ISTORIJA UMJETNOSTI I SILABUS Ovaj silabus traje 15 nedelja, po dva časa u nedelji. U toku 7. i 14. nedelje predviđeni su kolokvijumi koji se polažu pismeno. Na kraju, 15. nedelje ispit se polaže usmeno. Ciljevi : Razumjevanje bazičnih pojmova, podataka i koncepata u domenu istorije u mjetnosti Shvatanje progresa umjetnosti kao fluidni razvoj nedolazećih serija stilova i trendova koji se preklapaju i koji su međusebno zavisni, kao i fenomene istorijskih događaja Prepoznavanje bazičnih koncepata koji su inherentni za svaki stil i poznavanje najboljih primjera svakog stila Napomena: Za svako predavanje su pobrojani određen broj umjetničkih djela. U nekim slučajevima predavač će prokazati sva pobrojana umjetnička djela, a nekada fokus će se zadržati samo na neka određena.
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
ISTORIJA UMJETNOSTI I
SILABUS
Ovaj silabus traje 15 nedelja, po dva časa u nedelji. U toku 7. i 14. nedelje predviđeni su kolokvijumi koji se polažu pismeno. Na kraju, 15. nedelje ispit se polaže usmeno.
Ciljevi :
Razumjevanje bazičnih pojmova, podataka i koncepata u domenu istorije u mjetnosti
Shvatanje progresa umjetnosti kao fluidni razvoj nedolazećih serija stilova i trendova koji se preklapaju i koji su međusebno zavisni, kao i fenomene istorijskih događaja
Prepoznavanje bazičnih koncepata koji su inherentni za svaki stil i poznavanje najboljih primjera svakog stila
Napomena:
Za svako predavanje su pobrojani određen broj umjetničkih djela. U nekim slučajevima predavač će prokazati sva pobrojana umjetnička djela, a nekada fokus će se zadržati samo na neka određena.
Primarna literatura:
Janson H.W, Istorija umetnosti, 2 vol.
B. Vujović, Istorija umetnosti, Beograd
Prva nedelja
Uvod u istoriju umjetnosti
- bazični koncepti, ikonografija, termini i tehnike- diskusija šta je umjetnost; esetetika; razlozi i upotreba umjetnosti; lijepe
umjetnosti i primjenjene umjetnosti- srodne umjetničke tradicije i umjetnički kontinuiteti; šta je umjetničko djelo
i šta se podrazumjeva pod umjetničkim vještinama (koordinacija, imaginacija, kreativnost, originalnost), talentom i stilom
stilizacija,reprezentativno, minijatura, apstraktno- tematika: likovi i figure, mitologija, istorija, mrtva priroda, žanr- scene,
pejsaž
Druga nedelja
Umjetnicko oblikovni i prikazivacki koncepti kroz istoriju umjetnosti
- prikazivanje - pojam; korelacija sa estetikom i semiologijom- centalni elemenat prikazivanja - mimesis- koncept formalnog prikazivanja- simboličko prikazivanje- deskriptivno prikazivanje
Preporučena literatura: Hanna Fenichel Pitkin, The concept of representation
Treća nedelja
Umjetnost i funkcije umjetnosti
- definicije umjetnosti- funkcije umjetnosti: nemotivirane i motivirane funkcije umjetnosti- nemotivirane funkcije: osnovni ljudski instinkt za harmoniju, balans i ritam;
iskustva misterije; ekspresija imaginacije; univerzalna komunikacija; ritualna i simbolička funkcija
- motivirane funkcije: komunikacija; umjetnost kao zabava; avante-garde ili umjetnost u političkom kontekstu; umjetnost kao psihološka aktivnost; umjetnost kao sociološki fenomen; umjetnost kao propaganda ili komercijalizam.
Četvrta nedelja
Ideje o umjetnosti od magijskog do obrednog
- slike i skulpture kao magijski predmeti- pojava kompozicija u kontekstu rituala plodnosti (pojava nagih žena-boginja
plodnosti)- nefunkcionalni razlozi za umjetničku aktivnost: dekorativni i personalno
Osnovni elementi:- akvizacija manuelnih tehnika (izrada pribora, rezbarija, modeliranje,
slikanje)- upotreba prirodnih materijala (glina, kamen, pigmenti, drveni ugalj;
upotreba ruku i pribora u kreiranju umjetnosti)- pečinsko slikarstvo- paleolitska skulptura: vrste otkrivenih predmeta ( životinjske figure, ljudi,
dekorativni pribor)- preteravanje da bi se naglase važne karakteristike ili koncepti (na primjer-
plodnost )- opservacija prirode- ponovna upotreba istih područja u pečini za slikanje
SLIKE:
pečinsko slikarstvo: komplene cjeline ili detalji životinja: Vallon-pont-d’arc (konji), Altamira (bizoni pokazuju kako formacije prirodnog kamena “sugeriraju” animalne forme), Lascaux (bikovi)
predmeti od gline: Bizon (Ariege)
rezbareni predmeti: životinje: bizon od irvasovog roga ( La Madeleine); konj od mamutske kosti (Vogelherd); ljudska bića (Villendorfska Venera, Boginja plodnosti iz Cernavoda; čovjek-lav iz Hohlenstei-Stadela; ženska glava iz Brassempouy; glava kozorogog bacača koplja (Ariege)
reljefne skulpture: “Venera iz Laussela”
Preporučena literatura: Thomas Powell, Prehistoric Art, NY:Praeger,1966; Paul Bahn, The Cambridge Illustrated History of Prehistoric Art, Cambridge UP, 1998
Šesta nedelja
B. Neolitska i primitivna umjetnost
Osnovni elementi:
- nastanak prvih naseljenih mjesta i stvaranje neolitske kulture- grobni spomnici i svjetišta(menhiri, dolmeni i kromle)- umjetnost metalnog doba
SLIKE
neolitski megaliti: menhiri, dolmen iz Karnaca, kromleni (Stonehenge) maske iz Kongoa kultne kuće iz Okeanije mermerna glava-idol na Kikladama
Sedma nedelja
Kolokvijum
Osma nedelja
Bezvremenost umjetnosti proto-istorije i rane istorije – Mesopotamija
A. Sumero-akadska umjetnost
Osnovni elementi:
- umjetnost lokalnih gradova-država i njejzini opšti trendovi- umjetost i arhitektura u službi teokratije: bogovi (statuete koji sadrže
božanstvenu prisutnost), obožovatelji (velike oči koji usmeravaju pogled na boga; sklopljene ruke koji evociraju ljudskost prije božanstvenog); zigurat i njegov kompleks (simbolizira svetu planinu; udubljenja i projekcije na spoljnim zidovima, unutrašnje cele, kriva osovina) (Sumer)
- grobna dobra i pokopani mrtvac - pronalazak klinastog pisma
SLIKE
grupa statueta iz Abuovog hrama u Tel Asmari alabasterna ženska glava iz Uruka(3500-3000 god.p.n.e.) akadski vladar iz Nanive (2300-2200g.p.n.e.) ziggurat u Dur-Untašu
Deveta nedelja
B. Asirsko-vivalonska umjetnost
Osnovni elementi:- pojava arhitektonskih spomenika – palata- prvi sastavljeni zakon- Hamurabijev zakonik- intenzivna izgranja zigurata- nastariji pokušaji reljefnih predstava
SLIKE pobednička stela Naram-Sina
krilati bik iz Sarganove palate
Asurbanipalova palata
reljefi „Hamurabu prima Zakon od boga Sunca Šamšaša“ i „scena lova“ iz palate u Nanivi
vaza iz Suze
Deseta nedelja
C. Persijska umjetnost
Osnovni elementi:
- nedostatak religiozne arhitekture
- monumentalne palate
- kreiranje posebnog oblika stuba
- naglašeni dekorativni elementi u umjetnosti
- intenzivan razvoj zlatarstva
SLIKE
Darije i Kserks prilikom audijencije, Persepolis (oko 490g.p.n.e.)
Darijeva apandana u Persopolisu
krilasti bik sa ljudskim likom
Jedanaesta nedelja
Bezvremenost umjetnosti proto-istorije i rane istorije – Egipat
A. Arhitektura
Osnovni elementi:
- Arhitektura hramova, tombi, kuća i palata – tehnička mogučnost izrade u različitim materijalima i izrada prirodnih materijala i njihovo oblikovanje u trajnije materijale
- Kontinuitet kulture, života i umjetnosti: život poslije smrti
- Javna/monumentalna versus privatne arhitekture: hramovi glorificiraju božja djela kao put u raj
- Oblici hramovne arhitekture: tumulus, mastaba , piramida
SLIKE
Keopsova, Kefrenova i Mikerenova piramida
Hram Honsu u Karnaku
Amonov hram u Karnaku i hram Ramzesa II u Abu Simbelu
Dvanaesta nedelja
B. Skulptura
Osnovni elementi:
- Korelacija skulpture sa arhitekturom
- Frontalna postavljenost i statičnost skulpture
- Realizam u skulpturama Staroga Carstva, idealizacija forme u Srednjem Carstvu, dogmatizam i konvencije Novoga Carstva
SLIKE
Narmerova paleta
Portret Hesira iz Sakare (oko 2650 g.p.n.e.)
