Međunarodni tjedan poduzetništva 14.-20. studeni 2016. Forum: … i... · 2016-11-24 · Ministarstva obrta dobar je vjetar u leđa za novi val investicija koje treba iskoristiti

Poduzetništvo i mladi

• Rijeka, 17. studeni 2016.

Doris Sošić

Međunarodni tjedan poduzetništva 14.-20. studeni 2016.Forum: Mladi u poduzetništvu

Centar tehničke kulture Rijeka

1. Poduzetničko okruženje

2. Mogućnosti za pokretanje poduzetništva

3. Riječka razvojna agencija Porin d.o.o.

Sadržaj

Izjava osobe koja se odselila iz Hrvatske u Dublin i poručila

da su svi koji su ostali boriti se na domaćem neplodnom tlu slijepci i intelektualno zarobljeni unutar granica Hrvatske,

izazavala je na Facebooku niz komentara mladih poduzetnika koji su uspjeli u Hrvatskoj i koji ne razmišljaju o odlasku iz zemlje, ali ne osuđuju ni one koji

su otišli ako im je tako lakše postići cilj.

LETOVI ZA DUBLIN

• Što su izjavi uspješni mladi poduzetnici

‘Takve su poruke pljuska svim poduzetnicima koji su uspjeli preživjeti 10 do 15 godina i u svojim tvrtkama zaposliti mlade ljude, pljuska svim kreativnim mladim ljudima koji imaju uspješne startupove, pljuska svima koji su dovoljno hrabri da pokušaju uspjeti u Hrvatskoj – započeo je raspravu Damir Podhorski, vlasnik marketinške agencije Escape, kao odgovor na izjavu iseljenika u Dublin. Podhorski smatra da se može uspjeti i u Hrvatskoj, da treba biti uporan, pa i kada je kriza. Smatram da je odlika pravog poduzetnika sposobnost da se prilagodi trenutačnoj situaciji – kaže Podhorski. I smeta mu što se više prostora daje onima koji odlaze nego onima koji poslovno uspiju ovdje’.

‘Matija Kopić, vlasnik tvrtke Farmeron, posluje dijelom ovdje, ali ga je put odveo i u SAD. – Ako hoćete nešto napraviti, možete to i u Hrvatskoj. Mislim da je polariziranje besmisleno jer ne možete svakoga stavljati u tuđe cipele. Također, nitko se ne bi trebao osjećati hrabrim i sposobnim ako je donio neku odluku, jer svatko ima svoje razloge za odlazak ili ostanak. Činjenica je da je vani lakše poslovati i da se možda brže uspije, ali svaki poduzetnik ima svoj izbor – kaže Kopić’.

‘Netko može ovdje pokušati, netko vani, svejedno je. Ne treba veličati one koji su otišli van jer je ovdje teže, ali svatko ima pravo izbora’ – istaknuo je Hrvoje Bujas, vlasnik tvrtki Crno jaje i GoHome.

‘Stajalište Mate Rimca, našeg zasigurno najpoznatijeg poduzetnika, već je znano, ali poručuje još jednom: Naš je stav i dalje isti, ne želimo otići iz Hrvatske. Aktivno rastemo i širimo poslovanje, a planiramo i ostati u Hrvatskoj. Rimac je još lani govorio o primamljivim ponudama koje je dobivao iz inozemstva vezane uz preseljenje proizvodnje, no i tada je odlučio ostati kod kuće, a što mu je dodatno omogućila dokapitalizacija tvrtke’.

‘I u Hrvatskoj se može uspjeti, taj je put zahtjevniji nego negdje drugdje, no svjesni smo da se uspjeh u našoj niši ne može preslikati na sve društvene sfere. Nije u redu osuđivati ikoga za odluku o ostanku i pokušaju mijenjanja određenih stvari, ili odlasku – poručuje Aron Stanić iz tvrtke Inchoo, koja pruža usluge izrade cjelovitih rješenja za online trgovinu’.

