Krueger Makroekonomika

MAKROEKONOMIKA(Intermediate Macroeconomics)

Dirk KruegerKatedra za ekonomiju

Sveucilite u Pennsylvaniji

Preveli i prilagodili

Ivo BicanicSveucilite u ZagrebuEkonomski fakultet

iJasena KukavcicGoran NikicVjerana Spajic

Kolovoz 2009.

Sadraj

Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6

1 Uvod 91.1 Svrha makroekonomike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91.2 Pticja perspektiva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10

1.2.1 Realni bruto domaci proizvod, BDP . . . . . . . . . . . . . . 101.2.2 Digresija: Kratak pregled ostatka kolegija . . . . . . . . . . . 151.2.3 Drugi makroekonomski agregati . . . . . . . . . . . . . . . . 17

2 Nacionalni dohodak i proizvodnja 252.1 Bruto domaci proizvod (BDP) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25

2.1.1 Racunanje BDP-a proizvodnom metodom . . . . . . . . . . . 262.1.2 Racunanje BDP-a rashodovnom metodom . . . . . . . . . . 282.1.3 Racunanje BDP-a dohodovnom metodom . . . . . . . . . . . 31

2.2 Indeksi cijena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 392.3 Od nominalnog do realnog BDP-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 402.4 Mjerenje inflacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 412.5 Mjerenje nezaposlenosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 422.6 Mjerenje transakcija s ostatkom svijeta . . . . . . . . . . . . . . . . . 432.7 Dodatak A: Jo o stopama rasta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 472.8 Dodatak B: ponderirani lancani indeksi . . . . . . . . . . . . . . . . 50

3 Ekonomski rast 553.1 Matematicke osnove . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55

3.1.1 Diskretno i kontinuirano vrijeme . . . . . . . . . . . . . . . . 553.1.2 Derivacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 553.1.3 Neka korisna svojstva logaritma . . . . . . . . . . . . . . . . 563.1.4 Stope rasta (jo jednom) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 573.1.5 Stope rasta funkcija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 573.1.6 Jednostavne diferencijalne jednadbe i konstantne stope rasta 58

3.2 Rast i razvoj: cinjenice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 603.3 Solowljev model . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65

3.3.1 Model . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 653.3.2 Razrada osnovnog modela i njegove pretpostavke . . . . . . 653.3.3 Analiza modela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68

3

SADRAJ

3.3.4 Uvodenje rasta u model . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 723.3.5 Analiza proirenog modela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 763.3.6 Procjena Solowljeva modela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83

3.4 Rasprava o konvergenciji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 863.5 Knjigovodstvo rasta i usporavanje proizvodnosti . . . . . . . . . . . 923.6 Ideje kao motori rasta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95

3.6.1 Tehnologija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 963.6.2 Ideje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 973.6.3 Podaci o idejama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 99

3.7 Infrastruktura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1003.8 Trokovi investiranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101

3.8.1 Koristi investiranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1033.9 Endogeni modeli rasta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1043.10 Neutralnost novca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1073.11 Saetak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 108

4 Poslovni ciklus 1094.1 Potencijalni BDP i agregatna potranja . . . . . . . . . . . . . . . . . 1094.2 IS-LM okvir analize . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 114

4.2.1 Ravnotea dohotka i potronje: Keynesov kri i multiplikator1144.2.2 Investicije, kamatnjak i IS-krivulja . . . . . . . . . . . . . . . 1244.2.3 Potranja za novcem i LM-krivulja . . . . . . . . . . . . . . . 1284.2.4 Spajanje IS-krivulje i LM-krivulje: kratkorocna ravnotea . . 1344.2.5 Monetarna i fiskalna politika u IS-LM okviru . . . . . . . . . 136

4.3 Krivulja agregatne potranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1394.4 Nezaposlenost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 141

4.4.1 Pojmovi i cinjenice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1414.4.2 Malo teorije i prirodna stopa nezaposlenosti . . . . . . . . . 1454.4.3 Nezaposlenost tokom poslovnog ciklusa . . . . . . . . . . . 148

4.5 Proces prilagodivanja cijena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1514.5.1 Agregatna potranja, potencijalni BDP i cijene . . . . . . . . 1574.5.2 Monetarna politika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1584.5.3 Fiskalna politika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 159

4.6 Stabilizacijska politika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1604.6.1 okovi agregatne potranje i njihova stabilizacija . . . . . . 1614.6.2 okovi cijena i njihova stabilizacija . . . . . . . . . . . . . . . 164

4.7 Teorija realnih poslovnih ciklusa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166

5 Mikroekonomske osnove makroekonomije 1695.1 Potranja potronih dobara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 169

5.1.1 Podaci o potronji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1705.1.2 Keynesijanska funkcija agregatne potronje i podaci . . . . . 1735.1.3 Model potronje ivotnog ciklusa/permanetnog dohotka . . 1755.1.4 Proirenja osnovnog modela . . . . . . . . . . . . . . . . . . 187

5.2 Investicijska potranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 189

4

SADRAJ

5.2.1 Cinjenice o investicijama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1895.2.2 Teorija investicija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 194

6 Medunarodna razmjena, tecajevi i medunarodna financijska trita 2016.1 Uvjeti razmjene, nominalni i realni tecaj . . . . . . . . . . . . . . . . 2016.2 Utjecaj realnog tecaja na platnu bilancu . . . . . . . . . . . . . . . . 2056.3 Odrednice realnog tecaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 206

6.3.1 Paritet kupovne moci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2066.3.2 Realni tecaj i kamatnjaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 209

6.4 Medunarodni financijski sustav . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2106.4.1 Odlucivanje o portfelju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2116.4.2 IS-LM model malog otvorenog gospodarstva . . . . . . . . . 212

5

SADRAJ

UVOD

Za vrijeme jedne radionice o realnom poslovnom ciklusu bez nekog "velikog"plana nas cetvero sazreli smo do ideje da bi moglo biti nama zabavno, a studen-tima korisno da pokuamo napraviti jedan aktualan udbenik iz Makroekono-mike. Naknadnom pamecu mislimo da nas je est razloga potaknulo na to:

1. Mislili smo da je potreban jedan udbenik koji ce u sreditu panje imatiaktualna gospodarska zbivanja i imati cilj pomoci studentima da razumijusvijet oko sebe, a u ovom trenutku to znaci makroekonomiku razvijati okociklusa i recesija.

2. Cinilo nam se da je vrijeme da studentima postane dostupan jedan noviudbenik jer sada imaju prijevod 2. izdanja Blancharda napisanog 2005. i15. izdanje, dodue dopunjenog Babicevog udbenika iz 80-ih.

3. Htjeli smo pomoci studentima i ponuditi im jedan besplatni udbenik kojegsami mogu skinuti s interneta i tako napraviti dobro djelo (koje sigurnoizdavaci nece primiti sa odobravanjem).

4. Imali smo odlican predloak i doputenje Dirka Kruegera da njegov udbe-nik u nastajanju dopunimo kako smatramo prikladnim i najboljim za hrvat-ske studente tako da smo mogli posao obaviti brzo.

5. Nismo ovisili o nikome nego o nama samima jer smo od Dirka doputenjeza prijevod i prilagodavanja dobili besplatno (kasnije je fakultet pomogaojer je omogucio lekturu to je bitno doprinijelo kvaliteti i dalo nam jo viesamopouzdanja da preporucimo udbenik drugima).

6. elja nam je bila i da pripremajuci udbenik neto i sami naucimo, kako uvezi tehnike (naucili smo LATEX) tako i analize (recimo izracunali smo dugo-rocni trend, razradili Okunov zakon i jo dosta toga).

Jedan od nas imao je dodatni razlog. To je miljenje da u svrhu kvalitete preda-vanja treba svake 3-4 godine mijenjati to u pravilu znaci uzeti novi udbenik.U protivnom se predaje iz starih biljeaka i prica stare viceve. Nakon nekolikogodina koritenja odlicnog udbenika Manfreda Grtnera ("Macroeconomics")dola je prilika da ga se zamijeni jednako dobrim udbenikom Dirka Kruegera.

To su bili nai motivi za posao. Zato ovaj udbenik moemo preporuciti zakoritenje drugima? Za to moemo ponuditi nekoliko razloga. to je drugacije uovom udbeniku? Zato koristiti ovaj udbenik a ne druge?

Devet je razloga za njegovo koritenje:

6

SADRAJ

1. Udbenik se temelji na ciklicnom videnju gospodarskog procesa, oko-vima, krizama, recesijama i poletima imikroosnovamamakroekonomike.

2. Izabrani pristup je upravo sada u vrijeme recesije osobito prikladan i omo-gucuje studentima razmijevanje sadanjeg stanja hrvatskog i svjetskog gos-podarstva.

3. To je jedini makroeknomski udbenik prilagoden hrvatskim uvjetima jer jemoguce izlaganje gradiva pratiti na primjeru hrvatskog gospodarstva.

4. Koritenje hrvatskih primjera vrlo jasno studentima pokazuje relevatnostmakroekonomike i vanost gradiva to djeluje poticajno.

5. Svi podaci izvornika i podaci za Hrvatsku su najnoviji dostupni u vrijemepripreme (koriteni su podaci do prvog tromjesecja 2009.).

6. Koritenje ovog udbenika kojeg studenti mogu besplatno downloadiratiu vrijeme recesije doprinosi smanjenju trokova studiranja.

7. To je udbenik koji se u potpunosti dri postojecih nastavnih programa temoe sluiti kao zamjena za postojece udbenike.

8. Njegovim koritenjem imat cete zadovoljstvo nastavnika koji studentimabesplatno daje udbenik sa najnovijim podacima fokusiran na aktualne pro-bleme.

9. Noviji je od drugih koji se nude na tritu jer je predloak napisan 2007. adopune i prilagodbe 2009.

Zato ga ne koristiti?U ovom obliku udbenik ima dvije lako prepoznatljive mane.

Prvo, uobicajno je da udbenici nakon izlaganja gradiva imaju dodatak (sa-etak, kljucne rijeci, zadatke za vjebu i ponavljanje). Ovaj udbenik tonema. No dvije stvari treba primijetiti. Prvo, izlaganje je takvo da je jasnokoja su proirenja i ponavljanje primjereni vjebama. Drugo, ovaj udbeniksamo na novi nacin slijedi standardno gradivo te se uz malo napora velikidio vjebi iz drugih udbenika moe ovdje primijeniti.

Drugo, s obzirom da je besplatan i prilagoden printerima kakvi su na raspo-laganju studenata on nije u bojama i sa dopadljivom i privlacnom ambala-om. Taj nedostatak se pokua nadoknaditi boljom kvalitetom i sadrajem.

Udbenik je hrvatskim uvjetima prilagoden izvornik kojeg je napisao DirkKruger (mentor Nobelovac Ed Prescott iz Minnesote. Krueger sada predaje naSveucilitu Pennsylvanije i Sveucilitu u Frankfurtu te je urednik American Eco-nomic Reviewa i clan NBER-a i CEPR-a). Dirk Krueger nam je besplatno daoprava objavljivanja i dozvolu da udbenik prilagodimo hrvatskim uvjetima kako

7

SADRAJ

mislimo da je najbolje. Udbenik su preveli i hrvatskim uvjetima prilagodili (abe-cednim redom): Ivo Bicanic, redovni profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu,Jasena Kukavcic, apsolventica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Goran Nikic,asistent na Prirodoslovno-matermatickom fakultetu u Zagrebu (fizika) i VjeranaSpajic, pripravnica uHrvatskoj narodnoj banci i suradnica na ZEM-u1. Interven-cije u izvornome tekstu autora Dirka Kruegera, osim okvira vezanih za Hrvatsku,su vidljive u tekstu tako da su oznacene sivom bojom.

Zahvaljujemo na pomoci Ekonomskog fakulteta, kao i samoj lektorici, profe-sorici Alki Zdjelar-Paunovic2.

Citatelje molimo da nam budu najstroi kriticari. Sve primjedbe i sugestije sudobrodole te ih moete uputiti na Gjivu Zavrkog ([email protected]).Nadamo se da ce vam koritenje ovog udbenika biti jednako zanimljivo i korisnokoliko je nama bilo i njegovo pripremanje3.

Goran Nikic, [email protected] Kukavcic, [email protected] Bicanic, [email protected] Spajic, [email protected]

1Za sve stavove iznesene u ovoj knjizi, odgovorni su gore navedeni autori i stavovi nisu nunoistovjetni sa institucijama u kojima su zaposleni autori.

2Prijevod autora Dirka Kruegera je lektoriran, dok su okviri nastali naknadno.3Zahvaljujemo prof.dr.sc. Darku Tipuricu na potpori za projekt, te Vedranu oicu, Josipu

Fundi i Sai Cerovcu na korisnim komentarima i pomoci pri prikupljanju podataka. Sve even-tualne greke ostaju naa odgovornost.

