Mikro i Makro Planiranje- Matematika

SVEUČILIŠTE JURJA DOBRILE U PULI

ODJEL ZA ODGOJNE I OBRAZOVNE ZNANOSTI

SMJER: RAZREDNA NASTAVA, 4. GODINA

MAKRO I MIKRO PLANIRANJE RADA U NASTAVI

MATEMATIKE

(Seminarski rad)

Mentor: Vladimir Kadum, dr.sc.,prof.

Studentica: Dunja Vidošić

Pula, 2011.

SADRŽAJ:

1. PLANIRANJE.........................................................................................................

2. PROGRAMIRANJE...............................................................................................

3. PLANIRANJE U SUVREMENOJ NASTAVI.....................................................

3.1. MAKROPLANIRANJE.....................................................................................

3.2. MIKROPLANIRANJE.......................................................................................

4. PLANIRANJE – SASTAVNI DIO PRIPREMANJA NASTAVNIKA ZA

NASTAVU.................................................................................................................

5. ŠKOLOVANJE UČENIKA ZA SAMOSTALAN PLANSKI RAD.....................

6. DIDAKTIČKA NAČELA ZA PALNIRANJE RADA U NASTAVI....................

7. ZAKLJUČAK............................................................................................................

8. LITERATURA...........................................................................................................

UVOD:

Tema moga seminara je Makro i mikroplaniranje rada u nastavi matematike.

1. PLANIRANJE:

Za razliku od drugih živih bića, čovjek se razlikuje po tome što prije nego pristupi izradi

nekog plana, on zamsio toga plana ima u svojoj glavi. Čovjek oblikuje svoju misao,

zamišljanjem predviđa izgled, karakteristike, zadaću plana.

Baš to što čovjek planira, projektira u svojoj svjesti karakteristično je za planiranje. Čovjekovi

poslovi prema unaprijed zamišljenom i u mislima karakteristike su ljudskog rada na svim

područjima djelatnosti pa tako i u nastavi.

Nastava je vrlo važno i odgovorno područje društvene djelatnosti tako da učitelji svoj rad

moraju unaprijed planirati. Prema tome, mogli bismo reći da je planiranje svjesna aktivnost

kojom čovjek unaprijed planira svoj rad prema određenom cilju koji je zamislio u svojoj

glavi. Planiranjem čovjek u svojoj svijesti može planirati što će raditi, koja sredstva će

koristiti, na koji naćin, koja će biti uloga nastalog plana. Što je planiranje konkretnije, realnije,

detaljnije, veća je vjerovatnost da će se taj cilj i ostvariti baš onako kako smo ga zamislili.

Planiranje nije nimalo jednostavno. Ono iziskuje intenzivan rad, koncentraciju, naprezanje

umnih snaga. Zato planiranje predstavlja povezivanje teorije i prakse tako da ako nema

njihove međusobne povezanosti, planiranje je promašeno. Planiranje prethodi praksi, a služi

kao rukovodstvo za praksu.

Treba upozoriti na važne razlike između planiranja i plana. Planiranje znači kompleksna

aktivnost, dok je plan završetak planiranja. To bi u vremenskom slijedu izgledalo ovako:

PLANIRANJE PLAN PRAKTIČAN RAD prema izrađenom planu

2. PROGRAMIRANJE:

Programiranje je vrlo slično planiranju, ali promatrajući to s didaktičkog stajališta znatno se

razlikuje. Programiranje se odnosi na određivanje programa rada, na izbor sadržaja.

„Programiranje obuhvaća metodologiju ispitivanja obrazvonih potreba, metodologiju izrade

programa na temelju konstatiranih potreba, izradu programa, praćenje realizacije programa i

vredonovanje obrazovnih rezultata.“

(Poljak, Planiranje u nastavi, Zagreb 1974., str. 10)

Pošto su nastavni programi kod nas unaprijed dani, učitelji neće izrađivati nastavne programe,

neće programirati nastavu nego će na temelju odobrenih nastavnih programa planirati nastavni

rad za svaku školsku godinu.

Prema potrebi učitelji mogu planiranje dopunjavati i programiranjem, ali samo onda kada

učiteljima za pojedina područja nije sve službenim programom unaprijed određeno, nego oni

sami mogu samostalno odabrati sadržaj. Programiranje prethodi planiranju.