‘Matija Žulj, predsjednik uprave Agrivija, kaže kako je bilo ponuda da svoj inteligentni sustav za online upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom, organizaciju i optimizaciju proizvodnog procesa te povećanje prinosa i dobiti vode iz neke druge zemlje uz pomoć stranih investitora. No nisu htjeli mijenjati cijeli život pa su priču posložili tako da globalni biznis operativno vode iz Hrvatske. U slučaju neke jako dobre ponude, tko zna... No zasad se puno više toga i za manje novca u njihovoj branši može postići u Hrvatskoj nego u zapadnim zemljama, tvrdi Žulj’.

‘Nije lako, u Hrvatskoj je više negativnih nego pozitivnih primjera poslovanja, no uspjeli smo ostvariti jako dobru suradnju s HAMAG BICRO-om i HBOR-om, koji za zelene projekte daju kredite uz puno povoljniju kamatu nego što bi nam je dali neki investitori. I poduzetnički impuls Ministarstva obrta dobar je vjetar u leđa za novi val investicija koje treba iskoristiti – kaže Krešimir Dvorski iz Sustava javnih bicikala NEXTBIKE. U manje od dvije godine tvrtka je uspostavila sustav javnih bicikala u Zagrebu i Šibeniku, te franšizno poslovanje u 80 gradova svijeta’.

Mladi su društvena skupina koja se zbog svojih tranzicijskih obilježja, ali

i kretanja unutar tržišta rada, nalazi u vrlo nepovoljnom položaju unutar nove ekonomije, a taj bi položaj djelomično mogao biti popravljen njihovim poduzetničkim aktiviranjem.

Nova ekonomija upućuje na verzije:- Makroekonomska: dugotrajniji ekonomski rast bez istodobnog

povećanja inflacije.

- Mikroekonomska: promjene u načinu razmišljanja (inovativnost, umrežavanje), organizacije rada (projektno razmišljanje, dehijerarhizacija organizacijske strukture) i ključne ulogu nove informacijske tehnologije i interneta u povećanju produktivnosti i ekonomskog rasta. Informacijska tehnologija i internet višestruko ubrzavaju komunikaciju, omogućavaju širenje informacija i znanja, ali i pokretljivost kapitala, roba i usluga podižu na do sada neviđenu razinu realizirajući ideju jedinstvenogasvjetskog tržišta.

Ciljevi koji se potvrđuju kroz praksu i kroz povijest makroekonomije i ekonomske politike su:

1. stopa gospodarskog rasta 2. puna zaposlenost3. unutarnja ravnoteža 4. vanjska ravnoteža.

Prva dva cilja su fiksirana, tj. nepromjenjiva i u fazama rasta i u fazama stagnacije, recesije i krize.

Veliki problem u gotovo u svim EU članicama- nezaposlenost mladih

Trenutno stanje nezaposlenih u evidenciji HZZ-Regionalni ured Rijeka

12.202 nezaposlenih osoba (stanje potkraj listopada 2016.) - 7.070 žena ili 57,9 %- 5.132 muškarca ili 42,1 %

- Nezaposleni prema dobnoj strukturi:

od 15 do 19 godina 5 20 ili 4,3 %

od 20 do 24 godine 1.269 ili 10,4 % od 25 do 29 godina 1.561 ili 12,8 % od 30 do 34 godine 1.204 ili 9,9 %od 35 do 39 godina 1.196 ili 9,8 %od 40 do 44 godine 1.137 ili 9,3 %od 45 do 49 godina 1.118 ili 9,2 %od 50 i više godina 4.197 ili 34,4 %

} 37,4% mladih

Iz neaktivnosti 11%

Izravno iz školovanja 15%

Iz drugog oblika rada 1%

Izravno iz radnog odnosa 73% :

STRUKTURA ULAZAKA U NEZAPOSLENOST

- 78,3 % radi isteka ugovora na određeno vrijeme ina sezonskim poslovima poslovno

- 11,5 % radi uvjetovanog otkaza - 6,4 % radi sporazumnog prekida radnog odnosa

Čovjek & Okolina

osobine: mikro i makro sustav:ličnost, znanja, sposobnosti, - makrosustav: kultura, društvo, religijamotivi, interesi, talenti, ideje, - mikrosustav: materijalni resursi, kreativnosti,... zahtjevi tržišta, potpore,

interakcija s ljudima, mass mediji, ….

Što pokreće osobe i što djeluje na njihovo ponašanje i razvoj?

