Mapa puta niskoemisionog razvoja na lokalnom nivou u Bosni ... · visoke potencijale otpadne toplote, a zatim i lokacije koje imaju značajne strateške važnosti razvoja energijskog

1

Mapa puta niskoemisionog razvoja na

lokalnom nivou u Bosni i Hercegovini

U okviru projekta

U saradnji sa

Implementacija

Mapa puta niskoemisionog razvoja na

lokalnom nivou u Bosni i Hercegovini

Stavovi i mišljenja izrečeni u ovom dokumentu su isključivo stavovi REIC-a, a ne Fondacije Heinrich Böll.

3

Sadržaj 1. Uvod ................................................................................................................................................ 4

2. Koraci ka niskoemisionom razvoju na lokalnom nivou ................................................................... 7

2.1. Analiza potreba za energijom ....................................................................................................... 7

2.2. Analiza potencijala unaprijeđenja energijske efikasnosti i obnovljivih izvora energije ............... 8

2.3. Identifikacija mjera i određivanje forme analize mjera za postizanje niskoemisionog razvoja na

lokalnom nivou .................................................................................................................................. 10

2.4. Izrada Akcionog plana niskoemisionog razvoja na lokalnom nivou ........................................... 12

2.5. Usvajanje neophodnih odluka za implementaciju Akcionog plana niskoemisionog razvoja na

lokalnom nivou .................................................................................................................................. 13

2.6. Izrada programa promocije i edukacije o niskoemisionom razvoju na lokalnom nivou ............ 14

3. Mapa puta niskoemisionog razvoja na lokalnom nivou ................................................................ 15

Prilog I: Prijedlog obrasca za analizu mjera za postizanje niskoemisionog razvoja na lokalnom nivou 16

Prilog II: Primjeri analize mjera za postizanje niskoemisionog razvoja na lokalnom nivou .................. 18

4

1. Uvod

Klimatske promjene su najveći društveni, ekonomski i okolinski problem u historiji civilizacije.

Situacija se pogoršava, jer emisije stakleničkih gasova rastu, a kapacitet prirode da absorbuje ove

emisije drastično opada. Najveća osjetljivost (ranjivost) na klimatske promjene je u zemljama u

razvoju i najmanje razvijenim zemljama koje nemaju sposobnosti ni da se adaptiraju promjenama

klime niti da uspostave dijalog sa razvijenim zemljama. Odgovor čovječanstva koji bi trebalo da

doprinese stabilizaciji koncentracije stakleničkih gasova u atmosferi kasni. I što više kasni, kada dođe

do njega, on ce biti drastičniji.

Klimatske promjene mogu imati širok spektar uticaja, odnosno posljedica, počevši od suša, poplava,

oboljenja/epidemija pa do gubitka BDP-a i povećanih troškova za energiju i vodu. Posljedice

klimatskih promijena se naročito osjećaju zemljama u razvoju kakva je Bosna i Hercegovina (BiH).

Ljudi koji ovdje žive često u velikoj mjeri ovise o prirodnom okolišu, a imaju najmanje resursa za

nošenje s posljedicama klimatskih promjena. Šteta na imovini i infrastrukturi te zdravlju ljudi

predstavlja velike troškove za društvo i ekonomiju. Između 1980. i 2011. više od 5,5 miliona ljudi

pogođeno je poplavama zbog čega je došlo do direktnih ekonomskih gubitaka od preko 90 milijardi

eura1.

U periodu od 1981. godine primjećena je povećana klimatska varijabilnost tokom svih godišnjih doba

i na cijeloj teritoriji BiH. Na primjer, uočen je trend brzih promjena iz ekstremno toplih ili hladnih

perioda, koji obično traju od 5 do 20 dana, u periode intenzivnih kišnih padavina. Suše su također bile

češće i intenzivnije tokom proteklih dvadesetak godina (2000. do 2018.):od 2000. do 2012. godine je

zabilježeno 5 sušnih godina (2000, 2003, 2007, 2011. i 2012. godina). Sve češće i intenzivnije suše su

zabrinjavajuće jer predstavljaju jasan pokazatelj intenzivnih klimatskih promjena. Zabilježen je i veći

broj gradonosnih padavina i povećani nivoi maksimalne brzine vjetra u centralnim dijelovima zemlje.

Klimatskim promjenama naročito su pogođeni sektori koji u velikoj mjeri ovise o određenim

temperaturama i količinama padavina, kao što su poljoprivreda, vodoprivreda, hidroenergija,

šumarstvo, energetika i turizam. Pored toga negativni uticaji klimatskih promjena primjetni su i u

sektorima zdravlja ljudi, biodiverziteta i osjetljivih ekosistema.

BiH preduzima određene korake u rješavanju pitanja klimatskih promjena, kako na domaćem, tako i

na međunarodnom planu. Klimatske promjene u BiH sve više se smatraju pitanjem ključnog

strateškog značaja što naročito ističu lokalne vlasti i akademska zajednica. U okviru vizije razvoja

Strategije prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja, cilj je da BiH do 2025.

godine postane održiva i napredna država „zelene ekonomije“, što se može postići implementacijom

ove strategije. Strategija prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja, koju je

usvojilo Vijeće ministara u saradnji sa entitetskim vladama, predstavlja inovativan plan ekonomskog

razvoja koji definiše neophodne aktivnosti koje bi omogućile ekonomski rast uz istovremeno

sprječavanje negativnog uticaja na okoliš. Ostvarenje ovih ciljeva bi vodilo ka većem nivou energetske

sigurnosti i međunarodnih investicija, čime bi se osigurala nova radna mjesta i razvoj poslovnog

poduzetništva što u konačnici doprinosi poboljšanju životnog standarda stanovništva.

Bez obzira na svoju ekonomsku situaciju, BiH hitno treba provesti mjere prilagođavanja na klimatske

promjene kako bi smanjila negativne uticaje klimatskih promjena u budućnosti. Istovremeno,

1 N. Okada et.al., ''The 2011 Eastern Japan Great Earthquake Disaster: Overview and Comments'' nt. J. Disaster

Risk Sci. Vol. 2, No. 1, 2011

5

tranzicija u pravcu niskoemisionog razvoja osigurava mogućnosti koje su povezane sa ‘zelenom

ekonomijom’, kao i mobiliziranje i privlačenje domaćih i međunarodnih investicija u energijsku

efikasnost i obnovljive izvore energije.

Mjere prilagođavanja i ublažavanja klimatskih promjena treba integrisati u okvire planiranja lokalne

uprave i strukture upravljanja i treba raditi na poboljšanju kapaciteta prilagođavanja klimatskim

promjenama na tom nivou. Uspjeh prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisioni razvoj

širom BiH uveliko će ovisiti o tome do koje mjere je priznat i primijenjen na lokalnom nivou. Postojat

će sve veća potreba za finansiranjem prilagođavanja i ublažavanja klimatskih promjena na lokalnom i

entitetskom nivou. Prioritet treba dati potrebama prilagođavanja najugroženijih u društvu (npr. žene

i mali poljoprivrednici). Kapaciteti privlačenja dodatnih sredstava i poboljšanje odgovornosti moraju

se graditi od lokalnog prema višim nivoima vlasti.

Kako bi se postigao niskoemisioni razvoj potrebno je u potpunosti promijeniti koncept planiranja i

donošenja odluka, što se odnosi i na energetski sistem. U tom novom konceptu glavnu ulogu imaju

niskokarbonski izvori energije odnosno obnovljivi izvori energije. Prelazak na niskokarbonske izvore

energije zahtijva promjenu koncepta energetskog planiranja što zahtijeva snažan energetski zaokret

(njem. ENERGIEWENDE; slika 1).