PLANIRANJE ŠKOLSKOG RADA

Školski rad vrlo je važan i odgovoran rad učitelja i učenika pa kao takav ne može se

improvizirati, odnosno izvoditi prema trenutnom raspoloženju, nego mora biti unarpijed

smišljeno projektiran. Nedostatak planskog rada u školi dala bi negativan ishod krajnjeg

rezultata učenika. Školski rad planiraju svi oni koji posredno ili neposredno sudjeluju u njemu

(društveni organi šjole, učitelji, ali i učenici), a planira se sve što se odnosi na rad i ćivot škoel

u cjelini.

Planovi koji se odnose na rad u školi:

Prema zakonu, škole su obavezne planirati svoj rad. Godišnji plan utvrđuju radna zajednica,

tj.upravni odbor, a ravnatelj s drugim organima škole odgovoran je za izvršenje godišnjeg

plana. Ovakvo planiranje povezano je s programiranjem.

a) Godišnji plan rada škole

Po zakonu, škole su obavezne planirati svoj rad. Godišnji plan rada utvrđuje radna

zajednica škole (upravni odbor, a ravnatelj s drugim organima škole odgovoran je za

izvršenje toga plana).

Prvo treba izraditi program rada, a tek onda njegovo planiranje. U brizi ostvarivanja

plana, ravnatelj, ali i školski pedagog posjećuju učitelje, daju im savjete, upućuju na

literaturu, daju im savjete, analiziraju njihov rad te poduzimaju niz drugih

odgovarajućih mjera koje pridonose da se rad odvija prema planu.

Iskustva stečena u jednoj školskoj godini, poslužiti će za proširivanje rada u idućoj

školskoj godini.

b) Plan rada razrednika i razrednoj vijeća

Planiranje koje ima dva oblika:

- Razrednik planira svoje razredničke funkcije i obaveze (obuhvaćaju održavanje

sjednica razrednih vijeća, odlazak na ekskurzije, planiranje dopunske i dodatne

nastave i sl.)

- Članovi razrednog vijeća planiraju cjelokupni odgojno obrazovni rad učenika

c) Plan školskog pedagoga

Prema članku 111. Zakona o osnovnoj školiuvodi se služba školskog pedagoga.

Program školskih pedagoga već je jasno definiran iz čega proizlazi potreba izrade

plana rada radi ostvarivanja programa.

d) Plan rada učitelja

Bitna uloga svakog učitelja jer su učitelji bitni nosioci cjelokupnog života i rada u

školi. Plan rada učitelja je planiranje u kojem učitelj planira rad u školi, ali i izvan nje.

Učiteljevo planiranje rada u nastavi jedna je od specifičnih vrsta planiranja, ali nikako

i jedina.

3. PLANIRANJE U SUVREMENOJ NASTAVI

3.1. MAKROPLANIRANJE

Metodički pristupi

Problem planiranja u nastavi treba biti u skladu s općim metodološkim i

didaktičkim postavkama sevremene nastave. U suvremenoj nastavi

rakovodimo se dijaletkičkom metodologijom koja pridaje značenje analitičkom

i sintetičkom pristupanju raspoređivanja novih sadržaj. Analitičnost vodi

raščlanjivanju sadržaja na pojedine dijelove, dok sintetičnost vodi k spajanju

pojedinih, užih, dijelova nastavnih sadržaja u cjeline.

Terminološka i pojmovna objašnjenja dijelova nastavnih programa

Nastavno područje- skup nastavnih sadržaja koji imaju ustu izvor ili objekt

proučavanja. U našim nastavnim područjima obuhvaćena su tri nastavna

područja(prirodnih nauka, društvenih nauka te poseba odgojno-obrazovna

područja).

Nastavni predmet - didaktički obrađena nauka.

Prerada se vrši s obzirom na intenzitet, ekstenzitet i redoslijed nastavnog

područja. Što je niži razred, veća je prerada i obrnuto.

Predmetna područja - zbod opširnosti i zasebnosti sadržaja, radi bolje

preglednosti, sadržaj se strukturira po zasebnim područjima.

Npr.za nastavu matematike obuhvaćaju se područja

- usmeno izražavanje

- pismeno izražavanje

- aktivnost

- domaći rad

Nastavna cjelina - kompleksniji, ali cjelovitiji sadržaj.

Osnovne karakteristike cjeline:

-po sadržaju obuhvaća širu tematiku

-dominira cjelovita i stanovita centralna tema

-istaknuta stanovita temeljna ideja

-preko sadržaja i idejne koncentracije uspostavljaju se funkcionalne veze

između dijelova i cjeline

Nastavna tema - obuhvaća užu tematiku

Nastavna jedinica - količina nastavnog sadržaja koja je predviđena za obradu na

jednom ili dva nastavna sata. Do nastavne jedinice dolazimo raščlanjivanjem

nastavne cjeline na manje dijelove.

