Patuljak vam pria pisac: Ahmet HromadiVrsta djela: BajkeMjesto
radnje:Vrijeme radnje:Tema:Ideja:Kratak sadraj:Patuljak Zlatibor
priao je djeacima razne prie a neke od njih su ove. ZLATOKLJUNA
PTICA: Proulo se meu ljudima da u umi ivi zlatokljuna ptica. To je
bilo dovoljno da u planini zapone lov na pticu, kakv dio tad nije
upamen. Ptica je stalno bjeala pred ljudima i neprestano pakala.
Nije znala zato je ljudi progone. Mala sjenica joj je objasnila "
Ti ima zlatan kljun. A ljudi cijene zlato. Onaj ko te uhvati,
postae bogat". Jednog dana ljudi su u umu donijeli dva sokola da je
uhvate. Pratili su je u stopu, jadna ptica bila je veoma nestretna.
Jednom je ugledala bistru jezersku vodu. Donijela je odluku: "Bolja
je smrt u valovima nego sloboda u kavezu": Pogledala je jo
jedanput, umu, sunce, zemlju, vrhove planina i strmoglavila se u
jezero.BIJELI SLAVUJ: U jednom slavujskom gnijezdu doao je na
svijet bijeli slavuj. im je malo ojaao poeo je da pjeva. Njegova
pjesma je bila tako neobina, tako zvonka i tako divna da vie
nijedan slavuj nezapjecva ve pohrlie da vide novog pjevaa. Kad su
ga vidjeli jako se zaudie bijelom pjevau. Iako je lijepo pjevao ,
slavuji rekoe da on nije slavuj , ve golub , jer samo golubovi
imaju tako bijelu boju. Rekoe mu idi golubovima. I mali slavuj
napusti majino gnijezdo, bio je tuan. Pokuao je ivjeti sa
golubovima ali mus tari golub ree "Meu nama bio bi samo stranac i
nikad nebi postao ata eli". Saali se mali slavuj i zapjeva
najtuniju pjesmu u svome ivotu. Sve su ga ptice zadivljeno sluale.
Tako je bijeli slavuj lutao traei prijatelje ali ih nije nije naao.
Dola je zima i svi slavuji su odletjeli na jug osim bijelog
slavuja, tad on zapjeva opet svoju tunu pjesmu. Jedan djeak ga je
uo i odluio da mu pomogne. Unio ga je u toplu sobu i nahranio i
slavuj se oporavio. Malo po malo slavuj se navuikao na
djeaka.Jednog proljetnog jutra mali slavuj zapjeva svoju najljepu
pjesmu. Pjevao je svom prijatelju djeaku, a djeak je otvorio prozor
i pustio ga na slobodu. A slavuj se spusti na ruin grm i nastavi
pjevati jo ljepe tako da su svi slavuji morali zautjeti. Pitali su
se odakle je on doao, a on im je ispriao svoju tunu priu i svi su
slavuji zaplakali. Tako je bijeli slavuj bio primljen u svoju
porodicu ali nije zaboravio djeaka koji mu je bio prijatelj.Svakog
dana dolazio je u njegov vrt i pjevao mu najljepe pjesme.JATO: Ovo
je pria o borbi izmeu jastrebova i avki. Jastreb je svakog dana
napadao avke i ubijao ih, a one su ga se plaile. Jednog dana mudra
sova im dade savjet da se ujedine i napadnu jastreba. avke tako i
uinie i ubie jastreba. Sloga i nemone spasava.SVIRALA: Jednog
hladnog zimskog dana jedan djeak je naao polusmrznutu pticu, unio
ju je u kuu i uvao do proljea. A kad je stiglo proljee, ptica mu je
poklonila arobnu sviralu. Kad god bi zasvirao oko njega bi se
okupilo jato pticakoje su mu pjevale najljepe pjesme. One nisu
zaboravile djeakakoji im je uinio dobro.Biljeke o piscu:Ahmet
Hromadi je roen u selu Bjelaju nedaleko od Bosanskog Petrovca,
1923. godine a umro je u Sarajevu 2003. godine. Najapoznatija djela
su mu : Patuljak vam pria, Zlatorun, Zelengor, Bijeli slavuj,
Bijeli cvijet, Patuljask iz zaboravljene zemlje, Okamenjeni vukovi,
Bistri potoci, Djeak jae konja.Putovanje plave strijele pisac:
Gianni RodariVrsta djela: Djeji roman,Mjesto radnje: Benfinina
trgovina, ulica, zatvor,Vrijeme radnje: U vrijeme tri kralja,
zima,Tema: Siromani djeak Francesko, i igrake koj ga pokuavaju
nai,Ideja: Sve igrake na svijetu ne vrijede kao jedan pravi
prijatelj.Kratak sadraj:Pripovjetka "Putovanje plave strijele" ima
22 poglavlja to je ujedno i fabula dogaanja.1. Befanina prodavonica
- Befana bijeae star gospoa, veoma plemenite krvi i ugleda rekli bi
neki Barunica. Ona je imala trgovinu igraaka , s njom u kui ivjela
je njena slukinja Tereza. Befana je djeci svojih bogatih kupaca
svake zime nosila poklone, letjela je na svojoj metli i dijelila na
noi uoi sveta tri kralja.2. Plava strijela - Jednog dana Befana
silazi u skladite u podrumu i pronalazi kutiju punu igraaka koju
godinama ve nije vidjela. U kutiji su bile lutke crvenih indijanac,
kaubojaca, i puno drugih lutki, a bio je i elektrini vlaki sa
postajom svim na postaji i u vlaku, strojovoa, ef postaje i drugi.
Ona uzima u ruke vlak i isti ga od praine i nazva ga Plava
strijela, i ree ba e dobro doi u izlogu da privlai djecu u
trgovinu.3. Francesko - Djeak Francesko bio je siromaan, jednog
dana dolazi kod Befane u trgovinu nakon to joj je prije mjesec dana
poslao pismo da mu pokloni elektirni vlak. Meutim Befana mu
objanjava da nemoe vlak dati besplatno, tuan djeak izlazi van i
naslanja svoje lice na izlog i promatra vlak i postaju i sve ostale
igrake na izlogu jecajui. Lutke u izlogu isto tako su promatrale
djeaka i jedna po jedna poele su da jecaju plau ba kao i djeak,
bilo im je ao siromanog djeaka.4. ef postaje nema ideja - Francesko
se vratio i sutra promatrti vlak u izlogu i opet prekosutra i
dolazio je nekoliko dan promatrati vlak. I svi su stanovnici izloga
zavoljeli Franceska. A ef postaje izjavio je kako nema ideju to da
uine kako bi usreili Franceska.5. Prepustite to Kusku - Kusko je bi
pliani pas, nakon to su lutke zakljuile da je Francesko siromaan i
da i ove godine nee dobiti poklon, mali pliani pas kusko predloi da
oni svi odu do njega sledee veeri.6. Odlazak - Sledee veeri nakon
to su rijeili problem kako sii sa izloga i uz pomo sjedeeg pilota i
aviona spustili su se na pod i otili do podrumskog skladita i
zakljuali ga iznutra. Prolazei pored izloga slukinja Tereza primeti
da je izlog prazan i povika Befinu kako su lopovi pokrali izlog.
Befian stie i primjeti da trgovina nije provaljena i poe do
skladita meutim ono bi zakljuano iznutra , ona sjedne ispred i ree
Terezi kako je sigurno da lopovi nemogu van nego kroz ta vrata.
Meutim lutke i plava strijela pronalaze rupu u zidu i prolaze u
drugu prostoriju do skladita.7. uti medo silazi na prvoj postaji -
U drugoj je prostoriji ve netko bio i umalo to general nije izdao
naredbu za pucanje Kusko ih prekide i ree da se ne boje, to je samo
diejte koje spava. Tamo je stanovala neka siromana obitelj. Tu uti
medo odlui ostati kod siromanog djeaka koji nikad nije dobio
poklon.8. Uzbuna na mostu - Lutke smjetene u vlak Plavu strijelu
nastavljaju put dalje po ulici i nailaze na blatnjavu lokvu preko
koje grade most da je preu. Nakon prelaska general minira most i
die ga u zrak. Befina nakon dugog ekanja razvali vrata skladita i
vidje da tamo nema nikog, uze svoju metlu i poleti ulicom iznad
igraaka ali ona ih ne vidje jer se oni sakrie u neku veu.9. Oprotaj
s lutkom Ruom - Vea je bila natrpana koarama za voe, ovdje su nali
jednu staricu kako spava bila je hladna kao led. Ugrijmo je predloi
lutka Rua. I ona odlui ostati s staricom kako bi je grijala i
pravila joj drutvo, priljubi se uz nju i zagrli je. Ujutro kad se
probudi prepade se jer nije nikad vidjela tolikisvijet koji se
skupio da vidi staricu koja je umrla a lutka rua je leala pored
nje. Kad je doao karabinjer uzeo je lutku za svoju malu
djevojicu.10. Kip generala - Pognute glave Kusko je njuako ispred
lokomotive i vodio vlak po tragu do Franceska. Ubrzo je general
ostao bez svojih topova spali su sa vlaka i propali u snijeg i
nestali . General je siao i otkopavao snijeg da vidi to se dogodilo
s njima, kad iskopao vidio je da je ispod odvodna reetkai da su
topovi propali u aht. Tako je general tvrdei da on vie nije ni od
kakve kristi i da e tu ostati nepomino, meutim snijeg padai pado i
zapadao generala pa je izgledao kao kip od snijega koji pria. Kad
su nastavili dalje napal ih je maka koja htjela doepati kanarinca
koji visio izvana i uspjela je i unitila ga ej poto je kanarinac
igraka, pa su ga vojnici zajedno s kavezom zatrpali u snijeg.11.