Slika 1. Elementi energetskog zaokreta

Energiewende je postao jako prepoznatljiv termin u svijetu, a podrazumijeva 4 elementa tranzicije:

Prvi element tranzicije podrazumijeva da centralizirani energetski sistem u kojem dominira mali broj

velikih proizvodnih jedinica treba da pređe u distribucijski energetski sistem gdje dominira veliki broj

malih proizvodnih jedinica koje su priključene na distribucijsku mrežu.

Prva tranzicija neminovno je povezana sa obnovljivim izvorima energije u kontekstu izgradnje malih

postrojenja na solarnu energiju, biomasu, vjetar itd. Na taj način vrši se dekarbonizacija, koja je

naredni element energetskog zaokreta.

6

BiH raspolaže značajnim potencijalima obnovljivih izvora energije. U kontekstu niskokarbonskog

razvoja, posebno treba istaknuti biomasu koja uz održive lance snabdjevanja može da kreira održiva

lokalna radna mjesta. BiH već bilježi značajne rezultate u oblasti proizvodnje i korištenja peleta. Pet

domaćih kompanija proizvodi sofisticirane kotlove na pelet. Prema statističkom izvještaju Evropske

asocijacije za biomasu (AEBIOM) iz 2016. godine u 2015. godini ukupna proizvodnja peleta u EU 28

iznosila je 14,1 milion tona. Također, prema pomenutom izvještaju, BiH spada u red država koje

proizvode oko 300.000 tona godišnje peleta, slično kao i susjedne države Hrvatska i Srbija. Crna Gora

spada u red država koje proizvode oko 100.000 tona peleta godišnje. To znači da BiH sa susjednim

državama zajedno proizvodi oko milion tona peleta godišnje, što predstavlja oko 5% potrošnje peleta

u EU 28 (EU 28 troši oko 20,3 miliona tona peleta godišnje-podataka iz 2015. godine), što predstavlja

značajan udio. Uz uređenje tržišta kotlova i peleta, ovaj sektor ima potencijal za daljnji rast.

Najintenzivnija dekarbonizacija se dešava u sektoru daljinskih grijanja. U zadnjih nekoliko godina, u

oblasti daljinskog grijanja je trend prelaska sa fosilnih goriva na lokalnu biomasu (drvnu sječku).

Posebno je značajno što se u tom kontekstu javljaju i novi modeli poslovanja (privatne toplane, javno-

privatno partnerstvo).

Od ostalih obnovljivih izvora energije, treba istaknuti potencijale solarne energije čije je korištenje u

kontekstu dekarbonizacije, posebno značajno za pripremu tople potrošne vode. Za održivo

iskorištavanje hidropotencijala i vjetropotencijala neophodno je promijeniti pristup i dati aktivniju

ulogu lokalnim zajednicama u takvim projektima.

S obzirom da se konceptom energetskog zaokreta uvode manja proizvodna postrojenja koja nisu tako

investicijski intenzivna, to je omogućilo investiranje građana, lokalnih zajednica i malih i srednjih

preduzeća u takva postrojenja, za razliku od konvencionalnog koncepta u kojem se radi o velikim

postrojenjima koja su investicijski vrlo intenzivna i u njima mogu učestvovati samo velike kompanije.

To znači da dolazi do promijene vlasništva postrojenja za proizvodnju energije. Vlasništvo velikih

kompanija u novom energetskom sistemu prelazi u vlasništvo lokalne zajednice (građana,

energetskih zadruga i sl.).

Vrlo bitan aspekt koncepta energetskog zaokreta je promjena paradigme, koja između ostalog znači

podsticanje energijske efikasnosti, a ne nikako potrošnje energije. Svaka subvencija koja utiče na

snižavanje cijene energije za krajnje korisnike znači podsticanje potrošnje energije. Pravilan pristup je

da cijene energije rastu i treba da rastu ali troškovi za energiju treba da ostanu na istom nivou ili čak

da opadaju, što se može postići jedino implementacijom mjera energijske efikasnosti kod krajnjih

korisnika.

Implementacijom pomenutih elemenata energetske tranzicije dugoročno bi se postigao

niskoemisioni razvoj lokalnih zajednica i države u cjelini. Niskoemisioni razvoj nije imperativ isključivo

zbog već pomenutih klimatskih promjena i njenih posljedica već zbog pozitivnih efekata na

ekonomiju, razvoj države i zapošljavanje, koji predstavljaju glavne izazove sa kojima se BiH u današnje

vrijeme suočava.

7

2. Koraci ka niskoemisionom razvoju na lokalnom nivou

U cilju postizanja niskoemisionog razvoja u lokalnim zajednicama potrebno je da lokalne zajednice

budu strateški opredjeljene za niskoemisioni razvoj. Kako bi se neka lokalna zajednica usmjerila ka

niskoemisionom razvoju potrebno poduzeti niz kompleksnih i dobro isplaniranih koraka. Neki od

najvažniji koraka i odrednica niskoemisionog razvoja su:

1. analiza potreba za energijom,

2. analiza potencijala unaprijeđenja energijske efikasnosti i obnovljivih izvora energije,

3. identifikacija mjera i forma analize mjera za postizanje niskoemisionog razvoja na lokalnom

nivou,

4. izrada Akcionog plana niskoemisionog razvoja na lokalnom nivou,

5. usvajanje neophodnih odluka za implementaciju Akcionog plana niskoemisionog razvoja na

lokalnom nivou,

6. izrada programa promocije i edukacije o niskoemisionom razvoju na lokalnom nivou.

Prethodno navedeni koraci trebaju da budu provedeni dinamički onako kako su i navedeni (od 1 do

6). Za provođenje svih koraka ka niskoemisionom razvoju na lokalnom nivou potrebno je u lokalnim

zajednicama (općinama/gradovima) formirati tim koji će se sastojati od stručnih kadrova, koji

raspolažu znanjem potrebnim za provođenje istih. Po potrebi lokalne zajednice mogu angažovati

vanjske konsultante radi usvajanja potrebnih znanja i vještina ili na primjer radi izrade akcionog plana

niskoemisionog razvoja na lokalnom nivou, analize potreba za energijom, analize potencijala za

unaprijeđenje energijske efikasnosti, analize potencijala obnovljivih izvora energije itd.

Kako bi koncept niskoemisionog razvoja zaživio u nekoj lokalnoj zajednici velika pažnja se treba

posvetiti promociji tog koncepta, ali i edukaciji stanovništva i uposlenika/stručnih kadrova

općinske/gradske uprave koji će biti angažovani na provođenju tranzicije ka niskoemisionom razvoju.

U nastavku će svaki od pomenutih koraka biti posebno analiziran.

2.1. Analiza potreba za energijom

Provođenje analize potreba za energijom vrši se s ciljem smanjivanja troškova za pokrivanje potreba

za energijom i smanjivanja emisija zagađujućih materija u atmosferu (poboljšanja kvaliteta zraka i

ublažavanja klimatskih promjena). Također analiza potreba za energijom će biti od koristi lokalnoj

samoupravi za planiranje budućeg energijskog razvoja svojih zajednica.

Kako bi se na adekvatan način moglo upravljati potrošnjom energije i obezbijediti sve potrebe za

energijom na nivou lokalnih zajednica, potrebno je izvršiti analizu potreba za energijom. Analiza

potreba za energijom treba da obuhvata analizu potreba za:

grijanjem,

hlađenjem i

potrošnom toplom vodom.

