MAKROEKONOMIJA GLAVNA SKRIPTA SVE

1.MAKROEKONOMIJA-POJAM I CILJEVI: Makroekonomija proucava ponasanje ekonomije kao celine ,ona ispituje celokupan nivo prosizvodnje, zaposlenosti I cena neke drzave . Makroekonomski ciljevi su: proizvodnja,zaposlenost, stabilan nivo cena I medjinarodna razmena. 2.POTENCIJALNI PROIZVOD I GDP JAZ? Potencijalni proizvod- predstavlja maksimalnu kolicinu koju ekonomija moze prosizvesti kada su cene stabilne. –on je dugorocni trend realnog GDP –a (GDP- je mera trzisne vrednosti svih roba I usluga finalne potrosnje proizvedenih u jednoj zemlji tokom godine. ) Poslovna aktivnost Poslovna aktivnost Qp

Qp vreme vremeGDP – jaz je razlika izmedju potencijalnog I stvarnog GDP , nastaje kada u toku privrednih ciklusa dodje do otstupanja realnog GDP-a od potencijalnog.Poslovna potencijalni proizvod aktivnost

Realn GDP

GDP jaz

3.MAKROEKONOMSKE POLITIKE I INSTRUMENTI? Makroekonomska politika predstavlja skup aktivnosti države usmerenih na realizaciju najvažnijih ekonomskih ciljeva. Makroekonomska politika podrazumeva posredne metode delovanja na odvijanje privrednih procesa. "Svrha njenih akcija nije direktno pomeranje resursa na poželjne upotrebe nego delovanje na subjekte koji raspolažu resursima i donose odluke o pravcima njihovog angažovanja. Imamo cetiri glavna skupa instrumenata: FISKALNA POLITIKA , MONETARNA POLITIKA, POLITIKA DOHOTKA, SPOLJNO-EKONOMSKE POLITIKE I INSTRUMENTI. 4.AGREGATNA PONUDA I AGREGATNA TRAŽNJA-MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA ? AGREGATNA PONUDA (AS) - ukupna kolicina dobara i usluga koju preduzeca i neke drzave zele proizvesti i prodati u datom razdoblju.(zavisi od nivou cena, proizvodnom kapacitetu, i nivou troskova) . Nivo cena AS

P1

Proizvodnja

Q1AGREGATNA TRAZNJA-odnosi se na ukupnu kolicinu koju su razliciti sektori u ekonomiji spremni potrositi u datom razdoblju.- predstavlja sumu trosenja potrodaca ,preduzeca i drzave (zavisi od : nivoa cena , monetarne politike,fiskalne politike) . MAKROEKONOMSKA RAVNOTEZA- je revnoteza agregatne ponude i agregatne traznje. Makroekonomska ravnoteža - je osnovni ekonomski cilj svake zemlje, a podrazumeva istovremeno postizanje stabilnosti cena, visokog nivoa zaposlenosti i spoljnoekonomske ravnoteže (platnog bilansa), uz stalan privredni rast. ( tacka u kojoj su kupci voljni platiti tacno onaj iznos koji su preduzeca voljna proizvesti I prodati).

5. SISTEM NACIONALNIH RAČUNA-SNA? SNA- predstavlja merenje nacionalnog proizvoda ,to je primarna analiza ekonomskog rasta,nezaposlenosti, inflacije. U SNA ubrajamo : GNP- bruto nacionalni proizvod- trzisna vrednost dobara I usluga finalne potrosnje,proizvedenih u vlasnistvu stanovnistva jedne zemlje u period od godinu dana. GDP-bruto domaci proizvod –trzisna vrednost dobara I usluga finalne potronje proizvedenim u okvirima granice jedne zemlje u period od godinu dana. NI-nacionalni dohodak- koji dobijamo tako sto od GNP oduzmemo amortizaciju I indirektne poreze. DI - raspolozivi dohodak-koji dobijamo tako sto od NI oduzmemo direktne poreze I neto stednju preduzeca ,te dodamo transferna placanja.6. GNP-PRISTUP TOKA FINALNOG PROIZVODA? GNP-meri trzisnu vrednost dobara I usluga finalne potrosnje proizvedenih u vlasnistvu stanovnika jedne zemlje u preriodu od godinu dana. Imamo dva nacina merenja GDP : -kao tok proizvoda I kao suma proizvida.Merenje tokom finalnog proizvoda- u ovom pristupu ukljucujemo samo finalna dobra –dobra koja potosaci konacno kupuju I koriste –definisemo kao ukupna novcana vrednost toka finalnih proizvoda koje je proizvelo drustvo.7. GNP-PRISTUP PRIHODA? -meri trzisnu vrednost dobara I usluga finalne potrosnje proizvedenih u vlasnistvu stanovnika jedne zemlje u preriodu od godinu dana. Pristup prihoda -podrazumeva izracunavanje GDP-a kao ukupnu zaradu faktora,koja je drustveni trosak proizvodnje finalnih proizvoda.8. GNP-PROBLEM DVOSTRUKOG RAČUNANJA? GNP-meri trzisnu vrednost dobara I usluga finalne potrosnje proizvedenih u vlasnistvu stanovnika jedne zemlje u preriodu od godinu dana. Pri izracunavanju GDP- ukljucujemo finalne proizvode a iskljucujemo intermedialna dobra . Finalni proizvod je onaj prosizveden i prodat za potrosnju ili investiranje. Intermedijalna dobra su ona dobra koja se upotrebljavaju za proizvodnju drugih dobara. U GDP se ukljucuje samo dodatna vrednost -je razlika izmedju prodaja preduzeca I njegovih kupovina sirovina I usluga od drugih preduzeca.9. GNP I INVESTICIJE? GNP-meri trzisnu vrednost dobara I usluga finalne potrosnje proizvedenih u vlasnistvu stanovnika jedne zemlje u preriodu od godinu dana. Investicije se sastoje od dodavanja zgrada,opreme I zaliha fonda kapitala drzave tokom godine. Zrtvovanje tekuce potrosnje da bi se povecala buduca potrosnja . Dodaci fondu trajnih kapitalnih dobara,koji povecavaju proizvodne mogucnosti . GDP-bruto domaci proizvod+ bruto investicije. Bruto investicije-investicije koje ukljucuju sva proizvedena investicijska dobra.10. GNP I DRŽAVNA POTROŠNJA? Drzavna potrosnja = celokupni izdatci drzave na njene subvencije + troskovi dobara I usluga sto ih drzava kupuje od privatnog sektora. Pri izracinavanju GDP se iskljucuju transverna placanja .Transferna placanja su isplate drzave pojedincima koje se ne obavljaju u zamnu za ponudjena dobra I usluge ona ispunjava neke socijalne ciljeve.11. GNP I NETO IZVOZ? Neto izvoz predstavlja razliku izmedju uvoza I izvoza. IZVOZ-vrednosti svih domacih dobara I uskuga koje se trose u inostranstvu+prihodi od domacih investicija u inostranstvu. Uvoz-vrednosti svoh inostanih dobara I usluga koje se trose na domacem trzistu+prohodi od inostranih investicija u domacoj ekonomiji. Bruto nacionalne investicije=domace investicije +neto izvoz. Neto inostrane investicije>drzavni izvoz>uvoza-visak se investira u inostranstvo.

12. NOMINALNI I REALNI GDP I GDP DEFLATOR? Najobuhvatnija mera ukupne proizvodnje u jednoj zemlji je GDP. NOMINALNI GDP- GDP u tekucim cenama - ukupna novcana vrednost finalnih dobara I usluga proizvedeni u datoj godini, cije su vrednosti izrazene u trzisnim cenama te godine. REALNI GDP – merenje skupom konstantnih ,realnih cena; -otklanja promene cena iz nominalnog GDP I;- izracunava GDP u konstantnim cenama. GDP Deflator- da bi se dobio realni GDP nominalni delimo sa specificnim indeksom cena I -otklanja efekte inflacije iz obranuna GDP-a.13. NETO DOMAĆI PROIZVOD I BRUTO DRUŠTVENI PROIZVOD? NETO DOMACI PROIZVOD-jednak jeukupnoj finalnoj proizvodnji proizvedenoj u drzavi tokom godine,gde proizvodnja ukljucije neto investicije ili bruto investicije umanjene za amortizaciju.BRUTO DRUSTVENI PROIZVOD-ukupna finalna proizvodnja proizvedena faktorima u vlasnistvu stanovnika jedne zemlje tokom godine.14. NACIONALNI DOHODAK I RASPOLOŽIVI DOHODAK?Bruto domaci proizvod = potrosnja+investicije+drzavna potrosnja+neto izvoz Nacionalni dohodak= GDP – amortizacija - indirektni porezi Raspolozivi dohodak= Nacionalni dohodak - direktni porezi – neto stednja preduzeca + transferna placanja15. POTROŠNJA, DOHODAK I ŠTEDNJA-Između potrošnje, štednje i dohodka postoji uska veza. Dohodak je osnovna odrednica potrošnje i štednje. Bogato stanovništvo štedi više od siromašnog, dok vrlo siromašno štedi više nego što zarađuje, pozajmljivanjem ili umanjivanjem imetka. DOHODAK= POTROŠNJA + ŠTEDNJAPotrošnja je trošenje na finalna dobra i usluge sa ciljem zadovoljavanja potreba. POTROŠNJA=DOHODAK – ŠTEDNJAŠtednja je onaj dio raspoloživog dohotka koji se ne troši.ŠTEDNJA=DOHODAK – POTROŠNJATAČKA POKRIĆA: je ona pri kojoj kućanstvo troši sav svoj raspoloživi dohodak. 17. GRANIČNA SKLONOST POTROŠNJI I ŠTEDNJIGranična sklonost potrošnji(MPC)-dodatni iznos koje domaćinstvo troši kada dobije dodatni dolar dohotka (dodatna potrošnja koja proizilazi iz dodatnog dolara dohotka).Granična sklonost tednji (MPS)-dio dodatnog dolara dohotka koji ide na dodatnu štednju (dodatna štednja koja proizilazi iz dodatnog dolara dohotka) Y=C+S; iz ovog sljedi: 1=MPC + MPS (Npr. ako je MPC=0.89, onda iz jednačine sljedi MPS:0.11)19. NACIONALNO PONAŠANJE POTROŠNJE I NJENE DETERMINANTE

ukupna potrošnja u jednoj nacionalnoj ekonomiji ključni je faktor koji određuje agregatnu potražnju (AD) sve što nije potrošeno u jednoj ekonomiji, predstavlja potencijal za investicije Y=C+S; Y=C+I

DETERMINANTE POTROŠNJE: tekući raspoloživi dohodak permanentni dohodak hipoteza životnog ciklusa bogatstvo ili imetak

