101 Marija Đekić, Marija Čukanović-Karavidić, Predrag Filipović PREGLEDNI RAD UDK: 657.632(497.11) 343.352:657.631.6 Marija Đekić,Visoka škola za poslovnu ekonomiju i preduzetništvo, Beograd Marija Čukanović-Karavidić,Visoka škola za poslovnu ekonomiju i preduzetništvo, Beograd Predrag Filipović, Wellness Akademija, Beograd KORUPCIJA KAO OBLIK FINANSIJSKE PREVARE I NJENA ZASTUPLJENOST U SRBIJI REZIME Ključne reči: korupcija, finan sijske prevare, šteta, računo vodstvo, revizija. Korupcija podrazumeva zlou potrebu moći u cilju scanja lične koris ili koris za dru goga. Istraživanja pokazuju da zemlje sa višim stepenom ko rupcije imaju sporiji ekonomski razvoj, izraženije siromaštvo i nejednakost, lošije korišćenje resursa, niže invescije i veću poličku nestabilnost. Korup cija uče na poslovnu nesigur nost, slabi razvoj privrede, a pored toga, ugrožava društve na uverenja i poverenje javno s u sistem. U Srbiji su učinjeni napori da se korupcija svede na što je moguće manju me ru, međum, ta nastojanja još nisu dala dovoljno dobre rezul tate, te se može smatra da je ovo jedan od gorućih proble ma domaće ekonomije. UVOD Finansijske prevare i malverzacije predstavljaju globalni problem. Association of Certified Fraud Examiners razvila je si stem klasifikacije prevara i zloupotreba, koji je poznat kao drvo prevara. Prema ovoj klasifikaciji, postoje tri kategori je profesionalnih prevara: zloupotreba imovine, korupcija i prevare u finansijskim izveštajima (prezentovanje falsifiko vanih finansijskih izveštaja). (3, 10) Ovi oblici zloupotreba postoje u svim zemljama sveta, ali zemlje sa nedovoljnom razvijenošću finansijskih tržišta, lošim institucionalnim okvirom za nadzor nad kvalitetom finansijskog izveštavanja i niskim životnim standardom predstvaljaju pogodan ambi jent za njihovu širu rasprostranjenost. Korupcija je fenomen koji civilizacija doživljava i poku šava da prevaziđe hiljadama godina unazad. (12, 30) Korup cija se najčešće odnosi na praksu podmićivanja, kronizma i nepotizma. Negativna konotacija i štetnost ovih praksi proizilazi iz očigledne zloupotrebe moći. (10, 25) Postoje različite definicije pojma korupcije, ali pojedini autori, pa i Svetska banka, često ističu da u proučavanju korupcije treba sagledati uzroke i posledice korupcije koje variraju od ze mlje do zemlje, u zavisnosti od društvenih, ekonomskih i političkih uslova. Iako su prevare i korupcija globalno pri sutne, stopa nosilaca javnih funkcija u zemljama u razvoju koji počine neki od oblika finansijskih zloupotreba je na ve oma alarmantnom nivou. (13, 29) Republika Srbija i zemlje regiona još uvek prolaze kroz proces tranzicije, a na putu oslobađanja iz socijalističkog režima sprovedeno je mnogo reformi, od kojih mnoge nisu privedene kraju. Kao ni mno gi drugi segmenti, tako ni sistem finansijskog izveštavanja i
13
Embed
Marija Đekić, Marija Čukanović-Karavidić, Predrag ...FINANSIJSKE PREVARE I NJENA ZASTUPLJENOST U SRBIJI REZIME Ključne reči: korupcija, finan sijske prevare, šteta, računo
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
101
Ma ri ja Đe kić, Ma ri ja Ču ka no vić-Ka ra vi dić, Pre drag Fi li po vić PREGLEDNI RADUDK: 657.632(497.11) 343.352:657.631.6
Ma ri ja Đe kić, Visoka škola za poslovnu ekonomiju i preduzetništvo, BeogradMa ri ja Ču ka no vić-Ka ra vi dić, Visoka škola za poslovnu ekonomiju i preduzetništvo, BeogradPre drag Fi li po vić, Wellness Akademija, Beograd
KO RUP CI JA KAO OB LIK FI NAN SIJ SKE PRE VA RE I NJE NA ZA STU PLJE NOST U SR BI JI
REZIMEKljučne reči: ko rup ci ja, fi nansij ske pre va re, šte ta, ra ču novod stvo, re vi zi ja.