Spomenik koji govori - Sjedei pilot u svom avionu pokuava nai trag
djeaka i hvata ga velika ruka bronanog kipa koji govori. On im ree
kako je prije nekoliko da uo da je neko spominjao na ulici ime
Francesko. Kusko ponovo nalazio trag djeaka i kreu dalje.12. Prema
cilju - Befina i sluavka Tereza prate igrake i vlak skrivajui se u
grmlju nakon ega sluvka padne meu indjijanec i oni je prikovae
svojim sjekirama za snijeg a Befina se vrati kui sama. Plava
strijela nastavi put dalje i stigue u kuu za koju su mislili da je
djeakova. Uoe meutim tamo nije bilo nikoga, kusko je unato to nije
bilo nikogodluio ostati i ekati.13. Srca triju drvenih lutaka - Svi
su bili razoarani to nisu nali Franceska pa su uzeli notes koji su
zaplijenili slukinji u njemu je bilo puno Franceska pa su klrenuli
po redu do svakog siromanog dijeta. Tri drvene lutke su cvokotale
od zime pa im je crvenko nacrtao velika srca na grudima da im bude
toplije. Kusko je ostao na pragu naputene kue pa je sad predvodnik
vlaka bio motociklist.14. Pria o Francesku - Francesko je imao 10
godina i polazio je u 4 razred. Njegov otac bio je ulini prodava
novina,. nakon to se razbolio i umro Francesko je morao raditi da
zaradi za ivot. Radio je u kinu prodavao karamele i vake, i kad se
vraao kui uhvate ga dva lupea i natjeraju da ue u Befini trgovinu i
otvori im vrata. Meutim on je poeo lupati i tako dozvao policiju
koja nehtjede sluati nego ga odvede u zatvor , tamo su bila i ona
dva lupea. Francesko je groko plakao.15. Sjedei pilot slijee -
Plavu strijelu predvodi motociklist,obilazei od kue do kue siromane
djece i na svakoj adresi izae po nekoliko lutaka da ostanu kod
djece. Dola je na red crna lutka koja je trebala izai kod djevojice
livije meutim ona hoe da sjedei pilot poe s njom to on i uini.16.
Polubradi napokon plovi - N asledeoj postaji bio je red na
polubradog, taman na toj adresi ivio je djeak po imenu Marino,
sigruno voli more kad se tako zove zakljui polubradi i zaplovi
svojim brodom prema kui.17. udesni dogaaji kutije bojica - Od kue
do kue naa se druina pririjedila, motociklist je izabrao kuu jednog
malog mehaniar, indijanci i kaubojci tronu kuicu na kojoj su bili
stripoci o njima, na kraju ostae samo ef postaje, vlakovoa,
strojovoa i kutija bojica. Na sledeoj adresi izaoe kutija bojica i
uvukoe se jedna po jedna u kuu kroz kljuanicu.18. uvareva kuica br.
27 - Plava strijela je jurila kroz no prema poslednjoj adresi kui
djeaka Roberta. Ali to nije bila obina kua to je bila kuica uvara
na eljeznikoj postaji. Kad su prili blizu Robrtov otac izae iz kue
i Pozva Roberta da vidi das se nije snijeg odronio na prugu, tako
je i Ibilo iRober spasi brzi vlak da ne udari u snijeg. U
meeuvremenu valki se uvue u kuicu, i kad se Robert vratio
zaprepasti se od sree i pomisli kako mu je to otac kupio, meutim
otac kae da nezna otkud se vlaki stvorio tu. Robert je bio
presretan.19. Befina zna kako se to radi - uvar u zatvoru koji je
poznavao Frabceska otie do Befine i zamoli je da izvue djeaka iz
zatvpra jer ona zna kako ovaj nije kriv. Befina to i uini i dovede
Franceska kod sebe i obea mu da e ga zaposliti da isti igrake i
slaeih i izdaje rauen, Francesko je presretan uzme koiju i krene
kui ali zaspi u koiji.20. Kusko eli umrijeti - Kusko se trese od
hladnoe i eli poi. I tako nakon dugog lutanja ulicama kusko zau um
konjsik kopita koji jje vukao koiju. Kad je koija prolazila Kusko
se uhvati straga i pope se na koiju. Radoznali kusko ulazi u koiju
da vidi tko se vozi kad tamo oi nmu se razgoraie, bio je to
Francesko.21. Kusko ui lajati - Kusko osjeti kako mu srce skae od
radosti. Zatim ugleda svoj rep , izgledao mu je nekako drugaije pa
ga pokua uhvatiti. Tako se nae na Franceskukoji se u tom probudi.
Pas uzvikne sretno Francesko. Otkud se pojavio, moda mi ga je
poklonila Befina, ali ona poklanja samo igrake ovo je pravi pas,
vlanih oiju punih ljubavi. Dobro ste razumjeli Kusko je postao
pravi pas vi enije igraak. Francesko ga njeno pomilova po leima a
kusko mu skoi na koljena i zalaja po prvi put u svom ivotu.22. to
je to prijatelj - Sledeeg da Francesko krene na posao kod Befine,
cijelim se putem igrao s Kuskom, valjali su se po snijegu , trali,
utrkivali se. Kad Befina ugleda psa nije ga prepoznala uz malo
nagovaranja dopustila je da Kusko bude u trgovini s Franceskom ali
pod uvjetom da ne prlja pod. Kusko je svojim lajanjem upozoravao
kad doe neki kupac, uveseljavao je djecui igrao se s njima dok su
njihovi roditelji razgovarali s Befinom. Francesko se vie nije
toliko igrao igrakama ve se satima igrao s Kuskom. Sve igrake na
svijetu ne vride kao jedan prijatelj , govorio je Francesko.Opis
likova:Francesko: 10 godinji djeak, siromaan, ostao bez oca i mora
da zarauje za ivot. Plemenit, dobar, poten i hrabar kad je lupanjem
pozvao policiju i spasio Befininu trgovinu od pljake. Befina:
starica koja ima prodavaonicu igraaka, ona poklanj apoklone bogatoj
djeci a siromanoj ne. Ipak pokazala je dobrotu kad izvukla
Franceska iz zatvora i dala mu posao.Tereza slukinja: straljiva i
nespretan kad us je lutke zarobile, ipak dobra i zahvalna.Biljekeo
piscu pogledaj ovdje.
Pisac: MATO LOVRAK VLAK U SNIJEGUVrsta djela: roman Mjesto
radnje: Veliko Selo, Jabukovac, Vlak, grad ZagrebVrijeme radnje:
Zima, 8. veljaa.Tema: Djeca etvrtog razreda golim rukama oslobaaju
golemu lokomotivu iz snijega.Pouka: zajednikim kolektivnim radom
mogu se pobjediti sve prepreke ma kako one nesavladivo izgledale.
Ideja: Kad se male ruke sloe sve se moe.Kratak sadraj:U sredini
velikog sela najvea kua je kola. Iznutra i nije ba tako lijepa,
klupe su tvrde i stare, malo veselja i ljepote joj daju slike
djeijih radova koji vise na zidovima. Meu njenim brojnim acima je i
troje djece iz zaseoka koji se zove Jabukovac. To su Ljuban, Pero i
Draga. Oni idu u etvrti razred, ali Ljuban, Pero i Draga ne
razgovaraju jo od prvog razreda. Bilo je to jednog dana kad su se
igrali svatova, mladoenja je bio Pero a mladenka je bila Draga. No
problem je bio u tome to u svatove nije bio pozvan Ljuban i on se
zbog toga naljutio. Zato se ba kad je svadba bila na vrhuncu iz
grmlja zaulo neko mumljanje a potom je izvirila konjska lobanja.
