-
Kree izgradnja sunane elektrane Medinci
str. 13.
KRONIKAVirovitiko-podravske upanije
Broj 4 godina II svibanj 2015.
Zapoela izgradnja najveeg
gospodarskog projekta u RH
str. 16.-17.
Projekti navodnjavanja u VP
PROJEKT PANONSKI DRVNI CENTAR KOMPETENCIJA VRIJEDAN 45 MILIJUNA
KUNA
Razvojna agencija Vidra prijavila 63 projekta str. 6.
upan Tolui obiao korisnike IPARD-a str. 11.
str. 18.-19.
Vjeba zatite i spaavanja "Krinica 2015"
str. 8.
-
KRONIKA Virovitiko-podravske upanije
2
Restorani caffe bar
Matije Gupca 78, Virovitica(prostor bive vojarne, desna
strana)Matije Gupca 78, Virovitica(prostor bive vojarne, desna
strana)
Restoran kola
Ponedjeljak - petak od 9 do 16 sati
Caffe bar kola
Ponedjeljak - petak od 7 do 19 sati
subota od 8 do 13 sati
-
KRONIKA Virovitiko-podravske upanije
3
Jo jedan broj KRONIKE Virovitiko-podravske upanije je pred vama.
I u ovom broju cilj nam je izvijestiti vas o svim bitnim dogaanjima
na naem podruju u prvom dijelu ove godine. Jedna od najznaajnijih
stvari zasigurno je poetak radova na izgradnji novog Panonskog
drvnog centra kompetenci-ja koji se gradi u sklopu EU projekta,
vri-jednog 45 milijuna kuna. Posjetila nas je i novoizabrana
predsjednica Republike Hrvatske ga Kolinda Grabar-Kitarovi koja je
tom prigodom otvorila jubilarni 20. meunarodni sajam Viroexpo -
sa-jam koji ima duu.
Virovitiko-podravska upanija i Razvojna agencija VIDRA
pripremili su i prijavili veliki broj projekata za
poljoprivrednike, gospodarstvenike i ustanove s naeg podruja, a
u tijeku je i provedba velikog broja ve zapoetih projekata, o
kojima moete proitati u Kronici.
Ukoliko imate prijedlog za poboljanje ili kritiku na sadraj
Kronike, piite nam na e-mail [email protected] ili na adresu Trg
Ljudevita Pataia 1, Viro-vitica s naznakom Za Kroniku.
Otvoreni smo i pozdravljamo svaki oblik suradnje kojoj je cilj
konstruktivan i kulturan dijalog, stoga e svaka vaa ideja,
prijedlog ili kritika biti razmotre-ni, vrednovani i u konanici
koriteni tako da budu u funkciji unaprjeenja meusobnog dijaloga.
Vjerujem da ete i dalje biti nai vjerni itatelji.
Potovani itatelji! SADRAJ Intervju: upan Tomislav Tolui .....4-5
VIDRA - najuspjenija hrvatska Razvojna agencija
............................6
200 solarnih sunica duhana ...............6 Prijavljeni projekti
osnovnih i srednjih kola ..................................7
FOTO: Vjeba zatite i spaavanja Krinica 2015
................8
afram d.o.o. - primjer dobre prakse
.................................10
Korisnici IPARD programa ................11 Hospicij u Cabuni
.............................12 Sunana elektrana Medinci
...............13 upan Tolui o navodnjavanju u RH
..................18-19
VP info......................................20-29 Recept:
linjaci s mladim lukom .................29
Vodi Virovitiko-podravske upanije
.........................................31
FOTO: Viroexpo 2015. ...............................32
Kronika Virovitiko-podravske upanije, informativni biltenGodina
II.; Broj 4, svibanj 2015.Izdava: Virovitiko-podravska upanija, Trg
Ljudevita Pataia 1, 33 000 Virovitica, [email protected],
www.vpz.hr, 033/638-100Za izdavaa: Tomislav Tolui, upan; Glavni
urednik: Ivan emperUrednitvo: Kristijan Toplak, Martina Bai, Jasna
Abramovi, Matija Roak, Ivan emper Grafika priprema: Martina
Moslavac; Lektura: Martina JuriKoritena arhiva tekstova www.vpz.hr
i www.icv.hr; Tisak: Glas Slavonije d.d.; Naklada: 30.000
IMPRESSUM
Virovitiko-podravsku upanijupratite na drutvenim mreama
TwitteruFacebooku YouTubeu
i slubenoj internetskoj straniciwww.vpz.hr
-
KRONIKA Virovitiko-podravske upanije
4
U zadnje vrijeme mnogi politiari govore u istom paketu i o
nunosti decentralizacije drave i o nunosti regionalizacije
Repub-like Hrvatske, pri emu se, kao u kakvoj mantri, stalno
pozivaju na argument o (pre)velikom broju opina, gradova i upanija.
Posebno su na piku hrvatske upanije kao tobonji glavni krivci za
sve loe u dravi, kao gutai novca i koniari razvoja, premda sa
svojih 1.917 zaposlenika predstavljaju tek kap u moru (tonije 0,8
%) u odnosu na ak 240.000 dravnih i javnih slubenika.U tu se
orkestriranu kampanju protiv upanija, naalost, ukljuio i dio
pripadnika akademske zajednice i novinara koji bez ikakvih dokaza
ire tvrdnju da e Hrvatska procvjetati na-kon to se regionalizira
bez obzira hoe li se naa zemlja podijeliti na 3, 5, 7 ili 10
regija, kako sve ne predlau brojni strunjaci. I oni ist-odobno
govore o decentralizaciji i region-alizaciji, iako su ta dva pojma
dijametralno suprotna i u biti iskljuuju jedan drugog.
DECENTRALIZACIJADecentralizacija je zajedniki naziv za niz mjera
kojima se nastoji sprijeiti pretjerana koncentracija stanovnitva i
gospodarstva u jedno ili svega nekoliko sredita, pri emu ostali dio
zemlje ostaje bez stanovnitva ili se gospodarski slabije razvija
(zvui poznato, zar ne, pogotovo Slavoncima i Lianima). Po-jam
regionalizacije pak u specifinim hrvats-kim okolnostima znai jaanje
nekoliko veih ili velikih urbanih centara (naravno, politiki
odreenih) koji pod krinkom breg razvoja zapravo gue i unitavaju
manja mjesta.