20. INVESTICIJE-POJAM I DETERMINANTE INVESTICIJE : se sastoje od dodavanja zgrada, opreme i zaliha fondu kapitala države tjekom godine. žrtvovanje tekuće potrošnje, da bi se povećala buduća potrošnja dodaci fondu trajnih kapitalnih dobara, koji povećavaju proizvodne mogućnosti budućnosti

Dvostruka uloga investicija: veliko investiciono trošenje utiče na AD, a AD na proizvodnju i zaposlenost(kratkoročni uticaj); investicije podstiču nagomilavanje kapitala, te povećavaju potencijalni proizvod i podstiču ekonomski rast

(dugoročni uticaj);DETERMINANTE INVESTICIJA:

prihod (GDP) troškovi (kamate, porezi) očekivanja (optimizam i pesimizam)

22. NOMINALNA I REALNA KAMATA I POTRAŽNJA ZA INVESTICIJAMANominalna kamata:

mjeri godišnji dobitak u dolarima na uloženi dolar; no, dolari mogu postati poremećena mjerila;kamatnjak na dolare ne mjeri ono što zajmodavac uistinu zarađuje izraženo u dolarima i uslugama;kamatnjak na novac izražen novcem

Realna kamata: mjeri povrat na investicije pomoću realnih dobara i usluga ( umjesto u dolarima); mjeri količinu dobara koju ćemo dobiti

sutra za dobra koja smo žrtvovali danas; korigiran je za stopu inflacije i izračunava se kao razlika između nominalnog kamatnjaka i stope inflacije REALNA KAMATA=NOMINALNA KAMATA – INFLACIJA

Potražnja za investicijama: pri odlučivanju o investicijskim projektima, uspoređuju se godišnji prihodi od investicija sa godišnjim troškom kapitala

NETO PROFIT=GODIŠNJI PRIHOD – GODIŠNJI TROŠAKo Pozitivni god. neto profit, tj, investicije donose novaco negativni god. profit, tj, investicije gube novac

23. MODEL MULTIPLIKATORADEFINICIJA MULTIPLIKATORA: svaki dolar promjene odr. izdataka (lična potrošnja, državna, investicije, )dovodi do promjene GDP-a koja je veća od jednog dolara. Objašnjava promjene proizvodnje u kratkom roku.

USLOVI: privreda ima neiskorištene resurse cjene i nadnice u kratkom roku su zadane i fiksne

MODELI MULTIPLIKATORA: multiplikator štednje i investicija multiplikator lične potrošnje investicioni multiplikator multiplikator državne potrošnje poreski multiplikator multiplikator otvorene privrede

29. PROMJENA PROIZVODNJE U MODELU MULTIPLIKATORA Multiplikator zatvorene privrede

M=1/MPS; M=1/ (1-MPC); MPS + MPC=1MPC-granična sklonost potrošnji;MPS-granična sklonost štednji

multiplikator otvorene privredeM=1/(MPS + MPm); M=1/(1-MPC) + (1-MPx);MPm-granična sklonost uvozu; Mpx-granična sklonost izvozu

promjene proizvodnje u modelu multiplikatora (zatvorena privreda)promjena proizvodnje( DELTAQz)=Mz x promjena potrošnjeDELTA Qz= 1/MPS X delta I; ILI DELTAQz=1/(1-MPC) X DELTA I

promjena proizvodnje u modelu multiplikatora (otvorena privreda)promjena proizvodnje ( DELTA Qo)=Mo x promjena potrošnjeDELTAQo=1/(MPS + MPm) x DELTA I ILI DELTAQo=1/(1-MPC) + (1-MPx) x DELTA I

30. PONUDA NOVCA I KOMPONENTE NOVČANE PONUDENOVAC-Sve sto lsuži kao opšteprihvaćeno sredstvo razmjene ili plaćanja. PONUDA NOVCA:

Ponudu novca zajedno određuju privatni bankarski sustav i centralna banka centralna banka, pomoću operacija na otvorenom tržištu idr. instrumenata, osigurava rezerve bankarskom sistemu tržišta novca-su tržišta na kojima se daju i uzimaju kratkoročni fondovi kamatnjaci-cjene koje se plaćaju za upotrebu novca (određuju se na tržištima novca)

KOMPONENTE NOVČANE PONUDE: transakcijski novac(kovani novac, papirne novčanice, čekovni računi); - Novac u širem smislu;

31. POTRAŽNJA ZA NOVCEM I IZVORI POTRAŽNJE ZA NOVCEMNOVAC-Sve sto lsuži kao opšteprihvaćeno sredstvo razmjene ili plaćanja. IZVORI POTRAŽNJE ZA NOVCEM;

Transakcijska potražnja za novcem špekulacijska potražnja za novcemTransakcijska potražnja za novcem- determinirana visinom dohotka i kamatnom stopom- domaćinstva i preduzeća upotrebljavaju novac kao sredstvo razmjene- kada se nominalni GDP udvostručava, a realnii GDP ostaje konstantan, sljedi , transakcijska potražnja za novcem se

udvostručava;- držanje novca je osjetljivo na kamatnjake- kada se kamatnjaci povećavaju, a ostale stvari ostaju iste, količina se traženog novca smanjuje;- projena kamatnjaka ne igra veliku ulogu u privatnom sektoru, međutim u poslovnom ima presudan uticaj na potražnju

za novcem;špekulacijska potražnja za novcem- determinirana visinom dohotka i veličinom dobiti- osim držanja novca za transakcijske potrebe, domaćinstvo može držati novac kao zalihu vrjednosti- TEORIJA PORTFOLIJA- opisuje kako razboriti ulagači raspoređuju svoje bogatstvo u „portfolio“ (grupu vrjednosnih

papira)- osnovna pretpostavka tih portfolija, ljudi nastoje ostvariti visoke dobitke na svoja ulaganja, ali nisu skloni rizičnim

ulaganjima- odnosno, ljudi će držati rizična ulaganja, ukoliko su njihovi dobici dovoljno veliki- kada su data dva ulaganja sa jednakim dobitcima, ljudi nastoje ostvariti ono sigurnije- da bi ljude privukla rizična ulaganja, ona moraju nuditi veći dobitak;- navedena teorija analizira kako bi ulagatelj nesklon riziku trebao rasporediti bogatstvo- važno pravilo-treba diverzificirati portfolio- optimalan portfolio-kombinacija visokorizičnih i niskorizičnih projekata, napravljena tako da se u slučaju realizacije rizika

gubitak „pokrije“ iz dobiti sigurnih projekata;32. KAMATA-POJAM I DETERMINANTE KAMATNE STOPEKAMATA-plaćanje naknade za upotrebu novca;KAMATNA STOPA: trošak posuđivanja novca mjeren dolarima na posuđeni dolar za godinu dana. Kamate uglavnom razlikujemo po karakteristikama zajma ili zajmoprimca DETERMINANTE KAMATNE STOPE:

Rok dospjeća; likvidnost; rizik; administrativni troškovi33. BANKARSTVO I PONUDA NOVCACENTRALNA BANKA-raspolaže instrumentima kojima utiče na proizvodnju, zaposlenost, cjene i izvoz, te determinante su:

operacije cjene na otvorenom tržištu diskontna stopa stopa obaveznih rezervi

FINANSIJSKI POSREDNICI-su institucije koje uzimaju depozite ili fodnove od jedne skupine i te fondove posuđuju drugim skupinama (POSLOVNE BANKE-vrlo slične ostalim preduzećima, one se organizuju da bi njihovi vlasnici ostvarili profit)BANKARSKI POSLOVI

aktivni-banka ima ulogu povjerioca-obezbjeđuje kredite klijentima) pasivni-banka se pojavljuje kao dužnik-prikupljajući slobodna novčana sredstva) neutralni-banke se koriste samo kao sredstvo u platnom prometu)

BILANCA STANJA-poslovnih banaka jeste iskaz finansijskog stanja preduzeća u tački vremena; Ona sadrži aktivu i pasivu, REZERVE-su sredstva koja banke u obliku gotovine ili fondova drže kod Centralne banke, radi svakodnevnih potreba poslovanja, ali pretežan dio služe zakonskim zahtjevima, omogućavajući tako kontrtolu opsega depozita po viđenju;MULTIPLIKACIJA NOVCA (NOVČANE PONUDE)-je određena stopom obaveznih rezervi M=1/stopa obaveznih rezervi

34. CENTRALNO BANKARSTVO I OSNOVE MONETARNE POLITIKECENTRALNA BANKA je organ koji je odgovoran za provođenje monetarno-kreditne politike i za stabilnost valute. CB ima na raspolaganju mnoštvo instrumenata politike, čija je svrha da pomognu u postizanju konačnih cieljeva ekonomijeniska inflacija, brži rast proizvodnje i niska nezaposlenost.F-IJE CB:- f-ije povezane sa regulisanjem novčane cirkulacije- f-ije povezane saregulisanjem poslovanja kreditnog sistema- f-ije povezane sa međunarodnim platnim prometom. Instrumenti centralne banke: operacije na otvorenom tržištu (najvažniji instrument Centralne banke za stabilizaciju; prodajom ili kupovinom državnih

vrjednosnih papira na otvorenom tržištu, CB može smanjiti ili povećati rezerve banaka; kupovinom mjenica na državnoj blagajni, država ubrizava više rezervi u bankovni sustav; prodajom istih steže monetarnu poitiku)

politika diskontne stope (kamatna stopa po kojoj banke posuđuju novac od CB; kada komercijalnim bankama ponestane novca, mogu ih posuđivati od CB, plaćajući diskontnu stopu u visini koju CB odredi;ako CB smatra da ponuda novca raste suviše sporo, te je treba potaknuti, ona će sniziti diskontnu stopu; ako želi izazvati suprotan efekat, podići će razinu diskontne stope)

promjene obavezne rezerve (postavljanjem zakonskih obaveznih rezervi daleko viših od razine što ih same banke žele, CB može utvrđivati tačan nivo rezervi i preciznije kontrolisati ponudu novca; takoer CB može biti sigurna da banke uglavnom neće željeti držati višeod zakonskog minimuma; ukoliko CB želi smanjiti ponudu novca, ona može povećati stopu obavezne rezerve; ako želi povećati novac u opticaju, smanjit će stopu obavezne rezerve; obavezne rezerve se izuzetno rjetko mjenjaju, jer je to prevelika i prenagla promjena politike)

regulisanje kamate 35. EFEKTI NOVCA NA PROIZVODNJU I CJENE

PRETPOSTAVKA: CB zabrinuta zbog porasta cjena i odlučuje usporiti ekonomiju, pa sljedi: CB smanjuje bankovne rezerve smanjenje bankovnih rezervi izaziva smanjenje ponude novca smanjena ponuda smanjuje kamatnu stopu smanjene kamete dovodi do smanjenja na kamatu osjetljive potrošnje, poput lične potrošnje, investicija i neto izvoza smanjuje se agregatna potražnja, smanjujući i dohodak, proizvodnju i zaposlenostPonuda novca: zajedno je određuju privatni bankarski sistem i CBTržišta novca: su tržišta na kojima se daju i uzimaju kratkoročni fondoviKamatnjaci: cjene koje se plaćaju za upotrebu novca. Određuju se na tržištima novca