Prvi korak prilikom analize potreba za energijom je identifikacija prioritetnih objekata (stambenih i

nestambenih) sa aspekta potreba za energijom i ulaganja u mjere energijske efikasnost, te

promovisanje energijske efikasnosti u objektima. Kako bi se izbjegla nepotrebna analiza područja koja

nisu od interesa za detaljnu analizu potražnje za energijom, u prvom koraku je potrebno odrediti

prioritetna područja. Ona mogu uključivati lokacije koje imaju visoku gustinu potražnje za energijom,

8

visoke potencijale otpadne toplote, a zatim i lokacije koje imaju značajne strateške važnosti razvoja

energijskog sektora.

Drugi korak je prikupljanje svih relevantnih podataka o samim objektima s ciljem kreiranja baze

podataka na kojoj će se vršiti sve daljnje analize. To podrazumijeva, najmanje, određivanje površina,

broja etaža, namjene, starosti i nivoa obnove objekta. Kategorije namjene moraju da minimalno

razlikuju stambene, komercijalne te objekte javne namjene.

Sljedeći korak u analizi je kategorizacija objekata prema postojećoj tipologiji. Kako bi se odredila

potražnja za energijom svih objekata na kraju ih je potrebno podijeliti u kategorije prema kojima će

im se dodijeliti specifična potražnja nakon čega se kreira izračun potreba za energijom. Na taj način

se omogućava provedba analize lokalnih potencijala.

Problem svakako predstavlja nepostojanje podataka o tipu, kvalitetu gradnje objekata i gubicima, ali

je podjelu moguće izvršiti prema dostupnim tipologijama, energijskim auditima, akcionim planovima

lokalnih zajednica i slično.

Za identificirane tipove zgrada potrebno je procijeniti potrebe za energijom za grijanje, hlađenje, i

potrošnu toplu vodu. Na taj način je moguće identificirati područja gdje se investiranje najbrže vraća

tj. gdje se postižu najbolji efekti.

Pored sektora zgradarstva, analiza potreba za energijom treba da obuhvati i potrošnju energije u

lokalnom transportu (naročito u javnom prevozu) i javnoj rasvjeti. Rezultat treba da bude slikovit

prikaz energijskog bilansa lokalne zajednice po vrstama energenata i sektorima u kojima se energija

tih energenata troši.

2.2. Analiza potencijala unaprijeđenja energijske efikasnosti i obnovljivih izvora energije

Energijska efikasnost znači trošiti manje energije za istu količinu proizvoda ili usluge. Energijska

efikasnost nudi mnoge koristi, zavisno od tipa intervencije. Zbog velike potrošnje energije za grijanje,

odnosno hlađenje, energijska obnova objekata u budućnosti trebala bi postati jedna od najznačajnijih

aktivnosti u građevinarstvu. Korištenjem savremenih tehnologija toplotnih izolacija i standarda,

moguće je smanjenje potrošnje energije grijanja i hlađenja. Sektor zgradarstva obzirom na starost

objekata općenito u BiH, predstavlja veliki problem sa aspekta potrošnje energije.

Kotlovnice, njihov položaj i način loženja čvrstih goriva u stambenim objektima veoma često su

nekvalitetni pa se ostvaruje nepotpuno sagorijevanje. Pored povećanog udjela sumpora u uglju to još

više pogoršava zagađenost vazduha u zimskom periodu. U buduća rješenja uvođenja daljinskih

grijanja u lokalnim zajednicama moraju biti inkorporirane EU norme i standardi prije svega u

segmentu zaštite okoliša i energijske efikasnosti. Ono što se treba imati u vidu jeste da su prve

aktivnosti koje treba definisati tzv. soft mjere, odnosno mjere organizacione prirode i trebaju biti

vezane za mobilisanje svih aktera u okviru lokalne zajednice. Također je veoma važno da se u samom

početku analize krene u aktivnosti vezane za definisanje organizacione strukture i dodjeljivanje

odgovornosti svim akterima koji u okviru lokalne zajednice trebaju učestvovati u realizaciji mjera, bilo

da su donosioci odluka ili neko ko učestvuje u njihovoj provedbi. Stoga je potrebno izraditi plan

sanacije objekata po prioritetima i finansijsku analizu ulaganja u mjere energijske efikasnosti.

Lokalne vlasti imaju vodeću ulogu u ublažavanju klimatskih promjena i zaštiti kvaliteta zraka.

Primarno područje djelovanja predstavljaju programi i akcije smanjenja potrošnje energije

(unaprijeđenja energijske efikasnosti) u javnim zgradama u vlasništvu lokalnih vlasti koje

9

predstavljaju značajne potrošače energije, npr. za zagrijavanje i osvjetljavanje. Također, značajne

mjere za redukciju korištenja energije mogu se postići u drugim sektorima, kao što su javni prevoz i

javna rasvjeta. Pored toga, oblast unaprijeđenja energijske efikasnosti treba:

obuhvatiti područja u kojima lokalne vlasti dugoročno mogu uticati na potrošnju energije

(kao što je prostorno planiranje),

ohrabriti tržište proizvodima energijske efikasnosti i usluga (javno zagovaranje) te

podsticati promjene u ponašanju krajnjih potrošača (rad sa građanima i drugim interesnim

skupinama).

Prostorno planiranje i organizacija sistema prevoza su nadležnost većine lokalnih i regionalnih vlasti,

u kojima strateško planiranje i uspostava energetskih standarda koji će se poštivati pri izgradnji novih

zgrada mogu značajno reducirati potrošnju energije.

Za analizu potencijala unaprijeđenja energijske efikasnosti potrebno je prethodno provesti analizu

potreba za energijom (prethodni korak), koja će predstavljati bazu za identifikaciju prioritetnih

sektora za implementaciju mjera energijske efikasnosti.

Analiza potencijala za unaprijeđenje energijske efikasnosti treba da uključi najmanje sljedeće

aktivnosti:

identifikacija ključnih sektora za unaprijeđenje energijske efikasnosti (zgradarstvo, javna

rasvjeta, transport itd.) na osnovu potreba za energijom (potrošnje energije) za trenutno

stanje,

prijedlog mjera za unaprijeđenje energijske efikasnosti (izrada Akcionog plana za

unaprijeđenje energijske efikasnosti),

kvantifikacija efekata koji bi nastali implementacijom mjera energijske efikasnosti (kao što je

smanjenje toplotnih potreba objekta, smanjenje potrošnje električne energije za rasvjetu,

smanjenje emisija zagađujućih materija u zrak, smanjenje emisija stakleničkih gasova,

smanjenje troškova za grijanje i rasvjetu i sl.),

analiza potencijalnih izvora finansiranja i modela finansiranja mjera energijske efikasnosti,

implementacija akcionog plana za unaprijeđenje energijske efikasnosti.

Uobičajno, neki od najvažniji sektora s aspekta unaprijeđenja energijske efikasnosti su zgradarstvo

(javne i stambene zgrade) i javna rasvjeta, obzirom da su to sektori koji predstavljaju najveće

potrošače energije u lokalnim zajednicama u BiH.