8

Poglavlje 1

Uvod

1.1 Svrha makroekonomike

U hrvatskom se cesto rabi pojammakroekonomija u onom znacenju u kojemucemo se mi koristiti pojmom makroekonomika; ovdje odabrani pristup dopu-ta vecu preciznost jer se onda pojmom "ekonomika" (kao u makroekonomikaili mikroekonomika, engleski "economics") upucuje da se radi o naucnoj disci-plini, a pojmom "ekonomija" (kao makroekonomija ili mikroekonomija, engleski"economy") upucuje da se odnosi na stvarne ekonomske uvjete odnosno gospo-darstvo.

Makroekonomika eli razumjeti i objasniti mijenjanje glavnih ekonomskih ve-licina tokom vremena. Nas zanima zato ukupna proizvodnja (realni bruto do-maci proizvod, BDP) raste tokom vremena i zato vrijednost BDP-a pokazujeznatne oscilacije oko svoga dugorocnog trenda (koji se nekad naziva i sekularni).elimo razumjeti uzroke nezaposlenosti i inflacije, kako se ponaaju kamatnjaci ito uzrokuje trgovinski deficit.

Za razliku od mikroekonomike, u kojoj je predmet zanimanja pojedinacnatvrtka odnosno kucanstvo, u makroekonomici proucavamo ponaanje cijelogagospodarstva. Naa razmiljanja o tome ce se, medutim, temeljiti na rezultatimamikroekonomske teorije (i zato je ona preduvjet za ovaj kolegij).

Zato nam treba biti vano da razumijemo makroekomiku? Mislim da moguponuditi tri valjana razloga:

1. Makroekonomska zbivanja utjecu na svakodnevni ivot ljudi. Na primjer,rast kamatnjaka poskupljuje zajmove za automobile, povecava ratu kojomotplacujete stambeni kredit i (najcece) ima negativne posljedice na cijenedionica. Taj popis utjecaja ide dalje, i dalje....

2. Dobro razumijevanje makroekonomike je neophodno nosiocima ekonom-ske politike. Politicari mogu mijenjati fiskalnu politiku (odnosno kolikodrava troi i koliko poreza od vas naplati), a centralni bankari Ben Ber-nanke i Federal Reserve Board u slucaju Sjedinjenih Drava, Jean-Claude

9

1.2. PTICJA PERSPEKTIVA

Trichet u slucaju Europske centralne banke, ECB-a sa sjeditem u Frank-furtu, odnosno u slucaju Hrvatske eljko Rohatinski i Hrvatska narodnabanka, HNB mogu mijenjati monetarnu politiku. Kao to cete poslije vi-djeti, fiskalna i monetarna politika mogu imati dobre i loe utjecaje i poslje-dice za gospodarstvo. Kljucno je, medutim, da nositelji ekonomske politikerazumiju makroekonomske podatke i poznaju makroekonomsku teoriju jerjedino tako mogu donositi kompetentne odluke o tome kada i u kojoj mjerimijenjati monetarnu i fiskalnu politiku.

3. Dobro razumijevanje makroekonomike je potrebno i za nas kao savjesnegradane. Njezino poznavanje pomae da razumijemo stvari i utemeljimosvoj kriticki odnos prema onome to o gospodarstvu kau politicari i cen-tralni bankari, odnosno o onome to nam tisak kae i o gospodarstvu i otome to bi trebalo uraditi da se stanje popravi.

No u tom razumijevanju makroekonomike treba zapoceti od podataka, jerjedino ako njih znamo i razumijemo moemo saznati o cemu pricamo ili, kao tokae Sherlock Holmes:

Podaci! Podaci! Podaci! Ne mogu praviti opeke ako nemam gline.

1.2 Makroekonomski podaci Sjedinjenih AmerickihDrava i Hrvatske: Pticja perspektiva

1.2.1 Realni bruto domaci proizvod, BDP

Kad ekonomisti kau da je gospodarstvo SAD-a prole godine raslo 1.1%, ondanajcece misle na sljedece: realni bruto domaci proizvod, BDP, bio je 1.1% veci,recimo, 2008. nego 2007., dok u slucaju Hrvatske realni BDP 2008. je u odnosu naprethodnu godinu bio za 2.4% veci.

Definicija 1: Nominalni bruto domaci proizvod, BDP, jest ukupna vrijednost robei usluga proizvedenih u gospodarstvu tokom odredenog razdoblja.

Podsjecam vas da, kad govorimo o BDP-u, moramo odrediti na cije se gos-podarstvo odnosi (na primjer, na gospodarstvo Sjedinjenih Drava ili Hrvatskeili eurozone ili Splitsko-dalmatinske upanije; BDP se, dakle, moe odnositi nazemlju, grupu zemalja ili dio zemlje) i o kojemu se razdoblju radi (na primjer,jedne godine, recimo 2000. ili 2008., ili na tromjesecje jedne godine). NominalniBDP se iskazuje u dolarima, odnosno u slucaju eurozone u eurima a Hrvatskeu kunama. Prolaskom vremena cijene rastu (pitajte svoje roditelje kolika je bilakolarina prije 30 godina) pa je tako nominalni BDP sve veci cak i kad je kolicinaproizvedene robe i usluga jednaka. No, elimo li mjeriti gospodarsku aktivnostneke zemlje, zapravo nas zanima neto drugo, zanima nas koliko je robe i usluga

10


proizvedeno u tom gospodarstvu u nekom razdoblju. To mjeri realni BDP.

realni BDP =nominalni BDPrazina cijena

U sljedecem cemo poglavlju objasniti kako racunamo "razinu cijena". Ovdje trebaobjasniti kako se racuna stopa rasta neke velicine. Neka je Yt realni BDP u vre-menu t (dakle, Y2008 je realni BDP 2008. godine). Onda se stopa rasta realnogBDP-a od razdoblja t 1 do razdoblja t racuna prema formuli:

gY (t 1, t) = Yt Yt1Yt1

.

Uzmimo, na primjer, realni BDP godine 2008. bio je $11,652 milijardi, a 2007. jebio $11,523.9 milijarde, onda je stopa rasta realnog BDP-a izmedu 2008. i 2007.jednaka

gy(2008, 2007) =11, 652.0 11, 523.9

11, 523.9= 0.011 = 1.1%.

To je broj na koji ljudi misle kada kau da je gospodarstvo raslo 2008. po stopi od1.1%, odnosno u slucaju Hrvatske 2.4%.

15.0

15.2

15.4

15.6

15.8

16.0

16.2

16.4

1968 1972 1976 1980 1984 1988 1992 1996 2000 2004 2008

BDPTrend

Realni BDP i trend BDP-a u SAD-u (1967.-2008.)

Godina

Loga

rita

m BD

P-a

Slika 1.1: Promjene realnog BDP-a Sjedinjenih Drava 1967. do 2008.

11


Na slici 1.1 prikazana je promjena realnog BDP-a. Puna crta prikazuje kreta-nje realnog BDP-a gospodarstva Sjedinjenih Drava od 1967. do prvog kvartala2009.1 Dvije glavne osobine kretanja realnog BDP-a koje se vide na slici 1.1 jesu:

1. Realni BDP u promatranom razdoblju raste. Da se tokom razdoblja BDPpovecavao konstantnom stopom, onda bi ona bila 2.75%. Taj je rast prikazantockastom crtom i ona se naziva trendom jer pokazuje prosjecnu stopu rastakoja pokazuje kako se u prosjeku BDP mijenjao tokom razdoblja.

2. Stvarne vrijednosti realnog BDP-a pokazuju odstupanja od trenda dugoroc-nog rasta koja su povremeno velika. Ta odstupanja stvarnih vrijednosti okotrenda nazivaju se poslovni ciklusi.

OKVIR 1.1: Bruto domaci proizvod u Hrvatskoj

10.1

10.2

10.3

10.4

10.5

10.6

10.7

10.8

1996 1998 2000 2002 2004 2006 2008

BDPTrend

Realni BDP i trend BDP-a u Hrvatskoj (1995.-2008.)

Loga

rita

m BD

P-a

Godina

Slika 1.1a: Promjene realnog BDP-a Hrvatske od 1995. do 2008.

1Za crtanje slike 1.1 koriteni su tromjesecni (kvartalni) podaci koji daju vrijednost realnogBDP-a za svako tromjesecje. Prva vrijednost pokazuje BDP za prva tri mjeseca 1967., zadnji po-datak odnosi se na tromjesecno razdoblje od sijecnja do oujka 2009. Tromjesecne vrijednosti suonda pretvorene u godinje (pojednostavnjeno receno, zbrojene su vrijednosti BDP-a za cetiri tro-mjesecja). Ako vas zanimaju stvarne vrijednosti, posjetite web stranicu americkog Ureda za eko-nomske analize (BEA) . Na slici su, zapravo,na y-osi vrijednosti prirodnog logaritma realnog BDP-a. To je nacinjeno iz sljedecih razloga. AkoBDP raste po nepromijenjenoj stopi g, onda je logaritam BDP-a ravna crta nagiba g. Koritenjemlogaritama za BDP dugorocni trend postane ravna crta (a ne eksponencijalna funkcija to bi bilada su se uzele stvarne vrijednosti). Ekonomisti cesto rabe takvo preracunavanje.

12


Za Hrvatsku postoje pouzdani podaci o BDP-u od 1995. (s Olujom u ljeto 1995.je prestao Domovinski rat, statisticki se podrucje obuhvata nije mijenjalo, aodonda postoji statisticki niz koji na isti nacin mjeri BDP u skladu sa meduna-rodnim konvencijama2) to je vrlo kratko razdoblje. No ipak je moguce pre-poznati:

1. Realni BDP se tokom razdoblja povecavao. Dugorocna stopa rasta bila je4.2% i da se povecavao po toj stopi onda bi slijedio isprekidanu crtu. Toje dugorocni trend. Ovdje je odabran eksponencijalni trend no mogucisu i sloeniji racuni koji daju bolje rezultate.

2. Stvarni realni BDP pokazuje odstupanja od trenda dugorocnog rasta.Ova se odstupanja nazivaju "poslovni ciklus".

Usporedujuci podatke zaHrvatsku i Sjedinjene Drave vidi se, unatoc tome tosu velicine drugacije, da su osnovna obiljeja rasta realnog BDP-a ista. Da smouzeli podatke za neka druga gospodarstva (primjerice gospodarstvo Njemackeili Urugvaja) vidjelo bi se slicno.

Slika 1.2 jasnije prikazuje odstupanja od trenda. Ovdje je tockasta crta vodo-ravna i odgovara vrijednosti trenda. Puna crta oznacuje vrijednost odstupanjaod trenda. Kad puna crta ima vrijednost -0.061 kao to je bilo 1983., to znaci da jestvarna stopa rasta realnog BDP-a te godine bila 6.1% nia od vrijednosti trenda.

-8

-6

-4

-2

0

2

4

6

1968 1972 1976 1980 1984 1988 1992 1996 2000 2004 2008

Poleti i recesije u SAD-u (1967.-2008.)

Ods

tupa

nje

BDP-

a o

d tre

nda

(%

)

Godina

Recesija1970-71. Recesija

1974-75.

Slijed recesija 1980-82.

Recesija1990-91.

Recesija2001-02.

Velika recesija (2008.-)

Slika 1.2: Poleti i recesije u Sjedinjenim Dravama 1967. do prvog kvartala 2009.

2Od 1997. ovaj izracun provodi Dravni zavod za statistiku, a ranije procjene zahvaljujemoekonomistima Lovrincevicu i Mikulicu.

13


OKVIR 1.2: Poleti i recesije u Hrvatskoj

-4

-2

0

2

4

6

8

10

12

1996 1998 2000 2002 2004 2006 2008

Poleti i recesije u Hrvatskoj (1995.-2008.)

Ods

tupa

nje

BDP-

a o

d tre

nda

(%

)

Godina

Slika 1.2a: Poleti i recesije u Hrvatskoj 1995.-2008.

Odstupanja od trenda jasnije pokazuju poslovni ciklus. Za Hrvatsku ta su od-stupanja dana na slici 1.2a. Da je hrvatski BDP bio jednak eksponencijalnomtrendu (na slici 1.1a.) onda bi slijedio isprekidanu liniju i odstupanja ne bi bilo.No stvarni BDP je odstupao od trenda. Vidljiv je polet (koji zavrava u tre-cem tromjesecju 1997.), kriza (koja ima vrhunac u drugom tromjesecju 2001.),ponovni polet (koji traje do drugog tromjesecja 2007.) i kriza.Skrecemo vam panju da se obadvije krize u Hrvatskoj poklapaju sa krizamau svijetu to jasno pokazuje da je hrvatsko gospodarstvo dio svjetskog. Taj seutjecaj prelijeva putem medunarodne trgovine (uvoz i izvoz) i medunarodnihfinancija (strani krediti i strana ulaganja). To medutim ne znaci da kriza nije ipod utjecajem lokalnih (hrvatskih) ekonomskih i politicko ekonomskih prilika.Na primjer prvi polet je vjerojatno pod jakim utjecajem i poslijeratne obnove,a ne samo svjetskih ekonomskih prilika.

