Kulturni Turizam Prezentacija Vukovar-29062015

godina u slubi odrivog razvoja Hrvatske

in the service of sustainable development of Croatia

Akcijski plan razvoja kulturnog turizma

Dr. Sc. Renata Tomljenovi

Vukovar, 29. 6.2015.



Sadraj:

Polazite - planski okvir Potranja

Analiza stavova dionika Prednosti nedostaci

Planske mjere i aktivnosti



Planski pristup razvoju KT

Strategija razvoja kulturnog

turizma (usvojila Vlada RH

2003). - poetak provedbe 2004.

Strategije razvoja turizma

Republike Hrvatske do 2020. godine

Akcijski plan kulturnog

turizma, 2014.



Strategija razvoja kulturnog turizma,

2003.

Stvorila temelje za sustavan razvoj kulturnog turizma te osmislila mjere za prevladavanje tada najveih problema:

nepovezanost kulturnog i turistikog sektora nedostatak znanja o razvoju i upravljanju

kulturnim turistikim proizvodima neprikladna prezentacija kulturnih resursa nedostatan marketing, posebno lokalan i

regionalan



Nacionalni dan KT (5) u SMPHT 2010-2014 kulturni turizam kljuni

turistiki proizvod SC1 Afirmacija

2004. Osnovan Ured za kulturni turizam i Savjet za kulturni turizam Hrvatske turistike zajednice

SC2

Organizacija za razvoj

Od 2005. preko 5000 sudionika u vie od 80 radionica diljem Hrvatske

Od 2008. Regionalni forumi KT, 1000 sudionika

SC3

Znanje i vjetine

Ured za KT 2500 prijavljenih projekata - 413 potpora (2005 2012.)

SC4

Razvoj proizvoda

Broure, kalendar dogaanja Reklamne kampanje Newsletter 1200 e-adreasa

SC5 Promocija

Strategija razvoja kulturnog turizma,

2003. - rezultati



Strategija razvoja turizma RH do 2020.

Kulturni turizam jedan od 10 glavnih turistikih proizvodnih grupa

Razvoj palete inovativnih proizvoda kulturnog turizma,

intenzivnija i specijalizirana prodaja i promocija

Hrvatska novo, sadrajno i zanimljivo kulturno

odredite

Ulaganja u ivu gradsku kulturnu scenu Vei gradovi uvrteni u

turistike itinerere

Revitalizacija i opremanje pojedinanih objekata batine, vjerskih lokaliteta i mree hodoasnikih putova, uvoenje proizvoda nove generacije

Pristup novim trinim segmentima

Prepoznatost Hrvatske kao destinacije s vie tisuu dvoraca, kurija i utvrda

Hrvatska destinacija bogate kulturno-povijesne

batine

E

LJE

NA

PO

ZIC

IJA



Prioritetne aktivnosti razvoja proizvoda kulturnog

turizma:

Ulaganje u prepoznatljivost niza visoko atraktivnih pojedinanih kulturnih atrakcija

Uspostava suvremenih centara za posjetitelje uz kljune atrakcije

Identifikacija mogunosti razvoja novih dogaanja s potencijalnom meunarodnom prepoznatljivosti i gradnje imida destinacija

Poticanje razvoj kulturnih tematskih cesta i putova

Strategija razvoja turizma RH do 2020.



2. Potranja trini

trendovi



40% meunarodnih putovanja sadri komponentu kulture

osobe vie platene moi i obrazovaniji presudan kulturni kapital, aktivniji u destinaciji, vea potronja

pojava potpuno novog segmenta LOHAS (Lifestyle of health and sustainability) potranja za smislom i svrhom, kontakt s lokalnom zajednicom

pad popularnosti velikih, popularnih (icon) atrakcija porast potranje za lokalnim, autentinim

!!! PONUDA KULTURNOG TURIZMA RASTE BRE OD PORASTA POTRANJE

Globalna kretanja



POTRANJA ZA KT: Tomas Ljeto Kulturni turisti u ljetnim mjesecima

Kulturom motivirani

7% ljetnih odmorinih turista

Kulturom inspirirani

Utjecaj na izbor Hrvatske kao destinacije odmora 35% zbog kulturne batine 35% zbog urbanistikog sklada i ljepote naim

mjesta



Izvor: TOMAS Ljeto 1997, 2002, 2007, 2010.

Sudjelovanje u kulturno turistikim aktivnostima

Kulturom privueni

0

10

20

30

40

50

60

70

znamenitosti muzeji i izlobe koncerti kazalita/priredbe

%

1997

2002

2007

2010

Potronja na kulturu cca. 1 Euro dnevno po osobi (56 mil. Eura za 2010.)



