Kulturna Ponuda Turizmu 2

8/18/2019 Kulturna Ponuda Turizmu 2

1/19

Kulturna ponuda u turizmu

Arhitektura

Arhitektura je umjetnost gradnje, planiranja, oblikovanja i izrade najrazličitijih objekatasa različitim funkcijama: za ivljenje, odmor, rekreaciju, obrazovanje, radne djelatnosti ibrojne druge aktivnosti. Šira definicija obuhvata i druge grane, počev od oblikovanja i

planiranja razvoja okoline, pa do dizajna namještaja i drugih proizvoda.

Najstariji tekst o toj grani ljudske djelatnosti jest De Architectura latinskog autoraVitruvija , koji kae da se arhitektura zasniva na skladu i ravnotei tri načela: Ljepote

(Venustas), Čvrstine (Firmitas) i Korisnosti (Utilitas).


2/19


\

15 p.n.e c. 1487


3/19


Egipatska arhitektura


4/19


Da bi se bolje razumjelo skoro 3500 godina umjetnosti egipatskog naroda potrebno je imati na

umu da je drevni Egipat nastao oko 3100.gpne ujedinjenjem Gornjeg i Donjeg Egipta. IstorijaEgipta moe se podijeliti u 6 razdoblja:

Staro carstvo – 3100-2181.gpne (I-VI dinastija)

Prvi prelazni period – 2181-2133.gpne (VII-X dinastija), vrijeme građanskih ratova i unutrašnjih

nemiraSrednje carstvo – 2133-1780.gpne (XI-II dinastija), srušeno najezdom Hixa

Drugi prelazni period – 1780-1507.gpne (Hixi vladaju Egiptom)

Novo carstvo – 1567-1088.gpne (XVIII-XX dinastija), nastalo oslobađanjem Egipta i njegovimponovnim ujedinjenjem – vrhunac egipatske civilizacije.

Pozno doba – 1088-30.gpne – u istorijskom i umjetničkom smislu predstavlja razdoblje opadanja(izuzev Saitskog perioda 720-525.gpne). 525.gpne Egipat osvajaju Persijanci, 332.gpneAlexandar Makedonski, da bi osvajanjem od strane Rimljana 30.gpne drevni Egipat konačnoprestao da postoji.


5/19


Za razliku od ostalih, egipatsku umjetnost karakteriše stilska trajnost – za tri

milenijuma postojanja ova umjetnost je uspjela da zadri karakteristike svog stilagotovo nepromijenjene.

Na prirodu egipatske umjetnosti a naročito na arhitekturu uticala su 3 najznaččččajnijafaktora:

Građevinski materijali

Klima

Društveno uređenje i religija


6/19


1. Građevinski materijali

Zbog izuzetne ččččvrstoćććće i trajnosti koje karakterišu građevinski kamen kojim jeobilovala Dolina Nila: krečnjak, pješčar, alabaster, granit, porfir i bazalt, ovimaterijali su korišteni za izgradnju objekata sakralne arhitekture, dok su krovovi igrađevine profane arhitekture građeni mahom od palminih stabala loših građevinskih

karakteristika. Čak su i grede na objektima sakralne arhitekture bile tesane odkrečnjaka.


7/19


2. Klima

Jako suva i sunčana egipatska klima zadala je problem egipatskim graditeljima – Kakosmanjiti vrućinu u enterijeru? Takođe, potreba za blještavim dnevnim svjetlom bila jeminimalna što je za posljedicu imalo da su krovovi ravni, a spoljni zidovi masivni ipuni, skoro bez otvora. Budući da je srednji dio egipatskih građevina bio nešto viši

od bočnih, dnevno svjetlo je uvođeno kroz zidne površine centralnog dijela koje sunadvisivale bočne djelove. Ovaj sistem konstrukcije nazvan je bazilikalan i bio jeveoma značajan u antičkom Rimu i ranom srednjem vijeku.


8/19


3. Društveno uređenje i religija

Renak: “Ako bi se htjelo jednom riječ ju izraziti karakter egipatske umjetnosti, moglo bise reći da on odgovara ideji trajanja...” U skladu sa egipatskom religijom i njenomcentralnom doktrinom o zagrobnom ivotu, odavde je slijedilo da su “Egipćani svojekuće smatrali prolaznim mjestima, a svoje grobnice trajnim stanovima” (Diodor,

grčki istoričar).


9/19


Profana arhitektura

Iako u manjoj mjeri sačuvano, manje poznato i popularno od najčešće proučavanihhramova i grobnica, profano graditeljstvo Egipta veoma je značajno. Poziv arhitektebio je izuzetno cijenjen, a svako je mjesto u drevnom Egiptu, a u većim gradovimasvaka četvrt, imalo svog arhitektu. U centru su stanovali bogati, a na periferiji

sirotinja. Domovi većine stanovnika bili su primitivno građeni – kuće pravljene od trske i

oblijepljene blatom, ili pak građene od nepeččččene opeke – ččččerpićććća (većinom kućebogatijih ljudi) sa krovnom konstrukcijom od palminih debala sa krovovima od

nabijene ilovače. Ovaj tip arhitekture ostavio je dubokog traga i na neuporedivotrajniju i impozantniju sakralnu arhitekturu gdje su kameni elementi dekorisani

biljnim motivima


10/19


Sakralna arhitektura

Grobnice

Hramovi

1. Grobnice, razvoj forme:

Mastabe

Stepenaste piramide kvadratne osnove

Pravilne četvorostrane piramide


11/19


Mastaba


12/19


stepenaste piramide kvadratne osnove

Djoserova (Zoserova)Piramida 27v. p.n.e.

Arhitekta Imhotep


13/19


Pravilne četvorostrane piramide


14/19



15/19


Hramovi

Grobnice i hramovi bile su prave, vječne kuće za pokojnike ili za boanstva. Po

organizaciji prostora osnove hramova su bile gotovo istovjetne sa osnovamaegipatskih kućććća. Pred samim hramom obično su bili postavljeni obelisci – tanki iveoma visoki monolitni stubovi po pravilu prekriveni natpisima. Hramovi su bilikultni objekti pristupačni samo sveštenicima i vrhovnom svešteniku – faraonu.Unutrašnjost hramova bila je bogato dekorisana plitkim bojenim reljefima inatpisima.


16/19


Grobnice uklesane u prirodnu stijenu

Abu Simbel1244 p.n.e.


17/19


Dolina kraljeva, Teba


18/19


Hramovi

Grobnice i hramovi bile su prave, vječne ku

će za pokojnike ili za bo

anstva. Poorganizaciji prostora osnove hramova su bile gotovo istovjetne sa

osnovama egipatskih kućććća. Pred samim hramom obično su bili postavljeniobelisci – tanki i veoma visoki monolitni stubovi po pravilu prekriveninatpisima. Hramovi su bili kultni objekti pristupačni samo sveštenicima i

vrhovnom svešteniku – faraonu. Unutrašnjost hramova bila je bogatodekorisana plitkim bojenim reljefima i natpisima.


19/19


Luksor je kompleks hramova smješten na istoc noj obali rijeke Nil u gradu Tebi (danasgrad poznat kao Luxor) gdje je osnovan oko 1400.g. p.n.e. Bio je poznat kao "junasvetište", hram je bio posvećen tebanskoj trijadi bogova Amonu, Muti i Kons asagrađen je za vrijeme Novog kraljevstva.

Kulturna Ponuda Turizmu 2

Documents