Svi su se prestraili i nastala je jurnjava i dernjava. Mladoenja je
od straha ostavio mladenku i pobjegao, jedino je Draga imala
hrabrosti i ostala. Otkrila je Ljubanovu alu i izmeu njih dolo je
do svae. Ljuban joj je predlagao da izabere drugog mladoenju a ona
je ba izabrala njega. Meutim Ljuban pomalo zbunjen odbija njenu
ponudu, jer mu je otac rekao da e se eniti tek kad odslui vojsku.
Draga se tada uvrijedila i prestala snjim razgovarati. I tako
Draga, Ljuban i Pero svakodnevno pjeae iz Jabukovca u kolu. Jednog
dana uitelj je predloio dfa organiziraju zadrugu koja se sam brine
o radu, rtedu i uspijehu svoje zajednice. Nakon komplikacija okmo
izbora domaina koji e voditi zadrugu i perinog podmiivanja da
glasaju za njega ipak je izabran Ljuban. Na kraju prvog vanog
sastanka Ljuban je proitao pismo jednog lijenika iz grada. U pismu
se poziovalo kolu da dou razgledati higijensku izlobu. Nakon to su
sve sredili odredili su dan putovanja 8 veljae. Putovanje je bilo
uzbudljivo, Nada koja je imala najljepi rukopis preko cijelog
vagona napisala je "Zadruga Ljubanovac" . U gradu su se osjeali kao
u nekom udesnom svijetu, nakon higijenske izlobe posjetili su
novinarsku tiskaru, tvornicu suhomesnatih proizvoda i tvornicu
okolade. Dok su etali gradom spustila se prava snijena meava, zatim
su otili u kino. Za vrijeme predstave uitelju je pozlilo pa je
odvezen u bolnicu. Tako je zadruga preputena sama sebi. Nakon toga
su djeca dola na kolodvor i prije nego to su uli u vlak stiglo je
pismo od uitelja s porukom " A vi budite pametni i sad pokaite da
ste zadruga i da ete moi i bez mene kui. Ljubane! ne daj nikome
izlaziti iz vagona do naeg sela. Drite se junaki". Kad su krenuli
kondukter je rekao Ljubanu da bi snijeg mogao zaustaviti vlak pa bi
se putovanje moglo oduljiti. Tada je ljuban naredio da svu hranu
skupe na jedno mjesto i dsa je ravnomjerno dijele svakom od djece.
Oni koji to nee nisu vie lanovi zadruge.Bilo je i takvih koji nisu
htjeli dati svoju hranu a predvodio ih je Pero. Toj skupini se
pridruila i Draga koja se nije dobro osjeala samo zato to je bila
jo vijek ljuta na Ljubana. U perrinoj grupi dolo je do nesuglasica,
jedanse djeak htjeo vratiti zadrugarima ali ovi ga nisu primili tad
je vlak naglo stao. Ljuban je svima podijelio jedan obrok hrane a
Perina druina je pojela sve to je imala. Strojovoa i loa otkopali
su lokomotivu s namjerom da probiju snijeni nanos, ali nisu
uspjeli, lokomotiva se zabila u snijeg i nije mogla maketi. Vagoni
su ostali bez grijanja. Zavladao je strah od smrzavanja, ali dobili
su kantu sa arom gdje su se mogli grijati i straha je nstalo.
Ljuban je zadrugu podijelio u tri grupe, koji su naizmjenice rukama
i nogama odgrtali snijeg od lokomotive. Neki su lanovi jako ozebli
pa su ih smjetali u vagon koji su nazvali bolesnikim. Iz Prerine
grupe se najprije vrati jedan lan, pa onda jo trojica. Draga se
teko razboljela pa je Ljuban otrao i prenijeo je u bolesniki vagon.
Zajednikim naporom zadrugara i strojovoe lokomotiva je osloboena i
prikljuena na vagone, koji su se poeli zagrijavati. Nakon svih
uzbuenja zadrugari su jeli i zaspali u toplom vagonu. To je
iskoristio Pero , dovukao se do hrane i poeo krasti, usred krae
Ljuban koji se pravio da spava sepa Peru ali on uspije pobjei i
sakriti se u zahodu. Ljuban potra za njim izvue ga iz zahoda i
nastade estoka tunjava. Pero je iskoio iz vagona i pao u dubok
snijeg i zamalo se uguio, ali Ljuban se smilovao i izvukao ga.
Umjesto zahvalnosti Pero ga pokua izbaciti iz vlaka, ali nije
uspio. Ljuban ga opet istue tako da je ovaj opet molio za milost i
oprost. N kraju se ljuban smilovao dao mu jesti i da spava u vagonu
s drugim zadrugarima. Nakon toga konano stigne pomo iz grada i vlak
kree put Velikog sela. Na eljeznikoj postaji zabrinuti roditelji
jedva su doekali svoju djecu. Svi su se sretno vratili a Ljuban,
Draga i Pero po prvi put su ili u svoj Jabukovac zajedno u sankama
Perina oca koji se prilino rasrdio na svog sina kad je od
konduktera uo da se on odvajajo od ostalih. Opis likova: Ljuban:
pravi je voa, pravedan, plemenit, hrabar i domiljat. Voli alr i
vragolije, ali zna biti i vrlo ozbiljan.Pero: prava je suprotnost
Ljubanu, razmaen i pravi se vaan, sebian, svadljiv, neuredan, grub,
podmukao, laljiv i ljubomoran.Draga: ponosna ali prilino tvrdoglava
djevojica, osjetljiva je i preozbiljna djevijica. Voli ljubana ali
to ne eli priznati.Uitelj: pokreta osnivanja zadruge koja djeluje
bez njegovog utjecanja, u gradu se naglo razboljeva alio i tako
bolestan misli na svoje uenike.Kondukter: simpatian lik, ispoetka
nepovjerljiv prema djeci , no ubrzo zakljuuje da je ljuban pravi
voa pa mu pomae. Sporedni likovi:Ruica, Marica, kondukter,
zadrugari, Ivan, Stanko, Rade, Milica, Jozo,JelaBiljeka o
piscu:Mato Lovrak idi vie ovdje.
Pisac:Oskar Vajld Glavni likovi:Sretni princ i
lastavica.Sporedni likovi:Siri,ljudi koji gledaju sretnog
princa,student,prodava ibicaOsobine likova:Sretni princ je
dobroudan,velko srcan i eli pomoi svakome kome je to
potrebno.Lastavica pomae princu da bi postao sretan i ostvario
svoje snove.Tema:Lastavica pomae sretnom princu.Ideja:Pisac je htio
objesniti da svako svojim dobrim djelima moe pomoi nekome kome je
to potrebno.Fabula:U jednom gradu na visokom stubu stajao je kip
Sretnog princa.Oi su mu bila dva safira bio je pozlaen zlatnim
listiima.Crveni rubin mu je stajao na bolaku od maa.Nekada je bio
iv prins i sretan,a sada je nesretan kada vidi nesreu oko sebe
njegovo olovno srce ustanju je da plae.Usamljena lastavica pronala
je utoite na kipu Sretnog princa.I ispunjava njegove elje pomaui
bolesnim,nemonim i siromanim.I smrt je podijelila sa
princom.Njihovu je dobrotu nagradio i sam Bog.
Sretni kraljeviAutor: Oscar Wilde Vrsta djela: bajkaVrijeme
radnje: Jesen i prijelaz iz jeseni u zimuMjesto radnje: ulica,
trgLikovi: Sretni kraljevi, LastaviKratak sadraj Na visokom stupu u
gradu stajao je kip Sretnog kraljevia. Sav je bio pozlaen tankim
listiima zlata. Na drci od maa imao je crveni rubin, a oi su mu
bili dva sjajna safira.Jedne noi preko grada je letio mali lastavi.