Tematizacija nastavnih programa i tematsko planiranje

a s

n i

a n

l t

i e

z t

i T E M E i

r z

a r

nj a

e nj

Nastavne jedinice

Makroplaniranje s obzirom na strukturu nastavnog procesa

Predmetna cjelina

Za pojedniu temu treba približno prikazati koliko će se vremena utrošiti:

a) Pripremanje učenika

b) Obrađivanje novih sadržaja

c) Vježbanje i utvrđivanje nastavnih sadržaja

d) Ponavljanje

e) Provjeravanje i ocjenjivanje

Ako smo za neku složenije temu u matematici planirali 10 nastavnih sati, prema

procentualnim podacima, za pojedinu komponentu bi izgledalo ovako:

Pripremanje učenika 0.5 sati

Obrađivanje nast. Sadržaja 3 sata

Vježbanje i aktivnost 4 sata

Ponavljanje sadržaja 1.5 sati

Provjeravanje s ocjenjivanjem 1 sat

_________

10 sati

Koordinacija predmetnih planova rada

Prilikom stvaranja planova rada potrebno je ostvariti povezanost nastavnoh sadržaja

različitih predmeta. To je pitanje korelacije, kordinacije predmeta i sl.

Sadržaje koje radimo iz matematike trebali bi povezati s ostalim predmetima.

Tehnika makroplaniranja i oblik makroplana

Tehnika intelektualne aktivnosti povezana je s izražavanjem. Učitelj će svoj

makroplan izraziti na papiru, pa je prema tome pisanje glavna tehnika u izradi

makroplana jer pismeni izraz omogućava da se vizualno evidentira plan rada u cjelini,

ali i u pojedinostima.

U pisanom izražavanju makroplanova preporuča se obuhvaćanje elemenata kao što su:

-naslov nastavne cjeline, odnosno teme

-orjentacijski sadržaj teme

-ukupan broj sati za pojedinu temu

-vrijeme za pojedine komponente

-navesti nužnu opremu

-posebne nastavne tehnike

Ako učitelj ima pregledno evidentirane sve elemente, neće mu bti problem u praksi

realizirati sadržaje.

3.2. MIKROPLANIRANJE

Kako je nastavni plan kontuirani nastavni proces, potrebno je da učitelji planiraju svoj

rad i za kraće razdoblje što je povezano s obrađivanjem nastavnih jedinica. To će biti

puno preciznije, konkretnije. Takvo planiranje nazivamo mikroplaniranje.

Za razliku od makroplaniranja, koje se izvodi na početku školske godine,

mikroplaniranje se izvodi tijekom školske godine.

Planiranje sadržaja nastavne jedinice

Učitelj na osnovu strukture sadržaja nastavne teme odabire nastavne jedinice, tj. opseg

sadržaja koji će obraditi u jednom ili dva školska sata.

Npr.matematika u trećem razredu osnovne škole:

Nastavna cjelina- Pravac, polupravac i dužina kao dijelovi pravca

Nastavne jedinice- Pravac, Polupravac, Dužina i mjerenje dužine

Time učitelj postavlja pregledan plan za obradu nastavne jedinice.

Planiranje organizacijske strukture nastavnog sata

Uz logičku strukturu planom treba predvidjeti i organizacijsku strukturu nastavnog

sata, odnosno mikroartikulacije nastavnog sata. Nastavni proces uz didaktičke

komponente sadrži i niz materijalno tehničkih , spoznajnih, psiholoških i metodičkih

elemenata. Osnovne didaktičke kopmponente su uvođenje učenika u rad, obrađivanje

novih sadržaja, uvježbavanje, ponavljanje sadržaja te provjeravanje i ocjenjivanje.

Ako se neke didaktičke komponente ne odrade u tom satu, porebno ih je obraditi u

slijedećem nastavnom satu.

STRUKTURA NASTAVNOG PROCESA

SPOZNAJNA STRANA

(P+M+P)

PSIHOLOŠKA STRANA

(ID+EDA)

DIDAKTIČKI SISTEMI:

ZADACI NASTAVE:

1. heuritička

2. programska

3. egzemplarna

4. problemska

5. mentorska

priprema

obrada nastavnog sadržaja

vježbanje

ponavljanje

evaluacija

1. MATERIJALNI

(znanje)

2. FUNKCIONALNI

(sposobnosti)

3. ODGOJNI

...(stavovi)

MATERIJALNO-TEHNIČKA STRANA

METODIČKA STRANA

(nastavne metode)

Planiranje materijalno-tehničke opreme za nastavni sat

Prilikom planiranja učitelj mora biti upoznat sa svim materijalim, opremom kako bi

znao kada će koje sredstvo upotrijebiti, na koji način, koja je uloga predmeta, tko će se

tim predmetom koristiti. Nastavnu opremu čine nastavne sredstva, nastavna pomagala

i razni tehnički uređaji.