Jedan od važnih koraka ka niskoemisionom razvoju je i identifikacija vrsta raspoloživih obnovljivih

izvora energije u nekoj lokalnoj zajednici (biomasa, solarna energija, vjeroenergija, hidroenergija,

geotermalna energija itd.) i analiza njihovog lokalnog potencijala. Analizu potencijala obnovljivih

izvora energije lokalne zajednice mogu provoditi uz angažman vanjskih konsultanata u saradnji sa

stručnim kadrovima zaposlenim u općinskim/gradskim službama.

Analiza potencijala obnovljivih izvora energije treba da odgovori na sljedeća pitanja:

1. Koliki je prirodni i tehnički potencijal pojedinih vrsta obnovljivih izvora energije koji su

dostupni na lokalnom nivou u energijskim jedinicama (npr. MWh/god),

2. Koji od analiziranih obnovljivih izvora energije se može direktno primjeniti za pokrivanje

lokalnih potreba za energijom (npr. solarna energija, biomasa i geotermalna se mogu

10

direktno koristiti za lokalne potrebe dok se korištenje energije vjetra i hidro potencijala veže

za državni bilans),

3. Analizu potrebnih investicija i barijera za korištenje identifikovanih potencijala uz preporuke

za otklanjanje tih barijera i

4. Analizu modela iskorištavanja tih potencijala (npr. energetske zadruge, javno-privatno

partnerstvo, ESCO itd.).

Za procjenu potencijala pojedinih obnovljivih izvora energije potrebni su ulazni podaci kao što su:

obim godišnje sječe drveta na području lokalne zajednice (po tipovima drveta),

godišnja prodaja šumskih drvnih sortimenata po vrstama,

godišnja količina prerade drveta u lokalnim drvo-prerađivačkim kompanijama,

raspoloživost geotermalne energije (svi izvori vode sa temperaturom koja u toku godine ne

pada ispod 12 °C mogu se uzeti u obzir) preko protoka i temperature,

blizina potreba za toplotnom i rashladnom energijom od izvora geotermalne energije,

potencijal solarne energije za datu lokaciju kao količinu solarne radijacije na optimalno

orijentiranu plohu,

izračun površina koje su pogodne za instalaciju solarnih kolektora.

Glavni cilj analize potencijala obnovljivih izvora energije i energijske efikasnosti je identifikacija

prioritetnih mjera sa aspekta ulaganja u poboljšanje, a samim time i smanjivanje troškova i

smanjivanja emisija zagađujućih materija u atmosferu. Poboljšanje efikasnosti potrošnje energije

jedan je od najvažnijih stubova moderne energijske politike, te je ključan i ekonomski najefektivniji

mehanizam za postizanje ciljeva održivog razvoja lokalnog i energijskog sektora. Osim toga,

poboljšanjem efikasnosti potrošnje energije smanjuju se troškovi, čime se doprinosi konkurentnosti

nacionalne ekonomije.

Analizom potreba za energijom i potencijala za korištenje obnovljivih izvora energije i poboljšanja

energijske efikasnosti će se:

smanjiti porast troškova domaćinstava pri porastu cijena energije,

smanjiti zagađenost zraka i usporiti klimatske promjene,

poboljšati zapošljavanje kvalifikovane i nekvalifikovane radne snage,

smanjiti opterećenje na općinski budžet,

povećati prihod od dodatne vrijednosti,

povećati ekonomska konkurentnost itd.

2.3. Identifikacija mjera i određivanje forme analize mjera za postizanje niskoemisionog

razvoja na lokalnom nivou

Nakon analize potreba za energijom, analize potencijala za unaprijeđenje energijske efikasnosti i

analize potencijala obnovljivih izvora energije u nekoj lokalnoj zajednici može se pristupiti

identifikaciji prioritetnih mjera za postizanje niskoemisionog razvoja u toj lokalnoj zajednici, obzirom

da se raspolaže informacijom o „prostoru“ gdje se nalazi najveći potencijal za unaprijeđenje. Prvi

korak u identifikaciji mjera niskoemisionog razvoja je identifikacija sektora u kojima se vrši

implementacija mjera. Generalno, najvažniji sektori u kojima leži potencijal za implementaciju mjera

za postizanje niskoemisionog razvoja su sljedeći:

komunalna energetika,

11

zgradarstvo,

transport,

promocija i edukacija i

strateško planiranje.

Svaka lokalna zajednica u okviru pojedinih sektora ima različite potrebe za unaprijeđenjem, pa samim

tim i različite mjere za postizanje niskoemisionog razvoja u tim sektorima. Neke od uobičajnih mjera

za lokalne zajednice u BiH po pomenutim sektorima su navedene u nastavku.

I. Komunalna energetika

1. uspostavljanje sistema daljinskih grijanja na obnovljive izvore energije,

2. prelazak postojećih lokalnih sistema daljinskih grijanja na biomasu,

3. uspostavljanje mehanizma za podsticanje građana na proizvodnju električne i toplotne

energije iz obnovljivih izvora energije za vlastite potrebe (fotonaponski paneli, solarni

kolektori, toplotne pumpe, kotlovi na biomasu itd.),

4. uspostavljanje sistema centralne proizvodnje potrošne tople vode iz obnovljivih izvora

energije na nivou lokalnih zajednica (npr. solarni kolektori kao podrška sistemu baziranom na

biomasi),

5. Zamjena postojeće neefikasne javne rasvjete sa efikasnijom (npr. LED rasvjeta).

II. Zgradarstvo

1. uspostavljanje mehanizma za podsticanje energijske efikasnosti u stambenim zgradama na

nivou lokalnih zajednica,

2. energijska efikasnost u javnim zgradama (sanacija ovojnice objekata kroz zamjenu postojeće

stolarije i bravarije koja ima loše karakteristike i ugradnju toplotne izolacije, zamjena

postojećeg neefikasnog sistema grijanja sa sistemom na obnovljive izvore energije kao što je

biomasa.)

III. Transport

1. izgradnja zaobilaznica i ubrzanje saobraćaja kroz urbane centre,

2. uvođenje javnog saobraćaja na CNG (komprimirani prirodni gas),

3. izgradnja infrastrukture za električna vozila,

4. izgradnja infrastrukture za biciklizam.

IV. Promocija i edukacija

1. Izrada i provođenje programa promocije niskoemisionog razvoja u lokalnoj zajednici

2. Izrada i provođenje programa edukacije stanovništva o niskoemisionom razvoju u lokalnoj

zajednici

V. Strateško planiranje

1. Izrada strategije niskoemisionog razvoja na lokalnom nivou

2. Izrada akcionog plana niskoemisionog razvoja na lokalnom nivou

3. Donošenje propisa o uređenju komunalne energetike na nivou općina

Nakon identifikacije prioritetnih mjera za postizanje niskoemisionog razvoja na lokalnom nivou, jako

bitan korak je i određivanje forme analize identifikovanih mjera. Ova analiza treba da pruži dovoljno

podataka o mjeri, kao što je na primjer cilj mjere, indikatori uspješnosti, budžet mjere, izvori

finansiranja i sl. Kako bi se lokalnim zajednicama olakšao pristup analizi mjera napravljen je prijedlog

obrasca za analizu mjera koji se dat kao Prilog I ovoj Mapi puta.

12

Efikasno korištenje energije i OIE

Uravnoteženje proizvodnje i potrošnje

energije

Zaštita okoline i suzbijanje klimatskih

promjena

Institucionalno uređenje

Zapošljavanje

Lokalni razvoj

Privredni rast

S ciljem demonstracije analize mjera iz pojedinih sektora kroz pomenuti obrazac, Prilog II ove mape

puta daje primjere detaljno izanaliziranih mjera iz sektora komunalne energetike, zgradarstva i

transporta kao najvažnijih sektora u kojima leži potencijal za unaprijeđenje.