TOMAS Kulturni turizam 2008.

visok udio kulturom motiviranih turista (37%)

visok stupanj zadovoljstva posjetom (90%)

visok stupanj interesa za kulturno-povijesnom batinom

etvrtina kulturnih turista zainteresirana za proizvode kreativnog turizma

Glavni rezultati




32,5

33,2

42,2

58,6

64,1

64,9

0 20 40 60 80

Glazbeno-scenska dogaanja i predstave

Tematske rute i putevi

Festivali

Muzeji i ga lerije

Crkve i samostani

Kulturne i povijesne znamenitosti i atrakcije

%

Mogunost vie odgovora.

Aktivnosti

kulturnih turista



Radionice tradicijskih obrta 17%

Berbe 23%



Interes za aktivnostima kreativnog turizam

Mogunost vie odgovora.

Teajevi gastronomije

25%

Arheoloka iskapanja

21%

Tradicionalni. plesovi 17%

Umjetnike radionice

13%

KREATIVNI

TURIZAM



Istraivanje TUROPERATORA, 2009.*

Prijedlozi turoperatora:

Kreativnije osmiljavanje

doivljaja

Kulturna dogaanja u manjim

mjestima izvan sezone

Domainstva koja doaravaju

ivot u prolosti

Kulinarski doivljaji

Kontakt s lokalnim

stanovnitvom

Autentine individualne ture

Strani turoperatori od 20 do 40% ukljuuju

proizvode kreativnog

turizma/kulture ivota i rada u svoje pakete

paketi za Hrvatsku

relativno skromni ponudom dodatnih

aktivnosti

*u sklopu izrade Strategije razvoja kulturnog turizma Splitsko-dalmatinske upanije



3. Stavovi dionika



Program istraivanja

upanije, opine gradovi Anketa (samopopunjavanje, potom) Povrat: 100 ispunjenih (17% povrat)

Javni sektor

Turistike zajednice upanija, gradova i opina Anketa (on-line)) Povrat: 52 (17%)

Sustav turistikih zajednica

Muzeji, galerije, arhivi, knjinice, konzervatorski odjeli, umjetnike organizacije

Anketa (on-line) Povrat: 73 ispunjenih (23%)

Institucije u kulturi

24. 11. 2014, Institut za turizam 17 sudionika

Fokus-grupa



Rezultati: Javni sektor Prednosti:

suradnja s institucijama u kulturi i turistikim sektorom relativno dobra

kulturni resursi koje posjeduju kljuni u kreiranju njihovog turistikog identiteta

veina razvija ili implementira projekte u funkciji unapreenja turistike ponude kroz razvoj kulturnih resursa i sadraja, uglavnom stihijski (nedostatak planskog pristupa)

Uska grla: suradnja kao najvanija barijera daljnjem razvoju kulturno-turistike ponude

promocija i

ogranienost postojeeg modela upravljanja kulturnim resursima

Prioriteti: programi oivljene povijesti te festivala i dogaanja

pojaana promocija kulturnog turizma

ulaganje u revitalizaciju kulturno-povijesne batine

poticanje poduzetnitva u kulturi, te

kao preduvjet za stvaranje sloenih kulturno-turistikih proizvoda, sustavna inventarizacija kulturnih resursa



Re

zu

ltati

: Tu

risti

ki i ku

ltu

rni sekto

r Turistiki sektor

Kulturni

sektorProjekti u funkciji KT-a 78 65

Zadovoljni integracijom kulture i turizma 71 43

Zadovoljni suradnjom 71 3

suradnje 58 72

promocije 58 72

uinkovitog modela upravljanja 56 43

svijesti o kulturnim vrijednostima 55 73

Programi oivljene povijesti 56 43

Centri za posjetitelje 48 31

Festivali 48 48

Tematske ceste 37 22

Suvremena kulturna produkcija 4 24

Kreativne radionice 8 19

Promocija 63 56

Obnova/restauracija 58 54

Privatno poduzetnitvo 48 49

Inventarizacija KTA 38 38

Partnerstva 33 53

Sura

dnja

Ned

osta

ciPr

iori

tetn

i

proi

zvod

i

Prio

rite

tni

prog

ram

i



Rezultati: Fokus grupa Potreba definiranja prioritetnih ('snanih') kulturnih resursa na

nacionalnoj razini pitanje UNESCO kulturne batine kao glavnog 'markera' i nositelja prepoznatljivosti, posebno na

udaljenim tritima

Pitanje 'srednje' ili 'manje' vidljivih resursa/atrakcija pitanje kriterija za evaluaciju turistike atraktivnosti kulturnih resursa