Razdoblja u kojima se BDP smanjuje nazivaju se recesijom, a ako su ta smanje-nja osobito velika, nazivaju se depresijom3. U razdoblju od 1967. do prvog kvar-

3Gospodarstvo Sjedinjenih Drava zajedno s drugim gospodarstvima proivjelo je svjetskukrizu od 1929. do 1932. U Hrvatskoj, odnosno Jugoslaviji, jer je u to doba Hrvatska bila dioJugoslavije, svjetska je kriza zapocela kasnije (trebalo je vremena da se "prelije" iz razvijenih gos-podarstva) i trajala je due, odnosno od 1930. do 1933. Smanjenje koje je zapocelo 2008. nazivase Velikom recesijom. to ce biti sa Velikom recesijom ne zna se u vrijeme pisanja (ljeto 2009.).Sjedinjene Drave su u recesiji od ljeta 2008. a Hrvatska od kraja 2008. a o njenom trajanju se u

14


tala 2009. gospodarstvo Sjedinjenih Drava proivjelo je 6 recesija4. Na kraju,upozoravam vas da navedeni podaci pokazuju kako unatoc cinjenici da se rece-sije ponavljaju, njihovo trajanje i pocetak vrlo je teko predvidjeti.

1.2.2 Digresija: Kratak pregled ostatka kolegija

Ovo je dobar trenutak za pregled gradiva koje ce se obraditi tokom kolegija. Trecei cetvrto poglavlje bave se upravo obiljejima koja se vide iz slike 1.1.

U trecem poglavlju objanjavamo zato, opcenito uzevi, gospodarstvo rastekroz vrijeme. Rad ovog podrucja istraivanja objedinjen je pod nazivom Teorijarasta, i u tim okvirima prikazujemo neoklasicni model rasta. Da vam potaknemzanimanje za tu temu, evo razloga zato gospodarstva rastu:

1. rastu jer raste stanovnitvo, vece stanovnitvo znaci da je na raspolaganjuveca radna snaga i veci broj ljudi moe biti zaposlen i proizvoditi robu iusluge,

2. raste jer se s vremenom akumuliralo vie kapitala, tokom vremena gospo-darstvo je steklo vie strojeva i druge opreme kojima se koristi u proizvod-nji,

3. raste jer se ostvaruje tehnoloki napredak (na primjer, dostupni su sve brii bri cipovi) koji povecava proizvodnost kapitala i rada koritenog u pro-izvodnom procesu.

U cetvrtom poglavlju objanjavamo zato nastaju poslovni ciklusi, odnosnozato gospodarstvo fluktuira oko dugorocne stope rasta i trenda. Za razliku odteorije rasta u pogledu koje medu ekonomistima prilicna visoka sloga, u pogledu

vrijeme pisanja ne moe nita reci.4Prema jednoj definiciji recesija je "smanjenje realnog BDP-a u dva uzastopna kvartalna raz-

doblja". Ako elite vie informacija o poletima i recesijama, posjetite web stranicu National Bu-reau of Economic Research (NBER) na . Primijetite da suprema slubenoj definiciji recesije Sjedinjene Drave na kraju 2008. i pocetkom 2009. u recesiji jerje stopa rasta realnog BDP-a negativna vec vie kvartala. Definicija recesije kao dva uzastopnakvartala negativnih stopa rasta realnog BDP-a prihvacena je za sva gospodarstva. Treba zapa-ziti da ovdje govorimo o stopama rasta BDP-a u jednom kvartalu u odnosu prema prethodnomkvartalu iste godine. Kako bi taj racun bio u potpunosti korektan, potrebno je prilagoditi podatkeza sezonske elemente, tj. "desezonirati" ih. Unutar jedne godine uobicajeno postoje fluktuacijeBDP-a medu kvartalima koje se pravilno ponavljaju tokom godina. to se Hrvatske tice, stvarisu malo sloenije jer se slubeno ne provodi ta sezonska prilagodba kvartalnog BDP-a. Zato jeova definicija recesija neprimjenjiva, a u Hrvatskoj se uobicajeno govori o medugodinjoj stopirasta jer u njezinu izracunu nije prisutan problem sezonske komponente. Pod pojmom medugo-dinja stopa rasta se podrazumijeva odnos BDP-a u prvom kvartalu 2009. prema prvom kvartalu2008. U slubenim statistikama te podatke cete moci naci i pod engleskom skracenicom y/y (yearon year). Moguce je ipak provesti desezoniranje serije hrvatskog BDP-a nekom od standardnihmetoda poput ARIMA-X-12. Vecina hrvatskih vremenskih serija u ovom udbeniku sezonski jeprilagodena primjenom te metode, koju je za svoje potrebe razvio americki Ured za popis sta-novnitva. ARIMA-X-12 ugradena je u softverski program Demetra, koji je besplatan i moete gapronaci na internetu.

15


poslovnog ciklusa postoje medu njima znatne razlike i nesloga. Ne slau se okotoga zato postoje poslovni ciklusi i ne slau se oko toga to bi vlada trebala naci-niti u vezi s njima. Opet kao poticaj vaemu zanimanju navodim osnovne stavoveo tom pitanju.

1. Tokom ovog kolegija uglavnom cemo slijediti nacin na koji se u udbenikuHalla i Taylora[1] (i mnogim drugima) pretpostavlja da su u kratkom rokunadnice i/ili cijene "ljepljive", odnosno da nisu promjenjive (fleksibilne) i dase trenutacno ne prilagoduju okovima pod cijim je utjecajem gospodarstvo.U tom videnju ciklusa potencijalni okovi/udari koji otklanjaju gospodar-stvo od trenda dolaze iz privatnog sektora (odredeni pad elje kucanstavada kupuju, recimo, automobile), sa svjetskih trita (sjetite se naftnog oka1973. i 1980.) ili nastaju zbog promjena monetarne i fiskalne politike. Pos-ljedica takvih okova je poslovni ciklus.

2. Drugo motrite smatra da poslovni ciklus dolazi od "tehnolokih okova"(na primjer, nekoliko godina loeg vremena koje vodi teim uvjetima pri-vredivanja, osobito u poljoprivredi). U tom su videnju dogadaja cijene inadnice posve fleksibilne, odnosno promjenjive u kratkom roku. Ljudi re-agiraju optimalno i rade vie kad su proizvodniji (dakle, u godinama po-zitivnih tehnolokih okova), a manje kad su manje proizvodni. Stoga udobrim godinama nude mnogo rada i proizvodnja (realni BDP) je velika, au godinama loih tehnolokih okova nude manje rada i realni BDP je ma-len. Ovo tumacenje naziva se "realni poslovni ciklus" ("realni" jer su okovikoji su uzrok poslovnog ciklusa tehnoloki)5.

Razlike izmedu ta dva videnja poslovnog ciklusa i rasprava o njima nisu samoteorijske naravi. Na temelju razlicitih tumacenja ekonomisti koji zagovaraju po-jedini pristup imaju drugaciji pogled na ekonomsku politiku. U RBC teoriji pos-lovni ciklusi nastaju jer kucanstva reagiraju na okove optimizirajucim ponaa-njem. Stoga drava nema ulogu u popravljanju prilika. Suprotno tome, ako pos-lovni ciklusi nastaju jer se cijene i nadnice ne mogu u kratkom roku prilagoditiuvjetima, onda aktivna monetarna i fiskalna politika moe imati ulogu u smanje-nju fluktuacija.

Zajednicko ovim pristupima je koritenje modela. Modeli su apstraktni jed-nostavni opisi gospodarstva temeljeni na jednadbama ili grafikonima kojima seobjanjava poslovni ciklus i na temelju toga zagovaraju odredene mjere gospo-darske politike. Taj pristup slijedimo i u ovom kolegiju.

5Temelje RBC (real business cycle) teorije postavili su Finn Kydland sa Sveucilita CarnegieMellon i Ed Prescott sa Sveucilita u Minnessotti i za rad na tim ciklusima dobili su Nobelovu na-gradu za ekonomiju 2004. godine; Ed Prescott bio je bio moj mentor kad sam pripremao doktorat.

16


1.2.3 Drugi makroekonomski agregati

Zato su poslovni ciklusi loi? Zato to razina realne proizvodnje pada. Rad-nike se otputa i stopa nezaposlenosti raste. Opravdano je stoga ocekivati dapromjene stope nezaposlenosti blisko prate promjene proizvodnje. Treba, dakle,odrediti to je stopa nezaposlenosti.

Definicija 2: Radna snaga je broj stanovnika starijih od 16 godina koji su ili zaposleniili nezaposleni ali aktivno trae posao. Stopa nezaposlenosti daje se jednadbom

stopa nezaposlenosti =broj nezaposlenih

radna snaga.

Na slici 1.3 nacrtana je stopa nezaposlenosti u Sjedinjenim Dravama od 1967.do 2008.6. Iz slike 1.3 vidimo da u vrijeme poleta stopa nezaposlenosti pada, a uvrijeme recesije raste. Varijable koje se tako mijenjaju nazivaju se "anticiklicne" jerje im je vrijednost velika kad je BDP malen (u odnosu prema trendu), a mala kadje BDP velik. Takoder primijetite da je nezaposlenost najmanja u 1970.

3

4

5

6

7

8

9

10

11

1968 1972 1976 1980 1984 1988 1992 1996 2000 2004 2008

Stopa nezaposlenosti u SAD-u (1967.-2008.)

%

Godina

Recesija1970-71.

Recesija1974-75.

Slijed recesija 1980-82.

Recesija1990-91.

Velika recesija (2008.-)

Recesija 2001-02.

Slika 1.3: Stopa nezaposlenosti u Sjedinjenim Dravama od 1967. do prvog kvar-tala 2009.

6Stopu nezaposlenosti mjeri Ured za statistiku rada (Bureau of Labor Statistics, BLS). Akotraite izvorne vrijednosti, naci cete ih na njihovoj web stranici (http://stats.bls.gov/top20.html).U Hrvatskoj statistiku nezaposlenosti vodi Dravni zavod za statistiku i na njihovoj web stranici(http://www.dzs.hr) mogu se naci izvorni podaci, a za europske zemlje statistiku moete naci naweb stranici EUROSTATA (http://www.ec.europa.eu/eurostat).

17


OKVIR 1.3: Nezaposlenost u Hrvatskoj

12

14

16

18

20

22

24

1996 1998 2000 2002 2004 2006 2008

Nezaposlenost u Hrvatskoj (1995.-2008.)

%

Godina

Slika 1.3a: Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj od 1995. do 2008.

Kao i druge zemlje, i Hrvatska racuna stopu nezaposlenosti. U ovom slucajuHrvatska se ponaa kao "normalno" gospodarstvo i nezaposlenost se mijenjaanticiklicki (raste sa krizom, kada je stopa rasta BDP-a ispod trenda, a pada sapoletom kada je stopa rasta BDP-a iznad trenda). Paljiviji pogled pokazuje dase vrhunac nezaposlenosti (drugo tromjesecje 2002.) prilicno dobro poklapa sadnom krize (trece tromjesecje 2002.).

Jo jedna vana makroekonomska varijabla je stopa inflacije. Ona mjeri rastcijena odredene koarice robe i usluga7. Ako je Pt razina cijena u razdoblju t,onda je stopa inflacije izmedu razdoblja t i t 1 dana formulom:

t = gP (t 1, t) = Pt Pt1Pt1

.

Slika 1.4 pokazuje stopu inflacije gospodarstva Sjedinjenih Drava od 1967. do2008. Vidimo da je ta stopa bila via i pokazivala vece promjene tokom sedamde-setih i ranih osamdesetih nego tokom devedesetih godina. Povezivajuci slike 1.2i 1.4 nije jasno je li stopa inflacije prociklicna ili anticiklicna varijabla.

7Nekoliko je nacina mjerenja inflacije. Razlikuju se po tome kakav je sastav koarice cija sepromjena vrijednosti mjeri. Najvaniji indeksi cijena su indeks potroackih cijena (ConsumerPrice Index, CPI) i deflator BDP-a. Oba se objaavaju u sljedecem odjeljku. Ti se podaci racunajuza vecinu zemalja pa tako i za Hrvatsku.

18


-2

0

2

4

6

8

10

12

14

16

1968 1972 1976 1980 1984 1988 1992 1996 2000 2004 2008

Stopa inflacije u SAD-u (1967.-2008.)

Godina

%

Slika 1.4: Stopa inflacije u Sjedinjenim Dravama 1967.-2008.