Pisar iz Sakare (oko 2400 g.p.n.e.)
Mikerin i njegova žena iz Gize
Princ Rehotep i njegova žena Nofret(oko 2850 g.p.n.e.)
Trinaesta nedelja
C. Slikarstvo
Osnovni elementi:
- Važnost slika: slike, kao riječi, dovode stvari do esencije života; zbog toga se pojavlje realizam, opis prirode je značajan
- Simbolizam i portreti: muškarci se boje crveno, dok žene žuto; jednakost polova; opis pokazije sudbinu
- Konceptualna priroda slike, red, organizacija prostora: slikarstvo u registrima, voluminoznost i neobičnost u ljudskim telima
SLIKE
Scene iz lova , zidna slika iz grobnice (oko 1360 g.p.n.e.)
Muzičarke
Tutankamon u lovu
Četrnaesta nedelja
Kolokvijum
Petnaesta nedelja
Polaganje ispita
ISTORIJA UMJETNOSTI II
SILABUS
Prva nedelja
Egejska umjetnost- Krit i Mikena
Osnovni elementi:
- Jednostavna elegancija Kikladske i Egejske umjetosti, uglavnom izražene na figurinama
- Minojska umjetnost koja se tipizira prema veselosti i interesu za prirodu
- Palatni kompleksi, manje jedinstveni od onih u Mesopotamiji, koji služe za administraciju i komercijalne aktivnosti
- Mikenska umjetnost sadrži monumentalnost Kiklopske arhitekture u korelaciji sa finim zlatnim predmetima koji se nalaze u grobovima
- Kraljevska prijemna dvorana: velika pravougaona prostorija sa centralnim ognjištem gdje se dolazi kroz otvoreni trijem sa stubovima, koja je postala osnova za razvitak megarona od kojeg će se kasnije razviti grčki hram
SLIKE
Zmijska boginja
Palata u Knososu
Palata u Festi
Berač pamuka
akrobata sa bikom
Mladič iz povorke
vaza sa oktopodom
vaza žetalica
atrijeva grobnica
lavlja porta
Druga nedelja
Antropomorfija i antropometrija antičke grčke umjetnosti
Periodizacija grčke umjetnosti
- homerovski period (XI-VIII vek p.n.e.)
- arhajski period (VII- VI vek p.n.e.)
- klasični period ( V-IV vek p.n.e.)
- helenistički period (IV-I vek p.n.e.)
A. Vazno slikarstvo
Osnovni elementi:
- razvoj različitih umjetničkih tehnika i stilova vaznoga slikarstva
- stilovi se menjaju i demonstriraju povečane mogučnosti i individualitet umjetnika
- utjecaji dolaze iz prirode, ali i sa Istoka. Iza apstraktnog stila dolazi klasični koji naglašava balans, ljepotu i proporciju, simetriju, pokret i idealizaciju ljudskog tijela
- Keramika: početak sa jednostavnom geometrijskom dekoracijom, kasnije se dodaju ljudske i životinjske figure - geometrijski stil (1100-700); onda slijede novi motivi sa Istoka:imaginarne životinje, spirale, rozete, krilati monstrumi, scene borbi i želja za eksperementisanjem - orijentalizirani stil (700-600)
- Veliki stepen umješnosti pri izradi u arhaičnom stilu (600-480)
- Vazno slikarstvo cvjeta do pojave zidnoga slikarstva (oko 450 god.):stil crnih figura i crvenih figura
- Sinteza svih grana –graditeljstva, slikarstva, skulpture i primjenjene umjetnosti – u arhitekturi
SLIKE
Maloazijski stil (Zevsov hram u Pergamonu; hram Arine Polijas u Prijeni)
Atičko-jonski stil (Erehtijon i hram Atine nike na Akropolisu)
Korintski stil ( Olimpijon u Atini, Zevsov hram u Atini; Apolonov hram u Miletu)
Četvrta nedelja
C. Skulptura
Osnovni elementi:
- Skulptura arhaičnog perioda pokazuje utjecaje iz Egipta: ukočen stav sa stisnutom pesnicom, jedna noga naprijed, formalna ekspresija(arhajski osmjeh); kubičnost figura kurosa i kora
- skulptura (slobodna ili arhitektonska)
- Klasični period pokazuje novi karakteristični element: kontrapposto. Pažnja na anatomske detalje: umjetnute oči, bronzane trepavice, bakarna usta. Želja da se prikaže pokret i ljepota, unutrašnja harmonija u skulpturi
- Helenistička skulptura naglašava nove proporcije (izduženo tijelo, manja glava), veća koncentracija na realizmu, više ekspresije, više nasilja, različite poze, ekstremno torzo
- Arhitektonska skulptura: najprije se pojavljuje u arhajskom stilu na pedimentu hramova; vakav visoki reljef omogućava „slobodnostoječu“ skulpturu. Balansirane i postavljene simetrično skulpture na svaku stranu pravougaone prostorije. Pediment klasičnog donba je slobodan, frizevi i metope su također skulpturirani. Borbe se prikazuju da bi se dolovile mitološki pojmovi i da podsjete na tekuće političke događaje, nikako da opisuju aktuelna dešavanja (Borba kentaura i lapida je sa ciljem paralele persijskog napada na Grčku)
SLIKE
Arhajsko doba (Ženska figura; Kuros; Kora u dorskom peplosu;Glava Rampin;Hera sa Samosa; Auriga; Kritijev mladič)
Klasično doba ( djela Mirona,Polikleta i Fidija)
Helenističko doba (djela Skopasa, Praksitela i Lizipa)
Peta nedelja
Imperijalna logika rimske umjetnosti
A. Arhitektura
- Novi koncept u arhitekturi: preferiranje zatvorenog prostora
- Inovacije u arhitekturi: upotreba betona, kupola i valuta; lukova; bazilika, atrijum
- Inovacije u dekoraciji: široka upotreba mozaika (zidovi, podovi,tavanice); pejsaž postaje predmet zidnoga slikarstva
- Upotreba javnih prostora i mjesta (gradska organizacija, javna skulptura koja glorificira imperatora)
- Eklektizam u rimskoj arhitekturi, prvenstveno grčki i etrurski utjecaj
SLIKE
Koloseum u Rimu
Rimski akvadukt
Karakaline terme
Panteon
Konstantinov slavoluk
Šesta nedelja
B. Rimska skulptura i slikarstvo
Osnovni elementi:
- Glavna karakteristika kulture je koncentracija na praktične aspekte umjetnosti, pa je u skulpturi i slikarstvu naglašena komponenta osječaja za red i utilitarizam, ozbiljnost i autoritativnost
- Tipizacija reljefa prema koncentraciji fugura
- Identifikuju se četiri tipa slikarstva
- Portret reflektira interest u realizmu i idealizaciji
SLIKE
August u mermeru
Marko Aurelije „Konjanička statueta“ u Rimu
Rimski patricije
Aulus metulus
Carska porodica – reljef
Ara Pacis - Oltar mira (13-9)
Trajanov stub u Rimu ( 106-113)
Darije u bitci kod Isa
Persej i Andromeda, slika iz Pompeje (65-70)
Portret mlade žene-pjesnikinje Safo iz I veka
Sedma nedelja
Kolokvijum
Osma nedelja
Umjetnost srednjeg vijeka
Monoteizam i plotinski koncept kasne antike i ranog srednjeg vijeka
A. Ranohrišćanska umjetnost
Osnovni elementi:
- Adaptacija ranijih motiva, stilova grčko-rimskog perioda koji služe u svrhu hriščanstva
- Najranija hrišćanska umjetnost u službi pogrebnih ceremonijala
- Hrišćanska ikonografija readaptira pagansku mitologiju i rimski imperijalni simbolizam
- Razvoj Hristove figure od dobrog pastira/ spasioca i filozofa/učitelja do Hristosa – Heliosa i imperijalnog vladara Raja
- Hriščanska zdanja inkorporiraju elemente kućnog atrijuma, kapela katakombi, baziliku, prijemnu salu, pravougaoni plan Zapada i centralni plan Istoka;
SLIKE
Zidno slikarstvo: Podzemna katakomba Sv. Petra i Marcelina;
Mozaik: Rim: Hrist u Uzvišenju iz Sante Pudencijane; Lot iz Santa Marije Madžore: Ravena:Hrist kao dobar pastir iz Mauzoleja Gala Plaside; apsidni mozaici iz Sv. Apolinare in Klase; mozaik iz San Vitale;
Ilustrirani manuskripti: scene iz vatikanskog virgila; scena iz Vienskog Genezisa
Zdanja: Rim: bazilika sv. Petra; Santa Konstanca; Santa Pudicienta; Ravena: Gala Plasida
Deveta nedelja
B. Umjetnost Vizantije
Osnovni elementi:
- Ravna spoljašnost nasuprot bogato dekorirane unutrašnjosti
- Slike sada služe da se obrazuje vjernik, da se objasni hriščanska dogma,poruka umjesto emocije traži filizofiju i simbolizam; umjesto realizma slika reflektuje unutrašnju esenciju koja je iznad svjetovne pojavnosti
- Solidne forme naglašavaju stav i gestikulaciju na račun naturalizma i iluzionizma, iako opstojavaju ovi stilovi
- Umjetnost Vizantije na balkanskim teritorijama; njihova specifičnost i umjetničke škole
SLIKE
Ravena : St. Apolinare Nuovo, St. Aspolinare in Clase, san Vitale:
Istanbul: Hagia Sofija
Hosias Lukas(upisani grčki krst u tlocrtu)
Crkva u Dafnama( lik Hrista Pantokratora)
Deseta nedelja
Simboličko prikazivanje na stečcima
Osnovni elementi:
- Umjetnost nadgrobnih spomenika koja obuhvata područja Bosne i Hercegovine, Dalmacije, Like, Zapadne Srbije i Crne gore.