Naini prezentacije i primjena suvremenih tehnolokih mogunosti

Pitanje stvaranja partnerstva prelazak administrativnih granica kad je rije o temi/proizvodu koji povezuju vie kulturnih resursa u rute/puteve

Spajanje u mreu turistikih proizvoda koji postoje u iroj regiji/koji povezuju vie zemalja



Rezultati: Fokus grupa Potreba edukacije na svim razinama koja bi pridonijela jaanju

suradnje kulturnog i turistikog sektora

Rad na kvaliteti ponude cijele destinacije koja integralno povezuje proizvode te kulturne resurse 'uvezuje' u cjelokupnu

ponudu

Pitanje razvoja proizvoda kroz koritenje kreativne industrije kako ukljuiti 'kreativce' u stvaranje zanimljivih i inovativnih kulturno-turistikih proizvoda

Pitanje nematerijalne batine kako je promovirati i staviti u funkciju (prie ali i potreba konkretne infrastrukture)

Na nekim podrujima turistika infrastruktura ne prati kulturnu ponudu (npr. smjetaj i ugostiteljstvo u Hrvatskoj Zagorju)

Povezivanje u klastere



4. Prednosti nedostaci



Ulau se strateki napori u produljenju sezone i geografsku disperziju potranje na nacionalnoj razini

Uvode se mjere za unapreenje upravljanja destinacijom

Potranja za proizvodima kulturnog turizma u porastu globalno

Pojava novih trinih segmenata (npr. LOHAS) u potrazi za autentinim, smislenim iskustvima

Porast interesa za proizvode koji omoguuju sudjelovanje, interakciju, uenje otvaraju se vrata kreativnom, privatnom poduzetnitvu



Kulturni turizam afirmiran kao instrument stvaranja boljeg

nacionalnog turistikog imida te kao proizvod koji moe geografski i vremenski dispergirati potranju

Veliki broj i raznovrsnost projekata u funkciji razvoja kulturno-turistikih proizvoda na lokalnoj razini

Od izrade Strategije 2003. godine veliki broj obnovljenih objekata kulturne batine, novi suvremeni muzeji, modernizirani postavi

Udio kulturnih turista u Hrvatskoj otprilike na razini europskog prosjeka

Evidentna potranja za proizvodima kulturnog turizma, osobito turizma batine te muzejima/galerijama

Postupna pojava poduzetnikih projekata u kulturi/kulturnom turizmu

PREDNOSTI



Jo uvijek sustiemo trendove, umjesto da ih anticipiramo

Sporo se prilagoavamo promjenama

Kulturni resursi nedovoljno iskoriteni u formiranju turistike ponude destinacije nedostatak svijesti o njihovim turistikim potencijalima

Suradnja dionika (javni sektor, kulturni sektor, turistiki sektor) nedostatak kulture partnerstva

Nedovoljna promocija

Neuinkovit model postojeeg upravljanja kulturnim resursima

Nedostatak konsenzusa o prioritetnim/primarnim kulturno-turistikim atrakcijama

NEDOSTACI



5. Plan



Zakljuno programska podruja

Infrastruktura

Paketi proizvoda

Marketing

Partnerstvo

Edukacija



Ciljevi:

Osigurati kvalitetnu infrastrukturu za prezentaciju i interpretaciju materijalne i nematerijalne kulturne batine

Osigurati fokusirano i koncentrirano ulaganje u najznaajnije KT atrakcije Osigurati infrastukturu za ukljuivanje kulturnih i kreativnih industrija u (turistiko) poslovanje

Mjera 1.1: Stvaranje nacionalne i regionalne listu prioritetnih kulturno-turistikih atrakcija/projekata (materijalnih/nematerijalnih; pokretnih/nepokretnih; realnih/potencijalnih)

Aktivnost 1.1.1: Uspostaviti digitalni Katastar i atlas kulturno-turistikih atrakcija Hrvatske u kojem e se atrakcije identificirati, klasificirati i vrednovati

Aktivnost 1.1.2. Temeljem Katastra identificirati nacionalnu listu prioriteta u razvoju kulturno-turistikih atrakcija Aktivnost 1.1.3. Uspostaviti nacionalnu bazu podataka o tekuim i planiranim projektima relevatnim za razvoj kulturno-turistike ponude (i.e. ureenje tvrave, rekonstrukcije kulturne batine, ureenje spomenikih cjelina i sl.) te identificirati one od nacionalne vanosti

Mjera 1.2. Unapreenje kvaliteta doivljaja i raspona usluga za posjetitelje Aktivnost 1.2.1. Razviti nekoliko prototipova centara za posjetitelje koji sadre izlobeni dio (intepretacija znaaja lokaliteta); prodajni dio (ulaznice, suveniri), ugostiteljski i sanitarni dio.