2.4. Izrada Akcionog plana niskoemisionog razvoja na lokalnom nivou

Akcioni plan niskoemisionog razvoja na lokalnom nivou počinje definisanjem vizije lokalne zajednice

u tom smislu. U okviru vizije treba jasno izraziti ključne ciljeve sa vremenskim rokovima koji se žele

postići. U viziji se ciljevi obično ne kvantificiraju do kraja, već se opisno daju. Primjer jednog cilja na

nivou vizije je da za 15 godina lokalna zajednica sve svoje potrebe pokriva iz obnovljivih izvora

energije. Viziju treba jasno istaknuti na adekvatnim mjestima u lokalnoj zajednici i promovisati u

okviru promocije akcionog plana. Nakon definisanja vizije vrlo je bitno što bolje kvantificirati benefite

za lokalnu zajednicu koji će se postići ostvarivanjem vizije. Dobro je navesti i šta će lokalna zajednica

izgubiti ukoliko nastavi sa uobičajenim modelom razvoja. To je ključni dio za pridobijanje stanovništva

da podrži akcioni plan. Prvi nivo ciljeva treba da bude fokurisan na lokalni razvoj kroz zapošljavanje i

lokalni razvoj (slika 2.).

Slika 2. Vizija i ciljevi niskoemisionog razvoja na lokalnom nivou

Odluka o pokretanju izrade akcionog plana mora da sadrži zaduženja, prava i odgovornosti. Drugim

riječima, potrebno je odrediti ko je odgovoran za izradu i provođenje akcionog plana. To može biti

neka od postojećih službi lokalne samouprave kao što je služba za prostorno planiranje ili da se

oformi posebno odjeljenje. Za rad na izradi i implementaciji potrebna je služba od 2 do 3 zaposlena.

Lokalne uprave koje imaju razvojne agencije, mogu imenovati razvojnu agenciju za ovaj posao.

Za samu izradu akcionog plana nisu neophodna značajna sredstva. Međutim, za implementaciju tih

mjera potrebno je pripremiti plan finansiranja. Lokalne zajednice obično nemaju mogućnost

dodatnog zaduživanja. Zbog toga, za finansijski intenzivne mjere, potrebno je razvijati modele

finansiranja kao što su javno-privatno partnerstvo, energetske zadruge, ESCO, ugovaranje

13

garantovanih ušteda i sl. Pored toga, neophodno je u lokalnom budžetu predvidjeti stavku za podršku

akcionom planu. To je neophodna podloga za traženje sredstava iz drugih fondova kao što su:

domaći fondovi za zaštitu okoliša,

fondovi EU koji su namijenjeni za adaptaciju i ublažavanje klimatskih promjena

fondovi međunarodnih razvojnih i finansijskih institucija (EBRD, EIB, GGF itd.)

Period implementacije zavisi od ambicioznosti ciljeva akcionog plana. Što su ciljevi ambiciozniji period

implementacije treba da bude duži. Ukoliko su predviđeni infrastrukturni radovi, kao npr. izgradnja

daljinskog grijanja, u tom slučaju period implementacije treba da je što duži. Minimalni period koji se

sugeriše je 10 godina, a najduže 20 godina. Suviše dug period implementacije može biti izgovor za

odgađanje nekih mjera. U svakom slučaju, potrebno je definisati prolazna vremena (npr. svakih 5

godina) kada bi se analiziralo da li se ide ka ostvarenju zadatih razvojnih ciljeva.

2.5. Usvajanje neophodnih odluka za implementaciju Akcionog plana niskoemisionog

razvoja na lokalnom nivou

Izrada akcionog plana niskoemisionog razvoja na lokalnom nivou počinje donošenjem odluke. Odluka

treba da sadrži sljedeće elemente:

definisanje cilja izrade akcionog plana,

imenovanje odjeljenja ili neke druge organizacione jedinice koje će biti odgovorno za izradu i

provođenje akcionog plana (preporuka je da se odlukom imenuje radna grupa koja se sastoji

od zaposlenih u lokalnoj samoupravi te stručnjaka u raznim oblastima koji se tiču

niskoemisionog razvoja), kao i definisanje uloga mjesnih zajednica,

izvore finansiranja (iz lokalnog budžeta treba da se izdvoje inicijalna sredstva),

period implementacije.

Tokom izrade akcionog plana za implementaciju pojedinih mjera identifikovat će se barijere koje

sprečavaju njihovu implementaciju. Kako bi se riješile identifikovane barijere, a koje su u nadležnosti

lokalne samouprave, potrebno je donijeti odgovarajuće odluke. Odluke koje će stimulisati bržu

implementaciju akcionog plana mogu biti:

odluka o uređenju komunalne energetike kojom će se definisati uslovi grijanja zgrada u

urbanoj zoni (može se reći da sve zgrade koje su u obuhvatu daljinskog grijanja moraju

koristiti niskozagađujući izvor za grijanje, npr. kotao na pelet ili toplotna pumpa, ili se moraju

priključiti na daljinsko grijanje),

odluka o načinu prikupljanja i zbrinjavanja pepela,

odluka o načinu održavanja dimnjaka,

odluka o uslovima skladištenja energenata na javnim površinama,

odluka o uslovima koji se moraju zadovoljiti u vezi pripreme ogrjevnog drveta (kao što je

stvaranje buke, generisanje prašine, čišćenje sitnih komada i prašine sa zelenih površina i

trotoara),

odluka o podsticanju energijske efikasnosti krajnjih potrošača sa kriterijima za dodjelu

podsticaja,

odluka o uređenju saobraćaja s ciljem povećanja udjela nekarbonskog saobraćaja i smanjenja

zagušenja. Posebno se odnosi na javni prevoz.

Pored navedenih aspekata neophodno je odgovarajućim odlukama definisati i način promocije

akcionog plana kroz lokalne medije, organizovanje energetskih dana, oglašavanje na plakatima

14

(stacionarnim i pokretnim – u vozilima javnog prevoza) i displejima. Za potrebe promocije na nivou

radne grupe treba osmisliti i usvojiti znak i parolu akcionog plana kako bi promocija bila uspješna.

Kako bi se zainteresovani građani mogli informisati i prijaviti za korištenje podsticaja, potrebno je

odrediti jedan ured za te svrhe uz internet stranicu koja treba da sadrži uputstva za potencijalne

korisnike i aktivnosti na izradi i implementaciji akcionog plana.

Prilikom izrade i provođenja akcionog plana jednak tretman treba da imaju urbana i ruralna područja

na datoj lokalnoj zajednici. Na primjer, ako se u urbanom dijelu podstiče daljinsko grijanje, u

ruralnom području se može podsticati nabavka efikasnih kotlova, izolacioni materijal i sl.

2.6. Izrada programa promocije i edukacije o niskoemisionom razvoju na lokalnom nivou

Kako bi niskoemisioni razvoj zaživio u nekoj lokalnoj zajednici potrebno je posebnu pažnju pažnju

posvetiti i promociji tog koncepta. Potrebno je izvršiti i podizanje svijesti građana o potrebi

niskoemisionog razvoja te ih kroz različite aktivnosti uključiti u tranziciju ka niskoemisionom razvoju.

Svaka lokalna zajednica koja ima viziju da svoj razvoj usmjeri ka niskoemisionom treba napraviti i

program promocije i edukacije o niskoemisionom razvoju.