KRE SE PRAVA RURALNE HRVATSKEZadnjih se nekoliko godina u
ruralnim podrujima Hrvatske (a to je realno cijela Hrvatska, osim
veih urbanih centara) upravo pod krinkom regionalizacije provodila
mak-simalna centralizacija sustava, pa su ugaene stotine potanskih
ureda, matinih ureda, carinskih ispostava, sudova, bolnica, domova
zdravlja, ispostava mirovinskog i zdravstvenog
osiguranja, policijskih uprava, eljeznikih i trajektnih linije i
hrpa drugih za ivot iznimno vanih institucija ili usluga.Jedini
rezultat takve regionalizacije jest, primjerice, da mladi iz opine
Crnac u Virovitiko-podravskoj upaniji vie ne ide po uvjerenje o
nekanjavanju (koje mu treba za javljanje na natjeaj za radno
mjesto) na sud u Orahovicu, koji je u meuvremenu ukinut, nego mora
ii u 80 kilometara udaljeniji Osijek. I to vlakom i autobusom koji
ne voze ili autom koji nema. Isto je i s rodnim listom i
potvrdom
iz Porezne uprave i pregledom u bolnici.Glavni izgovor za takve
poteze su famozna re-gionalizacija i potreba za racionalizacijom, a
koje na najgori nain kre prava stanovnika ruralnih podruja, iako
plaaju iste poreze kao i stanovnici Zagreba, Osijeka, Rijeke ili
Splita. I koji s pravom od drave oekuju istu kvalitetu i dostupnost
usluga, a ne dobivaju ni stoti dio od onog to dobivaju stanovnici
velikih centara moi. Naalost, u zadnjih 10-ak godina razni
politiari, neki akademici te pravni i ekonomski strunjaci kada
govore o reformi regionalne samouprave, grade kuu od krova, prvo i
posljednje o emu rasprav-ljaju je broj upanija ili regija. To je
potpuno nebitno pitanje za efikasno funkcioniranje regionalne
samouprave, ali dnevnopolitiki vrlo zahvalno. A kada ste uli ili
proitali to to te famozne upanije rade ili to e to ra-diti, te jo
famoznije regije? Koliko e biti tih novih regija i po kojem
kriteriju? Zato Istra s 208.000 stanovnika ili Meimurje s 118.000
stanovnika mora biti regija, a npr. Osjeko-
baranjska upanija s 330.000 ne? Koje su to nove ovlasti koje e
imati te regije? Hoe li imati vie ili manje zaposlenih od sadanjih
upanija? Koji je nain financiranja tih regija, koliko e vie novca
doi na lokalnu razinu ako ukinemo upanije i uvedemo regije? Tko
upravlja regijom, gubernator ili neki veliki upan? Imaju li te
regije skuptine, imaju li te skuptine 50, 100 ili 500 vijenika? Po
kojem se teritorijalnom kljuu biraju? Ako e regije dobivati vie
novca nego upanije, te novce mora dati drava ili se moraju uvesti
novi por-ezi da bi bilo vie novca. Kome e drava uzeti da bi dala
regijama ili koji su to novi nameti graanima? Hoe li regije imati
svoje posebne operativne programe kao to je to u Poljskoj ili e i
dalje ostati na snazi ova bizarna pod-jela Hrvatske na dvije
statistike regije koja doslovce ubija sve osim Zagreba? Po emu i po
kojim mjerljivim kriterijima e ta famozna regija biti uinkovitija
od sadanjih upanija?Bezbroj pitanja koja mi se motaju po glavi, a
na koja nisam nikada dobio odgovor. Dodue, odgovor na pitanje zato
Hrvatsku treba podijeliti na 5 regija dao mi je u telefonskom
razgovoru prije nekoliko dana ministar Up-rave Arsen Bauk: Hrvatsku
treba podijeliti na 5 regija zato to u kruni na hrvatskom grbu
postoji 5 titova. Boe sauvaj! Upravo me zbog takvih inteligentnih
odgovora strah bilo kakvih pokuaja reforme lokalne i regionalne
samouprave.to se tie broja upanija, Hrvatska uope ne iskae iz
europskog prosjeka, tako da ak niti ta teza o (pre)velikom broju
upanija uope ne stoji. Dapae, upravo veina najrazvijenijih
eu-ropskih zemalja ima veliki broj jakih upanija i na njihovoj
snazi temelji svoj cjelokupan raz-voj. Naravno, uz velike gradove
koji takoer imaju ogromnu ulogu u tom razvoju.Evo nekoliko
primjera. Najbogatija i jedna od najmanjih europskih zemalja je
Luksem-burg. BDP po glavi stanovnika 64.000,00 eura. Na 442.000
stanovnika Luksemburg ima 3
Tomislav Tolui: Reforma lokalne i regionalne samouprave u
Hrvatskoj ili kako graditi kuu od krova prema temeljima
Veina najrazvijenijih europskih zemalja ima veliki broj
jakih
upanija i na njihovoj se snazi temelji cjelokupan razvoj
-
KRONIKA Virovitiko-podravske upanije
5
Tomislav Tolui: Reforma lokalne i regionalne samouprave u
Hrvatskoj ili kako graditi kuu od krova prema temeljima
upanije i 116 opina (govorimo o dravi koja je 10 puta manja od
Hrvatske). Usput, BDP po glavi stanovnika u Hrvatskoj je cca
10.000,00 eura.Luksemburg je premal za usporedbu? Slaem se. Uzmimo
za primjer Norveku. Takoer jedna od najbogatijih europskih zemalja
s BDP-om po glavi stanovnika od 50.000,00 eura. Norveka ima neto
manje od 5 milijuna stanovnika, a podijeljena je na 19 upanija. U
svemu slino kao i Hrvatska. Osim u BDP-u.Znate li koja je europska
zemlja u proloj godini ostvarila najvei gospodarski rast u Europi,
ima 4,5 milijuna stanovnika i BDP po glavi stanovnika 40.000 eura?
Naalost, nije Hrvatska nego Irska. Zemlja koja na 4,5 mili-juna
stanovnika ima 26 upanija.Naravno, postoje i suprotni primjeri kao
u Dan-skoj, ali iz svega navedenog oito je da glavni problem nije
broj upanija, nego njihova jaina, efikasnost i uspjenost. Navedene
zemlje (kao i veina drugih europskih zemalja) prepoznale su upanije
kao pokretae sveukupnog drutvenog razvoja, maksimalno ih ojaale i
kroz ovlasti i kroz financije i na taj nain razvile centralnu
dravu. U Hrvatskoj sadanja Vlada ini sve da ugui i oslabi i lokalnu
regionalnu samoupravu, a time slabi i samu centralnu dravu. Koliko
su upanije financijski unitene govore i studije Ekonomskog
instituta i Insti-tuta za javne financije koji ispravno utvruju da
ovakav nain financiranja dugorono nije odriv i da s nedostatnim
financijskim sredst-vima upanije ne mogu biti potpora lokalnoj
samoupravi i glavni pokreta razvoja na svom teritoriju. Meutim, i u
tim loim uvjetima vidi se koliki je potencijal upanija. Preko 1300
EU projekata u zadnjih nekoliko godina odobreno je upravo hrvatskim
upanijama, s ime se ne moe pohvaliti niti jedna javna institucija.