- Bogata reljefna dekoracija
- Upotreba simbola povezanih sa Prirodom
- Stilizovani prikazi likova, sa naglašenom konturama i linearnošču, šematsko prikazivanje
- Naglašena ornamentiranost u frizovima
SLIKE
Stečak kod Radimlja i Kupresa
Sarkofag kod Donjeg Zgošča kod Kaknja
Stečak kod Brotnjice u Dalmaciji
Jedanaesta nedelja
Zapadnoevropska umjetnost
A. Romanika
Osnovni elementi:
- Projavljen interest u reizgradnji i prostornom povečanju bazilike kako bi se primilo povečan broj vjernika(hodočasnika i krstaša) koji dolaze da vide relikvije. Na taj način se reobnavlja trgovija, putovanja i urbana kultura
- Bazilika predstavlja serija od dobro profiliranih geometrijskih elemenata koji daju pravilnu podelu prostornih porcija; glavni brog, transept izdužen da se primi veći broj vjernika
- Inovacije romanske bazilike su: uvečana veličina, poboljšana cirkulacija, solidna gradnja zidova i kamene tavanice koji sprečavaju požare, osvjetljenje, akustika, proporcionalitet glavnog broda i transepta i njihovo presijecanje
- Regionalne razlike
- Pojava monumentalnih kamenih skulptura kao spoljna dekoracija u formi frizeva, timpana i portala
- Figure u manuskriptama i skulpturama djele zajednički karakter: duga i produžena tijela, smiješni pokreti, indikativna jednostavnost u odevanju i dijelovima tijela. Draperija se tipizira linearnošću ili pokreta od vjetra. Iznad svega, figure odaju utisak straha, stresa, agitacije
- Ikonografski program je restriktivno na crkvenoj dogmi – Sudnji Dan je veoma česta tema koja se postavlja na ulaznom portalu
SLIKE
CrkvE: St. Sernen u Tuluzu; San Ambrodžo u Milanu; St. Ettiene u Kanu
Monumentalne skulpture: Uzvišenje Hristovo i Apostoli( St. Sernen); Kreacija i Iskušenje Adama i Eve (Modena); Sudnji Dan (Autun);
Ilustrirani manuskripti: scena iz života St. Omera; Otkrovenje St. Džona iz Apokalipse St. Sevra;
Slikarstvo i freske: Marija i Hrist sa anđelima ( Castel Appiano)
Dvanaesta nedelja
B. Gotika
Osnovni elementi:
- Bazilika sada je utablirana kao jedinstvena struktura, unutrašnjost je puna svjetlosti, vazduha koji simboliziraju novo jedinstvo duhovnosti ( svjetlost
reprezentira božanstvo) i racionalnosti (izraženo kroz matematičku harmoniju). Naglašenost na vertikalnosti i postignuta lakoća strukture
- Inovacije: nova visina brodnih zidova omogućava više svjetlosti i prostora; materijalitet i masivnost je rješena dodatkom prozora na triforijumima sa obojenim staklom; noseči stubovi; prelomljeni lukovi; radijalne kapele u apsidi;
- Skulpture se masovno koriste u enterijeru i eksterijeru; detaljna obrada skulptura, pojava iskrivljenog S - oblika
- Jedinstvo između strukture i dekoracije
- Ikonografski program se širi i uključuje filozofiju, prirodne fenomene; religiozni događaji pokazuju kreaciju osjećaja i reakcija, ne samo duhovnu spiritualnost
- Obojeno staklo će utjecati na iluminirane manuskripte
- Razvoj dvorne crkve (hallenkirche) gde se stranični brodovi i glavni brod jednake visine
SLIKE
Crkve:St. Deni; Notr Dam; katedrala u Šartru, katedrala u Salsberiju, Katedrala u Kelnu
Monumentalne skulpture: kraljevski portal (Šartr), Smrt Bogorodice ( Strazburg)
Iluminirani manuskripti: Abraham i Tri anđela iz Psaltita St Luisa; Obožavanje Magija;
Trinaesta nedelja
Islamska umjetnost
Osnovni elementi:
- Zabrana slikovnog prikazivanja na javnim reprezentativnom objektima
- Anakoničnost i naglašena orijentacija u dekoraciji
- Potpuno odsustvo skulpturalnih predstava zbog zabrane koja je proklamirana da bi se sprečila idolatrija
- Ogroman razvoj arhitekture, specifične i prilagođene za religijske ceremonijale i pojavnost različitih regionalnih arhitektonskih škola
- Minijatura dobija na značenju posebno iluminacija vjerskih knjiga i naučnih tekstova
SLIKE
Mozaik u Velikoj džamiji u Damasku
Velika džamija u Samari ( 848-852)
Ibn-Tulunova džamija u Kairu
Velika džamija u Kordobi
Palata Alhambra u Grenadi
Kraljevska džamija u Isfahanu
Mihrimah džamija u Istanbulu
Mauzolej Tadž Mahal u Agri
Četrnaesta nedelja
Kolokvijum
Petnaesta nedelja
Polaganje ispita
ISTORIJA UMJETNOSTI III
SILABUS
Prva nedelja
Umjetnost i odnos prema prirodnom
Protorenesansa u Italiji do 1400 godine
Osnovni elementi:
- Utjecaj hriščanskog humanizma (religije kao vlastitog iskustva, ljepota i vrijednosti stvari u prirodnom svijetu dolaze od Boga) i sekularni humanizam učenjaka
- Obnova klasičnih i antičkih stilova posebno u skulpturi
- Reobnovljeni kontakti sa vizantijskom umjetnošču (kroz trgovinu sa Vizantijskim carstvom) i njejzini doprinosi u italijanskoj umjetnosti
- Drama vraća slikovnost, posebno u narativnim scenama
- Preporod slikovnih umjetnosti uopšte, posebno monumentalnog fresko slikarstva
- Povratak pejsaža kao objekt slikanja
- Urbanizacija italijanskih gradova vodi ka civilnom ponosu, želju da umjetnost proljepša i monumentalizira gradove
- Eksperimentiranje sa naturalizmom i sa slikovnim realizmom: prostor može biti kreiran sa figurama ili sa arhitekturom u umjetničkom djelu
- Interes za vidljivi svijet
- Umjetnički personalitet
SLIKE
Crkve: Firenca: Santa Kroče, Duomo, baptisterij San Džovani,; Milano: Duomo; San Marco u Veneciji; San Frančesko u Asisiju
Slike: Čimabue (Measta), Džoto (Maesta), Dučio (Maesta i detalji), Simone Martini( Put do slave)
Fresko ciklusi: Džoto (Arena Chapel and Santa Croce)
Skulptura: Nikola Pisano Baptisterij u Pizi; Džovani Pisano (Propovedaonica u St. Andreji i fasadne statuete Sijenske crkve
Civilna arhitektura: Pallazio Vecchio, Loggia dei Lanzi (Firenca), Pallazio Pubblico (Sijena)
Mozaici: tavanica na Baptisterijumu u Firenci; Coronation of the Virgin u Santa Maria Maggiore(Rim)
Druga nedelja
Reprezentativna analitika rane renesanse
A. Renesansa na jugu 1400-1500
Osnovni elementi:
- Kontinuirani porast humanizma i interest za klasičnu umjetnost reflektira reobnovu antičkog stila u arhitekturi, želja da se opišu detalji iz prošlosti sa
arheološkom preciznošću, oživljavanje portretne umjetnosti, početak idealizacije ljudskih formi, realizam, imitacija prirode
- Produženi utjecaj civilnog urbanizma na umjetnost:monumentalne skulpture, freske
- Važnost matematike (posebno proporcije i srazmeri) rezultira u reotkrivanju različitih perspektiva
- Pristup hriščanskoj sadržini sa klasičnim formama, sadržinama
- Emocionalne kvalitete venecijanskog pejsaža
- Promjena stava prema umjetnicima, odaje im se velika počast
- Oslobađanje statuete sa crkvenif fasada, sada stoje slobodno u prostoru
Civilna arhitektura: Alberti: Palazzio Rucellai; Rosselino: Glavni trg u Pienzi, Urbino
Treća nedelja
B. Renesansa na severu 1400-1600
Osnovni elementi:
- Važnost portreta, posebno donatora
- Realizam
- Upotreba uljenih boja
- Interest u opisivanju vizibilnih elemenata koji se nijesu reprezentirali ranije, kao što su scene sa sela, žanr scene, esktremno detalisanje