Aktivnost 1.2.2. Identificirati nekoliko modela upravljanja centrima za posjetitelje kako bi se osigurala njihova odrivost, ukljuujui financiranje i osposobljavanje osoblja. Aktivnost 1.2.3. Uspostaviti Centre za posjetitelje na kljunim nacionalnim turistikim atrakcijama (odabranih temeljem aktivnosti 1.1. i 1.2.)

Mjera 1.3. Uspostaviti infrastrukturu za objedinjavanje ponude kreativnih i kulturnih industrija za turizam

Aktivnost 1.3.1. Osigurati infrastrukturu (npr. konverzijom objekata kulturne batine) za kreativne i kulturne industrije tamo gdje za to postoji kritina masa kreativaca i potranje Aktivnost 1.3.2. Izraditi nekoliko protopitova Centara kulturnih i kreativnih industrija s planom upravljanja

Aktivnost 1.3.3. Uspostaviti dva do tri ogledna Centra kulturnih i kreativnih industrija

Str

ate

gi

ko

po

dru

je

1:

Infr

as

tru

ktu

ra z

a k

ult

urn

i tu

rizam



Cilj: diverzificirati portfelj kulturno-turistikih proizvoda potaknuti vremensku i geografsku disperziju turistike potranje obogatiti turistiki imid Hrvatske i njezinih turistikih regija kulturnom ponudom otvoriti poduzetnike mogunosti privatnom sektoru, posebice malim i srednjim poduzetnicima i

poduzetnicima u kreativnim i kulturnim industrijama.

Mjera 2.1: Tematiziranim kulturnim itinererima naglasiti znaaj disperziranih povijesnih i kulturnih lokaliteta te realizirati njihov turistiki potencijal

Aktivnost 2.1.1. Osmisliti nacionalne tematske itinerere/rute (i.e. Look around)

Aktivnost 2.1.2. Umreavati ih u europske tematske rute u svrhu njihove bolje i bre afirmacije

Mjera 2.2. Stvaranje jedinstvenosti i konkurentske prednosti turistikih regija na temelju kulturno-turistike ponude

Aktivnost 2.2.1. Identificirati kljune kulturno turistike proizvode/teme na razini regija kljune u definiranju njihove kulturne/turistike jedinstvenosti

Aktivnost 2.2.2. Evaluirati identificirane lokalitete i privesti ih visokom stupnju trine spremnosti

Mjera 2.3. Poticati privatno poduzetnitvo u razvijanju proizvoda koji e komplementirati i podravati razvoj kulturnih turistikih proizvoda

Aktivnost 2.3.1. Poticanje umjetnika i umjetnikih obrta u osmiljavanje kreativnih radionica/interaktivnih sadraja Aktivnost 2.3.2. Poticati plasmane proizvoda kreativnih i kulturnih industrija na turistiko trite - direktno potroaima i posrednicima (B2B)

Mjera 2.4. Program oivljavanja kulturno-turistikih atrakcija festivalima i dogaanjima Aktivnost 2.4.1. Identificirati postojea i nova dogaanja meunarodnog/nacionalnog znaaja kljuna u stvaranju nacionalnog/regionalnog turistikog imida i osigurati im stabilne izvore financiranja Aktivnost 2.4.2. Poticanje dogaanja tijekom cijele godine u manjim mjestima u svrhu kreiranja mini-sezona i osiguravanja sadraja za turoperatore/turistike grupe S

tra

teg

iko

po

dru

je

2:

Razv

oj

pro

izv

od

a k

ult

urn

og

tu

rizm

a



Cilj: Jaanje imida Hrvatske kao destinacije kulturnog turizma Podizanje kvalitete komunikacijskih aktivnosti vezanih uz kulturni turizam Osiguranje informacijske podloge za uinkoviti marketing Upoznavanje interne javnosti s mogunostima razvoja kulturnog turizma

Mjera 3.1: Unapreenje komunikacijskih aktivnosti Aktivnost 3.1.1. Jae koritenje ICT-a u promociji kulturnog turizma

Aktivnost 3.1.2. Intenziviranje odnosa s javnou

Aktivnost 3.1.3. Specijalizirano oglaavanje kampanje

Aktivnost 3.1.4. Posebne kampanje za razvoj pojedinih oblika proizvoda kulturnog turizma