Da-nas imamo upanije koje su svoje proraune udvostruile upravo
zahvaljujui uinkovitom povlaenju novca iz EU fondova. Da je drava
tako uspjena, dravni proraun danas bi bio
preko 200 milijardi kuna. I bez deficita.Za oekivati je da e
idua Vlada (a vrsto vje-rujem da e ju voditi demokranska opcija na
elu s HDZ-om) prepoznati znaaj hrvatskih upanija i konano poboljati
kvalitetu i uinkovitost upanijskog sustava. Kako poveati efikasnost
i uinkovitost postojeeg sustava, na koji nain decentralizirati
dravu i ojaati onu razinu vlasti koja je najblie svojim
iteljima?
IPAK TREBA KRENUTI OD TEMELJAEvo nekoliko konkretnih prijedloga,
od te-melja prema krovu. upanije mogu i trebaju preuzeti ovlasti
Ureda dravne uprave koji su potpuno nefunkcionalni i postoje samo
kao paralelni sustav upravljanja kojim drava eli zadrati dio
kontrole nad poslovima upanija, ime samo izaziva dodatni nered i
kaos u sus-tavu. Sve matice (roeni, umrli, vjenani), skrb
o hrvatskim braniteljima, civilnim invalidima, izdavanje
obrtnica, minimalni tehniki uvjeti za gospodarstvenike, povrat
imovine oduzete za vrijeme komunistike vladavine, preostali dio
ovlasti u kolstvu, sve su to nadlenosti koje upanija moe preuzeti u
roku 24 sata sa 70 % manje zaposlenih nego to ih sada ima u uredima
Dravne uprave. Samo ova stavka u dravnom proraunu iznosi cca. 400
milijuna kuna. Sve inspekcijske slube mogu i treba-ju biti pod
upanijama, a drava treba biti drugostupanjsko tijelo. Danas je 7-8
inspekci-jskih slubi rascjepkano na isto toliko mini-starstava, pa
imamo tragikomine sluajeve da npr. na podruju Virovitiko-podravske
upanije nemamo niti jednog sanitarnog ins-
pektora, a Ministarstvo ne smatra shodnim za-posliti osobu koja,
izmeu ostalog, nadgleda zdravstvenu ispravnost hrane koju jedu naa
djeca u koli ili restoranu. Dravni proraun ove inspekcijske slube
kotaju daljnjih 400-tinjak milijuna kuna, a iako su iznimno bitne,
zbog loeg sustava i nedostatka kontrole ne mogu kvalitetno
obavljati svoj posao. U susjednim dravama (Maarska) lokalne vlasti
izdaju sve osobne dokumente, od osobne iskaznice do putovnice. to
sprjeava Hrvatsku da uvede takav sustav? Prenoenjem tih ovlasti na
loka-lnu ili regionalnu razinu mogue je poveati efikasnost i
utedjeti viemilijunske iznose dravnom proraunu.Svjedoci smo kaosa
koji vlada u sluaju raspo-laganja poljoprivrednim zemljitem zbog
cen-traliziranosti sustava jer svime upravlja Mini-starstvo
poljoprivrede preko svoje agencije u Zagrebu. Zar stvarno mislite
da agronom, pravnik i geodet u upanijskoj upravi u Vink-ovcima ne
bi taj posao mogao obavljati bre, efikasnije i kvalitetnije od onih
ljudi u Zagrebu, a uz manje trokove?Upravljanje vodama i kanalskom
mreom, sus-tavi navodnjavanja, ume, ceste, svime se time danas
upravlja s jednog mjesta, iz nadlenih institucija u Zagrebu.
Prenoenjem svih ili di-jela ovlasti upravljanja tim prirodnim
bogatst-vima upaniji kao instituciji na ijem se terito-riju ta
prirodna bogatstva i nalaze sigurno bi se tim resursima brinije i
kvalitetnije upravl-jalo, opet uz manje trokove i puno manje
za-poslenih i posljedino tome i uz puno manje optereenja za dravni
proraun.Ovo je samo dio moguih prijenosa ovlasti i prijedloga
provoenja prave, sutinske decen-tralizacije koji bi hrvatskoj Vladi
utedio mili-jarde u dravnom proraunu, funkcionalno i fi-nancijski
ojaao hrvatske upanije i uinio ovu zemlju konkurentnijom, bogatijom
i napred-nijom. Naalost, ovi prijedlozi se, barem za vri-jeme ove
Vlade, nee nai na dnevnom redu.
Na podruju Virovitiko-podravske upanije nemamo niti jednog
sanitarnog inspektora, a Ministarstvo ne smatra shodnim
zaposliti jednog
-
KRONIKA Virovitiko-podravske upanije
6
Na natjeaj Agencije za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i
ruralnom raz-voju za podmjere 4.1. Potpora za ulaganja u
poljoprivredna gospodarstva i 4.2. Potpora za ulaganja u preradu,
marketing i/ili razvoj poljoprivred-nih proizvoda mjere 4 Programa
ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014. 2020. Razvojna agencija
VIDRA pripremila je 63 projekta za poljoprivredne proizvoae i
preraivae s podruja Virovitiko-podravske upanije. - Ukupna
vrijednost tih projekata je 90 milijuna kuna, s tim da je pot-pora
koja e se ostvariti njihovom realizacijom 73 milijuna kuna. Ovi
podaci dokaz su da je VIDRA, kao agencija koja je 2008. godine i
os-novana kako bi razvila strateke grane gospodarstva nae upanije i
uz to poveala i kvalitetu ivota, itekako opravdala svoje
postojanje. Kad se uzmu u obzir podaci veliine nae upanije i broj
prijavljenih pro-jekata i podaci daleko veih upanija i njihove
prijave po tek desetak projekata, lako je zakljuiti da je RA VIDRA
najbolja agencija u dravi istie njen ravnatelj Tomislav Petric i
dodaje da e realizacija projekata znaiti gospodarski rast i
zapoljavanje. - Pojedinano veliina ulaganja kree od 150.000 kuna do
16.000.000 kuna, a odnose se na ulaganja u primarnoj
poljoprivrednoj proizvodnji (sektor ratarstvo, stoarstvo),
rekonstrukciju farmi, podizanje novih dugotrajnih nasada, ulaganja
u plastenike i slino. Korisnici su s podruja cijele upanije, od
Orahovice do Pitomae. Najznaajnije je da su to poljoprivredna
gospodarstva, poljoprivredni subjekti koji kroz ove natjeaje i
potpore podiu svoju
konkurentnost, razvoj i zapoljavanje novih zaposlenika kazao je
Pet-ric i dodao da e na natjeaje koji slijede, zahvaljujui
stratekim odlu-kama upana Tomislava Toluia i kontinuiranom jaanju
ljudskih po-tencijala RA VIDRA, moi prijaviti jo barem ovoliko
projekata. K. K.