OKVIR 1.4: Inflacija u HrvatskojNa slikama 1.4a i 1.4b imamo na dva grafa prikazanu stopu inflacije u Hrvat-skoj. Razlog prikazivanja na dva grafa je kako bi se u razdoblju od 1992. do1995. jasnije vidjela galopirajuca inflacija tj. hiperinflacija. Ovdje je zanimljivonapomenuti da hiperinflacija u Hrvatskoj nije zapocela 1992. tj. od trenutkaosamostaljenja drave, vec je problem prisutan u dvadesetogodinjem razdob-lju prije nezavisnosti. Naime, od 1971. do 1991. prosjecna je godinja inflacijau Hrvatskoj iznosila 69% (upitajte vae roditelje da vam ispricaju pricu otplatekuce ili stana po cijeni kutije ibica). U 1992. i 1993. prosjecna inflacija doseevrtoglave iznose od skoro 2000%. Jasno je da je u takvim uvjetima dezinflacij-ska politika bila najveci prioritet.Stabilizacijski program koji je zapoceo u listopadu 1993. ukljucivao je anti-inflacijske mjere popracene strukturnim promjenama. Tijekom prve faze pro-grama pootrena je novcana politika, cijene javnih i komunalnih slubi uskla-dene su kako bi se uklonili gubici tih poduzeca koji su opterecivali proracun,devizno trite je liberalizirano (pitajte vae roditelje kako su na uglu ulica po-tajno kupovali njemacke marke kako bi ipak uspjeli zadrati vrijednost dobi-vene place) pocele su se kontrolirati place u javnome sektoru. Prva faza poka-zala se uspjenom jer je inflacija pala na "prihvatljive" razine. Iz dananje per-spektive moemo reci da se u suzbijanju hiperinflacije stabilizacijski programpokazao uspjenim jer je uspio odrati nisku inflaciju u narednim godinama.

19


U razdoblju nakon 1996. inflacija je bila prilicno stabilna, s iznimkom 2008. ukojoj je dolo do izrazitog rasta cijene nafte i hrane na svjetskim tritima, a tose uvozom prelilo i na domacu inflaciju.

0

400

800

1,200

1,600

2,000

1992 1993 1994 1995

Hiperinflacija u Hrvatskoj 1992.-1995.

Godina

%

-1

0

1

2

3

4

5

6

7

8

1996 1998 2000 2002 2004 2006 2008

Inflacija u Hrvatskoj (1995.-2008.)

%

Godina

Slika 1.4: Stopa inflacije u Hrvatskoj: (a) 1992. - 1995. i (b) 1995. - 2008.

20


Kamatnjaci su vana makroekonomska varijabla jer odreduju cijenu kreditapotrebnih za nabavu automobila, kuce ili stana, dionica, ili su cijena kredita kojiplacaju tvrtke kad uzimaju kredit za nabavu nove opreme (strojeva i zgrada, od-nosno sredstava proizvodnje). Kako se racunaju kamatnjaci? Pretpostavimo daste u razdoblju t1 posudili $Bt1. Uvjet kredita je takav da odreduje kako u raz-doblju t morate platiti $Bt. Opcenito uzevi da je $Bt veci od $Bt1 (jer iznosom$Bt morate platiti takozvanu glavnicu i kamatu na kredit). Nominalni kamatnjakna zajam od razdoblja t 1 do razdoblja t je it , a racuna se prema formuli:

it =Bt Bt1Bt1

To se naziva nominalni kamatnjak jer zanemaruje utjecaj inflacije. Realni kamat-njak rt odreduje se kao razlika nominalnoga kamatnjaka i stope inflacije

rt = it t .

Usmjerujem vam pozornost na to da se tokom povijesti nominalni kamatnjakpovecavao s rastom inflacije, jer zajmodavci trae vece nominalne kamatnjake uvrijeme visokih inflacija kao kompenzaciju za gubitak kupovne moci svog novca,gubitka koji je uzrokovan inflacijom.

Primjer: U 2008. godini posudite 15,000 dolara kako biste kupili novi automo-bil, a banka trai da za godinu dana vratite tocno 16,500 dolara. Onda je nomi-nalni godinji kamatnjak od 2008. do 2009. godine:

i2008 =$16500 $15000

$15000= 0.1 = 10%

Pretpostavimo da je stopa inflacije 2008. bila 3%, onda je realni kamatnjak 10%3% = 7%.

Zapamtite da je prilikom rasprave o kamatnjacima kljucno navesti duinu raz-doblja na koju se odnosi, na primjer je li kamatnjak godinji, kvartalni, mjesecniili dnevni.

Na slici 1.5 prikazano je kretanje prekonocnog kamatnjaka (a svi drugi kamat-njaci ga prate) za razdoblje 1967. do 2008.8 Usporedujuci slike 1.2 i 1.5, vidimoda je kretanje kamatnjaka uglavnom prociklicno: povecavaju se tokom poleta od-nosno ekspanzije, a padaju tokom recesije.

8Ima mnogo razlicitih kamatnjaka. Federal Funds Rate je kamatnjak koji banke naplacujuza prekonocno posudivanje jedna drugoj. To je, dakle, dnevni kamatnjak. Dnevni kamatnjakpreracunat je na godinji mnoenjem s 365. U svome nazivu ima "federalni" jer banke posudujunovcana sredstva drugoj banci preko depozita koji dre pri FED-u. Izvorne podatke moete nacina .

21


0

4

8

12

16

20

1968 1972 1976 1980 1984 1988 1992 1996 2000 2004 2008

Prekonocni kamatnjak u SAD-u (1967.-2008.)%

Godina

Slika 1.5: Prekonocni kamatnjak federalnih sredstva (Federal Funds Rate) Sjedi-njenih Drava od 1967. do 2008.

OKVIR 1.5: Prekonocni kamatnjak u Hrvatskoj

Vidjeli smo da su posljednjih trideset godina u SAD kamatne stope bile procik-licne (visoke u doba poleta, niske u doba recesije). Upravo je zato zanimljivoje uociti da je u Hrvatskoj bilo gotovo suprotno: kamatne stope izrazito suporasle u vrijeme kriza, dok su u uzletima dosezale rekordno niske razine.Tako su primjerice, kamatne stope bile dvoznamenkaste tijekom krize 1999. ikrajem 2008., dok su za vrijeme poleta 2006. i 2007. bile niske. Iako je ovapojava naoko neobicna, njen moguci uzrok nalazimo u otvorenosti hrvatskoggospodarstva. Kao to smo vec uocili, hrvatsko gospodarstvo povezano je sasvjetskim9ne samo kroz trgovinu dobrima i uslugama, nego i kroz poveza-nost financijskih tokova (strani krediti i ulaganja). Kako su se vece recesije uHrvatskoj i SAD-u vremenski podudarale, strane tvrtke i banke bile su manjespremne ulagati u inozemstvo jer u recesiji raste neizvjesnost i rizik neplacanja.Stoga dolazi do usporavanja priljeva stranih kredita i ulaganja tj. smanjenjaponude kredita, to dovodi do porasta kamatnih stopa.

9Gospodarstvo SAD-a u pravilu odreduje kretanja svjetskog gospodarstva.

22


0

5

10

15

20

25

30

1996 1998 2000 2002 2004 2006 2008

Prekonocni kamatnjak u Hrvatskoj (1995.-2008.)

Godina

%

Slika 1.5a: Prekonocni medubankarski kamatnjak 1995.-2008.

Osim toga, dok se sredinje banke vecih ekonomija, poput americke i europ-ske, u recesiji odlucuju tiskanjem vie novca smanjiti referentne kamatne stopei tako povecati investicije i potronju, za manja gospodarstva poput hrvatskogto cesto nije moguce jer se najveci dio kredita "uvozi" iz inozemstva po vecodredenoj kamatnoj stopi. Ta kamatna stopa je neto via zbog premije rizika,tj. zbog manje sklonosti posudivanju u inozemstvu u doba recesije10.

Sada kad imamo opci uvid u to kako su se glavne makroekonomske varijablekretale u zadnjih 30 godina (u slucaju Hrvatske 15 godina) moemo se okrenutipitanju kako se te velicine odnosno varijable mjere i kako se odreduju njihovevrijednosti.

10Kako biste bolje shvatili to je zapravo premija rizika, pokuajte odgovoriti na pitanje zatoHrvatska mora platiti viu kamatnu stopu na dravnu obveznicu izdanu na medunarodnom tr-itu nego je to slucaj sa Njemackom.

23


24

Poglavlje 2

Sustav drutvenog racunovodstva:racunanje nacionalnog dohotka iproizvodnje

U ovom cemo poglavlju vidjeti kako se racunaju makroekonomski agregati cijesmo kretanje u posljednjih 30 godina (u slucaju Hrvatske 15 godina) opisali uprethodnom poglavlju, odnosno objasnit cemo kako se racunaju velicine kojimasmo se koristili za izradu slika u tom poglavlju. Pocet cemo s bruto domacimproizvodom (BDP).

2.1 Bruto domaci proizvod (BDP)

Uprvom smo poglavlju definirali realni BDP. Sada treba objasniti kako tu velicinuracunamo. Nominalni BDP se moe mjeriti na tri nacina1.

1. Moemo racunati nominalni BDP tako da zbrojimo vrijednost proizvodnjesvih industrijskih sektora gospodarstva (u Hrvatskoj se to zove proizvodnametoda).

2. Moemo racunati nominalni BDP tako da zbrojimo sve izdatke na robu iusluge svih sektora potronje gospodarstva (kucanstava, poduzeca, dravei stranaca) (u Hrvatskoj se to zove rashodna metoda).

3. Moemo racunati nominalni BDP tako da zbrojimo sve dohotke (prihode)koji su generirani u procesu proizvodnje (place zaposlenih, primanja i pro-fite) (u Hrvatskoj se to zove dohodovna metoda).

Ured za ekonomske analize (Bureau of Economic Analysis, BEA) dravna je agen-cija koja je u Sjedinjenim Dravama odgovorna za racunanje BDP-a; racuna ga na

1Cinjenica da je ukupna vrijednost proizvodnje uvijek jednaka ukupnoj vrijednosti izdatakai uvijek jednaka ukupnom dohotku naziva se identitetom; te su jednakosti uvijek tocne zbognacela na kojima se temelji vodenje knjigovodstva, odnosno sustav dvojnoga knjigovodstva.

25

2.1. BRUTO DOMACI PROIZVOD (BDP)

sva ta tri nacina i osigurava da su zbrojevi jednaki (kao to moraju biti zbog nacelavodenja knjigovodstva). I u drugim dravama to rade posebni uredi, obicno dr-avni statisticki zavodi - u Hrvatskoj Dravni zavod za statistiku, koji od pocetka1997.2

2.1.1 Racunanje BDP-a proizvodnom metodom

elimo izracunati BDP zbrajanjem vrijednosti proizvodnje svih sektora nacional-nog gospodarstva, odnosno zbrojiti vrijednost proizvodnje poljoprivrede, rudar-stva, gradevinarstva, preradivacke industrije i tako dalje. Moemo li BDP izra-cunati jednostavnim zbrajanjem vrijednost isporuka, odnosno prodaje svih tihsektora? Primjerom cemo dati odgovor. Uzmite, na primjer, da US Steel 3 pro-izvede tonu celika i proda ga General Motorsu za $1,500. General Motors (GM)4 iskoristi taj celik i proizvede automobil koji proda za $10,000. Pretpostavimona trenutak da se automobil proizvodi samo od celika i primjene rada. Je li jedoprinos tog postupka proizvodnje automobila BDP-u ukupna vrijednost obijuprodaja, odnosno $11,500?

Ne, razlog je dvostruko racunanje celika: prvi put kad ga je US Steel prodaoGM-u i drugi put kad je GM prodao taj celik kao dio gotovog automobila. No ce-lik je proizveden samo jednom pa se treba samo jednom i racunati. To se postiekoritenjem pojma novostvorena vrijednost. U osnovi se radi o vrijednosti zakoju poduzece tokom proizvodnog procesa poveca vrijednost polupropoizvodai sirovina koje je kupio od dobavljaca. Grubo receno, novododana vrijednost jerazlika vrijednosti po kojima poduzece prodaje svoj proizvod i po kojima placapoluproizvode i sirovine, dakle razlika vrijednosti koje je dobilo od prodaje svojeproizvodnje i placanja za robu i usluge koje je poduzece kupilo od drugih podu-zeca i iskoristilo u proizvodnji svoga proizvoda.

U navedenu primjeru bi onda doprinos trebao biti $1,500 (od prodaje celikaGM-u, to je novostvorena vrijednost US Steela) i $8,500 (novododana vrijednostGM-a koja je jednaka vrijednosti ukupne prodaje GM-a od $10,000 umanjene zaplacanja poluproizvoda, odnosno celika, tj. umanjene za $1,500).

Dakle, kad racunamo nominalni BDP proizvodnom metodom, zbrojimo no-vostvorenu vrijednost svih industrijskih sektora gospodarstva. Zapazite da no-vostvorena vrijednost (a ne prodaja) cini tocni doprinos tih sektora vrijednostiproizvodnje. Tablica 2.1 pokazuje doprinos pojedinih sektora nominalnom BDP-u 2007. godine. Vrijednosti u drugom stupcu iskazane su u milijardama dolara5.