36. TRŽIŠTE RADA I EKONOMSKA INTERPRETACIJA NEZAPOSLENOSTI - Građanstvo djelimo na 4. skupine: ZAPOSLENI – građanstvo koje obavlja bilo koji plaćeni posao; NEZAPOSLENI – građanstvo koje nije zaposleno, ali aktivno traži posao ili čeka da se vrati na posao; RADNA SNAGA – uključuje zaposlene i nezaposlene; IZVAN RADNE SNAGE – određeni procenat građanstva koje se školuje, održava kuću, u mirovini, ili suviše bolesno ili

jednostavno ne traži posao;VRSTE NEZAPOSLENOSTI:

FRIKCIJSKA javlja se zbog neprestanog kretanja građanstva između područja zaposlenja ili kroz različite stadije životnog ciklusa; čak i kada bi ekonomija imala punu zaposlenost, ubjek bi postojalo neko kolebanje dok bi diplomirani studenti tražili

posao ili dok se žene nakon poroda vraćaju na posao; kako frikcijsko nezaposleni radnici često traže bolja zaposlenja, smatraju se dragovoljno nezaposlenim;

STRUKTURNA označava nepodudarnost između ponude i potražnje za radnicima nepodudarnost se javlja zato što potražnja za jednom vrstom rada raste, dok se potražnja za drugom vrstom rada

smanjuje, dešava se u uvjetima kadda se ponude rada ne mogu brzo prilagođavati;

CIKLIČNA postoji kada je sveukupna potražnja za radom niska kada se smanjuju potrošnja i proizvodnja, nezaposlenost se praktički svugdje povećava razlika između ciklične idr vrsta nezaposlenosti pomaže ekonomistima da utvrde opšte zdravstveno stanje tržišta rada

Dobrovoljna i nedobrovoljna nezaposlenost: cijene rastu ili opadaju da bi očistile konkurencijska tržišta pri cjeni koja čisti tržište, kupci dragovoljno kupuju ono što prodavci dragovoljno prodaju smatra se da nezaposlenost izbija zato što nadnice nisu dovoljno fleksibilne da bi očistile tržište

Izvori nefleksibilnosti: aukcijsko (konkurentsko) tržište (dobro organizirano konkurentsko tržište na kojem se cjene povećavaju ili smanjuju da

bi uravnotežile ponudu i potražnju) administrativno tržište (većina preduzeća određuje fiksne platne razrede; ove platne ljestvice se fiksiraju obično na

godinu dana, kada se plate prilagođavaju, onda se za gotovo sve kategorije podižu ili spuštaju za jednak postotak; 90% roba i 100% rada sse prodaje na administrativnom tržištu)

37. INFLACIJA – POJAM I VRSTE:INFLACIJA-rast opšteg nivoa cjena i pad vrjednosti novca.DEFLACIJA-pad opće razine cjena(suprotno od inflacije)DEZINFLACIJA-smanjenje stope inflacijeStopa inflacije: stopa promjene opšteg nivoa cjena.

stopa inflacije= nivo cjena (godina x) – nivo cjena (godina x – 1) / nivo cjena (godina x – 1)Razina cjena: ponderirani prosjek dobara i usluga;Indeks cjena : mjera opšteg nivoa cjena;Pokazatelji inflacije – indeksi cijena:

Indeks potrošackih cijena – CPI Deflator BDP Indeks proizvođačkih cijena – PPI

VRSTE INFLACIJE:A. Prema intenzitetu ispoljavanja Umjerena (puzajuca) – rast cijena 4% godišnje (cjene rastu sporo I predvidivo, građanstvo ima povjerenja u novac,

voljno je držati novac zbog njegove stabilnosti) Galopirajuca – rast cijena 80% godišnje(efekti – strukturni poremecaji) ( novac brzo gubi vrjednost, ljudi drže samo

minimalnu količinu novca za dnevne potrebe) Hiperinflacija – rast cijena 50% mjesecno (efekti – slom sistema cijena) (realna potražnja za novcem drastično opada,

relativne cjene postaju znatno nestabilne)38. IZVORI INFLACIJE

Inercijska inflacija Inflacija potražnje inflacija troškova (šok ponude)

39. CPI-INDEX POTROŠAČKIH CJENAIndeks cjena – mjera opšte razine cjena

ponderirani prosjek dobara i usluga pri sastavljanju indeksa cjena se ponderiraju pojedinačne cjene ekonomskom važnošću svakog dobra

indeksi cijena: Indeks potrošackih cijena – CPI Deflator BDP Indeks proizvođačkih cijena – PPI

CPI- indeks cjena potrošača: mjeri trošak kupnje standardne košare dobara u različitim vremenima sastavlja se ponderiranjem svake cjene u skladu sa ekonomskom važnošću svakog dobra svakom se artiklu pripisuje fisksni ponder proporcionalan njegovoj relativnoj važnosti u izdacima potrošača

40. EFEKTI INFLACIJE I MAKROEKONOMSKA REAKCIJA nepredvidiva inflacija pomaže onima koji su pozajmili novac, a šteti onima koji su ga posudili, kada ljudi duguju novac, nagli rast cjena je za njih nenadani dobitak ako ste u kom slučaju zajmodavac, tada će naglirast cjena učiniti siromašnijim, jer novac koji vam se vraća vrjedi manje

nego što ste prvobitno očekivali vlada nalaže da se teret njihovog duga smanjuje za vrjeme inflacije nekada se govorilo da inflacija pogađa siročad i udovice, ali danas to nije slučaj zbog postojanja socijalnih zaštita novac za socijalnu zaštitu se usklađuje prema indeksu potrošačkih cjena, pa su zaštićene od inflacije, jer se naknade

automatski povećavaju sa povećanjem tog indeksa osnovni zaključak: inflacija uglavnom uzbrka dohodak i imetak, preraspodjeljujući bogatstvo među stanovništvom, bez

nekog značajnog uticaja na bilo koju grupuMAKROEKONOMSKI UTICAJ:

uticaj na razinu outputa u cjelini ne postoji nužno veza između cjena i outputa inflacija može biti povezana ili sa višom ili sa nižom razinom outputa i zaposlenosti

41. OKUNOV ZAKON I FILIPSOVA KRIVA nezaposlenost se obično kreće zajedno sa proizvodnjom tačna priroda veze je identificirana u Okunovom zakonu objašnjava vezu odstupanja realnog u odnosu na potencijalni GDP

Okunov zakon: na svaka 2% smanjenja realnog GDP-a u odnosu na potencijalni, nezaposlenost se povećava za 1% važna posljedica Okunovog zakona je da stvarni GDP mora rasti jednako brzo kao i potencijalni, kako bise sprječilo

povećanje stope nezaposlenosti

štaviše, stvarni GDP mora rasti brže od potencijalnog da bi se snizila stopa nezaposlenosti morate trčati dalje da biste bili na istome mjestu daje važnu vezu između tržišta proizvodnje i tržišta rada

Phillipsova kriva: PRIRODNA STOPA NEZAPOSLENOSTI

teorija prirodne stope nezaposlenosti čini razliku između dugoročne i kratkoročne Phillipsove krive

ona tvrdi da Phillipsova krivulja opada samo u kratkom roku dugoročno, postoji samo jedna stopa nezaposlenosti koja je u skladu sa stabilnom inflacijom-prirodna stopa

nezaposlenosti

prirodna stopa nezaposlenosti – je ona stopa pri kojoj su snage koje djeluju na povećanje i smanjenje inflacije cjena i nadnica u ravnoteži

stvarna inflacija se kreće inercijskom stopom kada: ne postoji suvišna potražnja nema šokova ponude

šta bi se dogodilo kada bi postojali šokovi potražnje ili troškova? niska nezaposlenost- inflacija iznad inercijske stope visoka nezaposlenost- inflacija ispod inercijske stope

porast inflacije iznad inercijske razine- prilagođavanje građanstva novoj razini inflacije-građanstvo očekuje višu inflaciju- inercijska stopa se prilagođava novoj stvarnosti-kratkoročna Phillipsova krivulja se mjenja

42. DILEME ANTIINFLACIONE POLITIKE Dužina vremena potrebnog za prilagođavanje

dužina vremena potrebna da se ekonomija potpuno prilagodi nekom šoku tačno se ne zna najnovije studije pokazuju da je za potpunu prilagodbu potrebno barem 5 godina phillipsova krivulja ne bi postala okomita za više od jedno desetljeće u suštini, potrebna dužina vremena da se ekonomija prilagodi vjerovatno ovisi o izvoru šoka promjene kojima se težu su potrebne u što kraćem rokuDILEMA: OGRANIČENI MANDATI POLITIČARA

cijena kompromisa definirana nagibom Phillipsove krive Država moće smanjiti inercijsku stopu inflacije, ako smanji proizvodnju i poveća nezaposlenost međutim, pitanje koje se postavlja jeste koliko je skupa dezinflacija (snižavanje stope inflacije) trošak dezinflacije ovisi o zemlji, inicijalnoj stopi inflacije i upotrebljenoj politici prirodna stopa nezaposlenosti nije nužno i optimalna stopa nezaposlenosti optimalna bi razina nezaposlenosti za ekonomiju bila tamo gjde se maksimizira neto ekonomsko blagostanje prirodna stopa nezaposlenosti vjerovatno treba biti iznad optimalne, tj, iznad one razine na kojoj se maksimizira neto

ekonomsko blagostanje mjere koje mogu smanjiti prirodnu stopu:

poboljšati usluge tržišta rada poduprjeti vladine programe osposobljavanja radnika ukloniti prepreke države

DILEMA: da li su neophodni visoki troškovi i visoka stopa inflacije da bi se obuzdala inflacija? Indeksacija ekonomije je mehanizam kojim se nadnice, cjene i ugovori djelimično ili potpuno prilagođavaju promjenama opće razine cjena COL A index: (cost of living adjustements) tipičan primjer djelimičnog indeksiranja, koji se nalazi u mnogim radnim

ugovorima, te radnicima jamči prilagodbu za troškove života potpuno indeksiranje ekonomije je nemoguće, jer jamči određenu razinu realnih dohodaka, koja se jednostavno mora

ostvariti štaviše, veća indeksacija je poput velikog multiplikatora- ona povećava šokove cjena potpuna indeksacija je poziv za galopirajuću inflaciju prilagodba inflaciji sadrži paradoks: što društvo više štiti svoje članove od inflacije, inflacija će vjerovatno biti

nestabilnija.DILEMA: EKONOMIJA SE MOŽE SAMO DJELIMIČNO INDEKSIRATI.