VIDRA - NAJUSPJENIJA HRVATSKA RAZVOJNA AGENCIJA
Prijavljena 63 projekta na natjeaj iz Programa ruralnog razvoja
2014. - 2020.
Troak energije s udjelom 30 % najvei je teret proizvodnji
duhana. Poetkom svibnja ide javni poziv.Oko 90 posto hrvatske
proizvodnje duhana odvija se na poljima Virovitiko-podravske
upanije. Kako ta poljoprivredna kultura od 2017. prema kriterijima
Europske komisije ostaje bez prava na izravne potpore, koje danas
iznose oko dvije tisue kuna po hektaru, odluili su, otkriva upan
Tomislav Tolui, u suradnji s Fondom za zatitu okolia i energetsku
uinkovitost pokrenuti projekt kojim e proizvoae potaknuti da za
suenje duhana vie ne koriste plin ili loivo ulje, nego obnovljive
toplinske izvore, konkretno solarnu energiju.
Rok 30. listopadaZa vodstvo Fonda i njihovu aurnu pripravnost da
izdano financijski podre namjeru upanije koja eli proizvoae duhana
pravodobno pripremiti za odrivu proizvodnju u budunosti Tolui ima
samo pohvale. U ovoj godini predvidjeli su, kae, uz potporu Fonda
sa 6,5 milijuna kuna sufinancirati postavljanje oko 200 solarnih
sunica na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Prema
dogovorenom modelu, Fond e pokriti 80 posto troka ugradnje solarnih
kolektora, dok e ostatak platiti sam vlasnik OPG-a.Provedbu tog
projekta koordinirat e upanijska Razvojna agencija VIDRA, iji
ravnatelj Tomislav Petric oekuje
veliki interes jer u toj upaniji imaju oko tisuu veih proizvoaa
duhana, a upravo je troak energije s udjelom od 30 posto najvei
teret toj proizvodnji. Poetkom svibnja, najavljuje Petric, objavit
e javni poziv, a krajnji rok za podnoenje zahtjeva bit e 30.
listopada. Suenje duhana, podsjea ravnatelj VIDRA-e, u pravilu
traje od polovice srpnja do kraja listopada. U tom razdoblju,
pripremajui projekt, na podruju upanije evidentirali su vie od 696
sunanih sati, to je potencijalno velika koliina energije. Da bi se
ta besplatna blagodat iskoristila, potrebno je instalirati solarnu
opremu na postojee sunice duhana.
Uteda energijeSvako gospodarstvo koje se odlui ukljuiti u
projekt zapravo e, istie Petric, viestruko profitirati. Osim to e
smanjiti troak energije kod suenja duhana, ime e poveati svoju
proizvodnu konkurentnost, istodobno na raspolaganju ima dostatnu
koliinu tople vode za sanitarnu potronju tijekom cijele godine, kao
i mogunost grijanja stambenih kvadrata. Ne treba zaboraviti,
dodaje, kako e tim investiranjem profitirati i okoli jer naputanje
plina i loivog ulja znatno smanjuje i emisiju tetnog CO2 u
atmosferu.
Solarna tedljivostPovrat ulaganja za tri-etiri godine
Za suenje dvije tone duhana, koristi li se kao energent plin,
troak je vei od 6300 kuna, a ako je rije o loivom ulju penje se na
vie od osam tisua kuna, izraunali su u VIDRA-i. Investicija za
solarnu opremu u sunicu od 42 rama ukupno iznosi 16.923 kune, a za
onu najveu od 150 rama potrebno je uloiti 38.122 kune. Povrat
investicije mogu je, tvrde, u roku od tri do etiri godine. Uvjet
za
dobivanje potpore dvogodinji je ugovor o zajamenom otkupu, to e
veina vjerojatno ispuniti. Najvei otkupljiva, tvrtka Hrvatski
duhani, u oujku je kooperantima ponudila ugovor na etiri godine.
Jer, na zavaravajmo se, nije glavni problem ove dravne vlasti to to
ima previe upanija, nego to to je previe upanija u rukama HDZ-a.
Zbog toga emo do kraja mandata ove Vlade sluati kako je nuno
provesti decentralizaciju i to smanjivanjem broja upanija, tj.
centralizacijom.
Na podruju Virovitiko-podravske upanije sufinancirat e se 200
solarnih sunica duhana
-
KRONIKA Virovitiko-podravske upanije
7
Briga o kolstvu poseban je predmet interesa Virovitiko-podravske
upanije te u skladu s tim konstantno ulae u izgradnju, adaptaciju i
odravanje kolskih objekata, opremanje potrebnim nastavnim
pomagalima i ostalom opremom, a sve to kako bi uenici mogli pohaati
nastavu u sigurnijim i ugodnijim uvjetima.upanija je tako u
suradnji s Razvojnom agencijom VIDRA te odgojno-obrazovnim
ustanovama samo u prva tri mjeseca 2015. godine Fondu za zatitu
okolia i energetsku uinkovitost prijavila ukupno 15 projekata za
osnovne i srednje kole.Ukupna vrijednost investicija iznosi
27.248.732,05 kuna, a od toga iznos traenih sredstava od Fonda je
15.919.975,90 kuna, dok je iznos iz prorauna upanije 12.349.346,15
kuna. Trokovi izrade projektne dokumentacije iznose 1.020.590,00
kuna.Kako je u novije vrijeme sve snaniji naglasak na odrivom
razvoju, zatiti okolia i koritenju obnovljivih izvora energije,
tako i Virovitiko-podravska ulae i u energetsku uinkovitost
odgojno-obrazovnih institucija i poboljanje tehnikih uvjeta, a u
tom e se smjeru nastaviti i u budunosti. Fond za zatitu okolia ima
vanu ulogu u provedbi projekata energetske uinkovitosti, a posebice
u mjerama kojima ostvarujemo utede i pridonosimo emisiji smanjenja
staklenikih plinova. Nadamo se da emo s ovim projektima znatno
pridonijeti kvaliteti ivljenja na naem podruju te na taj nain biti
dio u nacionalnom ouvanju okolia naglasila je proelnica upanijskog
Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, port i tehniku kulturu Vesna
erepac.