Planiranje mikrostrukture didaktičkih komponenata

U izvođenju didaktičkih komponenti treba iskoristiti svaku didaktičku komponentu

koja mora biti obuhvaćena spoznajnim (promatranje, mišljenje praksa), psihološkim

(pažnja, mašta, pamćenje, emocije, govor) i metodičkim elementima.

Planiranje didaktičkog sistema nastave

Nastavni sat se može izvoditi na različite načine.

Kod direktnog ili frontalnog načina, učitelj direktnom komunikacijom učenike

priprema za rad, on im objašnjava, rukovodi vježbanjem, organizira ponavljanje i

provjeravnja te ocjenjivanje.

Drugi način rada je samostalan rad učenika u kojemu učenici samostalno rade, učenici

sami proučavaju nastavni sadržaj, vježbaju te samostalno ponavljaju naučene sadržaje.

Tehnika mikroplaniranja

Kao i kod makroplaniranja, i kod mikroplaniranja koristi se pismeno projektiranje

samo puno detaljnije.

„Bitno da rad bude dovoljno pregledan u smislu sigurne i jasne realizacije za rad, tj.da

se zna što se može , što se treba i kako treba ostvariti rad.“


4. PLANIRANJE – SASTAVNI DIO PRIPREMANJA NASTAVNIKA ZA

NASTAVU

„Pripremanje za nastavi jest permanentan proces koji se provodi paralelno s nastavnim

radom i njegov je sastavni dio.“

„ ... u članku 68.Zakona o osnovnoj školi o tome doslovno stoji: Nastavnik je naročito

dužan da se savjesno pripremaza odgojno-obrazovni rad i da stručno, pedagoški i

metodički izvodi nastavu i druge oblike odgojno obrazovne djelatnosti, koristeći pri

tome suvremena nastavna sredstva.“


Postoje tri načina planiranja:

1. Globalno ili godišnje pripremanje- za novu školsku godinu

2. Tematsko pripremanje- za pojedinu nastavnu cjelinu

3. Lekcijsko pripremanje- za pojedine nastavne jedinice

Globalno pripremanje se odvija prije samog početka nove školske godine, a obuhvaća

pručavanje nastavnog programa po kojemu će se raditi, prikupljanje stručna literature,

upoznavanje udžbenika i priručnika, nabavljanje i izrađivanje nastavnih sredstava i

pomagala.

Tematsko ili lekcijsko pripremanje se odvija tijekom školske godine. Puno je intenzivnije,

opsežnije jer prethodi nastavnom radu u kraćem periodu, tjednu ili danu.

U pripremanje tijekom školske godine ubrajamo:

a) Stručnu ili sadržajnu pripremu- učitelji u potpunosti moraju biti upoznati sa sadržajem

koji će obrađivati u nastavi

b) Pedagoška priprema- u svojoj pripremi učitelj projektira nastavni rad; što će raditi, na

koji način

c) Organizacijska ili materijalno tehnička priprema- odnosi se na uređenje vanjskih

uvjeta koji su efikasni za izvođenje nastavnog sata (uređenje radnog mjesta, priprema i

provjera sredstava kojima će se raditi)

d) Psihološka priprema – odnosi se na prevladavanje treme i osjećaja sigurnosti kod

izvođenja nastavnog sata.

Kod planiranja bitna je i tehnika pripremanja koja može biti:

5. ŠKOLOVANJE UČENIKA ZA SAMOSTALAN PLANSKI RAD

Pošto uz učitelje i učenici mogu planirati, tokom školovanja potrebno je da učenike postepeno

osposobljavamo za samostalno planiranje, tj.naučiti ih da svoj rad unaprijed smišljeno

planiraju.

U osposobljavanju učenika za planski rad, učenike ponajprije vodi učitelj i to preko vlastitog

plana i programa. Uz učitelja mogu sudjelovati i druge osobe iz struke, ali i izvan nje.

Stvaranje planskog rada za matematiku:

RADNA MAPA

-u njih učitelj unosi različite tekstove, grafičke i slikovne materijale

BILJEŽNICE

-učitelji unose podatke sa sadržajima, skice za strukturu nastavnog sata

PISMENA PRIPREMA

-koristi se za pismeno projektiranje nastavnog sata

Kao i u svim ostalim predmeta, pa tako i u matematici, u rješavanju matematičkih zadataka,

posebno problemskih, potrebno je postaviti plan rješavanja.