Njegovi su prijatelji odletjeli u Egipat jo prije est tjedana. Tako
je jednu no legao spavati ispod sretnog kraljevia. Kraljevi ispria
lastaviu svoju ivotnu priu, kako je tuan zato to je sada kip, a
prije se igrao sa svojima prijateljima u dvorcu u kojem za tugu
nisu ni uli, a sad je spoznao tugu i bijedu grada.Kraljevi tada
zamoli lastavia da mu pomogne pomoi siromanima. Iako je bilo ve
prilino hladno lastavi odlui ostati i pomoi. Najprije je skinuo
rubin sa maa za bolesnog djeaka, a potom jedan pa drugi safir i
kraljevi je oslijepio, ali bio je sretan to je mogao pomoi onima
kojima je pomo bila najpotrebnija.Kad je kraljevi ostao slijep,
lastavi odlui ostati uz njega. Letio je po cijelom gradu i priao
kraljeviu o siromatvu graana. Tada ga kraljevi zamoli da skine sa
njega listi po listi zlata i odnese ih sirotinji. Pao je prvi
snijeg i lastavi osjeti da e umrijeti.Sutradan gradonaelnik naredi
da se kip kraljevia skine sa stupa i pretali u talionici u novi
kip. Olovno srce kraljevia nije se rastalilo i bacie ga na
smetlite. Palo je tik do mrtvog lastavia pa Bog ree anelu da e
ptica zauvijek pjevati u njegovom Rajskom vrtu, a kraljevi e ga
zauvijek slaviti.Autor: Oscar WildeBiljeka o piscu Oscar Wilde roen
je 1854. godine u Dublinu, a kolovanje je zavrio u Oxfordu.Bio je
glavni predstavnik engleskog larpurlartizma (umjetnost radi
umjetnosti). Najpoznatija su mu djela: algorine bajke Sretni
kraljevi i Mladi kralj, roman Slika Doriana Graya i drame Saloma
(na francuskom jeziku) i Idealan suprug.U najranijem razdoblju
ivota pisao je poeziju, kojoj se vraa pred kraj ivota. Po izlazu iz
zatvora napisao je svoju najbolju pjesmu Baladu o tamnici u
Readingu, uz Sliku Doriana Graya, njegovo najbolje djelo.Oscar
Wilde iznenada je umro 30. studenoga 1900. godine od upale mozga, u
svojoj 47. godini. Pokopan je u Parizu.
ILI
Oscar Wilde Sretni kraljevi
kratak sadraj djela: Sretni kraljevi bio je kip koji je stajao
na visokom stupu u gradu. tijelo mu je bilo prekriveno zlatom.
jednog dana lastavi je krenuo prema jugu, a putem je stao izmeu
nogu Sretnoga kraljevia da se odmori. kraljevi je ispriao svoju
ivotnu priu lastaviu a on je odluio pomoi Sretnom kraljeviu pri
pomaganju siromanima. prvo je skinuo rubin s maa i odnio ga
bolesnom djeaku. kasnije je uzeo safir s oiju Sretnoga kraljevia i
odnio ga siromanom mladiu. kada vie nije imao rubina i safira
lastavi je siromanima odnio listi po listi zlata. kraljeviu nije
bilo vano to je slijep, jer je imao veliko srce. bilo mu je jako
hladno, ali je ipak ostao s kraljeviem . pao je snijeg i lastavi je
znao da e umrijeti. poljubio je kraljevia i pao kraj njegovih nogu.
drugi dan gradonaelnik je odluio maknuti kipa, jer vie nije
izgledao lijepo. u talionici su preradili kraljevia u novog kipa,
ali njogovo se srce nije moglo otaliti pa su ga bacili u smetlite s
lastaviom. bog je rekao anelu da e ptica zauvijek pjevati u Rajskom
vrtu, a da e ga kraljevi zauvijek slaviti.
tema: bajka govori o lastavici koja je pomagala siromanima tako
da je uzimala vrijedne stvari sa Sretnog kraljevia
pouka: Treba pomagati siromanima inei dobra djela.
mjesto i vrijeme radnje: mjesto-grad, vrijeme-jesen,zima
likovi i njihove osobine:
Sretni kraljevi - nesretan, dobroduan, voli pomagati drugima,
portvovan
lastavi - hrabar, odluan, portvovan, odluio je pomagati
siromanima i umrijeti za njih
nain pisanja: pjesnik je koristio personifikaciju i epitete
moje miljenje o djelu: bajka mi se svidjela, jer ima lijepu
pouku koju bi ljudi trebali koristiti svaki dan.
Ili
Sretni kraljevi - Oscar Wilde
Tema: Sretni kraljevi i lasta
Ideja: Treba primjeivati duu nesreu, pomagati ljudima i initi
dobra djela.
Vrijeme radnje: Prijelaz iz jeseni u zimu.
Mjesto rednje: Iznad grada
Kratak sadraj:Visoko iznad grada stajao je kip sretnog
kraljevia. Djeca su rekla da je kao pravi aneo. Jedna lasta koja je
uvee krenula u Egipat, ostala je zato to je raljevi zamolio da
ostane i da mu pomogne. On joj je rekao da izvadi rubin iz njegovog
maa i odnese siromanoj majci. Sljedeu no je opet zamoli da ostane i
da izvadi njegove safirne oi i da odnese jednom mladiu koji pie
komad za pozorinu predstavu. Treu no on je rekao lasti da skida s
njega po jedan zlatni list i da raznosi siromanima. Kada je dola
zima lasta je uginula, a kraljevievo srve je prepuklo. Sljedee
jutro gradonaelnik je vidio da je princ ruan, naredio da kip istope
u livnici i da izdaju naredbu da pticama nije dozvoljeno
umirati.
LIKOVI:
Glavni: Kraljevi i lasta
Sporedni: Gradonaelnik, gradski vijenici, mladi, siromana majka,
djeca...
Analiza glavnih likova:
Sretni kraljevi: Svi su mu se divili i mnogi su govorili da je
lijep, on je i u dui bio lijep, ali i ravnoduan...
Lasta: ini dobra djela sa kraljeviem, pomae onima kojima je to
najpotrebnije...
Robinson Crusoe
Robinson Crusoe je nestaan mladi nemirna duha koji je sanjao o
plovidbi. Tako je jednom otiao s brodom u Ameriku. Na putu se
dogodila velika oluja i svi putnici su poskakali u svoje amce.
Veliki val je zapljusnuo amce i svi su poginuli osim Robinsona.
Njega je voda odnijela na obalu. Robinson je stao na vrsto tlo.
Nakon dvadesetak koraka je pao na pod i zaspao. Probudio se, bilo
mu je udno gdje je to. U daljini je vidio brod koji se nasukao, to
je bio brod s kojim je on doao. Napravio je splav i otplovio do
nasukanog broda. Tamo je naao maka i psa, i uzeo je stvari koje su
mu trebale. Tako su prolazile godine, a on se samo druio sa psom,
makom i jednom crvenom papigom koju je nauio govoriti. Jednog je
dana uo neku buku. Uzeo je puku da pogleda to se to tamo dogaa.
Naiao je na neke ljudodere koji su plesali oko vatre, a pokraj
vatre je bio djeak. Robinson je ispalio metak i oni su pobjegli.
Robinson je objasnio da mu ne eli nita. Nazvao ga je Petko. Petko
mu je bio dobar sluga. Prolo je deset godina. Perko i Robinson su
etali po otoku kada su na moru vidjeli brod. Potrali su da vide to
se dogaa. Nekoliko pobunjenika je zarobilo kapetana i njegove
ljude. Robinson i njegov prijatelj su oslobodili zarobljenike i
kapetana. Kapetan ih je radi pomoi to su mu pruili odvezao u
Englesku.
Vrsta djela: RomanMjesto radnje: York, pusti otokVrijeme radnje:
1632. 1637. g.Tema: Robinsonov boravak na pustom otokuOsnovna
misao: Treba biti snalaljiv da bi se preivjeloPouka: Uvijek treba
traiti izlaz iz tekih situacija, ne treba se predati.
Biljeke o djelu:Zapanjujua uvjerljivost veim dijelom izmiljenih
zgoda Robinsona Crusoea dala je cijelom nizu generacija vrlo jasnu
sliku o borbi ovjeka s prirodom. Taj je predmet odgovarao opim
osjeajima i predstavljao moda najivlji dio ljudskog zanimanja to ga
literatura uope moe pruiti. Nenamjerno, ali po svom unutarnjem
osjeaju, Defoe je napisao ne samo pounu pripovijest o nevoljama
koje mogu zadesiti krhko ljudsko stvorenje nego i simbolinu dramu o
munim i strpljivim naporima s pomou kojih je ostvarena
civilizacija.
Glavni likovi:Robinson Crusoe - nestaan mladi nemirna duha.Petko
- Petko se pokazao kao dobar i vjerni sluga.Sporedni likovi: Maak,
Pas, Papiga
Analiza likova :Robinson CrusoeSnalaljivost:Ta bezizlaznost
probudi moju snalaljivost. Imali smo na brodu nekolikodoknadnih
jarbola, dva ili tri drvena balvana i jedan ili dva
gornjajarbola.
Muka, rad, strpljivost i marljivost neke su od stvari to ih je
morao prihvatiti:Trebalo mi je puna etrdeset i dva dana da napravim
dasku za dugakupolicu to mi je trebala u spilji, a dva bi tesara,
sa svojim oruem ipilama, od istog drveta u pola dana izrezali est
takvih dasaka.
Vanjski opis (opis njegova lica):to se tie moga lica, ono doista
nije bilo toliko pocrnjelo koliko bi seoekivalo kod ovjeka koji
uope ne pazi na njega. Bradu sam jednompustio da raste, pa mi je
bila duga oko etvrt metra. Meutim, kako samimao dovoljno kara i
britava dosta sam je kratko podrezivao, a dlake nagornjoj usnici
dotjerao sam tako da sam imao velike muslimanskebrkove.