Virovitiko-podravska upanija: Projekti za osnovne i srednje kole
prijavljeni na FZOEU
Prijavljeni projekti:- O P. Preradovia, Pitomaa: izvedba
toplinske zatitne ovojnice zgrade te poboljanje toplinske zatitne
ovojnice nestambene zgrade kolske sportske dvorane pri O
2.515.171,82 kn- O "Gradina", Gradina: obnova i sanacija poboljanja
energetske uinkovitosti zgrade - 3.348.604,98 kn- O Augusta
Cesarca, p. Bukovica: projekt za mjeru izvedbe toplinske zatite
ovojnice zgrade s rekonstrukcijom dijela elektroinstalacija
2.439.247,98 kn- O "Suhopolje", Suhopolje: poboljanje toplinskih
karakteristika i energetske uinkovitosti graevine 2.344.702,50 kn-
O Eugena Kumiia, Slatina: energetska obnova fasade i vanjske
stolarije 2.494.335,25 kn- O Josipa Kozarca, Slatina: projekt
racionalne uporabe energije i toplinske zatite 1.657.956,92 kn- O
"A. G. Mato", ainci: energetska obnova fasade, krovita na sportskoj
dvorani, stropa prema negrijanom tavanu i dijela stolarije koja jo
nije zamjena 1.790.660,00 kn- O Vladimira Nazora, N. Bukovica:
poveanje energetske uinkovitosti u postojeoj nestambenoj zgradi
obnovom fasade, izmjenom vanjske stolarije i stropa prema
negrijanom tavanu 501.497,50 kn- O Ivana Gorana Kovaia, Zdenci:
energetska obnova vanjske ovojnice 1.864.662,50 kn- O Voin:
poboljanje energetski uinkovite unutarnje rasvjete 706.439,37 kn- O
"Davorin Trstenjak", aavica: poveanje energetske uinkovitosti u
postojeoj nestambenoj zgradi obnovom fasade i stropa prema
negrijanom tavanu 1.323.996,25 kn- Srednja kola Stjepan Ivi,
Orahovica: poboljanje energetske uinkovitosti rekonstrukcijom
dijela elektro i strojarskih instalacija 1.899.570,28- Srednja kola
Marka Marulia, Slatina: poboljanje toplinskih karakteristika i
poveanje energetske uinkovitosti graevine 1.891.200,70 kn- Srednja
kola Stjepana Sulimanca stara kola: poveanje energetske
uinkovitosti zgrade 2.270.000,00 kn- Ueniki dom Virovitica: "Za
ljepi dom" (fasada, krovite, pod) 1.141.276,05 kn.
Poetak velikog investicijskog zamaha u naoj upanijiOva je godina
u Regionalnoj agenciji VIDRA
poela iznimno aktivno, a glavni naglasak bio je na ouvanju i
zatiti okolia. U prva tri mjeseca 2015. godine Fondu za zatitu
okolia i energetsku uinkovitost prijavljen je 21 infrastrukturni
projekt ukupne vrijednosti 33.010.586,93 kn, te sedam edukacijskih
studija ukupne vrijednosti 673.000,00 kuna. Projekti su pripremani
u suradnji s upravnim tijelima Virovitiko-podravske upanije.
Razvojna agencija VIDRA trenutno zapoljava 22 visokoobrazovana
djelatnika i pet djelatnika na strunom osposobljavanju, a na
podruju upanije prepoznata je kao sredinje mjesto za informiranje o
bespovratnim sredstvima Europske unije i nacionalnim sredstvima
financiranja.
- Nae aktivnosti i spektar djelovanja usmjereni su na stvaranje
lokalnih, prekograninih
i meunarodnih mrea, promociju regije, izgradnju institucionalnih
kapaciteta, provoenje specijalistikih edukativnih programa, izradu
poduzetnikih programa i projekta, izradu i auriranje stratekih
planova te davanje potpore za poveanje zapoljavanja, strunu
izobrazbu, prekvalifikaciju i dokvalifikaciju radnika istaknuo je
ravnatelj Razvojne agencije VIDRA Tomislav Petric.
Za osnovne kole na podruju upanije pripremljeno je i prijavljeno
13 projekata vrijednosti 22.126.697,07 kn, za srednje kole tri
projekta vrijednosti 4.720.939,18 kn, a za zdravstvene institucije
na podruju upanije 5 projekata vrijednosti 6.162.950,68 kn.
Ukupna vrijednost tih projekata iznosi 33.010.586,93 kuna, a uz
njih RA VIDRA izradila je i 7 edukacijskih studija ukupne
vrijednosti 673.000,00 kuna.
Ravnatelj Razvojne agencije Vidra Tomislav Petric
-
KRONIKA Virovitiko-podravske upanije
8
U sklopu EU projekta ACHELOUS odrana vjeba zatite i spaavanja
Krinica 2015
Virovitiko-podravska upanija, u sklopu EU projekta ACHELOUS,
organizirala je vjebu pod nazivom Krinica 2015. Vjeba je provedena
25. oujka u blizini naselja Krinica (kod mosta), opina Pitomaa.Tema
vjebe bilo je provoenje evakuacije stanovnitva i stoke iz mjesta
Krinica nakon naglog porasta vodostaja rijeke Drave te sposobnost
djelovanja slubi za zatitu i spaavanje na samoj rijeci, dok je cilj
simulacije bio provjera osposobljenosti lokalnih vlasti za
upravljanje, organiziranje i izvravanje operacija u sluajevima
poplave te edukacija stanovnitva kako se ponaati u sluaju
katastrofe.Sudionicima su po zavretku vjebe podijeljene zahvalnice
za sudjelovanje.Materijalna i tehnika sredstva potreb-na za
provedbu vjebe osigurana su iz redovitih sredstava sudionika, a dio
trokova financiran je iz projekta ACHELOUS.Virovitiko-podravska
upanija sudjeluje u projektu ACHELOUS uz jo 8 partnera iz 6
zemalja: Italije, Rumunjske, Grke, Bugarske, Makedonije i Maarske.
Opi cilj projekta je poboljati komunikac-iju i funkcioniranje
civilne zatite u cilju planiranja aktivnosti foku-siranih na
smanjivanje tetnog djelovanja uzrokovanih vodom.
Sudionici vjebe bili su: DUZS Podruni ured Virovitica,
Vatrogasna zajednica Virovitiko-podravske upanije, Policijska
uprava virovitiko-podravska, Polici-jska uprava osjeko-baranjska,
Gradsko drutvo Crvenog kria Virovitica, Grad-sko drutvo Crvenog
kria Slatina, HGSS Stanica Orahovica, Hrvatske vode VGI upanijski
kanal Virovitica, Zavod za hitnu medicinu Virovitiko-podravske
upanije, Opina Pitomaa, Veterinarska stanica Pitomaa, Brana d.o.o.