- Naglasak na svakodnevnu realnost: prikrievni simbolizam koji ima za cilj da svakodnevnu scenu pretvori u religijsku scenu (prepletanje simbolizma i realizma)
Majstori iz Flaemla (Robert Campin): Oltar Merode; Jan i Hubert van Ajk: Razapeće i Sudnji Dan; Rodžer van der Vejden: Spuštanje sa krsta; Hieronimus Boš: Vrt uživanja; Albreht Durer: Autoportret, Četiri apostola; Kranah Stariji: Parisova presuda; Holbajn Mlađi: Portret Erazmusa, Francuski ambasador, Brojgel Stariji:Povratak lovaca
Iluminirani manuskripti: Žan Fuko:Pad Jerusalima
Grafika: Martin Šongauer: Iskušenje Sv. Antona; Durer Albreht: Adam i Eva, Vitez, Smrt i đavo, Četiri jahača apokalipse
Skulptura: Klaus Sluter: Portal Chartruese de Champmol; Veit Stoss: Oltar Marije Device
Četvrta nedelja
Visoka renesansa i kreiranje kompaktne predstave
A. Slikarstvo
Osnovni elementi:
- Protiv-reformacija
- Važnost humanizma, klacicizma:idealizacija forme ljudskog tijela
- Atmosfera, kolorit venecijanske škole; sfumato kreira poetsku viziju, kolor i svjetlost definiraju formu
- Interest za antično kroz arheološke nalaze
- Umjetnike se smatra za nadarenog individuallca, ponekad za genija
- Vizuelna efektivnost primarna u odnosu na skladan odnos i red: slika treda da reflektuje unutrašnju dušu ili duhovno stanje (tijelo i duša u harmoniji)
SLIKE
Slikarstvo: Leonardo da Vinči: Bogorodica u špiljama,Mona Liza; Rafael Santi:Udaja Bogorodice; Ticijan Večeli: Bahinalije, Urbinska Venera; Đorđone: Uspavana Venera, Oluja
Crkve: Bramante: il Tempietto; Mikelanđelo: Kapela Mediči, Paladio: S. Giorgio Maggiore
Skulptura: Mikelanđelo: David, Mojsije, Pieta; Rob na umoru, Grobnica Mediči
Civilna arhitektura: Bramante: Palazzio Caprini,Paladio: Teatro olimpico u Vinćenci
Šesta nedelja
Manirizam i emocija
Osnovni elementi:
- Dobrovoljno iskrivljenje klasičnih ideala i renesansnih proporcija: antiklasicizam i antinaturalizam
- Umjetnost radi umjetnosti:subjektivna, emocionalna, rječita, ljubav prema obskurnim alegorijama pri čemu su djela veoma ambivalentna
- Ambivalentnost i tenzija u prostoru i sadržini slike; iluzionizam
- Umjetnik kao vrhunski zanatlija
- Suprotnosti tijela i duše- naglasak na ljudsku figuru
- Vještački stil („maniera“) : estetski, elegantan, polirani su dijelovi tijela da se posebno istaknu
SLIKE
Slikarstvo: Permiđano: Madona sa izduženim vratom; Bronzino: Eleonora iz Toleda i njejzin sin; Tintoreto: Hrist pred Pilatom, Posljedna večera; El-Greko: Pogreb grofa iz Orgaza; Veroneze: Hrist u kući Levi; Koređo: Jupiter i Jo
Freske: Romano: Pad Giganta
Skulptura: Celini: Persej; Đovani Bolonja: Otimačina Sabinjanki, Merkur u letu
Civilna arhitektura: Đulio Romano: Palazzio del Te
Sedma nedelja
Kolokvijum
Osma nedelja
Barok na jugu – barokna ideja za pokret
Barok u Italiji
Osnovni elementi:
- Umjetnost glorificira svjetsku slavu katoličke crkve; naglasak na čuda
- Povečana važnost nauke, posebno astronomije, fizike i optičkih nauka: vjerovanje u vidljivo, vjera u realni svijet, interes za fizički prostor, za stvari u pokretu
- Bavljenje vremenom i svjetlošću; virtuozna upotreba svjelosti i sfumata (često u jakom kontrastu) da bi se naglasila sjena, misterija, emocija i smisao za participaciju (koja je vezana za teatralnost)
- Tenzija, konflikt veoma često reflektiran u erotskim i nasilnim motivima
- Opisana kontradiktorna strast: intelekt vs. spiritualnost; razum vs. strast
- Opisana mistička vizija
- Iskrivljene arhitektonske površine
SLIKE:
Crkve: Džakomo dela Porta- Il Džezu; Maderno- Sv. Petar; Bernini- Sv. Petar, Sv. Andrea al Kvirinale; Boromini- Sv. Karlo alle Kvatro Fontane; Guerini- Kapela svetog ruha (Torino);
Slikarstvo: Karavadžo- Poziv sv. Mateje, Ukop, Razgovor sv. Pavla; Dominićino-Sv. Sesilija; Džordano – Otimačina Evrope
Freske: Anibale Karači- freske na tavanici u palati Farneze; Pjetro da Kortona- Glorifijacija vladavine Urbana VII na tavanici u palati Barberini
Skulptura: Bernini- Ekstaza sv. Tereze, David, Apolon i Dafina
Civilna arhitektura: Guerini- Palata Karinjano (Torino)
Deveta nedelja
Barok na sjeveru: Flandrija, Holandija i Španija
Osnovni elementi:
- Istaživanje svjetlosti: direktne i indirektne, jaki kontrasti svjelosti i tame, svjetlost kreira vizibilni svijet, sugerira emocije, raspoloženje
- Portretiranje ljudskih karaktera, česta opisivanja strasti i moći
- Interes za pejsaž, svakodnevni život i žanr- scene:oni slave svakodnevlje, indiciraju uživanje u prirodi i čak idealiziraju pejsaž
- Naglasak na dinamičan pokret: beskrajna energija i inventivnost
- Teatralicitet, posebno u dinamičnim efektima svjetlosti
- Umjetnička djela odaju utisak da prevazilaze granice okvira
- Iskrivljene površine u arhitekturi
Forme koje izrastaju iz boja
- Ljubav prema obilju, preterivanju koja je povezana sa apsolutnom vlašću
- Upotreba realističnosti da bi se kreirala alegorija
- Pokušaji da se prikaže unutrašnji život ljudske duše ili da se humanizira religija
Barok u Flandriji
- Utjecaj Karavađa i drugih italijanskih umjetnika (Ticijanov utjecaj u portretu)
- Piter Pol Rubens- problemski uvid
- Jakob Jordans- problemski uvid
- Anton Van Dajk- problemski uvid
- Jan Brojgl Stariji- problemski uvid
- Adrijan Bauer- problemski uvid
- David Tenirs- problemski uvid
SLIKE
Slikarstvo: Rubens-Umjetnik i njegova žena, Podizanje i Spuštanje na krst, Borba Amazonki, Otimačina Leukipovih kćerki, Vrt ljubavi; Van Dajk- Portret kardinala Bantivolja; Jordans- Kralj pasulja; Brauer- Operacija; Brojgl Stariji-Alegorija Zemlje
Slikarstvo: Hals- Malle Babbe, Članice upravnog odbora staračkog doma; Rembrant- Čas iz anatomije dr. Tulpa, Osljepljenje Samsonovo, Noćna straža ,Autoportret, Povratak bludnoga sina; Vermer-Umjetnik u svom ateljeu, Pismo; Rojzdal- Vjetrenjača;
Jedanaeseta nedelja
Barok u Španiji
- Utjecaj Karavađa i drugih italijanskih umjetnika (Ticijanov utjecaj u portretu)
- Hoze de Ribera – problemski uvid
- Fancisko Zurbaran– problemski uvid
- Diego Velaskez– problemski uvid
- Bartolomeo Muriljo– problemski uvid
SLIKE
Slikarstvo: Ribera- Mučeništvo svetog Bartolomeja; Zurbaran- Prikazivanje sv. Petra, Smrt sv. Bonaventure; Velaskez- Konjanički portret Karlosa, Počasne gospođice, Portret papa Inoćentija X; Muriljo- Madona i djete.
Arhitektura: Herera- Eskorijal; Narcis Tome- katedrala Santijago de Kompostela.
Dvanaesta nedelja
Barok u Francuskoj
- klasicizam i naturalizam u francuskom slikarstvu;
- umetnost kao deo mašinerije za glorifikovanje kralja;
- osnivanje Akademija;
- teorijske rasprave na francuskoj Umetničkoj akademiji;
- Dekartov koncept gledanja – kartezijanski perspektivni model kao granica između sličnosti i reprezentacije;
SLIKE
Arhitektura:Fransoa Mansar- Zamak Maisons-Lafitte; Klod Pero- Istočno pročelje Luvra; Luj Le Vo i Arden Mansar- Vrtno pročelje Versajske palate; Arduen Mansar- Salon rata u Versajskoj palati.