2Od 2009. prema proizvodnoj metodi je obracunat BDP od 1995. racuna BDP prema prvomu idrugom nacelu, a tek odnedavno prema trecem.

3US Steel je najveci proizvodac celika u Sjedinjenim Dravama koji na godinu isporuci 21.5milijuna tona celika to je skoro 17 puta vie od ukupne hrvatske proizvodnje crne metalurgije.

4GM je donedavno bio najveci proizvodac automobila na svijetu koji je sada u stecaju, pro-davao je 8.35 milijuna automobila na godinu; Hrvatska ne proizvodi automobile ali se u godiniproda oko 100 tisuca osobnih automobila.

5Svi podaci iz ovog odjeljka preuzeti su iz Economic Report of the President (2009).

26


Tablica 2.1: Doprinos industrijskih sektora BDP-u Sjedinjenih Drava (2007.)

SektorDodana

vrijednost (umilijardama $)

Udio unominalnom

BDP-uUkupni nominalni BDP 13,841.3 100.0%Poljoprivreda, umarstvo, ribarstvo 161.4 1.2%Rudarstvo 275.8 2.0%Gradevinarstvo 562.6 4.1%Preradivacka industrija 1,615.8 11.7%Prijevoz, komunalne usluge 699.4 5.0%Trgovina na veliko 799.1 5.8%Trgovina na malo 896.5 6.4%Financije, osiguranje, nekretnine 2,860.7 20.7%Usluge 3,597.2 25.9%Opca drava 1,741.0 12.6%Informacijske tehnologije 645.3 4.7%Statisticka odstupanja -12.5 -0.1%

OKVIR 2.1: Proizvodni pristup racunanju BDP-a

Tablica 2.1a: Doprinos industrijskih sektora BDP-u Hrvatske (2008.)

Sektor

Dodanavrijednost, umilijunima

kuna

Udio unominalnoj

brutododanoj

vrijednostiBruto domaci proizvod 342,159 -Porezi minus subvencije na proizvode 46,729 -Bruto dodana vrijednost 295,430 100.0%Poljoprivreda, lov i umarstvo 19,011 6.4%Preradivacka industrija, rudarstvo ikomunalne usluge

59,753 20.2%

Gradevinarstvo 24,659 8.3%Trgovina na veliko i malo 36,122 12.2%Hoteli i restorani 12,791 4.3%Prijevoz, skladitenje i veze 25,480 8.6%Finacijsko posredovanje i poslovanjenekretninama

67,743 22.9%

Javna uprava i obrana, obrazovanje,zdravstvo i socijala

49,870 16.9%

27


Skrecem vam pozornost da je nominalni BDP Sjedinjenih Drava 2008. bio14,265 milijardi dolara ili 14264600000000. U Hrvatskoj je nominalni BDP u 2008.bio 342 milijarde kuna, a to je oko 69 milijardi dolara (0.5% americkog BDP-a) ili47 milijardi eura. Da bi velicine bile malo manje zastraujuce, ekonomisti cestonavode podatke za BDP po stanovniku. Prosjecno je broj stanovnika SjedinjenihDrava u 2007. bio 303,225,000. Stoga je BDP po stanovniku 2007. bio $45,646.96.U 2007. svaka je osoba u Sjedinjenim Dravama, od novorodenceta do najstarijih,u prosjeku proizvela robe i usluga za oko 46,000 dolara. Za Hrvatsku su najnovijipodaci za 2008., a s obzirom na to da je ona te godine imala 4,435,000 stanov-nika, BDP po stanovniku bio je 77,149 kuna, tj. 15,635 dolara ili 10,681 eura postanovniku.

2.1.2 Racunanje BDP-a rashodovnom metodom

Nominalni se BDP moe izracunati i tako da se zbroje ukupni izdaci za robu iusluge svakog sektora potronje. Ako oznacimo s

C osobnu potronju (potronju kucanstva)I (bruto) investicijeG dravnu potronju (potronju drave)X izvozM uvozY nominalni BDP

onda jeY = C + I +G+ (X M) .

Treba ukratko objasniti svaku stavku, odnosno komponentu potronje BDP-a.

Potronja (C, uobicajeno je pod pojmom potronja misliti, zapravo, na osobnupotronju kucanstva) definira se kao zbroj svih izdataka kucanstva na svurobu, na primjer za trajna potrona dobra (automobile, namjetaj, televi-zore), netrajna potrona dobra (hrana, odjeca, benzin) i usluge (masae,financijske usluge, obrazovanje, zdravstvo). Jedini oblik kupnji koje nisuukljucene u potronju su izdaci na nove kuce i stanove6. Izdaci na novekuce i stanove ukljuceni su u fiksne investicije kojima se sada okrecemo:

Bruto investicije (I) su sloena velicina. Sastoje se od zbroja izdataka tvrtkina nove zgrade, opremu (strojeve) i zalihe kojima se pribrajaju izdaci ku-canstva na nove kuce i stanove. Razlikuju se tri kategorije izdataka: fiksneinvesticije u stambene objekte - nekretnine/novogradnje (izdaci kucans-tva na kuce i stanove), ostale fiksne investicije (izdaci poduzeca na zgrade

6to je s kupnjom starih kuca i stanova? Upozoravam da nita novo nije proizvedeno jer sukuca odnosno stan bili proizvedeni vec prije. Zato ta transakcija ne ulazi u ovogodinji BDP.Naravno, kad su stan ili kuca izgradeni i prodani prvom kupcu, uracunati su u BDP te godine.

28


i opremu potrebnu za poslovanje) i investicije u zalihe (promjene zalihapoduzeca). Da bismo bolje pojasnili pojam investicija treba napraviti maludigresiju o tokovima i fondovima.

Fond je velicina koja se mjeri u odredenu vremenskom trenutku. Uzmite, pri-mjerice, punjenje kade vodom. Kolicina vode koja je u kadi je fond, kaemo daje u kadi u odredenom trenutku 100 litara vode. Kolicina vode koja istjece izslavine je tok, kaemo da utjece u kadu 5 litara vode u minuti. Fond mjerimo ulitrama, a tok u litrama u minuti. Cesto su tokovi i fondovi povezani. U primjeruje fond vode jednak kolicini vode koja je istekla iz slavine. Isto vrijedi za inves-ticije i fiksni kapital. Fiksni kapital u gospodarstvu je tipican primjer fonda doksu investicije primjer toka, ba kao i druge komponente BDP-a kao to su potro-nja, dravna potronja, itd. primjeri tokova7. Fiksni kapital je ukupna vrijednostsvog raspoloivoga fizickoga kapitala na raspolaganju gospodarstvu, a to znacivrijednost svih zgrada i opreme. Dio se fiksnoga kapitala istroi tokom svakogaproizvodnog procesa, a taj se proces troenja naziva amortizacijom - tu se opetradi o toku. Odnos izmedu fonda kapitala, bruto investicija i amortizacije je ovaj:

vrijednost fiksnoga kapitala na kraju razdoblja =fiksni kapital na pocetku razdoblja+ bruto investicije tekuceg razdoblja amortizacija tekuceg razdoblja.

Stoga neto investicije definiramo kao:

neto investicije =bruto investicijeamortizacija.

Sada se moe pisati:

neto investicije =vrijednost fiksnog kapitala na kraju razdoblja

vrijednost fiksnoga kapitala na pocetku razdoblja.Usmjerite pozornost na to da u sastav BDP-a ulaze bruto investicije, a ne netoinvesticije, ali da vrijednost neto investicija odreduje promjenu vrijednosti fiks-noga kapitala na pocetku i na kraju razdoblja.

to su fiksne investicije u nekretnine i ostale fiksne investicije i zato se uklju-cuju u racunanje BDP-a, prilicno je jasno. Treba, medutim, objasniti znacenjeinvesticija u zalihe. Pretpostavimo da je Ford 2008. proizveo automobil koji stekupili 2008. Tada se vaa kupnja automobila knjii pod osobnu potronju, C. Nopretpostavite da je Ford proizveo automobil koji je ostavio na zalihama i predvi-dio njegovu prodaju 2009. Buduci da automobil nije prodan, ne moe se knjiiti

7Sjetite se definicije nominalnog BDP-a: to je ukupna vrijednost robe i usluga proizvedenih ugospodarstvu tokom odredenog razdoblja, odnosno mjerenog u jedinicama u nekom razdoblju.

29


kao potronja 2008. No ekonomska aktivnost Forda je jednaka bez obzira na toje li automobil prodan 2008. ili ne, tako da bi njegov doprinos BDP-u trebao bitijednak. Kljuc odgovora su investicije u zalihe. Proizvodnjom automobila danas injegovim stavljanjem na zalihe Ford je povecao zalihe za jedan automobil. Statis-ticari to biljee kao investicije u zalihe. Kao i prije, to se moe opisati kao:

investicije u zalihe =zalihe na kraju razdoblje

zalihe na pocetku razdoblja.

Nekad se u novinama pojavljuje velicina ukupnih prodaja. (Nominalna) ukupnaprodaja jednaka je nominalnom BDP-u umanjenom za investicije u zalihe. Nakondigresije, vracamo se opisu agregata.

Potronja drave (G) je zbroj izdataka na robu i usluge savezne vlade, vladedrava i lokalnih vlasti (u Hrvatskoj sredinje drave te upanija i gradovai lokalne samouprave, ali i fondova, mirovinskoga i zdravstvenog te raznihfondova za ceste: svi zajedno se nazivaju "ira, tj. opca drava"). Treba pri-mijetiti da ukupni izdaci vlade nisu jednaki njezinim ukupnim placanjima:transferna placanja kucanstva (kao to je socijalna pomoc, pomoc nezapos-lenima itd.) ili kamata na javni dug su placanja drave koja nisu ukljucenau dravnu potronju.

Sjedinjene Drave su otvoreno gospodarstvo koje razmjenjuje robu i usluges ostatkom svijeta. Izvoz (E) su isporuke americke robe i usluga ostatkusvijeta, a uvoz (M) su isporuke robe i usluga drugih zemalja SjedinjenimDravama. Zato se uvoz oduzima od izvoza prilikom racunanja BDP-a?Pretpostavimo da Boeing kupi 4 mlazna motora od britanskog poduzecaRolls Royce i ugradi ih u Boeing 747 i zatim taj avion proda francuskomuzracnom prijevozniku Air France. U Sjedinjenim je Dravama proizvedenavion bez motora. Zato knjiimo avion kao izvoz iz Sjedinjenih Drava, amotore kao uvoz u Sjedinjene Drave. Neto doprinos BDP-a je (X M),odnosno izvoz umanjen za uvoz. Velicina (X M) takoder se naziva i netoizvoz ili trgovinska bilanca. Kaemo da zemlja (primjerice, Njemacka) imapozitivnu trgovinsku bilancu ako je izvoz veci od uvoza, odnosno ako jeXM > 0. Zemlja ima deficit trgovinske bilance ako jeXM < 0 kao to jeu posljednje vrijeme slucaj sa Sjedinjenim Drava (i oduvijek s Hrvatskom,ciji je uvoz od 1995. uvijek bio veci od izvoza).

U tablici 2.2 moete vidjeti sastav nominalnog BDP-a iz 2007. prema razlicitimvrstama potronje koje su prethodno opisane. Kao i prije, sve su velicine u mili-jardama US dolara.

30


Tablica 2.2: Struktura BDP-a SAD-a prema vrstama potronje (2007.)Vrijednost u mi-lijardama $

Udio u nomi-nalnom BDP-u

Ukupni nominalni BDP 13,841.3 100.0%Potronja 9,357.0 67.6%Trajna potrona dobraNetrajna potrona dobraUsluge

1,058.22,703.65,595.0

7.6%19.5%40.4%

Bruto investicije 2,159.5 15.6%Investicije u zgrade i opremuOstale investicijePromjena zaliha

1,439.6704.015.8

10.4%5.1%0.1%

Dravna potronja 2,674.8 19.3%Savezna vladaDravna i lokalna vlada

979.31,695.5

7.1%12.2%

Neto izvoz -707.8 -5.1%IzvozUvoz

1,662.42,370.2

12.0%17.1%

Ukupna prodaja 13,811.2 99.8%

OKVIR 2.2: Rashodovni pristup racunanju BDP-a

Tablica 2.2a: Struktura BDP-a Hrvatske prema vrstama potronje (2008.)Vrijednost umilijunima

kuna

Udio unominalnom

BDP-uUkupni nominalni BDP 342,159 100.0%Potronja kucanstava 202,194 59.1%Potronja drave 63,519 18.6%Bruto investicije 94,281 27.6%Promjena zaliha 10,811 3.2%Neto izvoz, od toga: -28,645 -8.4%Izvoz 143,396 41.9%Uvoz 172,041 50.3%

2.1.3 Racunanje BDP-a dohodovnom metodom

Proizvodnja robe i usluga stvara dohotke. Oni mogu biti naknade zaposlenicima(place i nadnice radnika) ili profiti za pojedince koji vode poslove. Ta cinjenicadaje temelj za treci nacin racunanja nominalnog BDP-a.