Kolebljivost prema divljacima:Pitao sam se takoer koliko su se
ti ljudi ogrijeili o mene, i kakvo pravoimam ja da se upliem u svau
o onoj krvi to je oni prolijevaju meusobom.
PetkoBio je to pristao, lijep momak, savreno graen, ravnih,
dugakih nogu. Nije bio prekrupan, ali je bio visok i skladan, a po
mome miljenju oko dvadeset i est godina star. Izraz lica mu je bio
vrlo dobroudan, u njemu nije bilo nita divlje i neprijazno. U njemu
kao da je bilo netomuevno, ali je u isto vrijeme u izrazu njegova
lica bila neka mekoa i blagost europljanina, pogotovu kad bi se
nasmijeio. Kosu je imao crnu i dugaku, i nije bila kovrava kao
vuna. elo mu je bilo visoko i iroko, a oi su mu sijevale ivahnou i
otrinom. Boja njegove koe nije bila sasvim crna, ali vrlo zagasita,
a ipak ne onako runo uta i odbojno tamna kao kod Brazilaca, nego
nekako jasna, sivkastosmea. Lice mu je bilo okruglo i puno, nos
malen, ali ne plosnat kao u crnca, lijepa usta i tanke usne, a zubi
su mu bili pravilni i bijeli poput bjelokosti.
Biljeke o piscu:Daniel Defoe, engleski pripovjeda, utemeljitelj
modernoga romana. ivio je od 1660. g do 1731.g. Panju publike
pobudio je svojim pustolovnim romanima, a kao romanopisac pojavio
se u kasnijim godinama ivota. Koristio se pripovijedanjem u prvom
licu i jednostavnim svakodnevnim govorom. Njegov prvi i
najpoznatiji roman je "ivot i udne neviene pustolovine Robinsona
Crusoea, mornara iz Yorka" koji je zasnovan na stvarnom dogaaju. To
je pria o brodolomcu koji se udaljen od civilizacije uspijeva
odrati u sukobu s nesklonom prirodom. Drugi i trei dio tog romana
manje su uzbudljivi. Od ostalih Defoeovih djela poznat je njegov
roman o kradljivici "Zgode i nezgode glasovite Moll Flanders".
Istie se i njegova kronika o epidemiji kuge "Dnevnik kugine
godine". Poalji ovo e-potom Blogiraj ovo!Podijeli na usluzi
TwitterPodijeli na usluzi Facebook
ILI ROBINSON CRUSOE Daniel Defoe, engleski pripovjeda,
utemeljitelj modernoga romana. ivio je od 1660. g do 1731.g. Panju
publike pobudio je svojim pustolovnim romanima, a kao romanopisac
pojavio se u kasnijim godinama ivota. Koristio se pripovijedanjem u
prvom licu i jednostavnim svakodnevnim govorom. Njegov prvi i
najpoznatiji roman je "ivot i udne neviene pustolovine Robinsona
Crusoea, mornara iz Yorka" koji je zasnovan na stvarnom dogaaju. To
je pria o brodolomcu koji se udaljen od civilizacije uspijeva
odrati u sukobu s nesklonom prirodom. Drugi i trei dio tog romana
manje su uzbudljivi. Od ostalih Defoeovih djela poznat je njegov
roman o kradljivici "Zgode i nezgode glasovite Moll Flanders".
Istie se i njegova kronika o epidemiji kuge "Dnevnik kugine
godine".
Mjesto radnje:Pusti otok
Vrijeme radnje:1632. 1637. g.
Tema:Robinsonov boravak na pustom otoku
Osnovna misao:Treba biti snalaljiv da bi se preivjelo
Likovi:Robinson Crusoe,Petko, etvrtko, roditelji, mornari,
divljaci, ljudoderi.
(soruce: lektire.us)
Sadraj:Djeak Robinson ivio je s roditeljima u Engleskoj. Htio je
kada odraste da bude mornar i da putuje svijetom. Svaki dan je na
obali gledao brodove i mornare kako iskrcavaju robu. Cijelo vrijeme
razmiljao je odakle je ta roba dola. Jednog dana otac mu je rekao
da eli da postane trgovac i da nastavi posao koji je on zapoeo.
Robinson je to prihvatio, ali dok je robu prodavao uvijek je mislio
odakle je ona dola i kakav je i koliki put prela. Jednog dana sreo
je prijatelja koji se spremao na put u London. Prijatelj ga je
pozvao da poe s njim. Robinson je pristao ali se bojao to rei
svojim roditeljima. Ukrcao se i otplovio u nepoznato. Na putu ih je
zahvatilo nevrjeme. Robinson se jako uplaio pa je otiao u svoju
kabinu. Ujutro kada se bura smirila stigli su u London. Robinson se
tada oprostio od prijatelja. etajui gradom sreo je jednog mornara
koji mu je ponudio da e ga besplatno prevesti nazad k ocu. Nakon
duge plovidbe u daljini su ugledali crnu toku. Ta toka je bila
gusarski brod. Digli su jedra i krenuli punom snagom ali su ih
gusari ipak stigli. Preli su na njihov brod i zauzeli ga. Neke su
mornare ubili, a neke bacili morskim psima. Robinsona su uzeli u
robstvo. Putem je naila jaka bura. Brod je bio pun vode. Mornari su
pumpali, ali to nije nita pomagalo. Brod je potonuo. Robinson se
probudio na pustom otoku. Prvo je pokuao nai skrovite. Na vrhu
jednog breuljka bila je peina. Robinson je odluio da se smjesti u
nju. Htio je znati kada je koji dan pa je napravio kalendar. Pokraj
njegove peine bila su dva stabla. Znao je da je danas nedjelja 26.
svibanj 1654. g. i za svaki je dan na stablu urezao crtu. Jeo je
kukuruz, a pio vodu iz izvora blizu njegove peine. etvrtog dana
elio je promijeniti jelo i poao je otokom u potrazi za hranom.
Primijetio je da tamo ima divljih koza, ali da bi ih mogao uloviti
bio mu je potreban luk i strijela. Sutradan je napravio luk.
Strijele je bilo tee napraviti jer ih je trebalo iljiti, a to je
teko ilo kamenim noem. Od lia je napravio odjeu, sandale, kapu i
vreu. Sutradan je krenuo u lov. Uhvatio je jednu kozu i ponio ju
kui. Ogulio je kou i poeo jesti sirovo meso, ali mu nije bilo
ukusno pa je odluio da meso stavi na vrui pijesak. Sunce je bilo
tako jako da je meso bilo polupeeno. Pala je no i Robinson je
odluio spavati, legao je na slamu i zaspao. Oko ponoi zapoela je
jaka kia. Jedan grom je udario blizu njegove peine i on se jako
uplaio. Kada je izaao van vidio je da drvo pred njegovom peinom
gori. Bio je sretan, kada je vidio vatru to je bilo veliko otkrie,
jer je sada mogao jesti peeno meso i grijati se nou. Morao je
paziti da se vatra ne ugasi. Sutradan je ispleo mreu i krenuo u
ribolov. Uhvatio je tri ribe, ali je dvije pustio jer su bile male.
Zadrao se dugo ne mislei na vatru, a kada se sjetio bilo je kasno
jer se vatra ugasila. Robinson je tuan otiao u krevet. Ujutro se
probudio bolestan. Mislio je da bi mu majka skuhala aj da je sada
kod kue. Iznenada se zemlja poela tresti. Vulkan je proradio i
izbacio uarenu lavu. Robinson se uplaio ali kada je vidio da lava
pali drvee bio je sretan jer je na taj nain ponovno doao do vatre.
Od cigli to ih je suio napravio je pe. Riba to ju je lovio vie mu
nije bila fina peena nego ju je kuhao. Poeo je praviti lonce ali je
imao jedan problem, lonci su proputali vodu. Na dno lonca je stavio
sol tako da voda nije izlazila van. Oko kue je zasadio drvee pa je
imao i dvorite, pokuao je napraviti i stol i stolice. Kada je poeo
buiti rupu u drvetu odjednom su poele letjeti iskre koje su palile
vatru. To je bilo novo otkrie kako da vatru dobije kada on to eli.
Bojao se da nee imati to jesti kada doe zima jer e biti previe
hladno, pa je odluio napraviti podrum u kojem e spremati hranu.
Lopatom koju je napravio od koljke iskopao je duboku rupu i u nju
spremao zimnicu. Nakon nekog vremena odluio je napraviti amac.
Zapalio je jedno drvo i obraivao ga dok nije izgledalo kao amac.
Odluio ga je isprobati, pa sjedne i otisne se dalje od otoka.