Slikarstvo: Žorž de la Tur- Josif Drvodelja; Nikola Pusen- Cefalus i aurora, Otmica Sabinjanki, Pejsaž sa pogrebom Fokiona; Klod Loren- Pejsaž iz Kampaneje, Pastorala;Luj le Nan- Seljačka porodica
Skulptura:Pjer Piže- Milo iz Krotone; Fransoa Žirardon- Model za konjaničku statuu Luja XIV; Antoni Kojsevoks- Šarl Lebrun
Trinaesta nedelja
Rokoko - Francuska i Engleska
Osnovni elementi:
- Razigranost, kapricioznost, isticanje, iluzionizam, eroticizam. Lukavština se preferira u odnosu na iskrenost
- Manja skala upotreba elemenata u kompozicijama; intimna umjetnost, dekorativna koja se često razumije u primjenjenim umjetnostima kao pomoćno sredstvo
- Osjećaj za prirodu: Arkadija kao ideal pejsaža
- Genre nasuprot dvorskom eroticizmu namjenjenom srednjoj klasi da instruira i inspirira: teme ljubav, familija, svakodnevni život i rad se opisiju sa tendencijom da se zadrži moralitet i zapazi socijalni red
- Želja za novitetima
- Kolor (emocije, osjećaj za mnoštvo) nasuprot dizajnu (intelektualnog za ograničen krug)
Slikarstvo: Antoan Vato- Hodočašće na Kiteru; Žan Onore Fragonar- Kupačice; Fransoa Buše- portret Madam Pompudur; Simeon Šarden- Mlada učiteljica, Vračanje sa pijaca;Vilijam Hogart –Brak iz mode; Džošua Rejnolds – Gospođica Sidon kao tragična muza; Tomas Gejnzboro- Robert Endrju i njegova žena
Freske: Tiepolo- Tavanica u fresko tehnici u Vurzburgu(Ženidba Frederika Barbarose)
Domača arhitektura: Nojman- Rezidencija Vurzburg
Četrnaesta nedelja
Kolokvijum
Petnaesta nedelja
Polaganje ispita
ISTORIJA UMJETNOSTI IV
SILABUS
Prva nedelja
Imperijalna logika neoklasicizma
A) Slikarstvo
Osnovni elementi:
- Reakcija na Prosvetiteljstvo i sjajnost Rokokoa; neoklasična umjetnost je stabilna, solidna, predmet rada je herojstvo, ponekad grandioznost
- „antička reobnova“: grčki i rimski koncept u umjetnosti pod utjecajem povečanih arheoloških iskopavanja (pr. Pompeja)
- Ponovno uvođenje rimskih tema (moralnost, čast,patriotizam,heroizam,samo-požrtvovanje) u civilnom društvu, dok republikanizam predstavlja grandoiznost i idealizaciju
- Jednostavan i oštar stil:red, logika, jednostavnost, fina površina, preciznost detalja, jasne linije
- Slikarstvo klasicizma inspirisano je antičkom skulpturom, sve je u njemu podređeno plastičnosti oblika
- Crtež ističe vrijednost jasne i i čiste konture, boja se svodi na neutralne, uglavnom sive tonove, tanki sloj na podlozi bez vidljivog poteza četkice
- Kompozicija se zasniva na sistemu vertikala i horizontala
- Kontrasti svjetlo-tamnog se apstrahuju, pa su oblici obasjani svjetlošću istog intenziteta
- Glorifikacija moći kao reakcija na revoluciju u domenu arhitekture:reobnova paladijanskog stila
- Žak Luj David – problemski uvid
- Žan Antoan Gro– problemski uvid
- Žan Dominik Engr– problemski uvid
SLIKE
Slikarstvo: David- Zakletva Horacija, Maratova smrt, Sokratova smrt, Brut; Engr- Odaliska, Edip i Sfinga, Krunisanje Napoleona
Druga nedelja
B) Skulptura
- Oštrina i plemenitost konture
- Dominacija pravih linija
- Tačno, naturalističko predstavljanje pojedinosti (na primjer: postelja na kojoj figura leži)
- Žan Antoan Udon– problemski uvid
- Antonio Kanova– problemski uvid
SLIKE
Skulptura:Udon- Volter, Džordž Vašington; Kanova –Paolina Borgeze kao Venera, Grobnica grofice Marije Kristine;
Treća nedelja
Reakcija na racionalno- romantizam
Osnovni elementi:
- Reakcija na Prosvetiteljstvo: subjektivitet, intuicija, instinkt
- Reakcija na neoklasicizam: obojenost koja se primjenjuje više u gustim teksturama nego sa jasnim linijama, akcenat na koloru u odnosu na liniju
- Dostojanstvo, emocionalna ekspresija, interest za dušu, njejzina raspoloženja i misterije
- Okrenutost prema prošlosti, nostallgičnost
- Senzualnost ,egzotizam
- Priroda: evokativni pejsaži, prirodne ljepote i dramatične promjene u pejsažu. Suprotne teme u odnosu na prirodu; čovjek nasuprot divlje prirode ili ljudska želja da živi u miru sa prirodom.
- Naturalizam, želja da se naslikaju stvari istinito i objektivno
- Naglasak na opisivanje svakodnevnog života društva i prirode kroz direktnu opservaciju
- Odbijanje ranijih konvencionalnih tema kao što su akademski aktovi, stoga nove teme obuhvataju političku i društvenu satiru ,klasne razlike, efekti industrijalizacije na ljudski život; socijalna svesnost se reflektuje u umjetnosti
- Razvoj i popularnost fotografije
- Arhitektura koristi nove metode u industrijaliicazju; prvenstvo na korisne strukture nasuprot dekorativnim
-
Slikarstvo i skulptura
- Gustav Kurbe - opus i slike
- Onore Domije- opus i slike
- Ilja Repkin- opus i slike
- Aleksandar Kabanel – opus i slike
- Konstanten Menie- opus i slike
SLIKE
Slikarstvo : Kurbe- Tucači kamena, Unutrašnjostom ga ateljea;Mile-Čistači;Domije- Vagon treće klase, Pralja; Roseti- Prikazivanje; Repkin – Burlaci Volge, Nijesu ga očekivali; Kabanel- Rađanje Venere; Menie- Portret livca
Akvarel: Domije- Unutrašnjost vagone prve klase
Litografija: Sloboda štampe
Šesta nedelja
B) FOTOGRAFIJA
- Pronalazak „camere obscure“ i Niepsov prvi snimak negativne slike na poliranoj cinkanoj ploči 1826 godine
- Dagerovovo otkriće principa djelovanja svjetla na jodnom srebru
- Prve fotografske reprodukcije-dagerotipije; jasne kompozicije, objektivnost prikazivanja
- Napori da se prenese reprodukcija na slici ili na gravuri
- Doprinos Talbota u fiksaciji slike sa srebro-nitratima
SLIKE
Nadar- Sara Bernard; Cameron- Mrs. Duckworth; Brady- Abraham Linkoln, Robert E. Lee; Riis- Banditski kokošinjac
Sedma nedelja
Kolokvijum
Osma nedelja
Moderni projekat i umjetnost modernizma
- Težnja da se umjetnost fokusira i da bude istinita, nasuprot težnjama za zadovoljenje estetske komponente
- Pod utjecajem psihoanalize otkrivaju se vrijednosti nesvesnog i slučajnosti u kreiranju umjteničkog djela
- Otkrivaju se autonomne vrijednosti umjetničkih formi
- Modenizam nije jedinstvena stilska cjelina, nego mnoštvo slikarskih pravaca
- Šire se pojmovi o vremenu i prostoru u umjetnosti
- Novi sistem vrijednosti u novoj društvenoj konstelaciji kapitalizma; umjetničko djelo se tretira kao roba
- Slikani predmet postaje cilj pobune, kroz njega se izražavaju otuđenost i nesloboda pojedinca
- Modernizam ruši granice i barijere i postaje međunarodni pokret
Deveta nedelja
Individualno i prelazak na subjektivno – Impresionizam i neoimpresionizam
Osnovni elementi:
- Reakcija na romantizam i na njegov naglašen emocionalizam
- Direktni utjecaj japanskih grafika i fotografije
- Pokušaj da se dolovi „impresija“ koju umjetničko oko doživljava pri radu; dalji podstjecaj naučnih otkrića iz domena optike i fotografije
- Odbijanje ranijih konvencionalnih tema; naglašava se pejsaž, svakodnevni život savremenika, produkti industrijalizacije, provodi, „slatki život“
- Umjetnici kao boemi
- Svjetli kolorit, gubitak jasnih poteza četkice,svjetlo se koristi da bi se naglasila osjetlivost
- Interes za dimenzije svjetla, prirodnog i artificijalnog, vodi ka preferiranju otvorenog plenerističkog slikarstva pri čemu se uspostavlja direktna opservacija
- U skulpturi se ističe igra svjetlosti na površini
- Neoimpresionisti Sera i Senjak razlaganje svjetlosti na čiste boje sprovode metodično sa naučanom analizom- pointelizam koji predstavlja doprinos slikarskoj teoriji; pointelisti naglašavaju strukturalnu šemu i dinamizmu boja suprostavljaju strogi geometrizam forme i na taj način utiru put razvoju kubističkog slikarstva
SLIKE
Slikarstvo: Mane- Doručakna travi, Olimpija, Zola, Bar u Folies-Bergere; Dega- Čaša apsinta, Čas plesa, Na trci; Kasat- Trka sa čamcima, Pismo; Mone- Impresija, Ruenska katedrala, Lokve; Renoar- Torzo žene na suncu, Le Moulin de la Galette; Pisaro- Place du Theatre Francais; Homer- Jutranje zvono; Eakins- Čas iz hirurgije;Whistler- Aranžman u crnom i sivom, Nokturno u crnom i zlatnom:vatromet; Sinjak- Sena; Sera-Nedeljno popodne na ostrvu Grand
Skulptura: Dega- Četiri prednje pozicije; Rodin- Poljubac, Mislilac, Balzak, Čovjek slomljenjog nosa
Deseta nedelja
ARHITEKTURA XIX VIJEKA
Uvod: arhitektura XIX viijeka reobnavlja skoro sve stilove prošlosti. Pod „stilom“ se često podrazumjeva samo fasada i dekoracija građevine, bez obzira na funkciju i građevinski materijal. Takva arhitektura je stajala u suprotnosti sa industrijskom revolucijom, urbanizacijom i koriščenjem novih građevinarskih materijala: gvožđa, čelika i stakla.
