/ 2018 U obilju kalendara kojima danas kontroliramo svoje obveze i stvaramo planove posebno su zidni kalendari s listovima za pojedine mjesece postali sastavni dio naše kulture, ne samo kao efektno reklamno sredstvo, nego i kao medij koji se po svakodnevnoj upotrebi, mogućnosti optimalnog pregleda i utjecaju na naš estetski doživ- ljaj mogu mjeriti s ostalim klasičnim i novim medijima. Nerijetko, takvi su zidni kalendari opremljeni između ostalog reprodukcijama djela likovnih umjetnika pa time služe i popularizaciji umjetnosti. U tu vrstu kalendara ubraja se serija kalendara koje već niz godina izdaje Medika, najstarija i vodeća veledroge- rija u Hrvatskoj, promičući njima kulturne vrijednosti, a napose likovnu umjetnost. Tijekom posljednjih dvadese- tak godina Medika je izdala kalendare tematski posve- ćene pojedinim hrvatskim autorima, a neke i u suradnji s hrvatskim likovnim institucijama: 2012. godine u suradnji s Modernom galerijom u Zagrebu (izbor istaknutih djela hrvatske moderne i suvremene umjetnosti iz devede- setogodišnjeg fundusa te ustanove), 2016. u suradnji s Muzejom suvremene umjetnosti (kalendar tematski posvećen grupi EXAT 51), a 2017. godine u suradnji s Galerijom Vugrinec (remek-djela hrvatske moderne). Medika sada u suradnji s Akademijom likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu predstavlja kalendar koji obuhvaća izbor djela Akademijinih profesora i asistenata, koja se zasnivaju na poetikama figurativnog, poglavito slikar- skog, grafičkog i crtačkog izraza. Time se Medika na svoj način pridružuje obilježavanju 110. obljetnice Akademije likovnih umjetnosti u 2017. godini i njezine duge povi- jesti („najstarija umjetnička sastavnica zagrebačkog Sveučilišta“) koja je većim dijelom ujedno i povijest hrvat- ske moderne i suvremene umjetnosti. Od njezina osnutka 1907. godine do danas, na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu školovalo se blizu 3500 studenata i radilo oko 190 profesora. Mnogi su od njih (I. Meštrović, Lj. Babić, T. Krizman, F. Kršinić, K. Hegedušić, M. Tartaglia, F. Kulmer, Lj. Ivančić, Đ. Seder, M. Šutej, L. Galeta…) referentna uporišta novije hrvatske umjetnosti, a neki od profesora, i onih starijih i najmlađih, već su bili zastupljeni u dosadašnjim izdanjima kalendara Medike. Razvijajući kroz povijest stare i osnivajući za suvreme- nost i budućnost nove umjetničke discipline i prakse, Akademija likovnih umjetnosti ima danas šest odsjeka (Slikarstvo, Kiparstvo, Grafika, Likovna kultura, Odsjek za konzerviranje i restauriranje umjetnina i Odsjek za animirani film i nove medije) na kojima se sustavno, ali i s otvorenošću za eksperimentalno i istraživačko, studenti uz pomoć nastavnika usmjeravaju k stvaralaštvu i svojim budućim profesijama. Djela izabrana za ovaj kalendar možda svjedoče i o toj zajedničkoj praksi, u svakom slučaju dokazuju stvaralački potencijal i umjetnički profil svakog pojedinog autora. Djela nisu izabirana s namjerom doslovnog podudaranja s karakterom pojedinog mjeseca u godini, ali bi se moglo reći da gotovo sva, kao interpretativnu mogućnost, sadrže neki odnos prema kategoriji vremena, toliko svoj- stvenoj kalendarima. Prije no što će se okrenuti ambijentalnim instalacijama, Snježana Ban je na svojim ovećim slikama, kojima pri- pada i reproducirana, tematizirala otuđenost ljudi prika- zujući na tragu pop arta eliminacijom suvišnih detalja, plošnom stilizacijom i na dojmljiv likovni način krupno istaknute likove i ambijente svakodnevnice. U potpuno drugačiji, svakodnevnici nedohvatljiv svi- jet - egzotični, arkadijski, rajski - uvode slike Tomislava Buntaka. Njega nastanjuju vječno mladi i lijepi, nagi muški i ženski vretenasti likovi koji se bez trenja miješaju s prirodom. Naglašen crtež koji koristi Buntak posebno potencira od 2001. godine kada počinje koristiti fluores- centni akrilik i UV neonske lampe kojima dodatno poten- cira razdvajanje slikanog i crtanog plana, ali i njihovo međusobno prožimanje. Odmak od svakodnevnog, ovaj put u mistično-metafizički kontekst ili lapidarni odnos osobnog i univerzalnog, poka- zuju i iluzionistički slikana platna Sebastijana Dračića, na kojima prostrani predjeli ili interijeri, s mnogo sivih i crnih tonova, izazivaju katkad apokaliptičke asocijacije i govore o ništavnosti i prolaznosti ljudske egzistencije u odnosu na dimenzije prostora i beskonačnost vremena. Kipar Ivan Fijolić parodijski mijenja i interpretira povi- jesne ličnosti i ikone popularne kulture; na poznatom Warhollovom motivu (Marilyn Monroe) ironično potencira glamur holivudske zvijezde malim lampicama. Majstorski izvedene akvatinte Igora Čabraje, potaknute okretanjem autora vlastitim unutrašnjim krajolicima