UČINITI IZBOR:

- Završiti školovanje- Pokušati se zaposliti- Stjecati nova znanja na razne načine- Pratiti zbivanja i trendove u društvu- Ući u politiku- Prepustiti se dokolici- ….?

- ili

MOGUĆNOSTI ZA ULAZAK U PODUZETNIŠTVO

Osoba koja je svjesna svoje potrebe da pokrene vlastiti posao, potaknuta je:

- dobrom idejom- određenom svotom kapitala- stečenim znanjem

Ukratko, započinje procespretvaranja ideje

u poduzetnički poduhvat

Prilikom odluke o tome da li postati poduzetnikbitno je ispitati/provjeriti:

- viziju /vizija ‡ iluzije/- procjenu vlastite sposobnosti- poznavanje posla koji pokreće- kvalitetno obavljanje posla- informiranje o poduzetničkim potporama- sačiniti dobru pripremu

Kako u poduzetništvo?• postupno:

- rad kod poslodavca

- rad u podružnici

• gurnuti u poduzetništvo:

- tehnološki višak u tvrtkama

- nezadovoljstvo statusom u tvrtki

• ulazak u poduzetništvo temeljem:

- znanja, radnog iskustva, poznavanja tržišta, ....

- nastavka obiteljskog posla

- pretvaranja hobija u poslovni poduhvat

- nasljedstva

- franšizinga

- novog proizvoda ili usluge

- kupnje postojeće tvrtke

- ulaska u zajedničko ulaganje

- kupnje licence

- kopiranjem tuđih ideja

Iskustvo putem studenske prakse, povremenog posla → pokrenuti trgovinu, ugostiteljski objekt, posredništvo, zastupništvo, savjetovanje, …

Kreativni smo → izrada raznih predmeta, namještaja, softver-a, ….

Roditelji posjeduju staru kuću i poljoprivredno zemljište → agroturizam

Roditelji u vlastitom poslu → nastaviti obiteljsko poslovanje, pokrenuti slični posao ili drugačiji koji će se temeljiti na drugačijoj tržišnoj niši

Imati dobro informatičko znanje → izrada programa koji se temelje na e-učenju, e-trgovini, e-izvozu, e-biblioteci, izradi softver-a, ……

- Kreativni smo i utječemo na druge da svoju kreativnost izraze putem društvenog poduzetništva pa će zaposliti ranjive skupine, invalide, teško zapošljive i dugotrajno nezaposlene, osobe s mentalnim poteškoćama itd. (okvir za razvoj poslovanja temeljenog na načelima socijalne, ekološke i ekonomske održivosti kod kojih se stvorena dobit/višak vrijednosti u cijelosti ili dijelom investira za dobrobit zajednice).

Kako doći do ideje? Što mogu učiniti?

• Uspješnost poduzetnika počiva na 11 karakteristika:

1. Dobro zdravlje2. Želja za uspjehom3. Samopouzdanje4. Ažurnost5. Cjelovitost sagledavanja6. Realnost7. Uočavanje problema8. Želja za uvažavanjem9. Objektivnost10. Emocionalna stabilnost11. Želja za izazovima

NIKOLA TESLAČovjek koji je Pokreno 20. stoljeće1856 - 1943

PENKALAEduard Slavoljub Penkala 1871 - 1922

OTISAK PRSTAIvan Vučetić1858 - 1925

mp3 Tomislav Uzelacinvented 1997

SMS PARKING

2001.

PADOBRAN

Faust Vrančić1551 - 1617

TORPEDO

Ivan Vukić Luppis1813 - 1875

PETER SALCHER Prva fotografija metka u letuPrvi aerodinamičan tunel/Mach 1886.