Neke od aktivnosti za promociju niskoemisionog razvoja na lokalnom nivou i edukaciju

zainteresiranih strana (ciljnih grupa) mogu biti:

uvođenje edukativne emisije o niskoemisonom razvoju na lokalnoj tv stanici (sedmične ili

mjesečne emisije),

izdavanje časopisa „Niskoemisioni razvoj na lokalnom nivou “ (mjesečno izdanje),

organizacija događaja „Dani niskoemisionog razvoja“ (jednom godišnje),

organizacija seminara o obnovljivim izvorima energije (rješenja, barijere, izvori finansiranja),

organizacija seminara o energijskoj efikasnosti (rješenja, barijere, izvori finansiranja),

distribucija letaka o aspektima niskoemisionog razvoja,

instalacija info kutaka o niskoemisionom razvoju na javnim površinama u općini itd.

Zainteresirane strane (ciljne grupe) za uključivanje u program promocije i edukacije trebaju biti:

svi građani,

stručni kadrovi iz općinske/gradske uprave angažovani na izradi i implementaciji Akcionog

plana niskoemisionog razvoja na lokalnom nivou,

korisnici javnih objekata,

korisnici stambenih objekata,

učenici osnovnih i srednjih škola itd.

15

3. Mapa puta niskoemisionog razvoja na lokalnom nivou

16

Prilog I: Prijedlog obrasca za analizu mjera za postizanje

niskoemisionog razvoja na lokalnom nivou

17

Naziv mjere

Sektor kojem mjera pripada

Postojeće stanje

Vizija mjere

Cilj mjere

Opis mjere/aktivnosti

Zainteresirane strane dobitnici Gubitnici

Usklađenost sa strateškim dokumentima

Vrijeme potrebno za implementaciju mjere

Budžet za implementaciju mjere

Izvori (su)finansiranja

Mehanizmi za provođenje mjere

Rizici

Način promocije mjere

Da li mjera zahtjeva izgradnju nove infrastrukture?

Nivo pripremljenosti na implementaciju mjere

Indikatori uspješnosti mjere

Način verifikacije

18

Prilog II: Primjeri analize mjera za postizanje niskoemisionog razvoja

na lokalnom nivou

19

Naziv mjere Energijska efikasnost u javnim objektima


Zgradarstvo

Postojeće stanje Nizak nivo energijske efikasnosti javnih objekata uzrokuje visoku potrošnju energije za grijanje i visoke troškove. Korištenje fosilnih goriva u neefikasnim sistemima dovodi do lošeg kvaliteta zraka.

Vizija mjere smanjenje potrošnje finalne energije za grijanje

poboljšanje kvaliteta zraka

Cilj mjere unaprijeđenje energijske efikasnosti svih javnih objekata na nivou općine

smanjenje potrošnje energije za grijanje za 30 %

Opis mjere/aktivnosti

1. izrada Akcionog plana energijske efikasnosti 2. provođenje detaljnih energijskih audita na objektima 3. implementacija mjera energijske efikasnosti

(sanacija ovojnice, zamjena sistema grijanja i sl.) 4. uspostava sistema monitoringa i verifikacije ušteda u saniranim objektima

Zainteresirane strane

Dobitnici Gubitnici

građevinski sektor

korisnici javnih objekata

država (budžeti na raznim nivoima)

projektanti svih struka

prodajni lanac energenata

elektrodistribucija

lokalna daljinska grijanja


Strategija zaštite okoliša

Državni akcioni plan za energijsku efikasnost – NEEAP

Kantonalni plan zaštite okoliša – KEAP

Akcioni plan održivog razvoja – SEAP


5 godina


Ukupno: 4.210.000 KM 1. izrada Akcionog plana energijske efikasnosti: 15.000 KM 2. provođenje detaljnih energijskih audita na objektima: 180.000 KM 3. implementacija mjera energijske efikasnosti : 4.000.000 KM 4. uspostavljanje sistema monitoringa i verifikacije ušteda u saniranim zgradama:

15.000 KM

Izvori (su)finansiranja

budžet kantona

budžet općine

Fond za zaštitu okoliša/životne sredine

fondovi Europske Unije


Zakon o zaštiti okoliša

Zakon o energijskoj efikasnosti

Zakon o prostornom uređenju i građenju

Kantonalni Plan zaštite okoliša

Pravilnik o tehničkim zahtjevima za toplotnu zaštitu objekata i racionalnu upotrebu energije

Pravilnik o energetskom certificiranju objekata

Rizici Nemogućnost obezbjeđenja sredstava za implementaciju mjere

Način promocije mjere

Organizacija edukacija o energijskoj efikasnosti za predstavnike općine i korisnike javnih objekata

medijska kampanja

instalacija info grafike o energijskoj efikasnosti na javnim površinama u općini

organizacija događaja „Dani energijske efikasnosti“ na području općine

Da li mjera zahtjeva izgradnju nove

Ne

20

infrastrukture? Ako da, opisati!


provedeni detaljni energijski auditii za neke javne objekte na nivou općine

spremnost općine na saradnju i zalaganje za obezbjeđenje potrebnih finansijskih sredstava za implementaciju mjere


broj saniranih objekata godišnje

broj saniranih objekata na kraju perioda implementacije (udio u ukupnom broju javnih objekata na području općine)

uštede u potrošnji energije za grijanje (MWh/god i %)

uštede u troškovima za grijanje (KM/god i %)

smanjenje emisije ugljendioksida (t/god i %)

Način verifikacije Uspostava i vođenje baze podataka o potrošnji energije u javnim objektima

Naziv mjere Uspostavljanje mehanizma za podsticanje energijske efikasnosti u stambenim zgradama


Zgradarstvo

Postojeće stanje Nivo energijske efikasnosti u stambenim zgradama (individualne i zgrade kolektivnog stanovanja) je na niskom nivou. Prema općinskom bilansu, stambene zgrade troške oko 50% finalne energije. Pored visokih troškova takvo stanje uzrokuje niz problema kao što je loš kvalitet zraka, velike količine pepela, iscrpljivanje šumskih resursa itd. Jedan dio stanovništva se zbog neefikasnih zgrada nalazi u energetskom siromaštvu, pa su primorani da koriste najjeftinija goriva kao npr. ugalj, otpadno drvo i sl. u kotlovima i pećima koji nisu namjenjeni za takva goriva. Jedan dio zgrada koristi električnu energiju za grijanje što uzrokuje preopterećenja na mreži i česte prekide u snabdjevanju. Prema analizama postojećeg stanja, oko 30% individualnih stambenih objekata nema fasadu (fasade bez maltera), a samo 10% tih zgrada ima termoizolaciju na fasadi. Na većini stambenih zgrada prozori su u lošem stanju. Posljednjih nekoliko godina primjetan je trend njihove zamjene, ali postojećim tempom potrebno je najmanje 20 godina da sve stambene zgrade dobiju nove, energijski efikasne prozore.

Vizija mjere Bolji kvalitet zraka i izgled naselja na području općine uz bolji komfor stanovanja

Cilj mjere Smanjiti potrošnju energije za grijanje u zgradarstvu za 20% za 10 godina u odnosu na postojeće stanje

Opis mjere/aktivnosti Općina će na transparentan način subvencionirati mjere energijske efikasnosti u stambenim zgrada tako što će:

- Finansirati izradu energijskih pregleda zgrada, - Sufinansirati 30% od ukupnih troškova provođenja mjera iz energijskog audita

za konkretnu zgradu, - Za socijalno ugrožena domaćinstva u zgradama kolektivnog stanovanja, općina

će u cjelosti finansirati dio koji treba da finansiraju ta domaćinstva, - Vršiti sistemsku kampanju podsticanja energijske efikasnosti u zgradarstvu

putem lokalnih medija, organizovanjem energijskih dana i sl. - Putem komunalnog preduzeća za planiranje izgradnje, vršit će nadzor nad

provođenjem mjera (na osnovu pozitivnog izvještaja o nadzoru vršit će se isplata subvencije).