POLITIKE DOHOTKA SU: mirnodopski nadzor odnosa nadnica i cjena dobrovoljne smjernice za odnos nadnic i cjena tržišna strategija politike utemeljene na oporezivanju dohotka (TIP)

DILEMA: ne postoji djelotvorna i trajna politika dohotka, može se koristiti samo kao nadopuna fiskalnoj i monetarnoj poitici u sprječavanju inflacije.43. BUDŽET I FISKALNA POLITIKA

BUDŽET- prikazuje planirane rashode državnih programa i očekivane prihode od poreznog sistema za period od godinu dana. Države koriste budžete za kontrolu i bilježenje svojih fiskalnih poslova. BUDŽETI MOGU BITI:

uravnoteženi(prihodi i porezi JEDNAKI izdatacima (rashodima) neuravnoteženi

budžetski suficit (prihodi i porezi VEĆI OD izdataka (rashoda) budžetski deficit(prihodi i porezi MANJI OD izdataka (rashoda)

FISKALNA POLITIKA – predstavlja oblikovanje oporezivanja i javnih rashoda sa ciljem: ublažavanja uzleta i padova postojećih ciklusa održavanja rastuće visokozaposlene ekonomije, oslobođene od visoke ili promjenjive inflacije;

Fiskalna zajedno sa monetarnom politikom, ima za cilj brži ekonomski rast sa visokom zaposlenošću i stabilnim cjenamaDUBOKA RECESIJA: Vlada mjenja fiskalnu politiku (promjena poreza i javnih rashoda) da bi se postigli ciljevi proizvodnje i inflacije

44. AUTOMATSKI STABILIZATORI I NJIHOVA OGRANIČENJA su:

automatske promjene prihoda od poreza (progresivni porezi su oni porezi kod kojih se prosječna porezna stopa povećava sa porastom dohotka)

sistem transfernih plaćanja ( transferna plaćanja predstavljaju isplate države pojedincima, koje ne obavljaju u zamjenu za ponuđena dobra i usluge, tj, zdravstvo, socijalno osiguranje, osiguraje za nezaposlenost...)OGRANIČENJA:

Automatski stabilizatori izbjegavaju neke probleme diskrecijske fiskalne politike, ali ne mogu potpuno eliminirati poslovne cikluse

oni mogu djelimično smanjiti flukturacije ciklusa, ali ne mogu 100% otkloniti poremećaj45. DISKRECIONA STABILIZACIONA POLITIKA

Je ona u kojoj država mijenja porezne stope ili programe trošenja, obično donošenjem novih propisa.GLAVNA ORUŽJA DISKRECIONE POLITIKE:

javni radovi pri suprotstavljanju krizama, država se često oslanja na projekte javnog investiranja, kako bi stvorila javna mjesta za

nezaposlene međutim, mogu proći godine prije nego što se potroši značajan dio sredstava i zaposle ljudi štaviše, antirecijski projekti javnih radova stupaju na scenu upravo kada se privreda oporavlja od recesija ovi projekti su najefikasniji u borbi protiv dugoročnih i dubokih recesija

javni projekti za zapošljavanje zamisao je jednostavna: ako je problem visoka nezaposlenost, zašto ne stovriti radna mjesta neposredno? ovi projekti su namjenjeni za zapošljavanje nezaposlenih radnika, nakon čega ljudi mogu preći na redovna javna

mjesta u privatnom sektoru oni izbjegavaju jedan između velikih nedostataka projekata javnih radova, jer se mogu brzo započeti i ukinuti glavna kritika ovih programa je da su rastrošni, jer troše fondove na projekte malog značenja većina studija pokazuje da dobivanje radnog mjesta u okviru javnog zapošljavanja ne povećava značajno nečije

izglede za zadržavanje regularnog posla u privatnom sektoru kasnije promjene poreskih stopa

smanjenja poreza mogu spasiti raspoložive dohotke od smanjivanja i sprječiti ekonomsko usporavanje (da se ne bi otkotrljalo u duboku recesiju)

mjenjanjem poreznih stopa može se poticati ili obuzdavati ekonomija nedostaci su da vladi treba dugo vremena da ozakoni prijedloge za oporezivanje također ove promjene poreza moraju postići svoj cilj: ako građanstvo zna da su promjene poreza privremene, ono

vrlo malo mjenja svoju potrošnju i stoga je protuciklični uticaj malenMONETARNA U ODNOSU NA FISKALNU POLITIKU: Monetarna politika

može se brzo mjenjati; izuzetno je djelotvorna u poticaju i ograničavanju privred3e podobna je za kratkoročnu stabilizaciju

Fiskalna politika korisna je za ispravljanje nacionalne ravnoteže, investicija i štednje upotrebljava se za suprotstavljanje dubokim recesijama ili visokim inflacijama, koje se ne mogu srediti samo

monetarnom politikom46. DRŽAVNI ILI JAVNI DUG I NJEGOV UTICAJ NA EKONOMIJU

DRŽAVNI(JAVNI) DUG predstavlja akumulirani iznos koji država posuđuje, kako bi finansirala prošle deficite. većina državnog duga je u kratkoročnim vrjednosnim papirima koji donose kamate odnos državnog duga i budžetskog deficita:

POVEĆANJE DRŽAVNOG DUGA (tijekom 1g)= budžetskom deficitu pri mjerenju državnog duga, isključujemo dug koji država duguje svojim nižim tijelima (odnosno sama sebi) za razumjevanje državnog duga i deficita na ekonomiju potrebno je analizirati odvojeno:

kratkoročni uticaj-problem istiskivanja

- Mehanizam istiskivanja: istiskivanje se odnosi samo na strukturalne deficite; na ciklični deficit (u periodima recesije) se logika istiskivanja nep rimjenjuje,

- Potpuno istiskivanje: krajnji slučaj potpunog istiskivanje se javlja kada je monetarna reakcija jaka, u krajnjem slučaju jake monetarne reakcije, povećanje državne potrošnje istisne investicije za 100%;

- Paradoks poticanja investicija : Veći kamatnjaci obeshrabruju investicije; sa druge strane veća proizvodnja potiče investicije u skladu sa načelom akceleratora; Načelo akceleratora: tvrdi da stopu investicija prvenstveno određuje stopa promjene proizvodnje (porast proizvodnje uslovljava porast investicija, i obratno); prema tome, fiskalna politika može poticati investicije kada se proizvodni kapaciteti nepotpuno iskorištavaju;

dugoročni uticaj- teret duga 47. STRUKTURNI I CIKLIČNI BUDŽET

BUDŽET. prikazuje panirane rashode državnih programa i očekivane prihode od poreznog sistema za period od godine dana. Države koriste budžete za kontrolu i bilježenje svojih fiskalnih poslova.BUDŽETI MOGU BITI:

uravnoteženi (prihodi i porezi JEDNAKI izdatacima (rashodima) neuravnoteženi

budžetski suficit (prihodi i porezi VEĆI OD izdataka (rashoda) budžetski deficit(prihodi i porezi manji od izdataka (rashoda)

STVARNI BUDŽET: registrira stvarne dolarske izdatke, prihode i deficite u datom razdobilju (dio budžeta koji je aktivan) STRUKTURALNI BUDŽET: registrira koliki bi bili prihodi, izdaci i deficiti države, kada bi ekonomija poslovala na razini

potencijalne proizvodnje (dio budžeta koji se određuje pasivno) CIKLIČNI BUDŽET: mjeri promjene u prihodima, rashodima i deficitima, koji nastaju jer privreda ne ostvaruje

potencijalnu proizvodnju ( ciklični budžet=stvarni – strukturalni budžet)48. KONJUKTURNI CIKLUSI-POJAM I OBILJEŽJA

POSLOVNI (KONJUKTURNI) CIKLUS je tok ukupne društvene proizvodnje, dohotka i zaposlenosti, koji obično traje 2 do 10g,. Obilježen je velikom ekspanzijom ili kontrakcijom u većini sektora ekonomije. Javlja se kada se ekonomska djelatnost ubrzava ili usporava.

GLAVNE FAZE POSLOVNIH CIKLUSA: RECESIJA (razdobilje u kojem se GDP smanjuje tjekom barem dva uzastopna tromjesečja) EKSPANZIJA

49. TEORIJSKO OBJAŠNJENJE KONJUKTURNIH CIKLUSAEKSTERNE (VANJSKE) TEORIJE: uzroke konjukturnih ciklusa vide izvan privrednog sistema (ratovi, revolucije, izbori, demografske promjene, klimatske promjene, tehnološke inovacije ... )INTERNE (UNUTRAŠNJE) TEORIJE: uzroke konjukturnih ciklusa pronalaze unutar privrednog sistema;

TEORIJE POSLOVNIH (konjukturnih) CIKLUSA: MONETARNA TEORIJA: poslovne cikluse pripisuju ekspanziji i kontrakciji novca; INOVACIJSKA TEORIJA: (Šumpeter, Hansen) inovacije se na ovaj ili onaj način šire izazivajući konjukturne cikluse; MODEL MULTIPLIKATORA-AKCELERATORA: (Samuelson) vanjski šokovi razmnožavaju multiplikator zajedno sa

akceleratorom (koji predstavlja teoriju investiranja); iz toga proizilaze pravilna ciklična kolebanja (flukturacije outputa); promjene u potražnji kroz svoj multiplikativni efekat i akcelerator te uzrokuju konjukturne cikluse;

POLITIČKA TEORIJA: (Kalecki, Nordhaus)političari prilagođavaju fiskalnu i monetarnu politiku, da bi bili ponovno izabrani, te na taj način izazivaju flukturacije;

TEORIJA RAVNOTEŽNOG KONJUKTURNOG CIKLUSA: (Lukas, Serdžent, Baro) pogrešne predodžbe o kretanjima cjena i nadnica ljude dovode da premalo nude ili premalo rade, što dovodi do ciklusa proizvodnje i zaposlenosti; postoji odstupanje između dvije ekonomske varijable (ponude i potražnje za radom);

TEORIJA REALNOG KONJUKTURNOG CIKLUSA: (Preskot, Long, Plozer) negativni ili pozitivni šokovi na produktivnost u jednom sektoru se mogu raširiti na ostatak ekonomije i prouzrokovati kolebanja;

50. KONJUKTURNI CIKLUSI I MAKROEKNONOMSKA RAVNOTEŽA

POSLOVNI (KONJUKTURNI) CIKLUS je tok ukupne društvene proizvodnje, dohotka i zaposlenosti, koji obično traje 2 do 10g,. Obilježen je velikom ekspanzijom ili kontrakcijom u većini sektora ekonomije. Javlja se kada se ekonomska djelatnost ubrzava ili usporava.