31


OKVIR 2.3: Dohodovni pristup racunanju BDP-a

Tablica 2.3a: Struktura BDP-a Hrvatske prema dohodovnoj metodi (2005.)Vrijednost umilijunima

kuna

Udio unominalnom

BDP-uUkupni nominalni BDP 264,367 100.0%Naknade zaposlenicima 128,258 48.5%Bruto place 112,060 42.4%Socijalni doprinosi 16,198 6.1%Izravni porezi umanjeni za subvencije 39,575 15.0%Porezi na proizvodnju i uvoz 44,183 16.7%Ostali porezi na proizvodnju 1,392 0.5%Subvencije 6,000 2.3%Bruto poslovni viak 72,191 27.3%Potronja fiksnog kapitala 36,795 13.9%Neto poslovni viak 35,397 13.4%Bruto dohodak samozaposlenih 24,343 9.2%Potronja fiksnog kapitala 2,813 1.1%Neto dohodak 21,530 8.1%

Najire gledano, mjera ukupnog dohotka svih Amerikanaca je nacionalni do-hodak. On je slican BDP-u, ali nije isto to i nominalni BDP. Sjetite se da je BDPvrijednost robe i usluga proizvedenih u Sjedinjenim Dravama. Neki ljudi uSAD-u nisu Amerikanci pa premda njihov rad pridonosi BDP-u Amerike, nji-hova primanja nisu dio nacionalnog dohotka. S druge strane postoje Amerikancikoji proizvode robu i usluge izvan zemlje pa iako ne pridonose BDP-u SjedinjenihDrava, njihovi prihodi jesu dio nacionalnog dohotka. Kada BDP-u dodamo pri-hode od vlasnitva nad faktorima proizvodnje u ostatku svijeta (prihodi Ame-rikanaca koji nisu zaradeni u Americi) i oduzmemo prihode stranaca od vlasni-tva nad domacim faktorima proizvodnje (prihode neamerikanaca zaradenih uSjedinjenim Dravama), onda dobijemo velicinu koju zovemo bruto nacionalnidohodak (BND). BND je ukupna vrijednost sve robe i usluga koje su proizveliAmerikanci, dok je BDP vrijednost sve robe i usluga proizvedenih u Americi.Ima i drugih dijelova BND-a koji nisu dio nacionalnog dohotka. Najprije mo-ramo oduzeti amortizaciju. Amortizacija kapitala je troak proizvodnje u naci-onalnom gospodarstvu pa njegovo oduzimanje daje neto vrijednost ekonomskihaktivnosti. BND umanjen za amortizaciju jednak je neto nacionalnom dohotku(NND). Kad od NND-a oduzmemo poreze na dodanu vrijednost i prireze, do-bijemo nacionalni dohodak8. To je zato to se NND mjeri cijenama koje tvrtke

8Jo su neke manje vane operacije potrebne da se od NND-a izvede nacionalni dohodak.NND-u moramo dodati neto subvencije koje drava isplacuje poduzecima, moramo oduzeti pos-lovne transfere (poklone poduzeca) pa postoji i statisticka razlika. Te operacije imaju manju va-

32


postignu za svoje proizvode, ali samo onaj dio te vrijednosti koji ne ide dravi,cini prihod kucanstva. Time je objanjena veza izmedu BDP-a i nacionalnog do-hotka:

bruto domaci proizvod (BDP)+ prihodi od vlasnitva nad faktorima proizvodnje u ostatku svijeta prihodi stranaca od vlasnitva nad domacim faktorima proizvodnje

= bruto nacionalni dohodak (BNP) = amortizacija

= neto nacionalni proizvod (NNP) = porezi na dodanu vrijednost i prirezi

ostali odbitci= nacionalni dohodak (ND)

Ovisno o tome kako je zaraden, nacionalnii se dohodak dijeli na pet dijelova:

1. naknade zaposlenicima: nadnice, place i ostala primanja radnika i ostalihzaposlenih,

2. dohodak samozaposlenih: primanja samozaposlenih kao to su poljopri-vredna kucanstva i obrti,

3. rente: prihodi stanodavaca od iznajmljivanja, ukljucujuci i "imputirane" pri-hode koje vlasnici stanova placaju sami sebi umanjene za trokove odra-vanja i amortizacije,

4. profite poduzeca: prihodi poduzeca nakon placanja zaposlenika i vjerov-nika,

5. neto kamata: kamate koje placaju poduzeca uvecane za kamate pristigle izinozemstva.

Uobicajeno je prvu stavku nazvati dohodci od rada, a stavke 2-5 zajedno na-zvati prihodima od kapitala9. Udio rada je odreden kao udio onog dijela naci-onalnog dohotka koji ide zaposlenima, a udio kapitala je udio onog dijela na-cionalnog dohotka koji ide vlasnicima kapitala. Formalizirano jednadbama toznaci:

udio rada = (prihodi od rada)/(nacionalni dohodak)udio kapitala = (prihodi od vlasnitva kapitala)/(nacionalni dohodak).

nost.9Postoji izvjesna nejasnoca treba li prihode samozaposlenih ubrajati u prihode od kapitala jer

je rad seljaka jedan od najvanijih inputa u poljoprivrednu proizvodnju.

33


S obzirom na to da se nacionalni dohodak sastoji od prihoda od rada i prihodaod vlasnitva nad kapitalom, zbroj udjela rada i udjela kapitala je 1. Tablica 2.3daje stavke nacionalnog dohotka Sjedinjenih Drava 2007. godine. Iz tablice 2.3vidimo da je u SAD-u udio rada 2007. bio 64%, a udio kapitala 36%.

Tablica 2.3: Struktura nacionalnog dohotka Sjedinjenih Drava (2007.)Milijarde $ % nacionalnog dohotka

Nacionalni dohodak 12,270.9 100.0%Naknade zaposlenima 7,812.3 63.6%Dohodak samozaposlenih i obrtnika10 1,056.2 8.6%Dohodak od rente 40.0 0.3%Profiti tvrtki 1,611.1 13.1%Neto kamate 688.1 14.4%

OKVIR 2.4: Bruto nacionalni dohodak u HrvatskojU veljaci 2009. DZS je poceo objavljivati i obracun bruto nacionalnog dohotka(BND). Za razliku od BDP-a, koji iskazuje vrijednost svega onoga proizvede-nog u Hrvatskoj, BND iskazuje ukupnu vrijednost roba i usluga koje stanov-nitvo moe potroiti tokom odredenog razdoblja. To znaci da on obuhvacaBDP i saldo primarnih dohodaka (tj. razliku priljeva i odljeva rada i kapitala)s inozemstvom. Npr. u slucaju rada priljev primarnih dohodaka cine "gastar-bajteri" koji su poslali novac rodbini. Odljev primarnog dohotka nastaje kaoposljedica dohodaka stranaca zaposlenih u Hrvatskoj poput direktora stranihtvrtki (npr. L Oral, Citron) ili varioca u brodogradilitima koji su stranogdravljanstva i alju novac od rada svojoj rodbini. U slucaju kapitala to je raz-lika profita stranih tvrtki, recimo T-Com-a ili Zagrebacke banke, i profita kojisu pristigli u Hrvatsku, recimo onih iz offshore kompanija u vlasnitvu gra-dana Hrvatske na Djevicanskim otocima. S obzirom da je na saldo primarnihdohodaka s inozemstvom negativan, odnosno primarni dohoci placeni u ino-zemstvu premauju dohotke primljene iz inozemstva, hrvatski BND je manjiod BDP-a. Ukoliko BND-u dodamo saldo tekucih transfera s inozemstvom,koji je u naem slucaju pozitivan (odnosno primamo vie transfera iz ino-zemstva nego to ih placamo)11dobivamo bruto nacionalni raspoloivi doho-dak (BNRD). Umanjimo li BNRD za iznos konacne potronje dobivamo brutotednju, a umanjimo li bruto tednju za potronju fiksnog kapitala dobivamoneto tednju. Oduzmemo li od neto tednje ukupne bruto investicije dobi-vamo viak/manjak na tekucem racunu transakcija s inozemstvom (odnosnoviak/manjak na tekucem racunu bilance placanja). U naem slucaju (kako jei prikazano u donjoj tablici) biljeimo manjak na tekucem racunu to ukazujeda je rast hrvatskog BDP-a (i bruto investicija) najvecim dijelom financiran izstranih izvora.

10To se cesto naziva i mjeoviti dohodak, buduci da se za te kategorije ne moe razluciti dohodakod rada i vlasnitva.

34


Tablica 2.4a: Struktura bruto nacionalnog dohotka (BND-a) Hrvatske (2005.)

Bruto domaci proizvod 264,367Neto primarni dohodak iz inozemstva -6,487Primarni dohodak primljen iz inozemstva 5,321Naknada zaposlenih 2,139Dohodak od imovine i primljena kamata 1,171Ostali dohoci 2,012

Primarni dohoci placeni inozemstvu 11,809Naknada zaposlenih 218Dohodak od imovine i placena kamata 8,230Ostali dohoci 3,360

Bruto nacionalni dohodak 257,880Neto tekuci transferi iz inozemstva 8,758Tekuci transferi primljeni iz inozemstva 12,047Tekuci transferi placeni inozemstvu 3,289

Bruto nacionalni raspoloivi dohodak 266,638Minus: Finalna potronja 211,966Bruto tednja 54,672Minus: Potronja fiksnog kapitala 48,108Neto tednja 6,564Minus: Bruto investicije 69,501Viak na tekucem racunu transakcija s inozemstvom -14,829

Na koncu treba povezati nacionalni dohodak s jo dva cesto koritena pojmadohotka. Ti pojmovi se lako poistovjete s onim to se moe smatrati dohot-kom kucanstva (u naem slucaju ukupnim dohotkom svih kucanstva). Uz nizpreinaka moemo od nacionalnog dohotka doci do osobnih primanja, odnosnoprihoda kucanstva i drugih ekonomskih subjekata izvan tvrtki. Da bi se dobilaosobna primanja, najprije treba nacionalni dohodak umanjiti za onaj dio profitapoduzeca koji nisu podijeljeni vlasnicima u obliku dividendi. Ta se velicina zovezadrani profiti. Zatim treba oduzeti doprinose za zdravstveno i socijalno osi-guranje (iznos koji se placa za zdravstveno osiguranja i socijalnu skrb). Zatimcemo dodati kamate koje su placene kucanstvima - one se razlikuju od kamatakoje placaju poduzeca. To se postie smanjenjem nacionalnog dohotka za iznosneto kamata koje placaju poduzeca i dodavanjem velicine osobna primanja odkamate. Na koncu moramo dodati transfere od drave i poduzeca kucanstvimakao to je socijalna skrb i mirovine koje poduzeca placaju bivim radnicima. Od-

11Tekuci transferi koje Hrvatska prima (prihodi) i daje (rashodi) se dijele na dva sektora: sektordrave i sektor ostalih domacih sektora. Primjer prihoda sektora drave su medunarodna dava-nja, a primjer rashoda sektora drave su npr. isplacene mirovine u inozemstvo, porezi i sudskenaknade.

35


nos nacionalnog dohotka i osobnih dohodaka dan je izrazom:

nacionalni dohodakzadrani profiti

doprinosi za zdravstveno i socijalno osiguranjeneto placene kamate

+osobna primanja od kamata+transferi od drave i poduzeca

= osobna primanja.

Na koncu dodemo do raspoloivog dohotka (dohotka koji kucanstva i ostaliizvan tvrtki mogu potroiti nakon placenih poreza). Njegov iznos dobijemo takoda od osobnih primanja oduzmemo poreze stanovnitva i neporezna davanja(kao to su kazne za parkiranje) dravi:

osobna primanja porezi stanovnitva i neporezna davanja

= raspoloivi dohodak.

Ovime smo zavrili opis mjerenja nominalnog BDP-a. Kao to vidite na pri-mjeru vrijednosti iz 2007., sva tri nacina vode jednakom rezultatu.

Jo jedna vana stvar slijedi iz ekvivalencije raznih nacina mjerenja BDP-a.Jednostavnosti radi, pretpostavimo gospodarstvo bez drave i bez vanjske trgo-vine12. tednju, S, definiramo kao dohodak umanjen za potronju, odnosno

S = Y C .

Iz rashodne strane znamo da je

Y = C + I

(podsjecam kako je pretpostavljeno da je G = X = M = 0). Supstituiranjem Y uprvu jednadbu dobije se:

S = Y C= C + I C= I .