Općina će objaviti javni poziv za prijave za korištenje subvencija. Aplikacije će se rangirati prema kriterijima: postojeće stanje zgrade, korišteno gorivo i broj kvadrata po članu domaćinstva. Mjere koje će se podsticati su:

- Termoizolacija fasade i/ili krova, - Zamjena prozora i vrata, - Nabavka efikasnih kotlova i peći uz prelazak na goriva koja manje zagađuju

21

(tamo gdje je to moguće), - Regulacija sistema grijanja (termostatski ventili, zamjena radijatora,

cirkulacionih pumpi i sl.) i - Instalacija solarnih kolektora na krovove zgrada namjenjih za pripremu

sanitarne vode i podršku grijanju.

Zainteresirane strane Dobitnici Gubitnici

Vlasnici zgrada

Stanovništvo (i oni koji ne budu koristili subvencije osjetit će bolji kvalitet zraka)

Lokalne građevinske firme

Lokalne firme koje se bave instaliranjem i servisiranjem centralnih grijanja

Prodavači građevinskog materijala

Prodavači niskozagađujućih goriva, kotlova i peći i solarnih sistema

Prodavači goriva koja imaju velike emisije zagađujućih materija u zrak



Državni akcioni plan za energijsku efikasnost – NEEAP




10 godina


1.100.000 KM godišnje

Izvori (su)finansiranja općinski budžet

namjenska sredstva koja općina dobije od fonda za zaštitu okoliša

socijalni fond



Zakon o energijskoj efikasnosti


Kantonalni Plan zaštite okoliša

Pravilnik o tehničkim zahtjevima za toplotnu zaštitu objekata i racionalnu upotrebu energije

Pravilnik o energetskom certificiranju objekata

Odluka Općinskog vijeća o pokretanju mehanizma za subvencioniranje energijske efikasnosti u stambenim zgradama

Rizici Postoji rizik da se sva sredstva neće trošiti za mjere energijske efikasnosti. Kao mjera za ublažavanje ovog rizika predviđen je nadzor nad radovima. Namjenski formirano općinsko tijelo će nadzirati čitav sistem odobravanja subvencija i vršiti rangiranje aplikacija. Drugi rizik je nedovoljan kapacitet građevinskih firmi da implementiraju mjere zbog nedostatka građevinskih radnika.

Način promocije mjere lokalni mediji

organizacija događaja “Dani energijske efikasnosti”

Da li mjera zahtjeva izgradnju nove infrastrukture? Ako da, opisati!

Ne


Nizak nivo pripremljenosti – zbog toga su predviđeni energijski auditi.


Postotak smanjenja potrošnje energije za grijanje u stambenim zgradama

Povećanje udjela obnovljivih izvora energije u stambenim zgradama i ukupnom energijskom bilansu općine

Poboljšanje kvaliteta zraka

22

Način verifikacije Namjenski oformljeno općinsko tijelo koje čine tri člana iz postojeće općinske administracije i dva spoljna saradnika, uspostavit će i održavati sistem prikljupljanja podataka o implementiranim mjerama i računati prethodno navedene indikatore. To će tijelo podnositi polugodišnje izvještaje općinskom vijeću.

Naziv mjere Uvođenje sistema daljinskog grijanja na biomasu


Komunalna energetika

Postojeće stanje Potrebe za grijanjem u općini se najvećim dijelom ili u potpunosti (u najvećem dijelu općina u BiH) pokrivanju iz individualnih ložišta na ugalj i ogrijevno drvo, koji imaju relativno nizak stepen efikasnosti, što uzrokuje visoku potrošnju energije za grijanje, loš kvalitet zraka, zauzimanje zelenih površina u urbanim dijelovima općine itd. Toplotni komfor u većini stambenih objekata nije zadovoljen jer se koriste sobne peći koje zagrijavaju samo dio prostorija u objektima stanovanja. Nepostojanje sistema daljinskog grijanja dovodi do intenzivnijeg korištenja električne energije za grijanje, naročito u javnim objektima, bilo da se radi o primarnim sistemima za grijanje na električnu energiju bilo da se vrši dogrijavanje putem klima uređaja, grijalica i sl.

Vizija mjere uspostavljanje sistema daljinskog grijanja na biomasu

smanjenje potrošnje finalne energije za grijanje


Cilj mjere priključenje urbanog dijela općine na sistem daljinskog grijanja na biomasu

Opis mjere/aktivnosti 1. izrada energijskog bilansa općine za postojeće stanje 2. procjena toplotnih potreba za grijanjem općine 3. izrada studije izvodljivosti sistema daljinskog grijanja 4. izgradnja sistema daljinskog grijanja (postrojenje+mreža daljinskog

grijanja+unutrašnja instalacija grijanja)


građani,

konsultanti,

projektanti,

šumska uprava,

proizvođači i distributeri drvne sječke

distributeri ogrijevnog

drveta, uglja, prirodnog

gasa i lož ulja

elektrodistribucija






5 godina


Ukupno: 10.080.000 KM 1. izrada energijskog bilansa općine za postojeće stanje: 20.000 KM 2. procjena toplotnih potreba za grijanjem općine: 20.000 KM 3. izrada studije izvodljivosti sistema daljinskog grijanja: 40.000 KM 4. izgradnja sistema daljinskog grijanja (postrojenje+mreža daljinskog

grijanja+unutrašnja instalacija): 10.000.000 KM

Izvori (su)finansiranja budžet općine

budžet kantona

raspoloživi domaći fondovi

fondovi EU

privatni sektor

Mogući model finansiranja: javno-privatno partnerstvo Općina treba da investira u izgradnju mreže daljinskog grijanja obzirom da se radi o infrastrukturnim radovima.

23

Privatni investitor treba da izgradi toplanu i da upravlja sistemom daljinskog grijanja.


Odluka općinskog vijeća o uvođenju sistema daljinskog grijanja



Rizici nedovoljna zainteresiranost korisnika za priključenje na mrežu daljinskog grijanja zbog potencijalno viših troškova grijanja na daljinsko grijanje u odnosu na individualno ili slabe kupovne moći građana općine

nemogućnost obezbjeđenja dugoročnog ugovaranja nabavke biomase/nemogućnost nabavke dovoljnih količina biomase

Način promocije mjere medijska kampanja,

konferencije,

seminari,

leci,

plakati,

ankete.


Da.

izgradnja toplane

izgradnja mreže sistema daljinskog grijanja


Nizak nivo pripremljenosti

nepostojanje energijskog bilansa općine

nedostatak podataka o toplotnim potrebama za grijanje općine


korisna površina zgrada priključena na daljinsko grijanje (udio u ukupnoj površini na nivou općine)

broj korisnika daljinskog grijanja

povećanje udjela obnovljivih izvora energije u ukupnom energijskom bilansu općine

smanjenje potrošnje fosilnih goriva i ogrijevnog drveta u odnosu na postojeće stanje


smanjenje emisija CO2

Način verifikacije preduzeće koje upravlja sistemom daljinskog grijanja će godišnje općini dostavljati izvještaj o priključenoj grijanog površini i broju korisnika usluga sistema daljinskog grijanja.