Teorije koje pokušavaju pronaći načine uspostavljanja ravnoteže tijekom konjukturnih ciklusa klasificiramo u 2-je grupe: tradicionalni pristup sistemski pristup (opšta teorija sistema)

51. ANALIZA MAKROEKONOMSKE RAVNOTEŽE-TRADICIONALNI PRISTUPTRADICIONALNI PRISTUP: Jedna od teorija makroekonomske ravnoteže kojom se pokušavaju pronaći načini uspostavljanja ravnoteže konjukturnog ciklusa. PRVA VARIJANTA: (ne)ravnoteža se objašnjava jednakošću ili nejednakošću ekonomskih varijabli, bez analitičkog

objašnjenja prirode tih odnosa; DRUGA VARIJANTA: vezana je za model u kojem su date veze između ekonomskih varijabli:FAZE MODELA TRADICIONALNOG PRISTUPA: početna pozicija-ravnoteža promjene koje narušavaju ravnotežu proces prilagođavanja promjenama krajnja pozicija- nova ravnotežaKLASIFIKACIJA RAVNOTEŽE PREMA MARŠALU:

trenutna kratkoročna dugoročna

KLASIFIKACIJA RAVNOTEŽE PREMA ŠUMPETERU: parcijalna (između kategorija) agregatna (između agregata) opšta ravnoteža

52. ANALIZA MAKROEKONOMSKE RAVNOTEŽE-SISTEMSKI PRISTUP SISTEMSKI PRISTUP: Jedna od teorija makroekonomske ravnoteže kojom se pokušavaju pronaći načini uspostavljanja ravnoteže konjukturnog ciklusa. Ravnoteža predstavlja najniži oblik organizovanisti sistema u hijerarhiji.OPTIMALNOST – STABILNOST – RAVNOTEŽAKEJNS tvrdi da ravnoteža ne treba biti cilj, nego pretpostavke privredne stabilnosti; mora se posmatrati dinamički;KARAKTERISTIKE SISTEMSKOG PRISTUPA:

neophodnost prolaska sistema kroz stanje ravnoteže periodičnost ravnoteže (kratkoročnost) nova ravnoteža na višem nivou razvijenosti dužina razmaka između dvije ravnoteže je uvjek različita, te zavisi od strukturnih promjena i sposobnosti sistema da se

tim promjenama adaptira;53. PROOGNOZIRANJE KONJUKTURNIH CIKLUSAEkonomsko prognoziranje je jedan od najvaznijih zadataka ekonomista.Ranije je za prognoziranje konjukturnih ciklusa koristio “index vodecih pokazatelja”,koji predstavlja kombinaciju nekoliko razlicitih pokazatelja. Ovaj index predstavlja prvo I mehaničko upozorenje hoće li ekonomija rasti ili će se usporaviti.Kako je ekonomija usla u eru statistike I racunara,makroekonomsko prognoziranje je ostvarilo veliki napredak.Tinbergen-zahvaljujuci pionirskom radu ovog holandskog naucnika,danas imamo na desetine makroekonomskih modela.Klajn je 1980.godine dobio Nobelovu nagradu za svoj doprinos ekonomskom modeliranju,izradivsi “prognosticki sistem”Osnovne metode prognoziranja konjukturnih ciklusa:

kvantitativna metode(koristenjem kvantitativnih instrumenata) kvalitativna metoda(ukljucuje kvalitativne instrumente) kombinovana metoda

54.ŠKOLE EKONOMSKOG MIŠLJENJAZADACI:

modeli razmišljanja o ekonomskim problemima tokovi teorijske ekonomije skupovi ideja pomoću kojih ekonomisti pristupaju ekonomskim problemima I nude različita rješenja

POMOĆU OVIH MODELA SE POKUŠAVA: spoznati ekonomska stvarnost-SPOZNAJNA DIMENZIJA orjentisati se u ekonomsko-političkoj stvarnosti punoj neizvjesnosti I rizika-PSIHOLOŠKA DIMENZIJA upotrebljavati teorijska znanja u rješavanju ekonomskih problema-UPOTREBNA DIMENZIJA

Skole postoje od pocetka nastajanja I formiranja ekonomije.Ekonomija se razvijala kroz nastajanje I kritike raznih skola (merkantilizam,fiziokratizam,klasicna liberalna skola,neoklasicna skola,marksisticka skola…)

Glavna ideja (princip) skole (merkantilizam,liberalizam,monetarizam,Ekonomija ponude,RATEX) Ime glavnog osnivaca skole (marksisticka skola,kejnzijanci) Mesto nastajanja skole (“cikaska skola”-monetarizam,”lozanska skola”-Vilras I Pareto) Vreme nastajanja I razvoj (“Neoklasicna skola”,”Nova klasicna ekonomika”,”Nova kejnzijanska ekonomija”) Politicki prostor ili drzava u kojoj nastaje I razvija se (“Nemacka historijska skola”,”Austrijska skola”) Metoda koju skola primenjuje(“Matematicka skola”) Odnos prema oblicima koordinacije ekonomskih procesa (komandna ekonomija,slobodno trziste,planiranje)

55.KEJNZANSKA EKONOMIJA-KEJNS I KLASICIKlasični pristup:

važan uticaj samokorigirajućih snaga konjukturne cikluse smatraju prolaznim periodima I povremenim odstupanjima sayov zakon tržišta ponuda stvara vlastitu potražnju prekomjerna proizvodnja nemoguća po svojoj prirodi cjene I nadnice fleksivilne, čiste tržište ili ga vrlo brzo vraćaju ravnotežu ekonomija uvjek posluje pri punoj zaposlenosti I proizvodi potencijalni proizvod fleksibilnost cjena I nadnica osiguravaju da realna razina potrošnje bude dovoljjna da održi punu zaposlenost cjene I nadnice se određuju na konkurentskim tržištima projene AD utiču samo na cjene I realni GDP, a ne na nivo zaposlenosti I proizvodnju

Kejzijanski pristup: cene I plate nefleksibilne okomita AS klasicnog pristupa treba biti zamenjena AS krivom rastuceg nagiba moderna trzisna ekonomija moze biti uhvacena u zamku ravnoteze pri nepotpunoj zaposlenosti AS i AD se seku mnogo ispod potencijalnog proizvoda znatan deo radne snage je nedobrovoljno nezaposlen ne postoji ekonomski mehanizam koji moze osigurati punu zaposlenost I potencijalnu proizvodnju znacajna uloga drzava monetarnom I fiskalnom politikom drzava stimulise privredu

Klasičari tvrde da drzavna intervencija pogorsava situaciju u konjukturnim ciklusima.Smatraju da drzavna potrosnja istiskuje privatnu proizvodnju,jer ukupna proizvodnja postaje veca.Kejnzijanci se zalazu za to da drzava ne istiskuje privatnu proizvodnju,jer ukupna proizvodna postaje veca.U kratkom roku je mnogo pogodniji Kejnzijanski model.Dugorocno,kada cene I najamnine imaju vremena da se prilagode,pogodniji je klasicni pristup.56.KEJNZANSKI MAKROEKONOMSKI MODEL

Funkcije kojima se Kejns bavi: savetnik ministra finansija;urednik ekonomskog casopisa;proglasen lordom;clan mnogih akademija naucnih

umetnosti;predsednik Velike Britanije na mnogim medjunarodnim konferencijama;nosilac pocasnih doktorata;bavio se berzanskim spekulacijamaKejnsova djela:

“Opsta teorija zaposlenosti,kamate I novca”-“Ekonomske posledice mira”-“Kako platiti rat”-“Rasprava o verovatnoci” -“Rasprava o novcu”

Dati faktori: strucnost radne snage;-kolicina I kvalitet opreme;-stepen konkurencije;-tehnike;-intezivnost rada;-ukus I navike

potrosaca;-drustveni sistem koji utice na raspodelu nacionalnog dohotka;-rukovodjenje I organizacija proizvodnjeNezavisne promenljive velicine:

marginalna sklonost potrosnji-MPC marginalna efikasnost kapitala-MEK kamatna stopa K.S.

potražnja je osnovna poluga privredne aktivnosti fiskalna politika ima zadatak da stimulira potražnju naime, krize nastaju zbog nedovoljne potrošnje sklonost potrošnje je takva da ona rastae sa rastom dohotka, ali mnogo sporije stoga prijeti pojava pretjeranje štednje zbog toga Kejns antikriznu terapiju prebacuje na drugi segment potrošnje-INVESTICIONU POTROŠNJU investiciona potrošnja mora kompenzirati nedovoljnu osobnu potrošnju ona se stimulira mjerama monetarne politike I fiskalnom politikom (politika kamatne stope) eliminisanje ciklusa u privredi svjesnom intervencijom ekonomske politike značilo bi napuštanje povjerenja u

slobodno funkcionisanje tržišnog mehanizma, te uključivanje države u ekonomske tokove AD I AS su u ravnoteži sasvim slučajno

o ravnoteža postoji kada su zadovoljeni sljedeći faktori: MPS mora biti tolika da potrošnja apsorbuje sve što je proizvedeno; potražnja za investicijama mora odgovarati ponudi tih dobara S=I

57.KEJNZANSKI MODEL-NEZAVISNE PROMJENJIVE VELIČINEKejns se bavio pitanjem nezaposlenosti. Smatrao je da je nezaposlenost redovna pojava,te je istrazivao kako moze povecati zaposlenost I dohodak,I to kroz 2.grupe faktora:

dati faktori (strucnost radne snage;-kolicina I kvalitet opreme;-stepen konkurencije;-tehnike;-intezivnost rada;-ukus I navike potrosaca;-drustveni sistem koji utice na raspodelu nacionalnog dohotka;-rukovodjenje I organizacija proizvodnje)

nezavisne prmenljive velicine ( marg. sklonost potrosnji- MPC;marginalna efikasnost kapitala- MEK;kamatna stopa K.S.)Granicna sklonost potrosnji-MPC

velicinu izdataka na potrosnju odredjuje zakon psiholoske prirode-sklonost potrosnjI potrosnja je u funkciji dohotka marginalna sklonost potrosnji takodje raste sa porastom dohotka,ali sporije dvostruka uloga MPS:

utice na obim investicija tezaurisanje (povlačenje iz opticaja)

Granicna efikasnost kapitala-MEK utice na nivo investicija,nivo zaposlenosti I dohotka

Kamatna stopa: utice na oblik utrosenog novca uvod psiholoski fenomen-“zelja za likvidnoscu” “zelja za likvidnoscu”-davanje prednosti gotovini(sto je znak nedovoljne motiviranosti za investiranje) preduslov za tu zelju jeste nesigurnost u pogledu visine K.S. u buducnosti

Pobude koje potiču želju za likvidnošću: pobuda za tekućim poslovanjem pobuda opreza špekulacijska pobuda želju za likvidnošću određuje potražnja za novcem visina kamatnih stopa zavisi od: (želje za likvidnošću I količine novca u opticaju)