Klasicizam – kulturni preobražaj
Osnovni elementi:
- Novi ideali klasicizma najprije su primjenjeni u arhitekturu
- Primjer za klasičnu arhitekturu su djela Paladija iz 16 vijeka; reobnova paladijanskog stila
- Naglašavaju se elementi grčkoga hrama uz neklasične elemente u dekoraciji
- Iskopavanja u Pompeji i Heraklanimu i brojne edicije sa novim arhitektonskim načelima
- Vitrujeve zakone naknadno kodificira Kordemue i osnovno načelo arhitekture je: red, raspodela i prikladnost
- Strukturalni klasicizam Labrusta naglašava strukturu građevina, posebno se grade u takvom maniru zatvori, bolnice i željezničke stanice( Kordemue, Ložije, Suflo)
SLIKE
Domaća i javna arhitektura: Bunilngton i Kent- Chiswick house;Suflo- Panteon; Adam- Salon sa ulice; Džeferson- Montičelo; Langaus- Branderbuška kapija; Smerk Robert- British museum; Pjermarini- Milanska skala;
Jedanaeseta nedelja
Romantizam - neogotika
Osnovni elementi:
- Imitacija historijskih stilova, posebno gotike i rane renesanse sa cjelokupnim propratnim elementima u dekoraciji
- Gotika se smatra za najreprezentativniji izraz nacionalnog duha
- Skupe i veoma luksuzne građevine
- Dominacija romatičnog klasicizma Šinkela; naglasak na spoljni izgled same forme-linije (Ledu, Bule, Gili)
- Uvođenje novih vrsta materijala i tehnika – gvožđe, gvozdeni stubovi i lukovi
SLIKE
Garnie- Pariska opera; Beri i Pjudžin- Parlament u Londonu; Labrust- Čitaonica biblioteke Ste Genevieve u Parizu;
Dvanaesta nedelja
Secesija - sveto proleće
Osnovni elementi:
- Secesija odbija da prihvati konzervativne standarde oficijalnih likovnih akademija i institucija, umjesto toga slijedi sopstvenu kreativnu viziju kao nezavisna asocijacija i stil
- Cilj da se dovedu u bližu korelaciju arhitektura i dekorativne umjetnosti
- Rani radovi u okviru stila Art Nouveau; kasnije, arhitekti skloni ka naglašenoj pravolinijskoj estetici
- Biljni ornamenti
- Dekorativnost
- Prostorna prividna bestižinskost
- Prozirnost
- Izražajni skeletni sistem konstrukcija
-
SLIKE
Vagner- Poštenska štedionica u Beču;Olbriht- Zgrada secesije u Beču, kuća Ernst Ludvig u Darštmadu; Hofman- Palata Stoclet u Briselu;
Trinaesta nedelja
Art nouveau- konstruktivni racionalizam i utjecaj Viole-le-Dika
Osnovni elementi:
- Odbijanje historizma; zbog tog razloga se često opisuje kao prvi pravi moderni, internacionalni stil
- Uvode se nove forme, ustrojavanje prema mas- produkciji, fokusiranje na prirodu kao izvor inspiracije
- Zalaganje za regionalno graditeljstvo
- Uokvirena načela: biti dosledan prema programu, uslovi su: tačno i jednostavno, u konstruktivnim metodama upotrebljavati materijale sa kvalitetom
- Glavni protagonisti su iz različitih država: Gaudi-Španija, Horte- Belgija, Gimar- Francuska; Berlage- Holandija
- Posebno predmet je usmjeren na unutrašnju arhitekturu i dekoraciju, koriste se stilizovane organske forme
SLIKE
Gaudi- Casa Mila, Familia Sargada; Horta-Narodni dom; Gimar- Parisko metro; Berlage- Berza u Amsterdamu
- Utjecaj impresionizma; koristi svjetle boje, njihova djela zadržavaju jasne konture i uglove ali polako distortiraju forme u visokoj ekspresivnosti i formiraju forme od kolorita i nanosa četke, povratak na kompozicijsku strukturu
- Reakcija na impresionizam koja se manifestira u dva pravca: u jednom dominira težnja za subjektivnim izrazom, u drugom se teži za konstruktivnim slikarstvom
- Van Gog:začetnik kolorističnog ekspresionizma kroz koji je izražavao svoj unutrašnji svijet i u tom kontekstu boje dobijaju simboličko-ekspresivnu vrijednost
- Pol Sezan:umjetnost koja ima red, čvrstinu i kompoziciju; ideal je uravnoteženost svih dijelova, jedinstvo cjeline i geometrizam; preteča kubizma i apstraktnog slikarstva
- Sintetizam Gogena i simbolizam forme: odbacivanje dubokog prostora, predmet se svodi na čistu obojenu površinu uramljenu sa konturama; linija preuzima ulogu modeliranja, boja je osnovni elemenat i ona se stavlja čista, bez mješanja u raznim kombinacijama i harmonijama
SLIKE
Van Gog – Suncokreti, Autoportret, Žitno polje i čempresi; Gogen – Vizija iza propovjedi, Dve Tahićanke; Sezan- Mrtva priroda sa jabukama,
Druga nedelja
Otisak subjektivnog- fovizam i ekspresionizam
A) Fovizam
Osnovni elementi:
- Koriščenje čiste i sjajne boje kao osnovno izrazno sredstvo
- Problemi organizacije slike: u kompozocijama se koristi zakon ramnoteže koji usaglašava nezavisne snage- vrsta konstrukcije po Matisu
- Novi repertoar slikarskih postupaka: kontura, neutralan ton i koloristički znak
- Jasno izraženo stremljenje ka stvaranju ekspresivnog i dekorativnog slikarstva
SLIKE
Matis-Raskoš II, Otvoren prozor, Harmonija u crvenom; Vlamenk- Most Šato, Deren- Vestminsterski most; Pikaso – Gitarist; Ruo- Pred ogledalom,Stari kralj
Treća nedelja
B) Ekspresionizam
Osnovni elementi:
- Naglašava se da je umjetnik slobodan da prevaziđe ograničenja objektivnih stvari i da on treba da se koncentriše na osječanja i ostale porive koji dolaze od umjetničke inspiracije; pokušaj otkrivanja unutrašnje, duhovne i emocionalne osnove ljudske egzistencije
- Ekspresionizam ima svoje korijene u dvije grupe koje stvaraju u Njemačkoj: Most i Plavi jahač
- Most: centar je Drezden, umjetnost je tipično nasilna i emocionalna u slikovnosti, preferiraju inspiraciju iz plemenskih kultura iz Afrike; razobličuju liniju i pojačavaju forme, kolor je vibrantan, ravna perspektiva. Odbijaju konvencionalne galerije, sami organiziraju putujuće izložbe
- Plavi jahač: opšti cilj ove grupe je zajednički interes za portretiranje spiritualnosti; otvorenost ka apstrakciji zbog ideja eksperemintisanja i originaliteta
SLIKE
Munk- Krik; Kirhner - Ulica ,Pet žena na ulici; Nolde- Život sa maskama, Posljedna večera; Kokoška – Nevjesta vjetru; Kandinski – Platno za Edvina Kampbela br.4;Mark – Veliki plavi konji; Groz– Njemačka, Zimska priča;
Četvrta nedelja
Kubizam
Osnovni elementi:
- Oslanja se na teorije Sezana, naučne metode Seraa, na afričku skulpturu i na nova naučna saznanja o prostoru
- Interesovanje za konstrukciju oblika i prostora- Umnožavanje projekcije istog predmeta na površini slike sa više različitih
strana- Razbijanje predmeta na mnoštvo sitnih planova, koji se sučeljavaju - Slikanje različitih strana istog predmeta- Ukidanje dubokog prostora, volumen se pretvara u ravnu površinu- Nije predmet glavni interes, nego se naglašava njegova realizacija (novi
realizam) kao nezavisan domen- Analitička faza – kompozicija je slomljena na oštre geometrijske površine,
forma i prostor su dvodimenzionalni, linija i svjetlost imaju glavnu ulogu, pri čemu je svjetlost reducirana(portret Ambroaza Volara)
- Sintetička faza – predmet se razlaže i jedan njegov deo se vazuje sa novom cjelinom gotovo apstraktno (po Pikasu ne postoji apstraktna kompozicija jer „mora sa nečim da se počne“); upotreba novih sredstava:tipografska slova i kolaž; sada se u ovoj fazi unosi prostor i ograničena boja(sivi, oker i kafeni tonalitet)