Općina će izraditi energijski bilans za postojeće stanje i napraviti anketu o potrošnji goriva za grijanje na nivou općine nakon izgradnje sistema daljinskog grijanja, što će omogućiti komparaciju sa novonastalim stanjem uvođenjem daljinskog grijanja, odnosno izračun povećanja udjela obnovljivih izvora energije u ukupnom energijskom bilansu općine, smanjenje potrošnje fosilnih goriva i ogrijevnog drveta i smanjenje emisija CO2

Općina će pratiti pokazatelje kvaliteta zraka nakon uvođenja sistema daljinskog grijanja i izvršiti poređenje sa pokazateljima kvaliteta zraka iz perioda prije izgradnje sistema daljinskog grijanja.

svi indikatori će se pratiti prve dvije sezone grijanja nakon uvođenja sistema daljinskog grijanja i napravit će se dva godišnja izvještaja o uspješnosti provođenja mjere koji će biti javno dostupni.

24

Naziv mjere Zamjena postojeće neefikasne javne rasvjete sa LED rasvjetom

Sektor kojem mjera pripada Komunalna energetika

Postojeće stanje Postojeća javna rasvjeta koja se uglavnom sastoji iz živinih i/ili natrijumovih sijalica uzrokuje visoku potrošnju električne energije i visoke troškove za električnu energiju. Relativno kratak vijek trajanja ovih tipova sijalica (u odnosu na LED rasvjetu) uzrokuje i veće troškove za zamjenu istih. Visoka potrošnja električne energije uzrokuje i srazmjerno visoke emisije CO2 i zagađujućih materija, koje nastaju proizvodnjom iste.

Vizija mjere smanjenje potrošnje električne energije za javnu rasvjetu

poboljšanje nivoa osvjetljenja na javnim mjestima u općini

Cilj mjere zamjena 1.000 živinih i natrijumovih sijalica u javnoj rasvjeti sa LED sijalicama

smanjenje potrošnje električne energije najmanje za 40 %

smanjenje emisija CO2 ekvivalentno smanjenju potrošnje električne energije

Opis mjere/aktivnosti 1. izrada studije izvodljivosti zamjene postojeće neefikasne javne rasvjete sa LED rasvjetom

2. zamjena 1.000 živinih i/ili natrijumovih sijalica sa LED sijalicama


lokalna zajednica (budžet)

svi građani

konsultanti za izradu studije izvodljivosti

distributeri LED rasvjete

izvođači radova

elektrodistribucija

distrubuteri živinih i natrijumovih sijalica





Strategija razvoja općine


1 godina


Ukupno: 510.000 KM 1. izrada studije izvodljivosti zamjene postojeće neefikasne javne rasvjete sa LED

rasvjetom: 10.000 KM 2. zamjena 1.000 živinih i/ili natrijumovih sijalica sa LED sijalicama: 500.000 KM

Izvori (su)finansiranja budžet općine

budžet kantona

raspoloživi domaći fondovi

fondovi EU


Odluka Općinskog vijeća o implementaciji mjere i izdvajanju novčanih sredstava za implementaciju mjere

Rizici Nemogućnost obezbjeđenja dovoljnih novčanih sredstava za implementaciju mjere

Način promocije mjere prezentacija rezultata studije izvodljivosti i javna rasprava sa građanima radi utvrđivanja javnog mnijenja o implementaciji mjere

Da li mjera zahtjeva izgradnju nove infrastrukture?

Ne


Nizak nivo

nije izrađena studija izvodljivosti

mjera nije uobičajna stavka u budžetu općine

Indikatori uspješnosti mjere broj zamijenjenih sijalica javne rasvjete

smanjenje potrošnje električne energije (kWh i %)

smanjenje emisija CO2 (t/god i %)

Način verifikacije Općina će izraditi izvještaj o implementaciji mjere koji će sadržati informacije o broju zamijenjenih sijalica u javnoj rasvjeti i informacije o potrošnji električne energije za

25

javnu rasvjetu prije i poslije implementacije mjere (o uštedama u električnoj energiji), te informaciju o pripadajućem smanjenju emisije CO2.

Naziv mjere Promocija i uvođenje biciklizma

Sektor kojem mjera pripada Saobraćaj

Postojeće stanje Nedostatak bicklističe infrastrukture doprinosi vrlo oskudnom korištenju bicikala kao održivog i zdravog vida transporta. Nedostatak aktivnosti na promociji biciklizma uzrokuje nisku svijest građana o potrebi, važnosti i prednostima biciklizma.

Vizija mjere izgradnja mreže biciklističkih staza i ostale potrebne infrastruktutre

smanjenje korištenja motornih vozila u urbanom dijelu općine

Cilj mjere izgradnja biciklističkih staza kroz urbani dio općine

izgradnja parkinga za bicikle u urbanom dijelu općine

smanjenje potrošnje tečnih fosilnih goriva

smanjenje gužve u saobraćaju

Opis mjere/aktivnosti 1. studija uvođenja biciklizma u općini

2. promocija biciklizma kao jeftinog transporta i zdravog životnog stila

3. izgradnja i označavanje biciklističkih staza

4. izgradnja parkinga za bicikle

5. uvođenje bike sharing modela


građani

kompanije koje upravljaju bike sharing sistemom

sportske organizacije

prodajni lanac biciklističke opreme

servisi bicikala

distributeri tečnih

goriva






2 godine


Ukupno: 520.000 KM 1. studija uvođenja biciklizma u općini: 10.000 KM

2. promocija biciklizma kao jeftinog transporta i zdravog životnog stila: 10.000 KM

3. izgradnja i označavanje biciklističkih staza: 400.000 KM

4. izgradnja parkinga za bicikle: 100.000 KM

Izvori (su)finansiranja raspoloživi domaći fondovi

fondovi EU

budžet općine


Odluka općinskog vijeća o investiranju u mjeru


Rizici Nemogućnost obezbjeđenja dovoljnih sredstava za implementaciju mjere

Način promocije mjere medijska kampanja

seminari o prednostima biciklizma

leci o prednostima biciklizma

izdavanje mjesečnog biltena o važnosti biciklizma u toku perioda implementacije mjere

postavljanje plakata koji promovišu biciklizam na javnim površinama u općini

26


Da

izgradnja parkinga za bicikle

izgradnja i označavanje biciklističkih staza


Nedovoljna pripremljenost

niska svijest građana o važnosti i prednostima biciklizma

izgradnja biciklističke infrastrukture nije uobičajna stavka u budžetu općine i kantona

Indikatori uspješnosti mjere broj članova u bike sharing sistemu

broj korištenja bicikala (broj iznajmljivanja)

procenat pokrivenosti općine biciklističkom infrastrukturom

udio biciklističkih kilometarskih putnika u ukupnim kilometarskim putnicima

Način verifikacije Općina pravi izvještaj na kraju perioda implementacije mjere o pokrivenosti općine biciklističkom infrastrukturom. Kompanija koja upravlja bike sharing sistemom godišnje općini dostavlja izvještaj o broju članova i broju iznajmljivanja bicikala, a općina pravi godišnji izvještaj o tome koji je javno dostupan.

27

Mapa puta niskoemisionog razvoja na lokalnom nivou u Bosni ... · visoke potencijale otpadne toplote, a zatim i lokacije koje imaju značajne strateške važnosti razvoja energijskog

Documents