1848 - 1928

ANDRIJA MOHOROVIČIĆSEISMOLOG1857 - 1936

ANTUN GROSSICH1907 –sterilizacija prigodom operacija

sa jodnom tinkturom

1857 - 1936

KravataInfracrveni design

Kreativnost i inovativnost

U intervjuu za Fast Company petero poduzetnika otkrilo tajnu uspješnosti njihovih tvrtki koje su ljudima ponudile nešto novo, nešto što je imalo utjecaj na njihov život:

1. Prvo poslušajte što kupci žele, pa tek onda razvijajte proizvodTristan Walker, Walker & Co. - proizvoda za osobe tamne puti

2. Omogućite vašim kupcima dostupnost proizvodaKatia Beauchamp i Hayley Barna , Birchbox, dostavljanje uzoraka proizvoda prije same kupnje, personalizirana on-line trgovina i digitalizacija kozmetičkihproizvoda

3. Imajte na umu jednostavnost korištenja proizvodaDrew Houston i Arash Derdowsi , Dropbox, pojednostavljeni koncept dijeljenjapodataka te kontinuirano osluškivanje i istraživanje potreba kupaca

4. Najveći rizik koji možete napraviti je ne riskirati uopćeJamesa Bretta, predsjednik West Elma, redizajnirao svoje proizvode i poticaouključenje svojih zaposlenika u odlučivanje i procese - inovativnost

5. Pružite ljudima drugačije iskustvoMelanie Whelan, CEO tvrtke SoulCycle, stvorila je puno više od prostora za

vježbanje – ugodnost prostora i atmosfere te upoznavanje klijenata

Tko mi može pomoći u oblikovanju poduzetničke ideje?

- Potporne institucije- Poslovni savjetnici- Informacije i potpore

raznih ministarstava i njihovih agencija i organizacija

- Civilne udruge- Postojeći poduzetnici

Postupci za pokretanje posla

• dobra poduzetnička inicijativa

• informiranje o poduzetničkoj infrastrukturi

• izrada poslovnog plana – tržišna provjera

• registracija oblika poslovanja

• traženje izvora financiranja

• traženje poslovnog prostora

• nabavka opreme

• zapošljavanje sebe i drugih osoba

• opstanak tvrtke

Pitanja početnika, ali i onih postojećih poduzetnika

• biti samo osnivač-vlasnik tvrtke

• biti osnivač i direktor

• biti sve u jednoj osobi:- proizvođač, komercijalist, financijer, kadrovik, prodavač, nabavljač, ...

• zaposliti stručne osobe za pojedine procese rada

Zašto razvijati poduzetništvo?

Razvoj poduzetništva pokazuje razinu razvoja društva

Poduzetništvo je pokretač gospodarskog blagostanja

Cilj poticajnih aktivnosti razvitka malog i srednjeg gospodarstva je promicanje poduzetništva u svim područjima ljudskih aktivnosti

Poboljšanje konkurentne sposobnosti putem:

- poboljšane strukturu gospodarstva

- novog zapošljavanja

- većeg broja subjekata

- povećane produktivnosti i efikasnosti poslovanja

- izvoznih aktivnosti

- kvalitete procesa i proizvoda/usluga

- razvojem novih tehnologija

- …

Ciljevi razvoja malog gospodarstva

• Za provedbu strategije odgovoran je MINPO, sada Ministarstvu gospodarstva, malog i srednjeg poduzetništva i obrta

• OPĆI CILJ: povećanje konkurentnosti malog poduzetništva u

Hrvatskoj

„konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo gospodarstvo Hrvatske, koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata, kontinuiranom povećanju izvoza, visokom stupnju inovacija, kvalitetno obrazovanom, fleksibilnom menadžmentu, inovativnom proizvodnom procesu, povoljnom poslovnom okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi''

Strategija razvoja poduzetništva od 2013.-2020.

• Preduvjeti razvoja poduzetništva

Zakonodavni okvir Poduzetničko okruženje Poduzetnički procesi Institucije i programi koji podupiru poduzetništvo

Vlada RH na prijedlog resornog ministarstva donosi Strateški planza vrijeme od 4 godine s Operativnim planom za poticanje poduzetništva za svaku godinu s projektima, a za svaki projekt objavljuju se javni pozivi za MSP, potporne institucije i JLS – E-IMPULS za 2016.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu donositi vlastite programepoticanje razvoja MSP

• Osnovni preduvjeti poticanja poduzetništva u RH

Vrste potpora Moguće primjene Donositelji .

• Društvene zakonska regulativa, Sabor RH, Vlada RHvladine mjere, porezna politika,..