MEDIKA I AKADEMIJA LIKOVNIH UMJETNOSTI U ZAGREBU sjećanja, nose crtu nostalgije i elegije pa se doimaju kao ugođajne alegorije meditacije o prolaznosti. Ines Krasić, grafičarka poznata po svojim instalacijskim komentarima potrošačke kulture, svojim automobilom konstruiranim od žice, jednako zavodljivim kao i neupo- trebljivim za ono čemu bi trebao služiti, poziva na ekspe- diciju u nove, još neviđene doživljaje. Svojim realističkim pristupom, koji ne skriva autorovu grafičku naobrazbu, Miran Šabić i izborom većeg for- mata za te crteže ističe i otima zaboravu obične, nepre- tenciozne trenutke života koje lako zaboravljamo (Na pješčanoj plaži sjede djed, otac i sin te kartaju). Uz konceptualna propitivanja grafike kao medija Maja Rožman znade duhovito i sugestivno, čistim linearnim crtežom na zaslonu tableta, evocirati situacije i atmos- feru vlastitih snova u kojima osjećaji, uspomene i pod- svjesno postaju alternativni bijeg od stvarnog. Veći broj radova Marka Tadića sastoji se od crtačkih i animacijskih intervencija u stare razglednice. Tim pro- nađenim materijalima i njihovom nadogradnjom umjet- nik usmjeruje našu percepciju na povezivanje prošlog i sadašnjeg, na interferenciju vremenskih slojeva, u kojima se uz nostalgične evokacije javljaju i sugestivni moderni narativni naboji. Od početka sklona eksperimentu, Mirjana Vodopija u svom radu koristi razne materijale i medije. O nizu foto- grafija kojima pripada i reproducirana, kaže: Kao što marame, lišće i perje lete zrakom nošeni vjetrom, bez svi- jesti, volje i moći upravljanja, tako i mi bivamo prepušteni toku vremena bez ikakvog alata i mogućnosti kontrole kretanja vremenom. Prikrivenom sklonošću k bizarnom i nadrealnom Pavle Pavlović izvlači anoniman slikovni materijal i pojedine figuralne motive s interneta i montažom ih pretvara u nove i intrigantne hiperrealističke narativne scene i za portret pozirajuće pojedince i grupe u praznim pejzažnim prostorima. I Robert Šimrak transponira kompjuterski generirane kompozicije u slikarski medij, te u dosluhu s tehnikama pop arta, hiperrealizma i iluzionističkih efekata stvara paralelne, inženjerski precizne i hladne zbilje koje, pod- sjećajući na labirint medijske kulture, aludiraju na konzu- merizam i nedostatak emocija. Nakladnik: Medika d.d. / Za nakladnika: Jasminko Herceg / Kalendar je realiziran u suradnji s Akademijom likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu Koordinacija i uredništvo: Asja Prpić, Ante Rašić, Filip Šarunić / Tekst: Krunoslav Kamenov / Lektura i korektura: Silvija Brkić Midžić Dizajn: Rašić+Vrabec / Priprema: Studio Rašić, Iće&piće / Fotografije: arhiva autora, Damir Fabijanić (svibanj), Kristina Lenard (prosinac) Tisak: Grafing / Naklada: 5200 primjeraka / Copyright: Medika d.d. / Tiskano u Zagrebu, 2017.
13
Embed
MEDIKA I AKADEMIJA LIKOVNIH UMJETNOSTI U ZAGREBUsetogodišnjeg fundusa te ustanove), 2016. u suradnji s Muzejom suvremene umjetnosti (kalendar tematski posvećen grupi EXAT 51), a
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
/ 2018
U obilju kalendara kojima danas kontroliramo svoje
obveze i stvaramo planove posebno su zidni kalendari s
listovima za pojedine mjesece postali sastavni dio naše
kulture, ne samo kao efektno reklamno sredstvo, nego i
kao medij koji se po svakodnevnoj upotrebi, mogućnosti
optimalnog pregleda i utjecaju na naš estetski doživ-
ljaj mogu mjeriti s ostalim klasičnim i novim medijima.
Nerijetko, takvi su zidni kalendari opremljeni između
ostalog reprodukcijama djela likovnih umjetnika pa time
služe i popularizaciji umjetnosti.
U tu vrstu kalendara ubraja se serija kalendara koje već
niz godina izdaje Medika, najstarija i vodeća veledroge-
rija u Hrvatskoj, promičući njima kulturne vrijednosti, a
napose likovnu umjetnost. Tijekom posljednjih dvadese-
tak godina Medika je izdala kalendare tematski posve-
ćene pojedinim hrvatskim autorima, a neke i u suradnji s
hrvatskim likovnim institucijama: 2012. godine u suradnji
s Modernom galerijom u Zagrebu (izbor istaknutih djela
hrvatske moderne i suvremene umjetnosti iz devede-
setogodišnjeg fundusa te ustanove), 2016. u suradnji
s Muzejom suvremene umjetnosti (kalendar tematski
posvećen grupi EXAT 51), a 2017. godine u suradnji s
Galerijom Vugrinec (remek-djela hrvatske moderne).
Medika sada u suradnji s Akademijom likovnih umjetnosti
Sveučilišta u Zagrebu predstavlja kalendar koji obuhvaća
izbor djela Akademijinih profesora i asistenata, koja se
zasnivaju na poetikama figurativnog, poglavito slikar-
skog, grafičkog i crtačkog izraza. Time se Medika na svoj
način pridružuje obilježavanju 110. obljetnice Akademije
likovnih umjetnosti u 2017. godini i njezine duge povi-