58.KEJNZANSKI MODEL-ZAPOSLENOSTUvode se dve obracunske jedinice:

kvantitet novcane jedinice ; kvantitet zaposlenosti

-jedinica nadnice (W) predstavlja odnos izmedju produktivnosti rada I nominalne nadnice nominalna nadnica-utiče na produktivnost rada, tj, djeluje inflatorno I destimulativno potrebno je da nadnice rastu sa produktivnoscu rada-ekonomija teži ka punoj zaposlenosti ako postoji nesklad javlja se nezaposlenost ravnoteza izmedju ponude I traznje za radnom snagom javlja se prilagodjavanjem nadnica tu se javlja Kejnsov strah od deflacije,koja bi dovela do sve veceg pada cena I vece ponude radne snage Kejns nastoji zaustaviti pad nadnica formiranjem teze o fiksnim,nominalnim,ali fleksibilnim realnim nadnicama

Kejnsova ekonomija je: antideflaciona,antikrizna I ekonomija potraznje

U fazi stagiflacije ,ekonomska politika koristi sledece mere: podsticanje traznje, politika nizih kamatnih stopa(K.S.) I podizanje marginalne efikasnosti kapitala(MEK)

INTERVENCIJA DRŽAVE: Na MPC pomoću: KAMATNE STOPE I PORESKE POLITIKE na I preko: KAMATNE STOPE I ORGANIZOVANJEM JAVNIH RADOVA(javna potrošnja)

59. DETERMINANTE DOHOTKA I ZAPOSLENOSTI U KEJNZANSKOM MODELU?Dohodak I zapolenost imaju dve velike podele na:-izdaci na I ; -izdaci na CIzdaci na I dele se na MEK I K.S.(deli se na kolicinu novca I zelju za likvidnoscu)Dok se izdaci na C dele na MPC(deli se na subjektivne I objektivne faktore.60. NEOKLASIČNI MAKROEKONOMSKI MODEL-PERFEKTNA KONKURENCIJA

Izrastao iz klasicnog modela Automatizam “nevidljive ruke”-trziste samo sebe dovodi u ravnotezu pomocu samoregulatornih mehanizama osnovni princip:zakon opadajucih prinosa-o[adajuci prihodi I rastuci troskovi neoklasicari priznaju povremene poremecaje u kojima trzisni mehanizam ne moze automatski obezbediti ravnotezu razlikujemo polozaj firme I polozaj industrije zbog osnovnog principa(opadajucih prinosa),firma I industrija se suocavaju s problemom poslovanja bez profita

(smanjiti troškove proizvodnje, preseliti capital u drugu granu)Uslovi perfektne konkurencije su:

veliki broj proizvodjaca, homogenost proizvoda I perfektna informisanost na trzistu sloboda kretanja kapitala

61. POLOŽAJ FIRME U NEOKLASIČNOM MODELU Tragajući za maksimalnim profitom, firma tezi da pronadje optimum poslovanja. Polazne tacke u analizi kratkorocne ravnoreze :

marginalni prihod, marginalni troskovi,prosecni troskovi. Profit se maksimizira kada MT=MP (marginalni troškovi jednaki marginalnom profit)MARGINALNI PROFIT je indikator mogućnosti ostvarenja dopunskog profita, koji se može ostvariti dopunskom proizvodnjom; firma donosi odluku o optimalnom obimu proizvodnje tek kada je marginalni profit jednak nuli;s ve do te tačke postoje neiskorišteni kapacitatiOPTIMALNA TAČKA: se dobija kombinirajući krivu indiferencije sa krivom budžeta

to je ona tačka u kojoj kriva indiferencije dodiruje krivu budžeta da bi se dostigla optimalna tačka, jeftiniji faktori u proizvodnji zamjenjuju one skupe makroekonomska politika mora uvažavati kriterije unosnog investiranja I stvarati profitonosnu investicionu klimu to se najbolje postiže djelovanjem na prihode I troškove

62. IS-LM MODEL Y= C + I; Y= C + S, iz ovog slijedi I=S; I-investicije , S-stednja Investicije su jednake stednji.

Dohodak zavisi od kamate I to iditektno preko investicija (promena investicija se odrazava na dohodak I povecanje kamatne stope utice na smanjenje investicija I dohotka.

Odnos dohotka I kamate je uslov I=S I naziva se IS kriva- IS-LM model predstavlja sintezu kejnzanske I neoklasične monetarističke teorije, koji kaže da ako su tržište roba I tržište

kapitala u ravnoteži, postoji opšta ravnoteža- svaki vid neravnoteže rješava se prilagođavanjem dohotka ili kamatne stope- za svaku nacionalnu ekonomiju se može izračunati makroekonomska ravnoteža

63.MONETARIZAM-KORJENI I MONETARNA TEORIJA Ponuda novc a je osnovna odrednica kratkorocnih kretanja nominalnog GDP-a I dugorocnih kretanja cena. Osnovna razlika leži u pristupu određivanje agregatne potražnje AD.Kenzijanci: mnostvo snaga utice na potraznju I Monetaristi: promana u ponudi novca je primarni factor. Brzina kolanja novca (V)- mjeri brzinu kojom kruzi novac u ekonomiji, - tempo kojim se količina novca obrće u odnosu na ukupni dohodak ili proizvodnju V= GDP / M= (P x Q) M; - iznos nominalnog GDP a svake godine je podjeljen sa količinom novcaKVANTITATIVNA TEORIJA NOVCA I CJENA:-tu spadaju fisherova formula I kembricka varijanta.Srž kvantitativne teorije:

potražnja za novcem raste proporcionalno sa razinom cjena cjene se kreću proporcionalno ponudi novca iako je ova teorija samo gruba procjena, ona pomaže objasniti zašto neke zemlje sa sporijim rastom novca imaju

umjerenu inflaciju a druge zajedno sa brzim rastom novca imaju galopirajući rast cjenaFIŠEROVA FORMULACIJA:

neki ekonomisti su upotrebljavali pojam brzine kolanja novca da bi objasnili promjene razine cjena-taj pristup se zove KVANTITATIVNA TEORIJA NOVCA I CJENA

ključna pretpostavka: BRZINA KOLANJA NOVCA RELATIVNO STABILNA I PREDVIDIVA razlog za stabilnost jetaj da brzina kolanja novca uglavnom odražava postojeće modele vremenskog usklađivanja

dohotka I trošenja dohotci se mogu povećati cjene I GDP porasti, ali se nepromjenjenim modelom potrošnje dohodovna brzina kolanja

novca ostaje nepromjenjena jedino ako građanstvo ili preduzeće promjene strukturu sredstava ili način plaćanja računa, tada se mjenja I dohodovna

brzina kolanja novca kvantitativna teorija nova I cjena piše definiciju brzine kolanja novca

KEMBRIDŽSKA VARIJANTA polazi od f-ije novca kao blaga, tj, oblika imovine pretpostavka da vlasnik imovine u svom portfoliju ima najmanje 2 oblika imovine-novac I robu (ili HOV) nivo cjena je f-ija monetarne ponude I monetarne potražnje

o preko porasta tražnjeo preko tržišta novca I kamatne stope

rast potražnje djeluje na rast novca 64.MEHANIZAM MONETARISTIČKOG EKONOMSKOG MODELA

Rast ponude novca je najvaznija odrednica rasta nominalnog GDP-a Cene I nadnice su fleksibilne Privatni je sector stabilan

Mehanizam monetarnog makroekon. modela vazno je stabilizovati monetarni sector,a realni sector ce se prilagoditi pomocu konkurenciji I trzisnog mehanizma intervencionalizam I diskreciona fiskalna I monetarna politika destabilizaciju u ekonomiji. I glavno monetarno pravilo je da stopa rasta ponude novca treba biti unapred poznata I konstantna ako je brzina opticaja novca stabilna, poželjno je da rst novčane mase bude jednak GDP-u

65.KEJNS I MONETARIZAM-KOMPARATIVNI PREGLED Snage koje uticu na agregatnu potraznju

MONETARISTI- na AD utice samo ponuda novca,uticaj novca je stabilan I pouzdan I fiskalna politika ili autonomne promene imaju zanemariv uticaj na proizvodnju I cene,u koliko ih ne prate monetarne promene. KEJNZIJANCI-slazu se oko vaznosti uticaja novca na proizvodnju I cene, ali smatraju da su vazni I drugi faktori I novac utice u korelaciji sa fiskalnom politikom I neto izvizim.

Ponasanje agregatne ponude MONETARISTI-veruju u kratkorocnu strum krivu AS, kritikuju prenaglasenost inercije cena I nadnica , promena potraznje se prvenstveno odrazava na promene u ceni, a minimalno na proizvocdnju. KENZIJANCI-isticu fleksibilnost cena I nadnica,promene potraznje znatno menjaju proizvodnju uz mali uticaj na cene u kratkom roku.66. MAKROEKONOMIJA RACIONALNIH OČEKIVANJAU okviru škole očekivanja u ekonomiji se razlikuju:

adaptivna-nedovoljne I nepouzdane informacije; očekivanja se formiraju na bazi iskustva, na prošlosti I projeciraju u budućnost

racionalna-principi: - ljudi koriste sve dostupne informacije, - cjene I plate su fleksibilne; pluracionalna očekivanja- ponašanja ekonomskih subjekata na bazi kompjutera

68.EKONOMIJA PUNUDE porezi mogu uticati na agregatnu potražnju I proizvodnju uloga se poreza u uticaju na AD prema ekonomistima ekonomske ponude previše naglašava država je suviše često

69.EKONOMIJA PONUDE I EKONOMIJA TRAŽNJE-KOMPARACIJA: EKONOMIJA PONUDE-Investicije-motiv rasta.Potraznja je funkcija proizvodnje. Poreskom politokom se podstice ponuda .U osnovi je privatni poduzetnik- mikroekonomski katakter,uz doziranu ulogu drzave. Stednja I akumulacija- predpostavke rasta. Uloga novca znacajna I protiv inflacije: finansiska politika I povecanje proizvodnje. EKONOMIJA TRAZNJE- Investicije-motiv rasta (pokrece ih traznje). Proizvodnja je funkcija potraznje. Poreskom politikom se porstice traznja. Makroekonomski karakter-izrazena uloga drzave. Stednja-destimulator rasta. Uloga novca pasivna. Protiv inflacije: povecanje zaposlenosti.70. KLASIČNI I NEOKLASIČNI MODEL EKONOMSKOG RASTA:K L A S I Č A R I:SMITH