Struja je bila jaka i nosila ga sve dalje. Jedva je uspio da se
izvue. U daljini je vidio brod koji prilazi otoku. Bura je bila
jaka i brod je poeo tonuti. Sutradan je otiao do broda i tamo
ugledao psa koji je jedini preivio brodolom. Robinson je psa poveo
sa sobom i dao mu ime Dek. Jednog dana uo je jaku buku sa obale.
Kada je pogledao uplaio se jer su na otok stigli ljudoderi. Vodili
su jednog divljaka. Divljak se otrgnuo i pobjegao im. Za njim su
krenula dva ljudodera. Robinson je pomogao divljaku i spasio ga od
ljudodera. Poto je bio petak Robinson je divljaka nazvao Petko.
Petko je u poetku bio plaljiv. Robinson ga je odveo u peinu i uio
ga engleski. Petko i Robinson su razgovarali o ljudoderima. Ujutro
se u daljini vidio brod koji je topovima dozivao pomo. Petko i
Robinson su sa tog broda uzeli puke, pitolje, barut i top. Divljaci
su opet doli na otok ali su sada Petko i Robinson bili naoruani.
Pucali su jednom iz topa i svi su pobjegli, samo je u jednom amcu
ostao starac koji se nije mogao micati. Petko dotra amcu i pone
grliti starca jer je to bio njegov otac etvrtko. On je krenuo po
pomo na drugi otok. Robinson i Petko su u daljini ugledali brod
koji je prilazio otoku. Sutradan je doao jedan divljak i rekao da
je Petkov otac umro. Petko se raalostio. Brod koji je dolazio bio
je europski. Petko i Robinson su krenuli na put. Kada su stigli u
Englesku Robinson je otiao kui gdje je naao oca. Nakon
pozdravljanja Robinson ga je upitao gdje mu je majka, ali on mu je
odgovorio da je ona umrla. Kada je dola zima Petko je bio zauen jer
nikad prije nije vidio snijeg i stalno je bio uz pe. Robinson i
Petko nastavili su zajedno ivjeti.
Magaree godine pisac: Branko opiVrsta djela: Djeji roman,Vrijeme
radnje: 1942 godine,Mjesto radnje: grad Biha,Tema: pievo
djetinjstvo provedeno u akom internatu u Bihau.Ideja: Na ivot
uvijek treba gledati s vedrije strane.Kratak sadraj: Fabula:Roman
"Magaree godine" ima veoma razgranatu fabulu. Radnja se dogaa u
sadanjosti i prolosti. Radnja poinje 05.11.1942. godine, kada su
partizani oslobodili grad Biha. U krajikoj brigadi bili su pisac i
njegov drug iz akog konvikta, tobdija Baja. Doavi do zgrade akog
doma internata, pisac se poeo prisjeati svog djetinjstva i akih
dana. Roman ima 28 poglavlja a svako poglavlje vie
epizoda.Fabula:1. poglavlje: Piev dolazak u aki dom internat.2.
poglavlje: Upoznavanje sa pievim drugovima iz konvikta: Duletom
Dabiem zvanim De-De-Ha, Bajom Bajazitom, Hamidom Rusom, Krstom
Buvom.3. Dolazak Hajduka u Bihaku kulu.4. Bijeg Hajduka iz kule.5.
Konviktai prave smicalicu Pazitelju Smrdonji: u kutiju s
rahat-lokumom podmeu mu kokoija crijeva.6. Krsto Buva pripovijeda
ta je bilo na Smrdonjinom ljubavnom sastanku.7. Druina se sveti
djeaku Bobi Lutki zato to ih je izdao smrdonji.8. Vesele
dogodovtine iz uionice - Krsto Buva ubacio vrapce, De-De-Ha se
obrukao na asu vjeronauka.9. Dolazak brae Mandia u konvikt.10. Braa
Mandi predlau da druina spali "Crnu knjigu".11. Druina se dogovara
kako e provaliti u uuionicu i spaliti crnu knjigu.12. Baja se
zaljubio.13. Pisac Branko pie ljubavno pismo za Baju.14. Pisac
Branko zaljubljuje se u Zoru Tankovi.15. I Branko Mandi zaljubljuje
se u zoru.16. Braa Mandi prireuju spletku Baji, Bobi Lutki i Zori.
17. Djeaci se ponovo vraaju ideji unitenju crne knjige.18. Jedan od
blizanaca Mandia krade kljueve i simulira da je mjesear pred
uvarom, Jovom kandalom.19. Djeaci spaljuju crnu knjigu i zbog toga
ih itav konvikt slavi kao heroje.20. Perfekt kanjava Duleta Dabia
izbacivanjem iz konvikta.21. De-De-Ha se privremeno smijeta u
magacinu iza konvikta.22. Djevojice poklanjaju posebnu panju
Duletu, koji je postao najpopularniji djeak u konviktu.23.
Konviktai osnivaju list kreketaljka.24. Djeaci u konviktu spremaju
trajk zbog loe hrane.25. trajk u konviktu.26. trajk donosi
rezultate i smijenjen je perfekt, De-De-Ha jer vraen u konvikt.27.
Sloga u konviktu.28. Pisac se prisjea svojih drugova iz konvikta i
nezaboravnih "Magareih godina".Biljeke o piscu:Branko opi roen je
1915 godine u selu Haani ispod planine grme blizu Bosanske Krupe.
Napisao je velik broj djela za djecu i odrasle. Bio je pripovjeda i
romanopisac. Osnovnu kolu zavrio je u Bosanskoj Krupi a uiteljsku
kolu pohaao je u Banjoj Luci, Sarajevu i Karlovcu. Diplomirao je
pedagogiju u Beogradu. Njegova najpoznatija djela su: Prolom,
Doivljaji Nikoletine Bursaa, Ne tuguj bronzana strao, Bata ljezove
boje, Delije na Bihau, Osma ofenziva i druge. Branko opi je izvrio
samoubojstvo u proljee 1984.godine.
20 000 MILJA POD MOREM pisac: Jules VerneKratak sadraj:Godinu
1886. svi pamte po pojavi morskog udovita. Koji god brodovi ili na
istraivanja vratili su se bez rezultata. Neki su mislili da je to
udne nadrirodne snage, a drugi su mislili da je to podmornica sa
beskrajno jakom pokretnom snagom. Tako je jedan brod krenuo u
istraivanje s namjerom da neto ne sazna. Na tom brodu je bio
profesor Aronnax, njegov pratilac Conseil i kanaanin Ned Land.
Profesor Aronnax je rekao svim mornarima da gledaju u more ne bi li
ugledali udovite. Na moru se pojavila velika riba i prevrnula brod.
Aronnax, Conseil i Ned Land su skoili u more. Ugledali su
podmornicu i popeli se na nju. Vrata podmornice im je otvorio
kapetan Nemo. Sutradan je kapetan Nemo vodio Aronnaxa, Conseila i
Ned Landa na ronjenje da upoznaju svijet pod morem. Tu su bile
razne koljke, ribice i razliite morske trave. Aronnax, Conseil i
Ned Land su se udili ljepoti morskog dna. Kapetan Nemo se hvalio
podmornicom koja se zvala Nautilus. Podmornica je bila vrlo lijepa.
Imala je muzej u kojoj su se drali zlato, bisere i drago kamenje.
Kapetn Nemo im je rekao da tko god doe na podmornicu mora na njoj
ostati do kraja ivota. Prolazili su dani i tjedni. Jednog dana
Conseil je gledao kroz prozor pa povika:"Profesore,doite!".
Profesor prie pr ozoru, pogleda i vidi amac.Na palubi je bilo
nekolko leeva jer ih je zatekao brodolom.Plovili su ka otocima
Australije, gdje su stigli nakon tjedan dana.Profesor je zamolio
kapetana Nema da ih pusti da odu na otok.Kapetan Nemo je dozvolio.
Uli su u amac i bili naoruani elektrinim pukama. Otok je bio
prekriven divnom umom. Iz dana u dan su ili na otok. Jednog dana
kada su bili na otoku i grijali se na vatri, poelo je padati
kamenje na njih. Uhvatie puke i pobjegoe u amac.Uto iz ume izaoe
divljaci i ponu ih gaati strijelama. Zaveslaju i odu na podmornicu.
Prolazili su mjeseci plovidbe na podmornici. Jednog dana Aronnax,
Conseil i Ned Land se dogovore za bijeg. No nisu uspjeli jer je
podmornica zaronila u morske dubine, ali nisu odustajali nego su
ekali novu priliku. Podmornica je plovila prema jugu do junog pola.