Viro-vitica, MP5 112, Javna vatrogasna postrojba grada Virovitice,
Javna vatrogasna postrojba grada Slatine, DVD Gradina, DVD
Suhopolje, DVD Mala renjevica, DVD Starogradaki Marof, DVD
Dinjevac, DVD Stari Gradac, DVD Otrovanec, DVD Sedlarica, DVD
Kladare, DVD Velika renjevica, DVD Turnaica, DVD Pitomaa, DVD
Vukosavljevica, DVD Gornje Bazje te VIDRA Agencija za regionalni
razvoj Virovitiko-podravske upanije.
-
KRONIKA Virovitiko-podravske upanije
9
Prosvjedi hrvatskih branitelja 100 posto za Hrvatsku u Zagrebu
pred zgradom Ministarstva branitelja, Savska 66, traju od sredine
listopada 2014. i nee prestati dok se ne ostvare njihovi legitimni
ciljevi. Prosvjed je organiziran u atoru i svi koji su tamo doli
imaju svoje obveze. Tijekom dana dolaze branitelji iz Zagreba u
kolicima i bez njih i provode dio vremena u atoru razgovarajui o
svojim problemima i nadanjima. Branitelji trae smjenu ministra
Predraga Matia i njegovih pomonika, organiziranje javne rasprave o
izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima te donoenje
novog zakona o hrvatskim braniteljima na ustavnoj razini koji vie
niti jedna politika opcija nee moi mijenjati.Predsjednik Udruge
stopostotnih ratnih vojnih invalida I. skupine i jedan od voa
prosvjeda u Savskoj, uro Glogoki, naglaava da braniteljima nisu u
prvom planu materijalna primanja i prava, ve to da se vie nikada ne
dopusti omalovaavanje braniteljske populacije, odnosno onih koji su
stvarali hrvatsku dravu. Predstavnici braniteljskih udruga iz
Domovinskog rata Virovitiko-podravske upanije u potpunosti
podravaju zahtjeve 100-postotnih hrvatskih ratnih vojnih
invalida
te su im odlaskom u Zagreb u vie navrata pruili potporu. Odlazak
u Zagreb organizirala je Zajednica udruga HVIDRA
Virovitiko-podravske upanije, a pomogli su i Virovitiko-podravska
upanija te gradovi, opine, tvrtke i poduzetnici s podruja
upanije.Uloga hrvatskih ratnih vojnih invalida
neupitna je u stvaranju neovisne Republike Hrvatske, kao i
njihova uloga u promicanju digniteta Domovinskog rata te su oni i
dalje spremni ustrajati u svom graanskom neposluhu, no upitno je
hoe li druga strana pokazati razumijevanje i zapoeti dijalog ili e
se nastaviti prepucavati putem medija.
Branitelji s podruja Virovitiko-podravskeupanije podravaju
zahtjeve hrvatskih ratnih vojnih invalida
Hodnja branitelja od Brusnika do Voina u spomen na poginule
pripadnike 127. brigade Hrvatske vojske
U znak potovanja i u spomen na dvanaestoricu poginulih hrvatskih
branitelja pripadnika slavne virovitike 127. brigade u akciji
oslobaanja sela Brusnik pokraj Pakraca 1991. godine 10. sijenja
odran je komemorativni skup kod spomen-obiljeja podno
Brus-nika.Nakon polaganja vijenaca i paljenja svijea, Zajednica
udruga HVIDRA Virovitiko-podravske upanije, na elu s predsjednikom
HVIDRA-e RH i saborskim zastupnikom Josipom akiem, provela je
hodnju Brusnik Buje Voin.
Obitelji poginulih, izaslanstva Virovitiko-podravske i
Poeko-slavonske upanije, gradova Virovitice i Pakraca te
braniteljskih udru-ga odali su poast i kod spomen-ploa poginulim
bojovnicima Borisu Raletiu i eljku Ljuni te etvorici poginulih
policajaca na spomen-obiljeju u Ulici Kalvarija u Pakracu. Hodnja
je zavrila u Voinu, gdje je na spomen-obiljeju voinskim rtvama
odana poast.Hodnja Brusnik Buje Voin provedena je u sklopu projekta
Samopotovanje hrvatskim braniteljima koji je odobrilo Ministar-stvo
branitelja na natjeaju.
-
KRONIKA Virovitiko-podravske upanije
10
Tvrtka afram d.o.o., vlasnika Mirka afranka, vodei je domai
proizvoa zaina te je-dini hrvatski proizvoa zainske paprike.
Poduzee danas posluje na dvije lokacije i to na mjestu sjedita
firme u Zagrebu i u Tura-novcu, opina Luka. Poduzee je zahvaljujui
EU sredstvima u posljednje dvije godine podiglo nove pogone
opremljene najmodernijim strojevima, a novi kapaciteti omoguili su
proirenje asortimana, kao i otvaranje novih radnih mjesta. 2012.
godine tvrtka afram d.o.o. je u sk-lopu EU projekta vrijednog 4,31
milijun kuna cjelokupnu proizvodnju, preradu i pakiranje zaina,
suenog voa i povra te sredstava za konzerviranje iz Zagreba
preselila u Turano-vac. Projekt je izraen i prijavljen u suradnji s
VIDRA-om Agencijom za regionalni razvoj Virovitiko-podravske
upanije, a trajao je 13 mjeseci. Novi proizvodni pogon financiran
je iz IPARD programa mjera 103, s ciljem ula-ganja u izgradnju,
proirenje i opremanje ob-jekata za preradu voa i povra. Bespovratna
sredstva EU iznosila su gotovo dva milijuna kuna, to je znatno
unaprijedilo poslovanje
tvrtke. Uspjeno proveden prvi projekt ohrabrio je vodee ljude u
aframu da se u svibnju 2013. prijave na novi natjeaj IPARD programa
za daljnje proirenje proizvodnog pogona, ureenje velike hladnjae
povrine oko 200 kvadrata za uvanje voa i povra te ureenje
novog prostora za pranje strojeva. Projektnu prijavu ponovno je
radila Razvojna agencija VIDRA, a do kraja godine uslijedio je
pozitivan odgovor - poduzeu je odobren projekt vrije-dan
2.850.710,02 kuna, a ukupan iznos pot-pore iznosio je 1.425.355,01
kuna. - O europskim fondovima treba vie priati. Zna biti mukotrpno,
ali kad je sve gotovo, na kraju sam zadovoljna i ponosna jer jedan
rad-nik vie i jedan proizvod vie su mi dovoljan razlog da znam da
se sve to isplatilo i da bih se ponovno u tako neto upustila
zakljuuje Arijana afranko Salihejahi, vlasnikova ki i direktorica,
koja je prije osam godina preuzela voenje tvrtke.Zahvaljujui ovoj
posljednjoj investiciji, afram d.o.o je poveao proizvodnju i
plasman robe
na domae, ali i inozemna trita te svakako predstavlja primjer
dobre prakse koji dokazuje kako je i u ovim kriznim vremenima mogue
osigurati odrivi razvoj poduzea.- Gledali smo kako smanjiti trokove
proizvodn-je. Stalno se prialo o tome kako se poduzetnici-ma nudi
europski novac kao na dlanu, pa smo se krenuli raspitivati. Prvo
sam otila na Internet vidjeti to se sve trai. Na stranicama
Ministar-stva poljoprivrede i Agencije za plaanja u pol-joprivredi
nala sam detaljan popis sve potrebne dokumentacije. Imamo i veliku
podrku Virovitiko-podravske upanije, oni su nas up-utili na
virovitiku Razvojnu agenciju VIDRA i s njima smo krenuli u projekt
otkriva Arijana afranko Salihehaji. VIDRA im je, dodaje, najvie
pomogla u izradi dokumentacije.