Stoga su investicije jednake tednji. Opet se radi o knjigovodstvenoj identi-teti pa je tako uvijek. Skrecem pozornost da taj identitet iz koje je tednja jednakainvesticijama vrijedi i u opcem slucaju, odnosno kada postoji drava i meduna-rodna razmjena, tj. kad se tednja i investicije redefiniraju tako da se uzme u

12Hall i Taylor pokazuju da se rezultat moe poopciti na slucaj s dravom i medunarodnomtrgovinom. Citatelja upucujem da tamo pogleda detalje izvoda.

36


obzir postojanje dravne i drugih zemalja. To je kljucni identitet i opetovano cese koristiti u teoriji rasta i u teoriji poslovnog ciklusa.

OKVIR 2.5: Osnovni identitet tri deficita

Zanimljivo je da BDP moemo promatrati na dva nacina. S jedne strane nasmoe zanimati to moemo napraviti sa robama i uslugama koje smo proizveli(vrijednost stolica, traktora, prenih ribica, ianja, odrana predavanja, itd.).Sa robama i uslugama moemo napraviti samo cetiri stvari: prvo, moemoih potroiti (osobna potronja C), drugo, moe ih potroiti drava (dravnapotronja G), trece, moemo ih ostaviti za sutra (investicije I) ili cetvrto, mo-emo ih izvesti (izvoz X). No osim onoga to smo proizveli moemo troiti iuvezenu robu (uvoz M). Iz ovoga bi vam trebalo biti jasno da je rijec o malojotvorenoj ekonomiji poput Hrvatske. Nema drugih nacina troenja. To znacida vrijedi (skrecem vam panju da se radi o knjigovodstvenim identitetima, dabi se oni razlikovali od jednadbi koje podrazumijevaju uzrocne veze oznacujuse sa ):

Y C +G+ I +X Modnosno

CA X M tj. Y (C +G+ I) CAgdje je CA bilanca tekucih transakcija (placanja)13.S druge strane, dohodak (novac) koji imamo moemo potroiti na samo trinacina. Prvo, moemo ih sami potroiti (to je osobna potronja C), drugo mo-emo ih dati nekome drugome (pa se radi o porezima T , zapravo su to netoporezi odnosno razlika poreza koje platimo dravi i novca koje nam dravavrati u transferima;14) i trece moemo tedjeti (pa imamo tednju S). Cetvrtognacina nema. Zato imamo identitet

Y C + T + S

odnosnoS Y (C + T )

S obzirom da imamo otvorenu ekonomiju i da se sve potroeno treba platitiznamo da na razini narodnog gospodarstva vrijednost troenja mora biti jed-naka raspoloivim sredstvima. To znaci da je

C +G+ I + CA Y C + T +G

14U nastavku cete vidjeti da bilancu tekucih transakcija cine trgovinska bilanca, neto tekucidohodak i neto dohodak.

37


Oduzimanjem desne strane od lijeve dobijemo

(G T ) + (I S) + CA 0

Odnosno(T G) + (S I) CA

Svaka od ovih velicina ima zanimljivo tumacenje. Prva, T G je razlika pri-hoda i rashoda drave (podsjecam vas, ne samo sredinje nego i lokalnih je-dinica, upanija, gradova i opcina te fondova za ceste, zdravstvo i mirovine,to se zove "opca drava") i ona moe biti pozitivna (u kojem slucaju kaemoda imamo javnu tednju) i negativna (kada drava vie potroi nego naplati uporezima pa ima deficit). Drugi, S I je razlika tednje i investicija. Ona tako-der moe biti pozitivna i negativna (kada su investicije vece od tednje i ona secesto zove deficit financiranja). Treci, CA X M , je trgovinska bilanca. Onatakoder moe biti pozitivna i negativna (pa se govori o deficitu i to je slucajkada je uvoz veci od izvoza).Ono to je vano jest da su sva ta tri deficita (drave, financiranja i vanjskotr-govnski) povezana. Zato se nekada ovi identiteti nazivaju "identitet tri defi-cita" a nekada "dva deficita" (jer se S I ne tumaci kao deficit). Recimo, ako jefinancijski deficit nula onda deficit drave mora bit jednak trgovinskom defi-citu. Ako malo razmislite to je jasno jer ako je drava potroila vie roba negoje mogla platiti skupljenim porezima onda ima deficit i njega je morala platitistranim zaduivanjem a to znaci da bi uvoz trebao biti veci od izvoza. No ukoritenju tri identiteta treba uvijek imati na umu da se radi o identitetima i danema uzrocnih veza izmedu velicina.S obzirom da se radi o knjigovodstvenim identitetima ove velicine se moguizracunati iz sustava drutvenih racuna. U tablici su dani podaci za Hrvatsku.Iz tablice je vidljivo da Hrvatska svake godine ima deficit opce drave koji jemanji od vanjskotrgovinskog deficita. To znaci da u pravilu postoji i deficit fi-nanciranja i da su investicije vece od tednje. To pak znaci da se i deficit dravei deficit financiranja pokriva vanjskim zaduivajem (na primjer i ovakav brojjavnih cinovnika i autoputevi se financiraju uvozom kapitala).

(T-G)Saldo konoslidirane

opce drave(% BDP-a)

CASaldo tekuceg racuna

platna bilance(% BDP-a)

(S-I)Deficit

financiranja

2008. -2.7% -9.4% -6.7%2007. -1.8% -7.6% -5.8%2006. -3.0% -7.9% -4.9%2005. -4.0% -6.3% -2.3%

38

2.2. INDEKSI CIJENA

2.2 Indeksi cijena

Da bismo izracunali realni BDP, nominalni BDP se mora podijeliti s "razinomcijena". Za izracun stope inflacije potrebno je znati razinu cijena u dva razlicitarazdoblja. U ovom odjeljku objanjavamo kako se mjeri "razina cijena". Opcenitouzevi, ekonomisti mjere razinu cijena nekim indeksom cijena. Indeks cijena jeomjer izmedu cijene odredene koarice dobara u razdoblju t i cijene iste koaricedobara u nekom izabranom baznom razdoblju 0. Dva se vana pitanja pojavljujuu izgradnji indeksa cijena: a) koje razdoblje odabrati kao bazno razdoblje i b)kakvu koaricu dobara izabrati.

Pretpostavimo jednostavno gospodarstvo u kojemu ljudi proizvode samo dvadobra, recimo, ribice i bevandu. Broj proizvedenih ribica u razdoblju t obiljeimos rt a s bt proizvedenu bevandu u razdoblju t. Takoder, oznacimo s prt cijenu ribicau razdoblju t, a s pbt cijenu cae bevande u razdoblju t. Oznacimo iste vrijednostivarijabli u razdoblju 0 s (r0, b0, pb0, pr0). Sada se pitamo kako moemo mjeritirazinu cijena razdoblja t u odnosu prema razdoblju 0 koje se uzima kao bazno?Jedna mogucnost je da usporedimo koliko koara proizvedena u razdoblju 0 stojiu razdoblju t. Rezultat jest:

Lt =prtr0 + pbtb0pr0r0 + pb0b0

Takav indeks cijena zove se Laspeyerov indeks cijena. No, s druge strane, ako kaomjerilo uzmemo koaru proizvedenu u razdoblju t, onda imamo ovu jednadbu:

Pat =prtrt + pbtbtpr0rt + pb0bt

Takav indeks cijena zove se Paascheov indeks cijena. Ispostavlja se da svi in-deksi cijena koji se u stvarnosti rabe za usporedbe BDP-a su ili Laspeyerovi iliPaascheovi. No prije objanjenja zato je tako, potreban je jo jedan komentar oindeksima.

Naalost, uz oba je indeksa vezana tekoca15. Problem Laspeyereva indeksaje to pretpostavlja da kucanstva kupuju jednaku koaru dobara u razdoblju t iu razdoblju 0. No, promjenom cijena kupci zamjenjuju (supstituiraju) dobra kojasu od razdoblja 0 do razdoblja t postala relativno skuplja, onima koja su postalarelativno jeftinija. Zadravajuci kupljenu koaru nepromijenjenom u oba razdob-lja, Laspeyerov indeks zanemaruje taj ucinak supstitucije, a to pak u stvarnostivodi precjenjivanju stope inflacije. Pogledajmo sada Paascheov indeks. Zamislitesljedece: recimo da je virus otkriven u svim bevandama u razdoblju t pa se u tomrazdoblju nije proizvelo niti jednu bevandu (i cijena nekoliko boca preostalih odlani digla se nebu pod oblake). Pretpostavimo, nadalje, da je cijena ribica ostala

15U stvari, problem sastavljanja savrenog indeksa cijena je temeljni metodoloki problem poz-nat pod nazivom problem indeksa cijena. On nije, a i ne moe biti, u potpunosti rijeen. Takoder,teko je reci koji od dva indeksa je bolji. U praksi, ako je moguce, najbolje bi bilo uzeti Fisherovindeks, jer on predstavlja geometrijsku sredinu Laspeyerovog i Paascheovog indeksa cijena.

39

2.3. OD NOMINALNOG DO REALNOG BDP-A

nepromijenjena izmedu dva razdoblja. to bi Paascheov indeks rekao o odno-sima cijena u razdoblju t i 0? Buduci da Paascheov indeks uzima koaru dobaraiz razdoblja t, i buduci da niti jedna bevanda nije proizvedena u tom razdoblju,promjena cijena bevande ne bi utjecala na indeks i Paascheov indeks cijena bio biPat = 1 (pod pretpostavkom da je cijena ribica ostala ista). No, bismo li stvarnomislili da su u opisanim uvjetima cijene ostale nepromijenjene kao to upucujePaascheov indeks? Opcenito uzevi, zbog ovakvog problema Paascheov indekspodcjenjuje inflaciju. Ostavimo sad po strani opcu teoriju indeksnih brojeva inastavimo raspravu o realnom BDP-u i inflaciji.

2.3 Od nominalnog do realnog BDP-a

Smisao je realnog BDP-a da omoguci mjerenje ukupne proizvodnje robe i uslugau fizickim kolicinama. No kako se moe 10 automobila, 12 ianja i krstarecaraketa zbrojiti u jedan broj? U stvarnosti, statisticari to rade tako da najprije oda-beru jednu pocetnu (baznu) godinu, recimo 2005. Doprinos ribica realnom BDP-u2009. godine onda se dobije na ovaj nacin: uzme se dolar potroen na ribice 2009.godine i podijeli s odnosom cijene ribica 2009. i 2005. godine (to jest podijeli se scijenama iz 2009. i pomnoi s cijenama iz 2005. godine). Rezultat te operacije jevrijednost proizvedenih ribica 2009. godine iskazana u cijenama iz 2005. Postu-pak se ponovi za sva dobra i usluge i dobije se vrijednost robe i usluga iz 2009.vrednovana cijenama iz 2005. Zbrajanjem rezultata tog postupka za sva dobra iusluge dobijemo realni BDP. Ne zaboravite da je u baznoj godini vrijednost nomi-nalnoga i realnog BDP-a jednaka. Ispostavi se da je omjer nominalnoga i realnogBDP-a indeks cijena, takozvani deflator BDP-a

BDP deflator = (nominalni BDP)/(realni BDP)

Zato je tako, vidi se na primjeru vec prije zamiljenoga gospodarstva koje pro-izvodi samo ribice i bevandu. Nominalni BDP 2009. godine daje se izrazom:

nominalni BDP = r2009pr2009 + b2009pb2009

Koristeci se prijanjom jednadbom, moe se pisati: Pod pretpostavkom da je2005. uzeta kao bazna godina, onda je

realni BDP = r2009pr2005 + b2009pb2005

Koristeci se prijanjom jednadbom, moe se pisati:

BDP deflator =r2009pr2009 + b2009pb2009r2009pr2005 + b2009pb2005

.

Ovaj bi vam izraz vec trebao biti poznat. BDP deflator je zapravo Paaschev in-deks cijena; to se vidi ako usporedite ovu formulu s onom Paascheova indeksa izprethodnog odjeljka.

40

2.4. MJERENJE INFLACIJE

2.4 Mjerenje inflacije

Sjetite se da je stopa inflacije izmedu razdoblja t 1 i t bila odredena izrazom:

t =Pt Pt1Pt1

gdje je Pt razina cijena u razdoblju t. Jedan nacin racunanja inflacije je da se zaracunanje stope inflacije uzima razina cijena koja je izracunata prema postupkuobjanjenom u prethodnom odjeljku, odnosno da se kao stopa inflacije uzme de-flator BDP-a. Koara dobara kojoj se onda racuna razina cijena je tekuca strukturaBDP-a. No cece se primjenjuje jedan drugi racun za odredivanje stope inflacije.Taj se izracun temelji na razlicitoj koarici dobara i usluga16.