Dok su plovili nali su se u klopci od ledenih stijena. Podmornica
je radila punom parom i sljedeeg dana su se probili.Podmornica je
jurila velikom brzinom ka sjeveru. Jednog dana Ned ree profesoru:
"Noas bjeimo!" . Dola je no. Profesor, Conseil i Ned ukrcae se u
amac. U tom trenutku podmornica se nala u vrtologu.amac se otkvaio
i naao usred vrtloga. Ujutro kada su se probudili bili su u kolibi.
Pitali su se da li se podmornica izvukla. Svi troje bili su sretni
to su ivili.Mjesto radnje: U dubinama moraVrijeme radnje:19.
stoljeeTema: Pustolovine i plovidba podmornicomOsnovna
misao:Normalan ivot na zemlji je privlaniji od svega blaga i zlata
pod morem.Likovi:Profesor Aronnax, Conseil, kanaanin Ned Land,
kapetan Nemo.O Piscu:Jules Verne je roen u Nantu, Francuskoj 1828
godine i bio je najstarije dijete u porodici Verne. Njegov otac,
Pierre Verne, je bio advokat, i elio je da Jules krene njegovim
stopama. Zbog ovog razloga Jules je otiao da studira na pravnom
fakultetu u Parizu. Godine 1856, na vjenanju prijatelja, upoznao je
Honorine de Viance, udovicu sa dvoje djece. Njih dvoje su se
vjenali 1857 godine. Verne je umro u Amienu u 1905 godini. Danas se
Jules Verne cijeni kao jedan od najtalentovanijih pisaca naune
fikcije.
udo od djetetaPisac: Advan Hozi,Vrsta djela: Pripovjetka,Mjesto
radnje:Vrijeme radnje:Tema: Tvrtko udo od djetea , njegovo
kolovanje i odrastanje.Ideja: ako je neko tvrdoglav i ne eli sluati
druge ne znai da je glup i da ne zna nita.Kratak sadraj:Rodio se
mali djeak koji je ve u prvim minutama svog ivota postao udo od
djeteta, jer se rodio s dva zuba. U 4 mjesecu je poeo da pue, a u 8
mjesecu je prohodao a u 14 mjesecu progovorio. Tata mu je dao ime
Tvrtko Dizdar koje mu je sasvim odgovaralao. Kad je krenuo u kolu
bio je udan ak, svata je znao ali nije htjeo da pie niti da slua ta
uitelj pria, a on kae "neka me upiu u neki stariji razred da se ne
gnjavim onim ta ve znam". U 5 razredu je postao jo vee udo. Bio je
trapav, utljiv i zatvoren, puno je itao. Uitelji su traili svoje a
roditelji svoje a Tvrko je radio po svome. Uskoro je izbio
nesporazum s uiteljem fizikog odgoja , jer Tvrtko nije radio to je
uitelj od njega traio. Jednog dana su u kolu doli predstavnici
plivakog saveza. Traili su od direktora da Tvrtka oslobode od
nastave pet dana kako bi se on pripremio za natjecanje u plivanju.
Mladi nastavnik se zaprepastio, on nije znao da Tvrko trenira
plivanje. Otili su na takmienje i Tvrko je osvojio dvije zlatne i
dvije srebrene medalje. Zatim je iao na takmienje u dudu. Kriom se
bio upisao u dudo klub. Sa takmienja se vratio sa medaljama na
uenje uitelja i roditelja. Slino je bilo i sa uiteljicom muzikog
Berkom. Mislila je da je tupoglav jer ne zna note, govorila je da
je bez sluha i ne moe da pjeva u horu. A onda ga je jedne veeri
vidjela u parku kako svira gitaru i pjeva drutvu na engleskom. Kad
je to saznala uiteljica engleskog bila je vrlo iznenaena. Uitelj
Srmec je dodao da Tvrtko nema pojma o tehnici. Pozvali su ga u
zbornicu da ga pitaju od kud zna da pjeva na engleskom, a on im je
odgovorio da je nauio s ploa. Uitelj Srmec je promijenio svoje
miljenje kad mu je Tvrko pomogao da popravi auto. Eto to je priao
udu od djeteta . Tvrtko je prolazio kroz kolu kao raketa.
Opis likova:Glavni lik - Tvrtko : udo od djetata, u svemu je
napredniji i bolji od drugih, svojeglav, spretan, brzo ui,
inteligetan, povuen, dobar.Biljeke o piscu:Advan Hozi roen je u
Kotor Varoi 1926 godine. ivi u Sarajevu. Objavio je neokliko zbirki
pria: Sumnjivi teleak, udo od djeteta, Drugovi, Azrino magare.
ITD.
udnivate zgode egrta Hlapia pisac.Ivana B. MauraniVrsta djela:
pustolovna pripovijest,
Mjesto radnje: Selo, okolica i jedan veliki grad.Vrijeme radnje:
Prije mnogo godinaKratak sadraj s putovanja:1. dan putovanja:Hlapi
naie na starog mljekara pa mu pomogne raznositi mlijeko po kuama.
Kad su razvezli mlijeko oprosti se hlapi o dmljekara, ode iz grada
i prilegne usred dana odspavati malou dubokoj travi. Nakon duga sna
probudi ga bunda majstorov pas koji je krenuo za njim i njih
dvojica nastavljaju put. Stignu oni do neke sirotinjske kuice iz
koje je dopirao gorak pla. Hlapi ue i nae zaplakanog djeaka njegove
veliine koji se zove Marko, on je plakao zato to je izgubio dvije
guske. Hlapi mu odlui pomoi i on i bunda uskoro naoe guske koje su
se bile sakrile u iblju pored vode i dovedoe ih Marku. To im je
priskrbilo veeru i konaite u Markovoj kui, a ujutro Markova majka
im spremi i neto hrane za put i tako oni nastave.- Hlapi pomae
starom mljekaru raznositi mlijeko.- Hlapi i bunda pomau djeaku
Marku pronai Guske.2. dan putovanja:Nastave oni tak dalje i
susretnu skupinu kamenara, ljudi koji su dugim ekiima tukli kamen
za cestu. Tu jo na Hlapia nasrne areno tele i oni se malo potuku,
hlapi nadbudri tele i pobijedi ga sve u smijehu te rekne : "gdje se
lud s mudrijim bije, tu jednaka borba nije". Otpute se oni dalje,
pod veer zafijue vjetarpone bljeskati i grmjeti. Spusti se kia.
Hlapi i Bunda se sklone pod most. Tu je ve bio ovjek u crnoj
kabanici i s poderanim eirom na glavi. Kias nije prestajala pa su
pod mostom prenoili. - Susret sa kamenarima (Hlapi ima jake izme,
vrste ake i pametnu glavu)- Susret sa crnim ovjekom i spavanje
ispod mosta3. dan putovanja:Kad su se probudili crnog ovjeka vie
nije bilo, a ni Hlapievih lijepih uizmica, koje je bio izuo prije
spavanja. Raaloen on malo razmisli pa odlui traiti lopova i tako
bos krene na put. N a cesti sustignu lijepu djevojicu Gitu, s
brbljivom papigom na ramenu. Ona je pak urila za svojim cirkusom u
kojem je radila kao plesaica i akrobat. Njoj je netko ukrao katulju
sa njenim stvarima. I tako pou zajedno nebili nali neki posao i
zaradili za hranu. Doavi do sela, kod jednog gospodara dobiju posao
teaka, da prevru sijeno. Hlapi radi izvrsno a Gita nikako pa je
gospodar otjera s posla, a ona pobjegne u grmlje. Kad su nakon
posla svi sjeli da veeraju iz grmlja sezau truba i pojave se mala
kola koje Bunda vukao a na njima Gita i njena papiga. Gita priredi
predstavu kao u cirkusu, razveseli te nasmija teake i gospodara, pa
i sam zaslui veeru. - Hlapi je ostao bez svojih izmica- Susret sa
Gitom- Hlapi je pomogao seljanima u sjenokoi, a Gita je izvela
predstavu za umorne sjenokoe4. dan putovanja:Nou u selu izbije
poar. Zapali se staja pa za njom i kua seljaka koga su zvali Ravi
Grga. Svi su seljaci dotrali gasiti . Hlapi se uspeo na krov kue i
uspio ugasiti poar. No pod njim pukne letva i on padne na tavan,
sreom je pao ravno u krinju s branom pa mu nije nita. N tavanu
pronae sve one pokradene stvari i svoje izmice i gtinu bijelu
katulju. Otkrilo se da je Grgin tavanspre,ite ukradene robe,
seljaci prijete da e Grgu prebiti , razbiti mu glavu , baciti ga u
vatru. Rasplakanoj Grginoj majci Hapi obeava da e nai Grgu i
upozoriti ga da neide kui, ona mu zahvali pa zamota srebrenjak u
rubac i zamoli ga da to preda Grgi. Povodom Hlapieve rane na peti
gdje gab je opekao plamen Gita mu pokae i svoju staru ranu u obliku
kria na palcu. - Poar u selu u kui Ravog Grge- Hlapi je pronaao
svoje izme i sve ukradene stvari- Grgina majka daje Hlapiu rubac sa
srebrnim novcem za svojega Grgu- Gita je pokazala Hlapiu brazgotinu
na prstu nalik na kri5. dan putovanja:Nakon nekog vremena oproste
se od seljaka pa krenu dalje. Pokraj nekog krianja namjere se na
cijelo drutvo nekih malih pastira i pastirica. Izmeu jednog
pastiria i Hlapia doe do rjekanja koje sluti da e zavriti tunjavom.
