankama i korisnicima.
U početku rada elektronskog bankarstva postojao je problem zaštite podataka pojedinačnih
korisnika od zloupotrebe na njihovim računima, ali sada razvojem brojnih sistema zaštite ovaj
problem je u dobroj mjeri prevaziđen.
15
1.2. Međunarodni novčani promet
Međunarodni novčani promet regulisan je odredbama međunarodnih novčanih aranžmana koji
se donose svake pete godine na kongresu UPU-a.
Usluge koje se u okviru međunarodnog novčanog prometa obavljaju u poštama Bosne i
Hercegovine, kao i usluge koje su danas razvijene u mnogim zemljama članicama UPU-a su:
- isplata međunarodnih poštanskih, telegrafskih i teleks uputnica,