afram d.o.o.: Primjer dobre prakse u koritenju bespovratnih
sredstava EU
Imamo i veliku podrku Virovitiko-podravske upanije, oni su nas
uputili na virovitiku
Razvojnu agenciju VIDRA i s njima smo krenuli u projekt
-
KRONIKA Virovitiko-podravske upanije
11
Saborski zastupnik Josip aki i upan Tomislav Tolui obili
korisnike IPARD programa na podruju opine aavica
28. travnja saborski zastupnik Josip aki, upan
virovitiko-podravski Tomislav Tolui i ravnatelj VIDRA-e Agencije za
regionalni razvoj Virovitiko-podravske upanije Tomislav Petric u
pratnji naelnika aavice Mirka Ronevia obili su poljoprivrednike s
podruja opine aavica koji su ostvarili povrat sredstava putem IPARD
natjeaja za kupnju poljoprivredne mehanizacije.Rije je o OPG-u
Zlato iz Vraneevaca, OPG-u Novosel iz Zvonimirovca i OPG-u Peji iz
Donjeg Bazja. Poljoprivredna gospodarstva preko natjeaja iz IPARD
programa ostvarila su povrat od 50 do 55 % sredstava za kupovinu
poljoprivredne mehanizacije i to traktora, sijaica, plugova,
rasipaa i malera. Ukupna
vrijednost investicija svih triju poljoprivrednih proizvoaa je
oko 2,5 milijuna kuna. U pripremi IPARD natjeaja najvie im je
pomogla Razvojna agencija VIDRA bez koje ova znaajna sredstva ne bi
bila povuena iz EU fondova.- Danas smo obili nae poljoprivrednike
koji vrijedno i marljivo obrauju poljoprivredno zemljite i koji su
zahvaljujui svom trudu, pomoi naelnika, a prije svega pomoi i
znanju Razvojne agencije VIDRA, povukli sredstva EU, u ovom sluaju
iz IPARD-a. Time i nai poljoprivrednici i VIDRA pokazuju koliko
znamo i moemo, bez obzira na teku situaciju, probleme u
poljoprivredi i relativno male prihode kroz upanijski proraun.
Danas je Virovitiko-
podravska upanija najpripremljenija upanija za povlaenje novca
iz EU fondova i stoga pozivam nae itelje da to iskoriste naglasio
je upan Tomislav Tolui.- Izuzetna mi je ast to danas imamo priliku
predstaviti tri obiteljska poljoprivredna gospodarstva s podruja
opine aavica koja su se prijavila na natjeaj IPARD-a te na istom
prola i realizirala kupnju mehanizacije. Ova gospodarstva
predstavljaju primjer da se uz pomo nae upanije i Razvojne agencije
VIDRA mogu povui EU sredstva, bez obzira na sloenu papirologiju i
uvjete koje treba ostvariti rekao je naelnik opine aavica Mirko
Ronevi.
OPG-I S PODRUJA OPINE AINCI UZ POMO RAZVOJNE AGENCIJE VIDRA
POVUKLI SREDSTVA IZ IPARD PROGRAMA
OPG Ninevi i OPG imatovi uz pomo VIDRA-e ostvarili povrat
sredstava za mehanizaciju vrijednu 2 milijuna kunaPredstavnici
Virovitiko-podravske upanije, na elu sa upanom Tomislavom Toluiem,
i Razvojne agencije VIDRA, predvoene ravnateljem Tomislavom
Petricom, u prat-nji zamjenika naelnika ainaca Alena Ju-renca obili
su poljoprivrednike s podruja opine ainaci koji su ostvarili povrat
sred-stava putem IPARD natjeaja za kupnju poljo-privredne
mehanizacije.Obiteljska poljoprivredna gospodarstva Ninevi i
imatovi nabavila su poljo-privrednu mehanizaciju ukupne vrijednosti
2 milijuna kuna te ostvarila povrat od 50 % sred-stava preko IPARD
programa i to za traktore, sijaice, prskalicu, rasipa za gnojivo,
prikolice i kulitvator.Zamjenik naelnika opine ainci Alen Ju-renac
tom prigodom je izjavio:- Kupovina poljoprivredne mehanizacije od
strane ovih OPG-a preko IPARD programa primjer je kako bi se
pravilno trebala koristiti sredstva
koja nam stoje na raspolaganju. Meutim, ono to uvelike ograniava
razvoj obiteljskih gospo-darstava jest problem koritenja
poljoprivred-nog zemljita u dravnom vlasnitvu. Naime, otkako
dravnim zemljitem vie ne raspolau jedinice lokalne samouprave, nego
iskljuivo Agencija za poljoprivredno zemljite od kojih smo oekivali
kvalitetnije raspolaganje. Ono to je Opina u mogunosti jest
zainteresiranima
za zakup dravnog poljoprivrednog zemljita pomoi pokrenuti
postupak za raspisivanje javnog poziva za zakup dravnog
poljoprivred-nog zemljita od strane Agencije i tu smo na
raspolaganju svim nositeljima OPG-a naglasio je Jurenac.Ravnatelj
VIDRA-e Agencije za regionalni razvoj Virovitiko-podravske upanije
Tomis-lav Petric pozvao je poljoprivrednike da uz pomo Razvojne
agencije VIDRA povuku sred-stva iz EU fondova:- Ova dva OPG-a
predstavljaju primjer kako treba razvijati ruralni kraj te kako
sredstva Eu-ropske unije mogu u tome odigrati ulogu.
Zain-teresiranost poljoprivrednih gospodarstvenika za natjeaje
ruralnog razvoja sve je vea, a mi kao Razvojna agencija uvijek smo
na raspo-laganju i zato pozivam sve poljoprivrednike, ali i druge
gospodarstvenike s podruja nae upanije da dou u VIDRA-u po savjet
jer mi smo tu zbog njih zakljuio je Tomislav Petric.