- Utjecaj kubizma u arhitekturi, tipogarfiji, plakatu, scenogarfiji- Najveći kubistički umjetnik- Pablo Pikaso (plavi i roze period)
SLIKE Slikarstvo: Pikaso- Avinjonske gospođice, Portret Volara, djevko na lopti, Gernika; Brak –
Kompozicija sa kartom, Kuće u Estaku, Žena sa gitarom; Gris- U čast Pikasa, Mrtva priroda sa kockom; Leže – Žene u plavom, Grda, Plava haljina
Skulptura: Dišan – Konj; Lipšic- Ležečki akt sa gitarom; Arhipenko- Žena koja hoda;
Peta nedelja
Futurizam
Osnovni elementi:- Najprije književni pokret: cilj da se uzdigne ljepota brzine i naglog pokreta
kao ideala umjetničkog doživljaja- Umjetničke, apstraktne forme- Prvi pokret u historiji umjetnosti koji se kreira i menadzira kao biznis- Prihvata se tehnološki progres i slavi se moć i dinamizam modernog doba- Široko utjecajna tipografija Marinetija napušta tradicionalnu gramatiku,
tačnost i format da bi kreirala žive pikturalne tipografske stranice- Grafički dizajn:ekspresivna tipografija, napuštaju se tradicionalne matrice
SLIKE Slikarstvo: Bala- Sferna ekspanzija u prostoru, Let pištalice, Dinamitam kučeta; Skulptura: Bočoni- Jedinstvene forme kontinuiteta u prostoru;
Šesta nedelja
Apstraktno slikarstvo – Svijet bespredmetnosti
Osnovni elementi: - Započinje proces rasčlanjavanja i uproščavanja vizuelne stvarnosti- Proces apstrahiranja predmeta, postavlja se pitanje dali slika može da ima
sadržinu i da prenese poruku bez posredovanja predmeta- Nastavlja tradiciju eksperementisanja formom koju su započeli fovizam,
kubizam i futuruzam, ali i usvaja otkrića u fizici: djeljenje atoma- Otkrivanje „unutrašnje prirode“ u kojoj vladaju kosmički zakoni- Vasilij Kandinski: izumitelj apstraktnog slikarstva koji je razradio strukture i
zakone slike; oslobađa formu, ritmički raspoređuje linije i druge elemente, proučava koriščenje boje; korijeni u fovizmu
- Piet Mondrijan: polazna etapa je kubistička; redukcija viđenog; stroge linije i obojeni kvadrati; prava linija i jednolična boja su likovni izrazi koji artikuliraju „novi plasticizam“ koji promovira tačni red i harmoniju
- Kazimir Maljevič: osnivač suprematizma;osnovne geometrijske forme su forme duha, univerzalne fomre koji se nalaze iza pojavne stvarnosti
SLIKE Kandinski- Prvi apstraktni akvarel, Žuta pratnja; Mark – Plavi konj, Sudbina životinja;
Modrian - More, Fasade katedrala, Dina
Sedma nedelja
Kolokvijum
Osma nedelja
Ruska avangarda – konstruktivizam
Osnovni elementi:- Začetci u duhu primitivizma, jedan stil narodne umjetnosti- Manifest lučizma ili reonizma Larionova: prostorni oblici koji nastaju
presekom zraka odbijenih sa različitih predmeta; potraga za četvrtom dimenzijom, dimenzija svjetlosti
- Razvoj moderne umjetnosti u Rusiji započinje sa osnivanjem časopisa „Svijet umjetnosti“
- Utjecaj pariskih modernih pokreta- Osnovni pojmovi: pokret, mašina i konstrukcija- Sa revolucijom umjetnost postaje oruđe propagande; ulica postaje mjesto
za umjetničke manifetacije; umjetnost je život i događaj; - Muzej umjetničke kulture: sinteza škole, muzeja, laboratorije i ateljea- Stvaraju se dvije škole i praktike: laboratorijska umjetnost (suprematizam i
apstrakcija) i produktivna umjetnost (teorija kulture materijala kao osnova za razvoj konstruktivizma ili rad treba da se pretvori u umjetnost , a umjetnost u rad)
- Produžetak aktivnosti peredvižnika i kreiranje koncepcije „herojskog realizma“
- Upotreba geometrijskih, preciznih gotovo matematičkih metoda rada
SLIKE Tatljin- Spomenik III Internacionale, Pevsner- Razvojni stub, Dinamička projekcija u
trinaesetom stepenu; Gabo- Prva konstruisana glava; Stepanova – Dekor za Terelkinovu smrt
Deveta nedelja
Dadaizam
Osnovni elementi:- Pobuna protiv umjetnosti u toku Prvog svjetskog rata- Pokret između kubizma ( od njega pozajmljuje kolaž) i nadrealizma koji
nastavlja dadaističku tradiciju- Pojavljuje se na nekoliko pozicija: Cirih, Njujork, Pariz- Pokret koji svim sredstvima ruši tradicionalne osnove kulture i društvenog
poretka- Koristi neumjetnička sredstva da izrazi svoj revolt; daje značaj slučaju,
nelogičnom i nesvjesnom- Njegov metod je objavljivanje manifesta, igra, svirka, pljuvanje, debate sa
publikom- Ready-made se izdvaja iz normalnog konteksta i proglašava se umjetničkim
djelom
Deseta nedelja
Nadrealizam
Osnovni elementi:- Nadrealizam produkt literature i poezije; Breton (Manifest nadrealizma)-
nadrealizma je čist psihički automatizam sa kojim se želi izraziti pravo funkcionisanje misli; diktat misli u odsustvu racionalne kontrole
- Automatsko stvaranje donosifantastiku, magičnu atmosferu, igru simbola i poeziju
- Nove tehnike u izražavanju: frotaž, kolektivan rad, anketa, foto-montaže
SLIKE Dišan- Pisoar; Arp- Ljudska izraslina; Kiriko- Pijaca de Italija; Miro- Holandski enterijer,
Arlekinov karneval; Dali- Predviđanje građanskog rata;
Jedanaesta nedelja
Arhitektura prve polovine XX vijeka
Osnovni elementi:- Semper postavlja temelje praktične estetike- Funkcionalizam: oblik treba da slijedi funkciju (Luis Saliven)- Potreba za otkrivanje čiste, kristalne suštine graditeljskih oblika, njihove
geometrijske izražajne snage i autentičnost struktura- Arhitektonski izraz dobija univerzalno značenje koje se manifestira lišenosti
ukrasa, ograničenja lokalnih tradicija i naglašen retorički sjaj- Individualne „funkcionalne“linije sa začetcima standardizacije arhitektonske
opreme ; (Oto Vagner- Secesija);- nagoveštaj odnosa: forma, namjena i sadržaj ( La Korbizije); on
arhitektonsku problematiku svodi na : stanovanje, proizvodnja, rekreacija i promet
- Organska arhitektura: Frank Lojd Rajt ( odbacivanje formalne šeme, nego se prilagoditi specifičnoj sredini i graditi u najpogodnijem materijalu)
- Volter Grapius i Bauhaus: skeletna konstrukcija uzor za tzv. Internacionalni stil
SLIKE Ajfel- Ajfeov toranj; Ričardson- Marshal Field; Gaudi- Kaza Mila; Rajt- Kuća Robi, Kuća na
vodopadu;Le Korbizije- Bogorodičina kapela, Vila Savoj;
Dvanaesta nedelja
Skulptura prve polovine XX vijeka
Osnovni elementi:- Izraziti plasticizam, sa naglaskom na dramatičnost i monumentalnost;
nedovršenost kao estetičko načelo (Ogist Rodena)- Neobičan doprinos ruskih konstruktivista u razvoju skulpture- Taktilnost volumena i precizno obrađene površine skulptorskih
Panika; Burdel- Herakle strelac, Igra; Arp- Šuma, Forma nataloženog sbijega; Mur- Ležeča figura, Kralj i kraljica; Đakometi- Dvokolica, Velika bista;
Trinaesta nedelja
Fotografija u prvoj polovini XX vijeka
Osnovni elementi:
- Kodak- stavlja u promet prve ortokromatske smotane filmove pod nazivom:Verichrome
- Korn izrađuje prvi foto-telegraf za prijenos slike- Pojavljuje se Zeissov objektiv Tessar- Barnak konstruira prvu kameru za snimanje na perforiranom kino-filmu od
koje je nastala Laica- Kramer pronalazi desenzibilitatore- Mjerila za svjelost- Pokusi sa nanosom plavog protivrefleksnog sloja na leće
Četrnaesta nedelja
Kolokvijum
Petnaesta nedelja
Ispit
ISTORIJA UMJETNOSTI VI
SILABUS
Prva nedelja
Početci dizajna - Arts and Crafts