Bogatstvo naroda-priručnik o ekonomskom razvoju hipotetičko idilično doba zemlja besplatno dostupna kada građanstvo raste ono se rasprostire na veći broj jutara nema kapitala, pa sljedi da se društvena proizvodnja treba udvostručiti kada se udvostruči građanstvo nadnice su jednake uk. nacionalnom dohotku realne nadnice tjekom vremena konstantne cjene I output ovise prvenstveno o radu radna teorija vrjednosti : cjene se određuju količinom rada uloženog u proizvodnju date robe kada iščezne granice besplatne zemlje, novi radnici se počinu gomilati na već obrađeno zemljište. Javljaju se rente novi radnici se dodaju fiksnoj zemlji ,radnik radi na majoj površini zemlje,počinje djelovati zakon opadajućih prinosa

MALTHUS pritisci građanstva će ekonomiju dovesti do tačke gje su radnici na minimalnom nivou opstanka građanstvo će rasti dok god su plaće iznad egzistencijalne razine niže nadnice bi dobele do veće smrtnosti I opadanja stanovništva sukob interesa među klasama malthusova prognoza je u potpunosti promaila cilj, jer je zanemaren uticaj tehnoloških inovacija I kapitalnih ulaganja

koja mogu nadmašiti zakon opadajućih prinosaN E O K L A S I Č N I PRISTUP:

naglašava značaj akumulacije kapitala I tehnoloških inovacija

pretpostavka 1. proizvodi se samo jedan homogeni proizvod, sa dvije vrste utrošaka: KAPITAL I RAD. pretpostavka 2. ekonomija je konkurentna I stalno posluje u uvjetima pune zaposlenosti capital se sastoji od trajnih proizvodnih dobara, koji se upotrebljavaju za proizvodnju drugih dobara capital po radniku predstavlja kapitalnu opremljenost rada(K/L) Ekonomisti ističu potrebu rasta kapitalne opremljenosti rada

o to je process u kojem se tokom vremena povećava količina kapitala po radniku agregatna f-ija proizvodnje APF pokazuje količinu proizvodnje koju bi proizveo prosječan radnik sa količinom koju ima

svaki radnik kada društvo akumulira capital, ekonomija se kreće prema gore I udesno na agregatnoj f-iji proizvodnje dugoročno, kapitalna opremljenost rada prestaje rasti u dugom roku ekonomija ulazi u stabilno stanje u kojem će prestati rast kapitalni opremljenosti rada I nadnica I u kojem

su prinosi na capital I realni kamatnjaci konstantni bez tehnološkepromjene, dohodci I nadnice završavaju zastojem ključnu ulogu igraju tehnološkepromjene tehnološke promjene su napreci u procesima proizvodnje ili uvođenja novih proizvoda tako da se više ili kvalitetnije

proizvodnje može dobiti iz istog skupa utrošaka više proizvoda se može proizvesti sa istim utrošcima kapitala I rada tehnološke promjene pomjeraju agregatnu f-iju proizvodnje prema gore

71. TRENDOVI I IZVORI EKONOMSKOG RASTA1. porast stanovništva I radne snage sporiji od porasta kapitala2. udio nadnica u ND se znatno povećava3. povećanje realnih nadnica4. povećanje ND 3% godišnje zbog tehnoloških inovacija5. oscilacije u kamatama I profitima za vrjeme konjukturnih ciklusa 6. do 1950ih se kapitalni koeficijent smanjivao7. odnos IS do 1980ih bio stabilan, nakon čega su budžetski deficit smanjili nacionalnu štednju

- studije ekonomskog rasta počivaju na onoome što se zove izračunavanje doprinosa rasta- to je način da se izračunaju sastojci koji su doveli do zapaženih trendova rasta- rast output Q se može rastaviti na tri izvora:

a) rast radne snage Lb) rast kapitala Kc) tehnološke inovacije TP

JEDNAČINA ZA IZRAČUNAVANJE DOPRINOSA RASTA: %rasta Q=3/4 (%rasta L) + ¼ (%rasta K) + TPJEDNAČINA ZA IZRAČUNAVANJE KAPITALNE OPREMLJENOSTI RASTA: %Q/L rasta=1/4 (%Q/L rasta) +TPJEDNAČINA ZA IZRAČUNAVANJE TEHNOLOŠKE PROMJENE: TP=%rasta Q-3/4 (%rasta L) – ¼ (%rasta K)72. RAST I RAZVOJ?RAST: (kvantitativna varijabla)

- glavni ekonomski I politički cilj- ekspanzija potencijalnog proizvoda- širenje granica proizvodnih mogućnosti- rast ukupnog output per capita

RAZVOJ:( kvalitativna varijabla)- dinamičan process povećanja sepena zadovoljenosti ljudskih potreba- agregatna ponuda igra središnju ulogu u kratkoročnim I dugoročnim kretanjima razvoja

o kratkoročno: AD I AS međusobno djeluju I određuju nivo output nezaposlenosti, iskorištenosti kapaciteta itd..o dugoročno: AS je glavni factor koji stoji iza ekonomskog rasta

- središnji problem razvoja jeste odnos štednje I investicija- ukupne investicije su finansirane domaćom štednjom I ponekad inostranom štednjom-zaduživanjem- porast zaduživanja jednak je višku investicija nad domaćom akumulacijom

- neefikasno trošenje stranih sredstava smanjuje privredni rast, koji bi bio puno veći kada bi se sredstva koristila efikasno- iz tog razloga važnu ulogu u makroekonomiji ima politika zaduživanja- važan factor predstavlja međunaraodna pomoć- ona je efikasna ukoliko se daje iz sljedećih razloga :

o potpora domaćoj ekonomskoj politicio kada se daje iz političkih razloga(investicije u infrastrukturu)o kada se razvija sposobnost zemlje da apsorbuje pomoćo stabilnost I redovitost ino-pomoći

PRISTUP TEORIJI EKONOMSKOG RASTA:- rast proizvodnje-poslje WW2- model jednakosti- 60ih godina (smanjenje siromaštva I preraspodjela bogatstva)- održivi razvoj-80ih godina (svaka generacija je dužna sljedećoj prenjeti zalihe neto resursa koje nisu manje od onih koje

je nasljedila)73. KONKURENTNE PREDNOSTI I MEĐUNARODNA TRGOVINAOsnovne karakteristike međunarodne trgovine u odnosu na zatvorenu ekonomiju:

1. uključuje razmjenu među više zemalja2. devizni kurs, jer zemlje koriste vlastite valute

RAZLOZI UPUŠTANJA U MEĐUNARODNU TRGOVINU:- različiti uslovi proizvodnje- opadajući troškovi proizvodnje- razlike u ukusima- privreda koja se uključuje u vanjsku trgovinu nazivamo OTVORENOM PRIVREDOM.- mjera otvorenosti privrede jeste odnos između uvoza I izvoza neke zemljei njenog GDP-a.

KOMPARATIVNE PREDNOSTI:- princip komparativnih prednosti kaže da zemja može trgovati čak I kada je apsolutno neefikasnija nego druge

zemlje u proizvodnji svakog dobra, kao I to da će se svaka zemlja specijalizirati u proizvodnji I izvozu onih dobara koja proizvodi uz relativno niske troškove u kojima je relativno efikasnija nego druge zemlje, a uvozit će ona dobra koja proizvodi uz relativno visoke roškove(u čijoj proizvodnji je relativno manje efikasna).

DVA PRISTUPA KOMPARATIVNIM PREDNOSTIMA: apsolutne komparativne prednosti

Formulisao A.Smith, objasnio motive uključivanja zemalja u međun.podjelu rada, jedna zemlja proizvodi što druga ne može-NAFTA.

relativne komparativne prednostiFormulisao D.Ricardo, objasnio slučaj zemalja koje nemaju apsolutne komparativne prednosti u proizvodnji niti jednog proizvoda, dao primjer kako međun.razmjena koristi zemlji,a rezultat j nazvao ZAKONOM KOMPARATIVNIH PREDNOSTI

74. POLITIKA ZADUŽIVANJA KAO DIO MAKROEKONOMSKE POLITIKE ukupne investicije su finansirane domaćom štednjom, te ponekad inostranom štednjom-zaduživanjem porast zaduživanja predstavlja višak investicija nad domaćom akumulacijom porast zaduživanja te neefikasno trošenje stranih sredstava smanjuje privredni rast, koji bi bio puno viši kada bi se

sredstva koristila efikasno NAJPOZNATIJE INSTITUCIJE ZA JAVNU POMOĆ SU: MMF, WB, IBRD važan factor u razvoju predstavlja međunarodna pomoć ona je efikasna ukoliko se daje iz slje razloga:

o potpora domaćoj ekonomskoj politicio kada se daje iz političkih razloga(investicije u infrastrukturu)o kada se razvija sposobnost zemlje da apsorbuje pomoćo stabilnost I redovitost ino-pomoći

75. PROTEKCIONIZAM I SLOBODNA TRGOVINA

ekonomisti smatraju da je protekcionizam nezdrava ekonomska politika oni vjeruju da međunarodna trgovina potiče višestrano korisnu podjelu rada između zemalja također ona pruža priliku zemljama da šire svoje proizvodne I potrošne mogućnosti te nataj način podižu životni

standard vlade uspostavljaju carine I kvote kako bi ostvarile prihode I uticale na razvoje pojedinih sektora.CARINA je porez koji se naplaćuje na uvoz KVOTA je ograničenje količine uvozaPROHIBITIVNA CARINA je tako visoka da eliminiše svaki uvozNEPROHIBITIVNA CARINA je nešto manjaPROHIBITIVNA KVOTA sprečava bilo kakav uvoz

carine teže povećati cjene, sniziti količinu koja se uvozi I povećati prodaju domaćih proizvoda kvote imaju slične efekte kao carine, no ako se uzme u obzir da carine idu državi,smatraju se manjim zlom od kvota

EKONOMSKI TROŠKOVI CARINA trošak neefikasnosti u prozvodnji- područje A (zbog veće domaće cjene) gubitak potrošačkog zadovoljstva-područje B (smanjuje potrošnju zbog rasta cjena) prihod od carina-područje C(ukoliko ih država troši na pravi način, jedino ovo područje donosi korist)

ARGUMENTI ZA UVOĐENJE CARINA I KVOTA NEEKONOMSKI ARGUMENTI: žrtvovanje ekonomskog blagostanja radi ostvarivanja nekih 2-gih ciljeva ARGUMENTI KOJI SU EKONOMSKI POGREŠNI: tvrde da je bolje imati trgovinski suficit nego deficit, ted a se blagostanje

stiče samo ostvarivanjem suficita POTENCIJALNO KOREKTNI ARGUMENTI: zaštita mlade industrije carine protiv nezaposlenosti

DJELOVANJE WTO-a snižavanje trgovinskih prepreka prepreke na nediskriminatornoj osnovi kompenziranje štete susjedima rješavanje sukoba konsultacijama I arbitražom