• Fizičke komunikacija, energija, promet,.. Sabor RH, Vlada RH

• Poduzetničke oprema, prostor, obrazovanje, Sabor RH, Vlada RH,poduzetnička kultura, obrazovne institucijefinancijski izvori ,… općine, gradovi, županije,

poduzetnici, komore,financijske institucije,…

• Institucijske poduzetnički centri, poslovni inkubatori, Sabor RH, Vlada RH,razvojne agencije, tehnološki centri općine, gradovi, županije,tehnološki parkovi, klasteri, poduzetnici, poslovne banke,poduzetničke zone, industrijski parkovi obrazovne institucije, komore

• Mikro (fizičke i pravne osobe)

- imaju zaposleno manje od 10 radnika (godišnji prosjek).

- ostvaruju godišnji poslovni prihod u iznosu protuvrijednosti do 2.000.000,00 eura, ili imaju ukupnu aktivu ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u iznosu protuvrijednosti do 2.000.000,00 eura.

• Mali (fizičke i pravne osobe)

- imaju zaposleno manje od 50 radnika (godišnji prosjek)

- ostvaruju godišnji poslovni prihod u iznosu protuvrijednosti do 10.000.000,00 eura, ili imaju ukupnu aktivu ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u iznosu protuvrijednosti do 10.000.000,00 eura

• Srednji (fizičke i pravne osobe)

- imaju zaposleno manje od 250 radnika (godišnji prosjek)

- ostvaruju godišnji poslovni prihod u iznosu protuvrijednosti do 50.000.000,00 eura, ili imaju ukupnu aktivu ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u iznosu protuvrijednosti do 43.000.000,00 eura.

Subjekti malog gospodarstva

Poduzetnička infrastrutkura predstavlja sustav:

Poduzetničkih zona

Poduzetničkih potpornih institucija

To su infrastrukturno opremljena poduzetnička područja, visoke razinelokacijske konkurentnosti koja uključuje:

1. kvalitetnu prometnu povezanost tih područja s glavnim prometnim pravcima2. sustav poticajnih mjera i povlastica za poslovanje u tim područjima nalokalnoj, regionalnoj razini i nacionalnoj razini

• Poduzetnička infrastruktura sadrži :

Energetsku infrastrukturu Komunalnu infrastrukturu Prometnu infrastrukturu Komunikacijsku

infrastrukturu

• Podjela poduzetničkih zona prema veličini

1. MIKRO ZONE - ukupne površine do 10 ha

2. MALE ZONE – ukupne površine od 10 do 50 ha

3. SREDNJE ZONE – ukupne površine od 50 do 100 ha

4. VELIKE ZONE – ukupne površine veće od 100 ha

• Razvijaju se sukladno:

• Interesu pojedinog okruženja

• Prostornim mogućnostima

• Financijskim mogućnostima

• Znanju i stručnosti ljudskih resursa

• Različit djelokrug poslova

Potporne institucije

1. Razvojne agencije - iniciranje i realizacija projekata poticanja gospodarskog razvoja

2. Poduzetnički centri - stručna i edukativna pomoći poduzetnicima radi razvoja poduzetništva

3. Poslovni inkubatori – prostorna, stručna tehnička i edukativna pomoć za pokretanje poduzetničkih projekata te njihov brz i održiv razvoj• START UP INKUBATORI - Mentorstvo, informiranje i savjetovanje za razvoj ideja• TEHNOLOŠKI CENTRI - fokus na područja nove (visoke) tehnologije koji podržavaju

pokretanje i rast inovativnog poduzetništva kroz inkubacijske programe

4. Poduzetnički akceleratori - pružanje usluga podrške poduzetnicima u post-inkubacijskoj fazi

5. Poslovni parkovi - s prostorima, zemljištem i resursima za smještaj malih, srednjih i velikih poduzetnika na komercijalnoj osnovi i privlačenju investitora

6. Znanstveno – tehnološki parkovi - komercijalizacije znanstvenih rezultata, poticanja suradnje znanstvenika i gospodarstvenika

7. Centri kompetencije- provode istraživačke projekte razvojnog ili proizvodnog karaktera i razvijaju kompetencije u pojedinim područjima

Poduzetničke potporne institucije

• Stanje potpornih i drugih institucija u PGŽ prema popisu MINPO-a

• RIJEČKA RAZVOJNA AGENCIJA PORIN d.o.o. • PODUZETNIČKI INKUBATOR ZA PROIZVODNE DJELATNOSTI RUJEVICA

• PODUZETNIČKI INKUBATORA ZA USLUŽNE DJELATNOSTI TORPEDO

• STARTUP INKUBATOR RIJEKA (Grad Rijeka)

• P.A.R. d.o.o. Rijeka (Poslovna akademija Rijeka)

• LOKALNA RAZVOJNA AGENCIJA PINS d.o.o.