Osnovni elementi:- Jednostavnost forme- Ravni i linearni oblici- Prva faza: inspiracija prirodnim biljkama i životinjskim formama- Druga faza: više apstaktna, inspirisana od pokreta i mitološkim bićima- Vjera u superiornost manifakturnih proizvoda u odnosu na mašinske
proizvode; smatra se da mašinska produkcija degradira kreatora i konzumera
- Oni zagovaraju društva i udruženja koji promoviraju sopstveni stil, specijalizaciju i vođe koji diskutiraju i dijele ideje
- Vjeruju da dobar dizajn može reformirati društvo i poboljšati kvalitet života
SLIKE Makmurdo- Pisači sto; Moris- Tavanski tapet; Ešbi- Pribor sa Emajliranim srebrom;
Druga nedelja
A) Bauhaus
Osnovni elementi:- Odbijanje ornamentacija u korist funkcionalnosti- Upotreba čelika i betona u izgradnji- Asimetričnost i regularnost nasuprot simetrije- Vjeruju da umjetnost dolazi od amalgama vještina i tehnika- Politiziran pokret koji je misaono radikalan, što mnogi vide kao podlogu za
socijalizam- Progresivan, eksperimentalan kirikulum i inovativna edukativna praktika
SLIKE Brojer – Stolica; Gropius- Bauhaus škola; Roe-Barselonska stolica;
Treća nedelja
Art Nouveau
Osnovni elementi:- Odbijanje historizma, prvi pravi moderan pokret- Uvod novih formi, uključivanje u masovnu produkciju, fokusiranje na
prirodnom kao na izvor inspiracije- U Španiji, Francuskoj, Engleskoj, Beču i SAD linije su dominantno krive sa
isprepletenim motivima, dok u Beču, Škotskoj i Njemačkoj oni su dominantno pravolinijske
SLIKE Gaudi- Familija Sagrada; Horta- Kuća Horte; Gimar- Ulaz u parisko metro; Muha- Dizakn
za art nuovo slova; Frost- Ventilator;
Četvrta nedelja
Art Deco Osnovni elementi:
- Geometrijske, stepenovane forme- Svjetli kolorit- Oštre ivice, okrugli uglovi- Skup materijal:emajl, slonova kost, bronza i polirani kamen- Materijali za masovnu produkciju: hrom, obojeno staklo, bakalit- Utjecaj dolazi od dizajn kostima i mode- Slavi se putovanje, brzina i luksuzitet sa živim bojama i ravnim, okruglim
oblicima- Geometrijski stil i utjecaj Egipta i Asteka
SLIKE Bronzana kasa za novac; Drveni sat u art deko stilu; Barbier- bogata noćna haljina; Van
Alen – Zgrada Kajsler; Klark- Sto od breskvinog drveta i stakla;
Peta nedelja
Umjetnost iza 1945: individualitet nasuprot kolektivitetu
Enformel
Osnovni elementi:
- Slikarstvo postaje čin i akcija
- Nije važno stvoriti reprodukciju stvarnosti, već jedinstvo duševnog stanja i fizičkog pokreta umjetnika
- Enformel-značaj bezličnog (Žorž Matje)
- Kompozicije nemaju organiziranu strukturu forme i čvrsta pravila kompozicije, nego su to spontani izrazi unutrašnjiih predstava; slobodno se pronalaze znaci, bojeni ili linearni ritmi
- Nekoliko pokreta su u domenu enformela: lirska apstrakcija ili tašizam u Francuskoj, akcijsko slikarstvo u Americi, slikarstvo materije – drugi talas enformela( Tapije);
- Enformel je umjetnost destrukcije, bez programiranih ciljeva i ideja
- Umjetničko-geometrijske forme, rigidne plohe kolora, osnovna struktura kompozicija
- Odsustvo relacija između djelova komponenti
- Sadržina oblika leži u samom obliku, on je slobodan od duhovnih i intelektualnih sadržina
- Primarna struktura se tvori mehaničkim putem
- Umjetnik veoma često je samo projektant, drugi trebaju realizirati
SLIKE
Geric- čelična konstrukcija; Džad- Bez nasova; Stela- Ninca Pasa Nada;
Deveta nedelja
Pop-art
Osnovni elementi:
- Izraz potrošačkog društva, koje predmet registrira bez emocije i kritičnosti
- Motivi su preuzeti od medijuma masovne kulture, reklama, plakata i dr. koji se uvečavaju, smanjuju ili stiliziraju
- Ne slika „istinu“, već komercijalne modele stvarnosti
- Otvoreno se postavlja pitanje percepcije dobre i prave umjetnosti, odbija se modernizam i njegove vrijednosti
- Jeftin i često siromašan kvalitet: favorizira se potrošnja nauštrb kvaliteta
SLIKE
Vorhol- Merlin Monro; Lihtenštajn- M- Možda;
Deseta nedelja
Nov realizam
Osnovni elementi:
- Grupa umjetnika koja zajedno izlaže i koja ima zajedničke principe:u centar istraživanja je stvarni predmet koji se na novi način obrađuje i nudi se kao zamjena enformelu jer ne djeluje na drustvenu svijest
- Namjera je da se obnovi veza između umjetnosti i čovjeka
- Predmet mjenja svoje prvobitno značenje i sa tim dobija i nova likovna značenja
- Iv Klajn(modeli-zive cetke), Kristo (pakovanje objekata), Tingili (nefunkcionalne apsurdne masine), Arman (akumulacije), Sezar (kompresije)
- Asmablaže i slučajno nađeni predmeti novi realizam uvodi u novi kontekst i na taj način im mjenja estetsku funkciju
- Kvantitet je suština jedne strukture koja se na različite načine ponavlja u svim oblastima života, pa i u umjetnosti
- Usmjerava pažnju prema životu i njegovim socijalnim i političkim problemima
- Obnova predmetnog značenja
- Dobija svojstva nadrealizma i ekspresionizma
- Svoje izvore nalazi u Žana Debifeja (napustanje klasicne estetike i uvodenje “teksturologije”), Fransisa Bejkna(prerada teme Raspeca,ikonografija tragicnih sadrzina-mesarnice,deformacije pri pokretu) i grupe „Kobra“(neposrednost i automatizam postupaka)
- Stvara se nova veoma gruba umjetnost (Art Brut)-Zan Debife
- U drugom talasu, Nova figuracija nije jedan pravac nego zbir nekoliko slikarskih izraza
- Jedni pokušavaju da izraze svoji lični doživljaj, preko narativnih sadržina, sa prikazivanjem scena sa ulice i “hladnim pogledom”
- Drugi umjetnici razvijaju jednu vrstu simboličke fuguracije gdje se naglašava razmišljanje oko ljudske egzistencije i ova druga faza pokazuje izrazito interesovanje za „svakodnevnu mitologiju“
- Treća faza je angažovana umjetnost-neposredna reakcija na socijalni i političku situaciju u svijetu
SLIKE
Debife- Hourlupe, Nemiran život;Bejkon- Slikanje;Apel- Holanđanka; Korej- Ostrva strasti
Dvanaesta nedelja
Konceptualizam
Osnovni elementi:
- Konceptualizam ili siromašna umjetnost svodi se na dematerijalizaciju umjetnosti, ukinula je gotovo umjetničko djelo i klasične tehnologije
- Umjetnost je namjera ili ideja od koje ostaje tragovi samo na fotografiji, koja dokumentira ili zamjenjuje djelo
- Umjetničko djelo nije roba i gledalac treba da je neposredno ukjlučen
- Tri osnovna toka u konceptualizmu:Land art, Body art i analitički konceptualizam
SLIKE
Kosut- Umjetnost kao ideja, Osam engleskih slova na naonskom svjetlu; Smitson- Spirala Dženi;Openhajmer- Taktika; grupa OHO-Triglav; Bojs- Pranje nogu;
Trinaeseta nedelja
Hiperrealizam
Osnovni elementi:
- Reakcija na konceptualizam
- Veristički odraz „društva blagostanja“
- Vezuje u sebi elemente pop-arta, ugrađuje iskustva fotografije
- Kao osnova se koristi jedna hiperrealistička slika kao kliše, aerograf ili dijapozitiv, da bi se u ulju ili akriliku kopirala fotografija kako bi se postigla jedna tačna i precizna, neutralna reprodukcija vizuelne stvarnosti
- Motivi su urbani i banalni: urbani pejsaži, ulice i prodavnice, reklame, automobili i dr.
- Primarna je sposobnost izvedbe i tehnička perfekcija
- Nastojanje da se stvori veristička iluzija stvarnosti
SLIKE
Kotingem- F.W. ; Estes- Fasada; Goings- Pauls Corner;