Ko rup ci ja pod ra zu me va zlo upo tre bu mo ći u ci lju sti ca nja lič ne ko ri sti ili ko ri sti za drugo ga. Is tra ži va nja po ka zu ju da ze mlje sa vi šim ste pe nom korup ci je ima ju spo ri ji eko nom ski raz voj, iz ra že ni je si ro maš tvo i ne jed na kost, lo ši je ko riš će nje re sur sa, ni že in ve sti ci je i ve ću po li tič ku ne sta bil nost. Ko rupci ja uti če na po slov nu ne si gurnost, sla bi raz voj pri vre de, a po red to ga, ugro ža va druš tvena uve re nja i po ve re nje jav nosti u si stem. U Sr bi ji su uči nje ni na po ri da se ko rup ci ja sve de na što je mo gu će ma nju meru, me đu tim, ta na sto ja nja još ni su da la do volj no do bre re zulta te, te se mo že sma tra ti da je ovo je dan od go ru ćih pro blema do ma će eko no mi je.
Ta be la 1. Za stu plje nost ko rup ci je u ze mlja ma u okru že nju
Ze mlja Ran gIn deks (1100)
2012. 2013. 2014. 2015. 2016.Slo ve ni ja 31 61 57 58 60 61Hr vat ska 55 46 48 48 51 49Ru mu ni ja 57 44 43 43 46 48Ma đar ska 57 55 54 54 51 48Cr na Go ra 64 41 44 42 44 45Sr bi ja 72 39 42 41 40 42Bu gar ska 75 41 41 43 41 41Bo sna i Her ce go vi na 83 42 42 39 38 39Al ba ni ja 83 33 31 33 36 39Ma ke do ni ja 90 0 44 45 42 37
1. Agen ci ja za bor bu pro tiv ko rup ci je. (2017). Iz veš taj o ra du za 2016.go di nu. Be o grad. Pre u ze to sa http://www.acas.rs/wpcon tent/uplo ads/2017/03/Iz ve stajora du2016za ne t.pd f
2. Ame ri can Ac co un ting As so ci a tion, Com mitt ee on Ba sic Au di ting Concepts. (1973). A sta te ment of ba sic au di ting con cepts, No.6. Sa ra so ta: Ame ri can Ac co un ting As so ci a tion
3. As so ci a tion of Cer ti fied Fraud Exa mi ners (AC FE). (2016). Re port to the Na ti ons on Oc cu pa ti o nal Fraud and Abu se. Pre u ze to sa http://www.ac fe.co m/rttn2016.aspx
113
4. Cur tis, G. E. (2008). Le gal and Re gu la tory En vi ron ments and Et hics: Es sen tial Com po nents of a Fraud and Fo ren sic Ac co un ting Cur ri culum. Is su es in ac co un ting edu ca tion, 535–543
5. Đe kić, M., Fi li po vić, P., & Ga vri lo vić, M. (2016). Fo ren zič ko ra ču no vodstvo i fi nan sij ske pre va re u sve tu. Eko no mi ja: te o ri ja i prak sa, Vol. 9, Iss. 4, 71–86
6. Đur đe vić, D., & Ste va no vić, M. (2016). Re de sig ning of na ti o nal strategy to com bat cor rup tion in Ser bia in light of glo bal and re gi o nal chal len ges. Eco no mic de ve lop ment and en tre pre ne ur ship in tran si-tion eco no mi es: Is free tra de wor king for tran si ti o nal and de ve lo ping eco no mi es? (str. 32–44). Bel gra de: Fa culty of eco no mics, Uni ver sity of Ba nja Lu ka
7. Ernst & Young Glo bal Li mi ted. (2016). 14th Glo bal Fraud Sur vey. Pre u ze to sa http://www.ey.com/Pu bli ca tion/vwLU As sets/eyglo balfraudsur vey2016/$FI LE/eyglo balfraudsur veyfi nal.pd f
8. Gro up of Sta tes aga inst Cor rup tion (GRE CO). (2015). Fo urth eva lu-a tion ro und: Eva lu a tion re port – Ser bia. Stras bo urg. Pre u ze to sa https://www.coe.int/en/web/gre co/eva lu a ti ons/ser bia
9. Gru jićKal kan, M. (2012). Fo ren zič ka re vi zi ja u funk ci ji ot kri va nja krimi nal nih rad nji. Fi nan cing, 2 (3), 30–37