• PODUZETNIČKI CENTAR "VINODOL" d.o.o.

• REGIONALNA ENERGETSKA AGENCIJA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE d.o.o. (Rea Kvarner)

• STEP RI – Znanstveno tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci d. o. o.

• Poslovni biro PBIRO d.o.o. – privatni konzultant

• Udruga Inovacijsko-poduzetnički centar

• CENTAR ZA BRDSKO-PLANINSKU POLJOPRIVREDU PGŽ

LRA PINSPC Vinodol

Županijske i JLS Ustanove i TD

Centar za brdsko-planin. polj. PGŽ

STEP RI Sveučilišta u RI

JU PRIRODAPP UČKA

NP RISNJAK

Primorsko -goranska županija

Poslovne bankeHBOR

HGKŽK Rijeka

HOKPGŽ

Turističkezajednice

SVEUČILIŠTEU RIJECI

VELEUČILIŠTEU RIJECI

Uredi državneuprave

HITRO.HR

HZZRegionalni ured

Rijeka

HUPRegionalni ured

Rijeka

Hrvatski centarzadružnog

poduzetništva

Gradovi i općineGRAD RIJEKA

Industrijska zonaPoslovne zone

HPSS

AgriBioCert

Sabor i Vlada RH iresorna ministarstva

Narodno učilišteGrupacija

konzultanata

Ino-institucijeIno- partneri

Klasteri, konzorciji, zadruge, udruge

Rea Kvarnerenerget.agencija

HAMAG

- Primorsko-goranska županija

- Nacionalna razina

● Stvaranje povoljnog poslovnog okruženja

- sveopći boljitak u gospodarstvu i društvu općenito- zdrava konkurencija poštivajući lojalnu utakmicu- uvažavanje domaćih proizvoda i usluga- internacionalizacija hrvatskih tvrtki- informiranje i obrazovanje- uključivanje u domamće i međunarodne mreže

MEĐUSOBNO KOMUNICIRANJE I RAZUMIJEVANJE

● Riječka razvojna agencija Porin d.o.o.

● Osnovana 1996. kao Poduzetnički riječki inkubator d.o.o.

(osnivači: Grad Rijeka i Riadria Banka d.d.- sada PBZ d.d.)

● 1996. – pristupa Primorsko-goranska županija

● 2004. – preoblikovala se u regionalnu razvojnu agenciju

● 2010. – istupa PBZ d.d.

● 2014. – mijenja vlasničku strukturu, 100% Grad Rijeka

● Programski usklađena s potrebama osnivača, Riječka razvojna agencija PORIN potporna je institucija za provedbu temeljnih strateških i programskih ciljeva razvoja Grada Rijeke.

Cilj: Stvaranje što većeg broja novih poduzetnika i kreiranje novog zapošljavanja uz poticaj novih investicija u gradu i regiji.

Misija: Naša misija je biti sastavnim dijelom rasta.

Vizija:Do 2018. godine želimo postati najbolja Razvojna agencija u Republici Hrvatskoj.

Ciljana tržišta: veliki subjekti, mikro, mali i srednji subjekti, obrti, klasteri, korporacije, udruge, županije, gradovi, općine, drugi oblici institucijskih potpora, urbane i ruralne sredine u okruženju i šire

● Aktivnosti

1. Inkubacija – sustav inkubatora- 2 poduzetnička inkubatora- Tehnološki inkubator

2. Regionalni i lokalni razvoj- Analize, studije i strateški dokumenti

3. EU fondovi i programi

4. Edukacija

1. PODUZETNIČKI INKUBATORI

- Inkubaciju završilo 135 poduzetnika- Omogućili poduzetnicima povoljne uvjete rada, razvoj i uspostavljanje

suradnje s drugim poduzetnicima- 85% inkubiranih poduzetnika nastavlja raditi nakon izlaska iz inkubatora

Stanje poduzetničke infrastrukture za 2016. godinu – površine 5.150 m2: Poduzetnički inkubator za proizvodne djelatnosti 2.730 m2 Poduzetnički inkubator za uslužne djelatnosti 1.220 m2 Tehnološki Inkubator 1.200 m2

Pokrenuti novi poslovni subjekti i novo zapošljavanje:

Broj poduzetnika 5 11 14 17 26 34 37 34 35 .