„Dobar plan rješavanja zadataka siguran je put do rješenja; planom se testira put do rješenja,

postavlja ideja rješavanja.“


Pravljenje planra rješavanja zadataka u matematici nije nimalo jednostavan. Ali lakše je

rješavati zadatke prema postavljenom planu, nego sastaviti plan. Ukoliko bi rješavali zadatke

bez plana, moglo bi doći do pogrešnog rezultata, pogrešnog postupka rješavanja zadataka, pto

kasnije dovodi do krize, depresije, odustajanja od rješavanja zadataka i sl.

„Učenik će moći rješiti zadatak ako zna u logičkom slijedu postaviti takve matematičke

operacije kao prijelazne faze koje vode do konalnog rješenja. Pri tome je dobro da se takav

planu u smislu formulacija postepenih prijalaznih matematičkih operacija ispiše, jer to

olakšava postavljanje plana i njegovu kontrolu, lakše uočavanje eventualnih pogrešaka.“


6. DIDAKTIČKA NAČELA ZA PALNIRANJE RADA U NASTAVI

Kako bi planiranje nastavnog rada bilo što bolje, potrebno je imati na umu slijedeća načela:

1. Plan mora biti realan – ono što predviđamo mora odgovarati uvjetima koje imamo

kako bi se planiranje moglo realizirati.

2. Planom se treba prikazati tok nastavnog rada – ovisi da li se radi o makroplanu ili

mikroplanu, tj.što time želimo postići, u kojem vremenu, na kojem mjestu.

3. Potrebno je mijenjati plan – plan neće uvijek biti jasno i najidealnije definiran već ga

treba nadopunjavati, ispravljati.

4. U planiranju se treba rukovoditi dijalektičkom metodologijom – svako planiranje u

sebi mora sadržavati analizu (raščlanjivanje sadržaja) i sintezu (povezanost nastavnih

sadržaja)

5. Dobro poznavanje sadržaja – treba poznavati opće postavke sadržaja koji će se

obrađivati.

6. Kod učenika formirati uvjerenje da se svakom radu treba pristupi smišljeno i

organizirano – učenike treba osposobiti i naviknuti na planiranje svega što rade.

7. ZAKLJUČAK

Planiranje je svjesna aktivnost kojom čovjek unaprijed planira svoj rad prema određenom

cilju koji je zamislio u svojoj glavi. Nije imalo jednostavo i iziskuje puno vremena, truda,

a što je planiranje realnije, detaljnije veća je mogućnost da će rad biti uspješniji.

Planiranju prethodi programiranje. U suvremenoj nastavi postoji makroplaniranje i

mikroplaniranje. Markoplaniranje se odvije prija početka školske godine, a

mikroplaniranje se radi tijekom školske godine. Puno je detaljnije. Kako bi nastavni sat

bio što uspješniji potrebno je da se učitelj što bolje pripremi. Da bude upoznat da

sadržajem onoga što će obrađivati, sa sredstvima koje će koristiti, treba si dobro isplanirati

vrijeme. Ne samo da bi učitelji trebali planirati nego i učenici. Učitelji bi trebali

podučavati učenike kako bi oni trebali planirati prije nego idu na izvršenje nekog zadatka,

zadaće. Nastavno planiranje, tj.nastavni plan trebao bi biti što realniji, trebao bi prikazati

tok nastavnog sata, trebao bi se mijenjati.

8. LITERATURA

1. Poljak, Planiranje u nastavi, Zagreb 1974.

2. http://www4.webng.com/sociolog/Xdid/Vladimir%20Poljak%20-%20Didaktika.pdf

(10.12.2011.; 19:05)

3. http://mis.element.hr/list/2/broj/1/clanak/7/o-pripremi-nastavnog-sata-iz-matematike

(10.12.2011.; 19:30)

4. M. Pavleković, Metodika nastave matematike s informatikom, Zagreb, 1997.,

poglavlje IV

http://mis.element.hr/list/2/broj/1/clanak/7/o-pripremi-nastavnog-sata-iz-matematike

http://www4.webng.com/sociolog/Xdid/Vladimir%20Poljak%20-%20Didaktika.pdf

5. J. Đurović, O pripremi nastavnog sata iz matematike, Zagreb 1999./2000.

Mikro i Makro Planiranje- Matematika

Documents