10. Mul gan, R. (2012). Cor rup tion: Ex pan ding the Fo cus. Can ber ra: ANU Press
11. OECD. (2016). Com pe ti ti ve ness in So uth East Eu ro pe: A Po licy Ou tlo-ok, Com pe ti ti ve ness and Pri va te Sec tor De ve lop ment. Pa ris: OECD Publis hing. Pre u ze to sa http://dx.doi.org/10.1787/9789264250529en
12. Pe ar son, Z. (2013). Cor rup tion and An ti-Cor rup tion. Can ber ra: ANU Press
13. Pes ho ri, K. S. (2015). Fo ren sic Ac co un ting a Mul ti di men si o nal Ap proach to In ve sti ga ting Fra uds and Scams. In ter na ti o nal Jo ur nal of Mul ti-di sci pli nary Ap pro ach & Stu di es, Vol. 2, No. 3, 26–36
14. Re pu blič ki za vod za sta ti sti ku. (2013). Po slo va nje, ko rup ci ja i kri mi nal u Sr bi ji: Uti caj ko rup ci je i osta lih kri vič nih rad nji na po slov no okru-že nje. Be o grad. Pre u ze to sa http://www.stat.gov.rs/Web Si te/re po sitory/do cu ments/00/01/23/78/Ko rup ci ja_u_po slov nom_okru ze nju.pdf
15. The World Bank. (2014). En ter pri se Sur veys: Ser bia Co un try Pro fi le. Pre u ze to sa http://www.en ter pri se sur veys.or g/~/me dia/GI AWB/Enter pri se Sur veys/Do cu ments/Pro fi les/En glish/ser bia2013.pdf
16. Tran spa rency In ter na ti o nal. (2014, March 21). Ser bia: Ho pe fully a new go vern ment re news the fight aga inst cor rup tion. Pre u ze to sa https://www.tran spa rency.org/news/fe a tu re/ser bia_ho pe fully_a_ne w_go vern ment_re news_th e_fight_aga inst_cor rup tion
17. Tran spa rency In ter na ti o nal. (2017). Cor rup tion Per cep ti ons In dex 2016. Pre u ze to sa https://www.tran spa rency.org/news/fe a tu re/corrup tion_per cep ti ons_in dex_2016
18. Vu ka di no vić, P. (2016). Fo ren zič ka re vi zi ja: Te o rij ske re flek si je i em pirij ske še me pre va ra. Re vi zor, 19 (74), 7–21
19. Vu ka di no vić, P., & Dam nja no vić, A. (2016). Fo ren zič ka re vi zi ja: po treba ili iz bor. Re vi zor, Vol. 73, 53–69
20. Wil son, R. A., La See, A., & Choo, K. (2004). An Ac co un tant’s De fi ning Mo ments: Qu e sti o na ble Cor po ra te Prac ti ces Be fo re & Af er the Sarba nesOx ley Act of 2002. Jo ur nal of Eco no mic Cri me Ma na ge ment, Vol. 2, Iss. 2, 1–20.
COR RUP TION AS A FORM OF FI NAN CIAL FRAUD AND ITS IN CI DEN CE IN SER BIASUMMARYKeywords: cor rup tion, fi nancial fraud, da ma ge, ac co unting, au di ting.
Cor rup tion im pli es the abu se of po wer in the aim of ga i ning per so nal or so me o ne el se’s be ne fit. Re se arch ha ve shown that co un tri es with a hig her le vel of cor rup tion ha ve a slower eco no mic de ve lop ment, mo re ex tre me po verty and ine qu a lity, ina de qu a te use of re so ur ces, lo wer in vest ments and hig her po li ti cal in sta bi lity. Cor rup ti on’s got an im pact on bu si ness un cer ta inty, we ak eco no mic de ve lop ment and, in ad di tion, it thre a tens so cial be li efs and pu blic’s trust in the system. Ser bia has ma de efforts to re du ce cor rup tion to the lo west pos si ble le vel, howe ver, the se ef orts ha ven’t ma de good re sults yet, and hen ce we can say this is one of the bur ning is su es for the dome stic eco nomy.