Godina 1996. 1998. 2000. 2004. 2006. 2011. 2013. 2014. 2016.Broj radnika 6 23 41 78 145 150 147 92 91 .

1996. 2005.1.175 m2 1.985 m22004. usluge2730 m2proizvodnja

2016.1.200 m2Novi prostor za tehnološki inkubator

Neki od proizvoda proizvedenih u poduzetničkom inkubatoru

2. LOKALNI I REGIONALNI RAZVOJ

Izradili strateške dokumente:- 2 strateška županijska dokumenata ( ROP i RSPGŽ)- Strategiju razvoja ljudskih potencijala PGŽ 2015-2020.- 2 strateška dokumenta za ruralni razvoj (LAG Terra liburna)- 7 programa ukupnog razvoja za JLS- 10 akcijskih planova razvoja turizam za JLS

Izradili stručne podloge:- preko 100 stručnih podloga: razne analiza,

studija za poduzetnike i institucije

3. EU FONDOVI I PROGRAMI

Prvi međunarodni projekt proveden 2001.- A Catalist for SME’s Growth /Bilateralna suradnja RH i Kraljevine Nizozemske

Prvi Small Grant putem World Learninig pod okriljem USAID-a u iznosu od 5000 $ za projekt Marketinški plan za PORIN kao razvojne agencije

RRA PORIN u EU projektima sudjeluje kao:- Vodeći partner - Partner - Suradnik - Izvođač vanjske usluge - Korisnik

Sudjelovanje u 21 programu i potprograma EU Stvoreno 27 partnerstava s 50-tak raznih organizacija iz 12 zemalja Od mogućnosti korištenja Strukturnih fondova, izrađuje se projektna

dokumentacija za poduzetnike

Direktno sudjelovanje u 30 projekata u vrijednosti od 11.309.781,00 EUR Ostvaren udio RRA PORIN 1.205.432,00 EUR

Vanjske usluge za treće osobe 66.200,00 EUR Korisnici EU projekata na nacionalnoj razini 11.487.375,00 EUR

Dobivena informatička oprema 23.000,00 EUR Dobiveno novo znanje

Ukupna vrijednost projekta: 10.909.781,00Ukupan udio za RRA PORIN: 1.195.432,00

4. EDUKACIJA za poduzetnike, početnike, mlade,žene, nezaposlene, JLS i druge institucije

- 500 osoba godišnje pohađa naše seminare i skupove- Preko 7000 poduzetnika i potencijalnih poduzetnika

dobilo neku od naših usluga

● Rad s mladima

● Sveučilište u Rijeci

● Veleučilište u Rijeci

● Vern, Zagreb

● Srednje škole

● Stipendisti Grada Rijeke

● Agencija za strukovno obrazovanje

● Posjete inozemnih studentskih grupa

▪ Za studente i diplomante- Mentorstvo za izradu stručnih radova studenata- Studentske prakse- Stručno usavršavanje bez zasnivanja radnog odnosa

▪ Za razvoj poduzetničkih inicijativa- suradnja u START UP INKUBATORU Grada Rijeke- Edukacija - Izrada poslovnih planova- Ulazak u poduzetnički inkubator i tehnološki inkubator za opstanka i daljnjeg razvoja proizvoda i usluga

- Suradnja s gospodarskim i znanstvenim sektorom - Izrada prijava za sredstva iz raznih izvora (banke, EU fondovi)- Suradnja na EU projektima- Umrežavanje poduzetnika- Društveno poduzetništvo

● Preinaka automobila na električni pogon

Novi proizvodi nastali u našem poduzetničkom inkubatoru

Električna bicikla

●Hvala. DORIS SOŠIĆ e-mail: [email protected]

Budite i Vi