No hlapi to izbjegne pa se nadmetanje zavri bacanjem kamena s
ramena. Potom se svi sprijatelje , peku kukuruz, razgovaraju, Hlapi
s uenjem saznaje o izmama koje grizu i kojima je miko povadio zube.
Dok su tako pekli kukuruze cestom dotropou velikom brzinom kola to
su ih vukli preplaeni konji. Na kolima dva ovjeka prestravljena
lica.Hlapi hrabro skoi na cestu pred konje da bi zaustavio ovu
pogibelj. No prije nego to su stigli do njega kola se prevrnu i ona
dva ovjek apadnu u grabu ba pred Hlapia. Bili su to crni ovjek i
ravi grga. Hlapi i pomae popraviti uzde i kola i potajice daje Grgi
majin zamotuljak i tjera ga da obea da e napustiti crnog ovjeka,
otii u svijet i biti poten. - Susret sa pastirom Mikom, peenje
kukuruza i krumpira na vatri- Crni ovjek i Grga padaju sa kolima
blizu Hlapia- Hlapi Grgi daje rubac sa srebrnim novcem od majke-
Hlapi i Gita spavaju kod Mika6. dan putovanja:S pastirima se vrate
u oblinje selo i mikovim roditeljima obea da e im popraviti sve
opanke , pa klod njih dobiju hranu i prenoite. Ujutro Hlapi ustane
ranije i baci se na posao, kad je zavrio, popravi besplatno opanke
i siromanoj Janji nakon toga on i Gita oprste se od domaina i krenu
dalje. Stignu uskoro u velik grad u kojem je bio sajam. N sajmu
neki razmetljivi i glasni prodava loih koara ometa promet siromahu
koji nemoe prodati ni jednu koaru, Gita uprilii sijelu predstavu
kod njega pa on rasproda sve koare. Gita i Halpi zatim se zaposle
na vrtuljku kako bi dobili prenoite i hranu. Zahvaljujui njihovom
izgledu i ljubaznou , vlasnik vrtuljka zaradio je hrpu novca, ali
njima samo plati veeru. Sad su se morali snai za noite, Hlapi nae
mjesto na otvorenom i napravi im leaj od vrea i krpa. - Hlapi
popravlja opanke Mikovoj brai i prosjakinji Janji- Dolazak u veliki
grad na sajam- Gita prodaje siromahove koare- Pomau vlasniku
vrtuljka- Ostali su spavati na sajmu pod vedrim nebom7. no
putovanja:Tek to su bili zaspali Gita zauje rzanje konja kao poznat
glas. Probudi ona Hlapia krenu prema tom zvuku i nau se u cirkusu,
ba onom u kojem je gita ranije radila a hrzao je njen omiljeni konj
Sokol.Uuljaju se k njemu u staju , u susjednim jaslama prepoznaju
jednog od dvaju konja koji su vukli kola koja su se prevrnula pred
njuima. Zatee i h i preplai ulazak dcojice mranih ljudi - gospodara
cirkusa i crnog ovjeka. Skriveni u slam,i Hlapi i gita prislukuju
njihov razgovor. Tako saznaju da je orobljeni vlasnik vranca
ostavljen svezan uumi, a da crni ovjek namjerava ukrasti kravu eni
koja ima malog sinia. Hlapi istog trena usred noi kree na put kako
bi osujetio krau, Gita takoe poe s njim. Vjerovatno nebi stigli na
vrijeme da nije naiao onaj siromani koariar i povezao ih lijep
komad puta. Hlapi i Gita krenu kroz mranu ikaru, iz ikare se zau
buka, pojavi se crn obris visoka i iroka ovjeka, on kresne ibicu a
Hlapi ugleda majstora Mrkonju. Prvi put u ivotu podigne on Hlapia
na prsa i zagrli ga i pogladi po kosi. Majstor im ispria to mu se
dogodilo , on je bio ovjek kojeg su zlikovci orobili, oteli mu kola
konja i robu. Majstor pozove Hlapia da se vrati kui u kojoj e mu
sad biti dobro a pozove i Gitu koja ionako nema roditelja. Sve
troje dou do kue malog Marka. Hlapi ispria Markovoj majci o
namjerama crnog ovjeka , i ona se obrati opini odakle poalju dva
straara da uvaju kuu. No crni se ovjek ne pojavi, nakon nekoliko
dana pronau u podnoju strme stijene mrtva ovjeka. Bio je to crni
ovjek. - Gita prepoznaje svog konja Sokola- Saznaju za stranu
namjeru crnog ovjeka i odlue pomoi- Putuju po noi do Markove kue,
pomae im siromah sa sajma- Sreu se sa majstorom Mrkonjom i vesele
se susretu- Odlaze do Markove kue da ispriaju namjere crnog ovjeka-
Doznaju da je crni ovjek nastradao8. Zavretak:Hlapi , Gita, Mrkonja
i Bunda doputuju kui, majstorica doivljava veliko iznenaenje i
veselje. Majstor dri obeanje i pria Hlapiu o onoj velikoj nesrei i
alosti koja ga je neko snala, na gradskom sajmu nestala mu je ki
Marica, i nikad je nisu pronali. Po Gitinom oiljku na palcu
majstorica u njoj prepozna svoju Maricu. Nastaje neopisivo veselje
u kui. Dobri Hlapi nezaboravlja ni svoja davna obeanja onoj
sluavki, koju je zamolio da pomae starcu mljekaru, odnosi obeanu
kitu cvijea kao zahvalu. Da nije tako dobari pouzdan nebi dobio
pismo koje ga je ekalo kod sluavke.U njemu je bila mljekarova
oporuka kojom svu imovinu ostavlja Hlapiu. Tako je Hlapi naslijedio
magarca i kola. Kasnije su Gita i Hlapi narasli i odrasli, vjenali
se pa imali etvoro djece i tri egrta, te ivjeli sretno i
zadovoljno.- Hlapi, majstor Mrkonja, Gita i Bunda vratili se sretno
kui- Saznajemo da je Gita Marica (ker od majstora i majstorice)-
Hlapi je naslijedio magarca i kolaOdnos majstora prema
Hlapiu:Majstor je u poetku bio vrlo strog prema Hlapiu, tjerao ga
je da puno radi, bio je vrlo nepoten prema njemu i okrivljavao ga
za stvari koje Hlapi nije uradio. Kasnije se mastor promijenio i
zavolio Hlapia kao svojeg sina.Odnos majstorice prema
Hlapiu:Majstorica je uvijek pomagala Hlapiu i veoma ga je
voljela.Likovi u knjizi koji su postali dobri:Majstor MrkonjaKad su
ga zlikovci zarobili u dubokoj umi dva dana i dvije noi razmiljao
je o svom ivotu i shvatio da je krivo postupao sa Hlapiem.Ravi
GrgaKad mu je Hlapi dao rubac sa srebrnim novcem Grga je shvatio da
mora otii od crnog ovjeka i promijeniti se.Glavni lik:egrt Hlapi -
malen kao lakat a veseo kao ptica, uvijek dobre volje, sve ga
zanima o svemu razmilja, neda se obeshrabriti, radi savjesno vjeto
i dobro, popustljiv prema onome koga voli.Opis likova:Gita -
cirkuska djevojica, ponekad hirovita i razmaena, prtljava i lijena
pri svakom poslu, osjetljiva za pravdu i nepravdu, ima dobro
srce.Majstor Mrkonja - Hlapiev gospodar, postolar, bio je zao i
straan, izmlatio jadnog Hlapia izmicama po leima krivei ga to su
preuske, na kraju nakon to je bio vezan dva dana u umi postaje
dobar prema Hlapiu.Majstorica - dobra i skromna ena tvrdog
majstora, esto je skriveki donosila Hlapiu hranu, branila Hlapia od
majstora.Crni ovjek - glavni negativac, ovjek bez imena, skitnica,
razbojnik i pljaka, bezobziran i spreman na sve.Ravi Grga -
razbojniki ortak koji na svom tavanu dri ukradenu robu, na kraju u
njemu se probudi svijest i dobrota, od zla ovjeka postane dobar,
oslobodi ovjeka kojeg su ranije vezali u umi i jo mu da
srebrenjak.Biljeke o piscu