Mjera 3.2. Unapreenje istraivanja i interni marketing Aktivnost 3.2.1. Kontinuirana provedba istraivanja (TOMAS kulturni turizam)

Aktivnost 3.2.2. Aktivnosti internog marketinga o kulturnom turizmu

Mjera 3.3. Unapreenje prodaje Aktivnost 3.3.1. Jaanje funkcije DMK u ponudi kulturnog turizma

Aktivnost 3.3.2 Poticaj prodaji kroz B2B portale

Aktivnosti 3.3.3. Umreavanje ponude turistikih agencija

Aktivnost 3.3.4. Studijska putovanja za specijalizirane posrednike

Str

ate

gi

ko

po

dru

je

3:

Ma

rke

tin

g k

ult

urn

og

tu

rizm

a



Cilj: Osigurati koordinirano djelovanje dionika na nacionalnoj razini Stvoriti uvjete za objedinjavanje aktivnosti i bri razvoj kulturno-turistikih proizvoda Ostvariti sinergijske uinke marketinkih aktivnosti temeljem objedinjene kulturno-turistike

ponude

Mjera 4.1: Formirati formalno partnerstvo za kulturni turizam na nacionalnoj razini (ThinkCulTourism Claster)

Aktivnost 4.1.1: Osnovati Nacionalno partnerstvo za razvoj kulturnog turizma

Aktivnost 4.1.2. Osnovati strune/certificirane timove koji e asistirati dionicima u razvoju kulturno-turistikih proizvoda (i.e. centara za posjetitelje, revitalizaciju kulturnog dobra s turistikom namjenom; dizajn suvenira, razvoj i upravljanje tematskim rutama)

Aktivnost 4.1.3. Osigurati stabilne izvore financiranja za rad formalnog partnerstva, strunih timova i sufinanciranje razvoja infrastrukture i proizvoda

Mjera 4.2. Poticati uspostavljanje klastera za razvoj kulturno-turistikih atrakcija na proizvodnoj i geografskoj razini

Aktivnost 4.2.1. Identificirati kljune klastere temeljem prioritetnih nacionalnih/regionalnih kulturno-turistikih projekata Aktivnost 4.2.2. Definirati kompletan i realistian plan i program rada klastera Aktivnost 4.2.3. Osigurati izvore financiranja

Mjera 3. Uspostavljanje partnerstva za marketing kulturno-turistikih atrakcija Aktivnost 4.3.1. Poticanje udruenog marketinga paketa proizvoda (istovjetnih, kompatibilnih, integriranih)

Aktivnost 4.3.2 Poticanje udruenog marketinga lanova klastera za trino spremme proizvode i atrakcije

Str

ate

gi

ko

po

dru

je

4:

Part

ne

rstv

o z

a r

azv

oj

ku

ltu

rno

g t

uri

zm

a



Cilj: podii razinu znanja, vjetina i kompetencija za razvoj kulturnog turizma na svim razinama

obrazovanja

razviti sustav obrazovanja kojim e se sustavno i kontinuirano rijeiti deficit znanja i vjetina u podruju razvoja kulturnih turistikih proizvoda i njihove uinkovite promocije

podii razinu kvalitete turistikih proizvoda ukljuivanjem kreativnih i kulturnih industrija u njegovo osmiljavanje

Mjera 1. Razvoj modularnih kurikuluma za razvoj i interpretaciju kulturne batine

Aktivnost 5.1.1. Identificiranje potreba za znanjima, vjetinama i kompetencijama potrebnih djelatnicima i poduzetnicima u kulturnom turizmu

Aktivnost 5.1.2. Poticanje i pomo obrazovnim institucijama u razvoju kurikuluma Aktivnost 1.3. Inoviranje kurikuluma u skladu s potrebama prakse

Mjera 2. Obrazovanje djelatnika u kulturi za turistiko poduzetnitvo Aktivnost 5.2.1. Obrazovanje za podizanje razine kulture usluge posjetiteljima

Aktivnost 5.2.2. Obrazovanje za uinkovitiji i efektivniji marketing/promociju

Mjera 3. Obrazovanje kulturnih i kreativnih poduzetnika za turizam Aktivnost 5.3.1 Osmisliti kurikulum za arhitekturu i ureenje interijera za turizam i ugostiteljstvo

Aktivnost 5.3.1 Product-design za ugostiteljstvo i hotelijerstvo (

Str

ate

gi

ko

po

dru

je

:

Ed

uka

cij

a z

a k

ult

urn

i tu

riza

m



Zahvaljujem na panji!

[email protected]

Kulturni Turizam Prezentacija Vukovar-29062015

Documents