76. POJAM BILANSA MEĐUNARODNIH PLAĆANJA PLATNI BILANS neke zemje je sistematski prikaz svih ekonomskih transakcija između te zemlje I ostatka svjeta predstavja opštu mjeru tokova dobara, usluga I kapitala jedne zemlje I ostatka svjeta ima svoje prihodne I rashodne stavke

o pozitivna stavka se naziva POTRAŽUJE(kredit). To je stavka koja donosi više strane valute-IZVOZo negativna stavka DUGUJE (debt). Ona smanjuje zalihe strane valute-UVOZ

Osnovne grupe bilanse plaćanjao TEKUĆI RAČUN – predstavlja razliku između našeg uupnog izvoza I uvoza dobara I usluga. U prošlosti se

obračunavao samo trgovinski bilans, koji je jednak razlici robnog izvoza I uvoza. Međutim, ovaj izostavlja nevidljive stavke kao što su PRINOSI OD INVESTICIJA I USLUGE. Stoga danas upotrebljavamo tekući račun.

o RAČUN KAPITALA – bilježi kretanja kapitala, koja predstavljaju posudbe koje privatne osobe ili vlade odobravaju u inozemstvo ili koje dobivaju iz inozemstva, od privatnih osoba ili vlada.

o SLUŽBENE TRANSAKCIJE – predstavljaju uravnotežavajuće troškove koje vlada poduzima kako bi zemlja uravnotežila svoj platni bilans putem plaćanja ili primitka stranih valuta koje vrši vlada

o STATISTIČKE GREŠKE 1+2+2+statističke greške=0STADIJI PLATNOG BILANSA:

mlada dužnička zemlja zrela dužnička zemlja nova povjerenička zemlja zrela povjerenička zemlja

77. POJAM I VRSTE EKONOMSKIH TRANSAKCIJA U PLATNOM BILANSU

POJAM: platni bilans neke zemlje je sistematski prikaz svih ekonomskih transakcija između te zemlje I ostatka svjeta. Predstavlja opštu mjeru tokova dobara, usluga I kapitala jedne zemlje I ostatka svjeta. DVA KONCEPTA PLATNOG BILANSA:

UŽI: koji registruje transakcije samo u obimu efetivnih plaćanja ŠIRI: registruje sve transakcije bez obzira na momenat efektivnih plaćanja

VRSTE TRANSAKCIJA U PLATNOM BILANSU: uniliteralne-jednostrana kretanja u međun.trgovini biliteralne-dvostrane transakcije autonomne-obavljaju se bez obzira na stanje platnog bilansa kompenzatorne-se poduzimaju radi uravnoteženja platnog bilansa privatne-prema status rezimenta tekuće-ono što stranci plaćaju za naš izvoz kapitalneono što mi plaćamo za uvoz

VRSTE TRANSFERNIH PLAĆANJA: jednostrana-plaćanje bez istovremenog toka roba/usluga u suprotnom smjeru 8pokloni, humanitarna pomoć) dvostrana-uobičajene kapitalne transakcije, postoji suprotan tok nekada I u budućnosti

78. DEVIZNI KURS-POJAM I SISTEMID.KURS označava cjenu novca jedne zemlje izraženu u novcu druge zemljeDEVIZNO TRŽIŠTE je tržište na kojem se rguje sa valutama različitih zemalja, na njemu se određuju devizni kurseviTRŽIŠNI DEVIZNI KURS nastaje kada je uravnotežena ponuda I potražnja robe, usluga I kapitalaTERMINOLOGIJA PROMJENE DEVIZNIH KURSEVA:

deprecijacija-pad cjena neke valute prema drugoj ili prema ostalim aprecijacija-rast cjene neke valute prema drugoj valuti devalvacija-situacija u kojoj neka zemlja službeno ograničava svoj devizni kurs prema nekoj 2-goj valuti ili zlatu, pri

čemu se paritet ograničenog kursa mjenja, podizanjem cjene drugih valuta ili zlata revalvacija- situacija u kojoj neka zemlja službeno povećava svoj devizni urs prema nekoj 2-goj valuti ili zlatu pri čemu se

paritet povećanog kursa mjenja, smanjenjem cjene drugih valuta ili zlataSISTEMI DEVIZNIH KURSEVA

predstavljaju pravila aranžmane I institucije pod kojima se ovabavljaju međun.plaćanja klasični zlatni standard slobodno flukturirajući devizni kurs upravljani devizni kurs

KLASIČNI ZLATNI STANDARD fiksni devizni kurs zemlje definiraju svoje valute kao utvrđenu količinu zlata svaka zemlja kuje novćanice sa pečatom države koja jamči čistoću I masu inozemna trgovina se ne razlikuje od domaće – sve se paća zlatom razlike se javljaju jedino ako se odaberu različite jedinice za novćanice MERKALISTI: strah od iscrpljenja zlata, zalažu se za uspostavljanje carina I uvoznih kvota HUME: sve zemlje ne mogu istodobno gubiti zlato čak I kada bi neka zemlja ostala bez znatnog djela zlata, to ne bi bilo tragično, ukoliko bi se cjene prilagođavale hume smatra da postoji automatski mehanizam koji nastoji održati u ravnoteži međunarodna plaćanja pri zlatnom

standardu:o pada ponuda novcao cjene I troškovi se mjenjaju srazmjerno ponudi novca

SLOBODNO FLUKTURIRAJUĆI DEVIZNI KURS određuju ga isključivo ponud I potražnja za devizama nema nikakve intervencije države u stvarnosti, malo zemalja dopušta svojim valutama da slobodno plutaju

UPRAVLJANI FLUKTURIRAJUĆI DEVIZNI KURS dugo vremena su zemlje upravljale deviznim kursevima prema sistemu iz Breton Woods-a suština je u tomeda su kursevi bili fixni, ali prilagodljivi bili su fiksnina kratki, ali prilagodljivi na dugi rok danas koegzistira niz različitih sistema deviznih kurseva preovladava system koji je sličan onom iz Breton woodsa svako od tri velika valutna područja, EURO,USD,JEN, manje – više slobodno plutaju jedno prema drugome zemlje interveniraju u sljedećim uvjetima:

o kada tržišta postanu neuredna io kada kursevi značajno odskaču od temeljnih načela

ovaj system je nazvan UPRAVJANO FLUKTURIRAJUĆI79. REALNA I MONETARNA TEORIJAREALNA TEORIJA SPOLJNE TRGOVINE:Obuhvata motive koji pokreću međun.razmjenu uzimajući u obzir KRITERIJ SPECIJALIZACIJE

KLASIČNA TEORIJA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI 8Smith, Mill, Ricardo)sličnost u strukturi tražnje, odnosno veličini dohotka

Linder-sličnost u strukturi tražnje Travis-carine I transportni troškovi odlučuju da li će neka zemlja izvoziti ili uvoziti TEORIJA ŽIVOTNOG CIKLUSA(Vernon, Hirsh, Johnson)

inicijalna faza-pojedinačna proizvodnja uvisoko razvijenim zemljama dograđivanje proizvoda-usavršavanje proizvoda u razvijenim zemljama masovna proizvodnja-faza za nerazvijene I zemlje u razvoju

HOS TEORIJA (Heksher, Ohlin, Samuelson) specijalizacija je određena bogatstvom faktora, mobilnošću faktora I cjenovnom elastičnošću

ODNOS SPOLJNE TRGOVINE I PRIVREDNOG RASTA: ZOMBARI:opadajući značaj spoljne trgovine sa povećanjem privrednog rasta Chang-rastući značaj spoljne trgovine sa povećanjem privrednog rasta

MONETARNA TEORIJA PRILAGOĐAVANJA PLATNOG BILANSA radi se oa maloj otvorenoj ekonomiji koja je price taker pretpostavka robne arbitraže-cjene ne mog divergirati među zemljama sva proizvedena dobra u nacionalnoj privredi su tradables, tj, spoljnotrgovinski proizvodi cjene su vezane svjetskim cjenama-cjene su date small open economy

MEHANIZMI URAVNOTEŽENJA PLATNOG BILANSA posredstvom oscilacije deviznog kursa I promjena u odnosima relativnih cjena djelovanje spoljnotrgovinskog multiplikatora realna je statična I dugoročna, a monetarna je dinamična I kratkoročna

80. MEHANIZMI I POITIKE PRILAGOĐAVANJA PLATNOG BILANSAAUTOMATSKI MEHANIZMI PRILAGOĐAVANJA:

klasični pristup: deflatorno inflatorne promjene dohotka (koje su izazvane promjenom cjena) kejnzanski mehanizam: uticaj spoljnotrgovinskog multiplikatora na promjene realnog dohotka neoklasična sinteza: kombinacija efekata promjena cjena I spoljnotrg. multiplikatora

POLITIKE PRILAGOĐAVANJA: Koriste se kada automatski mehanizmi nisu dovoljno jaki da se postigne željeni bilans doziranje instrumenata monetarne I fiskalne politike devalvacija finansiranje deficita upotreba deviznih I trgovinskih ograničenja

SLUČAJ DEFICITA PLATNOG BILANSA-ALTERNATIVE

devalvacija ograničenje uvoza I subvencioniranje izvoza ograničenje raspolaganja devizama finansiranje deficita deflatorna monetarna I fiskalna politika uz fiksni devizni kurs

KONFLIKTNOST IZAZIVAJU 2-JE GRUPE FAKTORA: Automatski mehanizmi uravnoteženja platnog bilansa strategija ubrzanog ekonomskog rasta

81. UNUTRAŠNJA I SPOLJNJA RAVNOTEŽA Unutrašnja ravnoteža je postignuta kada postoji puna iskorištenost kapaciteta. to je onaj nivo AD pri kome nema opšte nezaposlenosti I inflacije platnobilansna (VANJSKA) ravnoteža je uspostavljena kada je bilans sa inozemstvom jednak NULI, a devizni kurs

STABILANPLATNOBILANSNA NERAVNOTEŽA-MJERE SUZBIJANJA:

STERILIZACIJA-otkup deviza MONETARIZACIJA-povlačenje domaće valute sa tržišta

82. RAVNOTEŽA PLATNOG BILANSAPOJAM: platni bilans neke zemlje je sistematski prikaz svih ekonomskih transakcija između te zemlje I ostatka svjeta. Predstavlja opštu mjeru tokova dobara, usluga I kapitala jedne zemlje I ostatka svjeta. DVA KONCEPTA PLATNOG BILANSA:

UŽI: koji registruje transakcije samo u obimu efetivnih plaćanja ŠIRI: registruje sve transakcije bez obzira na momenat efektivnih plaćanja

RAVNOTEŽA PLATNOG BILANSA: podrazumjevano ono stanje pri datom skupu parametara, koje se može održavati bez intervencije ekonomske politike. Promjena bilo kojeg parametra povlači promjenu platnog bilansa.