Uglavnom, kad se u javnosti objavljuje stopa inflacije, ona se temelji na in-deksu potroackih cijena (Consumer Price Index, CPI) koji svaki mjesec racunaUred za statistiku rada (u Hrvatskoj sredinom svakog mjeseca Dravni zavod zastatistiku skuplja podatke o cijenama i objavljuje taj indeks za prethodni mjesec).Iz niza razloga javnost s velikim zanimanjem prati mjesecno objavljivanje togpodatka. Federal Reserve Bank (pojednostavnjeno receno, centralna monetarnavlast SAD-a), koja je odgovorna za monetarnu politiku, prati ostvarenje jednogod svojih glavnih ciljeva, odnosno postizanje "stabilnih cijena" upravo na prace-nju promjena stope inflacije. Ako je stopa inflacije veca od ocekivane, onda tovodi politici kojom FED povecava kljucne kamatnjake to obicno ima nepovoljniucinak na cijene dionica. Znajuci to, trite dionica takoder prati objavljivanjestope inflacije i ima tendenciju negativno reagirati ako se ocekuje da ce objavljenastopa inflacije biti veca od ocekivane. Stopa inflacije je vana i zato to mnogiugovori ukljucuju takozvane COLA klauzule (COLA, Cost-Of-Living, trokoviivota) koje odreduju da se placanja povecavaju razmjerno promjeni CPI-ja. Ta-kav je, na primjer, slucaj sa socijalnim davanjima. Zato je CPI najvie pracenamakroekonomska varijabla. Kako se on racuna?

Racunanje zapocinje tako da BSL odredi koaru dobara i usluga koju tipicnaamericka obitelj kupuje uobicajenog mjeseca u baznoj godini. Ta koara ukljucuje4 truce kruha, sanduk piva, 1/60 automobila, 4 ianja i tako dalje. BLS ondaracuna koliko takva koara stoji u tipicnomumjesecu bazne godine i koliko stoji utipicnomu mjesecu ove godine. CPI se zatim racuna kao omjer kotanja te koareu tekucoj godini i u baznoj godini. Nastavljajuci primjer, pretpostavimo da BLSodluci da se koara sastoji samo od ribica i bevande i da je bazna godina 1996.Onda je CPI za 2000. godinu:

CPI =r1996pr2000 + b1996pb2000r1996pr1996 + b1996pb1996

Podsjecam da je ova formula jednaka kao i Laspeyerov indeks iz prethodnog

16Kada nas zanima kako se kupovna moc tipicnoga kucanstva mijenja tokom vremena, ondanije jako zanimljiva koarica dobara i usluga koje ukljucuju krstarece rakete, platforme za istrai-vanje nafte i slicno (te se velicine rabe u racunanju deflatora BDP-a).

41

2.5. MJERENJE NEZAPOSLENOSTI

odjeljka. Stopa inflacije se, dakle, racuna primjenom razine cijena iz razdobljat, Pt, odnosno kao CPI za razdoblje t.

Nedavno se rasplamsala politicka rasprava o tome precjenjuje li CPI stopu in-flacije ili ne. Problem koji je vec opisan posljedica je toga da ljudi u svojoj stvarnojpotronji supstituiraju robu i usluge jer smanjuju potronju onih koje su postalerelativno skuplje, onima koje su postale relativno jeftinije. Drugi su problem novaroba i usluge (USB memorija, usluga solarija, mobiteli...). Buduci da ta nova robanije u koarici ona ne ulazi u racun CPI-ja. No uvodenje te nove robe poboljavapoloaj kucanstva. Treci je problem nemjerljivo, odnosno zanemareno pobolja-nje kvalitete koritene robe i usluga. Pretpostavimo da se kakvoca robe poboljabez promjene cijene (moda zato to je poboljanje teko izmjeriti); onda CPI os-taje isti mada se trebao smanjiti. Zbog COLA klauzule dravni izdaci u znatnojmjeri ovise o tome kako se mjeri inflacija. Ako, recimo, CPI precjenjuje inflacijuza jedan postotni poen (a to je vrijednost koju neki ekonomisti smatraju vjerojat-nom), onda je americka vlada 1997. preplatila drutvenu skrb za oko 10 milijardidolara, to je prilicno velik broj. U Hrvatskoj se inflacija metodoloki racuna naisti nacin, odnosno putem indeksa potroackih cijena. Tipicna koarica potronjecetveroclanoga kucanstva odreduje se putem godinje Ankete o potronji kucans-tva a cijene se racunaju na jednaki nacin i prikupljaju se mjesecno.

2.5 Mjerenje nezaposlenosti

Sjetite se da je stopa zaposlenosti definirana kao omjer broja zaposlenih i radnesnage. U stvarnosti se on racuna tako da se oko 100.000 odraslih osoba intervjuirasvaki mjesec i pita ih se jesu li zaposleni ili ne te trae li aktivno posao ili ne(dakle, jesu li dio radne snage)17. Iz tako skupljenih podataka izracuna se brojnezaposlenih i radna snaga te se izracuna omjer, i to je onda stopa nezaposlenostiza taj mjesec.

OKVIR 2.6: Racunanje stope nezaposlenosti u Hrvatskoj: Anketna i registri-rana nezaposlenost u HrvatskojU Hrvatskoj postoje dva temeljna izvora podataka o nezaposlenosti: Anketao radnoj snazi (objavljuje je DZS cetiri puta u godini) i podaci o registriranojnezaposlenosti na temelju registra Hrvatskog zavoda za zapoljavanje. Obaizvora imaju prednosti i nedostataka. Podaci o registriranoj nezaposlenostidaju dugorocnu seriju mjesecnih informacija o nezaposlenima, kao npr. spol,strucnu spremu, demografska obiljeja, razloge nezaposlenosti, trajanje neza-poslenosti i dr. Putem registriranih podataka mogu se pratiti aktualne pro-mjene na tritu rada s obzirom na to da se promjene objavljuju mjesecno. Pro-blem nastaje kad se jedan dio registriranih nezaposlenih prijavljuje u registarHZZ-a samo da bi ostvario odredena

17Pitati svakog u Sjedinjenim Dravama bilo bi prilicno skupo pa se ispita uzorak koji prilicnodobro odraava osobine cijelog stanovnitva.

42

2.6. MJERENJE TRANSAKCIJA S OSTATKOM SVIJETA

prava za vrijeme nezaposlenosti (npr. zdravstveno osiguranje, naknadu za ne-zaposlenost, besplatan gradski prijevoz), ali stvarno ne trae posao ili rade kaoneprijavljeni radnici. Jednako tako neke osobe koje su stvarno nezaposlene itrae posao, ako ne ostvaruju prava za vrijeme nezaposlenosti, ne prijavljujuse zavodima za zapoljavanje. Stoga cesto broj registriranih nezaposlenih pre-cjenjuje stvarno stanje. Naime, broj registriranih nezaposlenih ovisi i o zakon-skom odredenju sustava naknada i prava za vrijeme nezaposlenosti (koji semi-jenja), te podaci nisu u potpunosti usporedivi tijekom vremena. S druge strane,podaci o broju nezaposlenih na temelju ankete o radnoj snazi osiguravaju in-formacije o radnoj snazi koje nisu ovisne o promjenama zakonske regulative.Anketa o radnoj snazi primjenjuje standardnu ILO (International Labour Or-ganization) definiciju nezaposlenosti. Prema ILO definiciji nezaposlenosti dabi netko bio ukljucen u radnu snagu mora zadovoljovati tri kriterija: osoba ti-jekom promatranja mora biti bez posla, raspoloiva za rad i traiti posao. Vrloje bitno da razlicite zemlje koriste iste klasifikacije kako bi podaci o nezaposle-nosti bili medunarodno usporedivi. U pravilu je anketna stopa nezaposlenostimanja od registrirane.

2.6 Mjerenje transakcija s ostatkom svijeta

Vec smo definirali trgovinsku bilancu kao razliku ukupne vrijednost izvoza iukupne vrijednosti uvoza sa svim trgovinskim partnerima Sjedinjenih Drava(Hrvatske ili bilo koje zemlje). Vrlo bliski pojam trgovinskoj bilanci je bilancatekucih transakcija. Bilanca tekucih transakcija (placanja) jednaka je zbroju trgo-vinske bilance, neto tekucih transfera i neto dohotka.

Bilanca tekucih transakcija =trgovinska bilanca

+neto tekuci transferi i dohodak

Tekuci transferi i dohodak su placanja Sjedinjenih Drave drugim zemljama; tu suukljucene stavke kao pomoc siromanim zemljama, kamata strancima za dranjedravnih obveznica Sjedinjenih Drava18 te financiranje projekta stranim istrai-vacima ili zavodima. Neto tekuci transferi i neto dohodak su razlika opisanihplacanja Sjedinjenih Drava drugim zemljama i takvih placanja drugih zemaljaSjedinjenimDravama. Obicno su ta placanja u SjedinjenimDravama negativnaali mala (oko 0.9% BDP-a 2008.). Tako za potrebe kolegija moemo pojednostav-niti stvari i izjednaciti bilancu tekucih transakcija i trgovinsku bilancu. Ovo nevrijedi za Hrvatsku jer su kod nas te stavke znacajne. U Hrvatskoj su neto tekucitransferi pozitivni (oko 2.2% BDP-a) zbog priljeva stranih mirovina hrvatskimumirovljenicima i doznaka koje obiteljima alju radnici iz inozemstva (vjerojatno

18Primjerice, sada veliki broj americkih obveznica kupuju Kinezi. KadHrvatska prodaje obvez-nice u eurima, one se nazivaju euroobveznice, a hrvatske obveznice u jenima se nazivaju "samu-raj" obveznice.

43


ste culi za "njemacke mirovine" i "gastarbajtere"). Osim toga, ovi priljevi su biliveliki sredinom devedesetih kad je Hrvatska primala znatnu pomoc za izbjeglicei prognanike. Stavka neto dohodaka je negativna (oko 3.4% BDP-a u 2008.) jer hr-vatske banke placaju znacajne kamate na dug koji imaju u inozemstvu, ali i zbogdividendi koje se isplacuju stranim vlasnicima tvrtki koje posluju u Hrvatskoj(primjerice vlasnicima Plive ili T-HT-a).

Kaemo da Sjedinjene Drave imaju deficit bilance tekucih transakcija ako jeneto bilanca tekucih transakcija negativna, a viak bilance tekucih transakcija akoje neto bilanca tekucih transakcija pozitivna. Podsjecam da je tekuca bilanca tok(jer su uvoz i izvoz tokovi).

Bilanca tekucih transakcija biljei uvozne i izvozne tokove medu zemljama.Bilanca kapitalnih i financijskih transakcija biljei tokove (priljeve i odljeve)kapitala izmedu Sjedinjenih Drava i svijeta. Njezina bilanca jednaka je netopromjeni imovine Sjedinjenih Drava. Sjedinjene Drave duguju novac stra-nim zemljama u obliku dravnoga duga koji dre stranci, zajmova stranih ba-naka americkim kompanijama i u obliku dionica americkih kompanija koje drestranci. Druge drave duguju novac Sjedinjenim Dravama iz istih tih razloga.Neto promjena imovine Sjedinjenih Drava je razlika tih dviju stavki, dakle onogato Sjedinjene Drave duguju svijetu minus ono to svijet duguje Sjedinjenim Dr-avama. Usmjerujem vam pozornost na to da je neto imovina fond, ali da je bi-lanca kapitalnih i financijskih transakcije koja biljei promjene neto imovine tok.

Kapitalne i financijske transakcije ove godine =neto imovina krajem ove godine

neto imovina krajem prole godineUsporedite ovaj izraz s odnosom vrijednosti kapitala i investicijama koji je opi-san prije: rijec jer o istom nacelu. Primijetite da negativne kapitalne i financijsketransakcije znace da se neto imovina Sjedinjenih Drava smanjila: u neto racu-nanju kapital je napustio zemlju. Obrnuto se dogodilo ako je bilanca kapitalnih ifinancijskih transakcija pozitivna: kapital je ulazio u zemlju.

Bilanca tekucih transakcija i bilanca kapitalnih i financijskih transakcija bliskosu povezane i uvijek se mijenjaju zajedno. Ovo je jo jedan primjer knjigovod-stvenog identiteta:

bilanca tekucih transakcija ove godine =bilanca kapitalnih i financijskih transakcije ove godine

Razlog je jednostavan: ako Sjedinjene Drave uvoze vie nego to izvoze, morajuposuditi od svijeta sredstva kako bi platile uvoz. No to zaduivanje podrazu-mijeva promjenu imovine koju pokae promjena bilanca kapitalnih i financijskihtransakcija. Na sljedecoj slici prikazujemo trgovinsku bilancu Sjedinjenih Dravau posljednjih 30 godina.

Vidimo da je trgovinska bilanca uglavnom negativna tokom razdoblja, a de-ficit je osobito velik tokom poleta devedesetih. Jedna od posljedica takve trgo-vinske bilance i knjigovodstvene identitete je da se tokom godina neto bilanca

44


kapitalnih i financijskih transakcija Sjedinjenih Drava pogoravala. Od 1989. suSjedinjene Drave,

Krueger Makroekonomika

Documents