-
KRONIKA Virovitiko-podravske upanije
12
Rekonstrukcija dvorca Jankovi u Cabuni
elimo da dvorac u Cabuni bude prvi hospicij u kontinentalnom
dijelu Hrvatske
Virovitiko-podravska upanija2012. godine kupila je ruevni
dvo-rac Jankovi u naselju Cabuna kraj Suhopolja s namjerom obnove i
pre-namjene u prvi hospicij u kontinental-nom dijelu Hrvatske,
sufinanciran iz EU fondova.Projekt Hospicij u Cabuni, iji je
pri-javitelj Opina Suhopolje, odobren je za financiranje od strane
Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europ-ske unije u okviru
Programa pripreme i provedbe razvojnih projekata prih-vatljivih za
financiranje iz fondova Eu-ropske unije u 2013. godini, Podpro-gram
II Priprema lokalnih projekta na potpomognutim podrujima. U okviru
provedbe projekta Opina Suhopolje izradila je projektno-tehniku
doku-mentaciju potrebnu za realizaciju projekta te pripadnu
dokumentaciju potrebnu za prijavu projekata prih-vatljivih za
financiranje iz fondova EU.Ukupna vrijednost projektne
doku-mentacije je 735.000,00 kuna pri emu doprinos Ministarstva
regionalnog raz-voja i fondova Europske unije iznosi 62 %, odnosno
financijski doprinos prijavitelja je 38 % iznosa. Cjelokupna
vrijednost projekta iznosi 43 milijuna kuna, a ukljuuje izvoenje
radova i opremanje hospicija.Uvoenjem novih sadraja u
kulturno-povijesnu znamenitost omoguit e se pravovremeno reagiranje
na potrebe palijativne skrbi u Hrvatskoj te e u prostorima
opremljenim po visokim standardima postati prvi hospicij u
kontinentalnom dijelu Hrvatske. Povol-jan poloaj i ugodan
ambijent, kao i ne-dostatak sadraja koji bi pruao njegu za bolesne
i nemone koji zavravaju svoj ivotni put, bili su osnovne vodilje za
ideju obnove i revitalizacije te pre-namjenu ove vrijedne graevine
koja pripada kulturno-povijesnoj batini Virovitiko-podravske
upanije.Stoga sektorska pokrivenost projekta obuhvaa ne samo
kulturno-povijesnu batinu u Republici Hrvatskoj, ve i sek-tor
zdravstva koji je na ovom podruju prijeko potrebno jaati. Dakle, ui
fokus projekta je na zdravstvu na podruju Virovitiko-podravske
upanije i njenih lokalnih jedinica, ali i regije.- Nakon obnove
kurije Jankovi u Kapeli te izgradnjom Panonskog drvnog cen-tra,
kreemo s jo jednim znaajnim EU projektom vrijednim 6 milijuna eura.
Oekujemo da e to biti hospicij fi-nanciran iz fondova EU koji bi
pruao palijativnu skrb ne samo hrvatskim graanima, ve i graanima
susjednih zemalja - Maarske, Slovenije i Austrije rekao je upan
virovitiko-podravski Tomislav Tolui.Dvorac obitelji Jankovi u
Cabuni zatien je kao spomenik kulture rjeenjem nekadanjega
Regionalnog zavoda za zatitu spomenika kulture u Osijeku od 27.
lipnja 1969. godine i kao takav upisan u Registar nepokretnih
spomenika kulture istoga Zavoda, ima svojstvo kulturnog dobra i
jedan je od rijetkih primjera klasicistike arhitek-ture na podruju
Slavonije.
-
KRONIKA Virovitiko-podravske upanije
13
Ivan Rota, gradonaelnik Slatine: Osim to je rije o gradnji prve
sunane energane u Slatini, znaaj projekta je i u tome to je rije o
jedinstvenom modelu sinergije proizvodnje elektrine energije i
poljoprivredne proizvodnje. Energana e biti ogledni primjer na
kojemu e uenici srednjih kola i strunjaci s Poljoprivrednog
fakulteta iz Osijeka zajedniki razvijati specifini model
povezivanja proizvod-nje energije i poljoprivredne proizvodnje na
istoj povrini.
Uskoro kree izgradnja sunane elektrane Medinci vrijedne gotovo 7
milijuna kuna
Jedinstven model solarne elektrane spojit e poljoprivredu i
proizvodnju energije zemlja na kojoj je elektrana postavljena
potpuno je iskoristiva za uzgoj poljoprivrednih kultura
Uskoro kree izgradnja sunane elektrane Medinci u sklopu projekta
,,Sinerot, vrijedna je 6,6 milijuna kuna, sufinancirana s 5,28
milijuna kuna iz Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost,
dok Virovitiko-podravska upanija financira s 1,32 milijuna kuna, to
je 20 % vrijednosti projekta.Rije je o jedinstvenom modelu spajanja
i koritenja obnovljivih izvora energije i poljoprivrede, a zemljite
na kojoj je elektrana postavljena u potpunosti e biti iskoriteno za
uzgoj poljoprivrednih kultura poput kelja, kineskog kupusa,
paprike, tikvice i perina. U samo dvije godine to je trei projekt
obnovljivih izvora energije u Virovitiko-podravskoj upaniji baziran
na iskoritavanju Sunca.Ta e poljoprivredno-energetska cjelina imati
jo jednu funkciju poljoprivredna povrina bit e ustupljena srednjoj
koli u Slatini za praktinu nastavu, a sav viak energije koju
Sinerot proizvede Virovitiko-podravska upanija koristit e za
osnovne i srednje kole u upaniji. Sunana elektrana takoer e sluiti
i kao pokazni kolski objekt namijenjen uenicima srednjih kola koji
se koluju za zanimanja vezana uz obnovljive izvore energije. Jedan
od ciljeva je i doprinos razvoju poljoprivrednih strunjaka na
podruju upanije, to e se postii kroz suradnju s
Poljoprivrednim fakultetom u Osijeku, koji je ujedno i partner
na projektu.- Ovakvi projekti iznimno su bitni za Slavoniju, ali i
za cijelu Hrvatsku jer objedinjuju energetiku, poljoprivredu i
edukaciju. Koristimo obnovljive izvore energije na inovativan nain
i pritom
uvamo najvee blago koje Slavonija ima plodne poljoprivredne
povrine. Iznimno smo ponosni to je znaaj i vanost ovog projekta
prepoznat u Fondu za zatitu okolia - istaknuo je
virovitiko-podravski upan Tomislav Tolui.
120 milijuna kuna za bolju odvodnju i vodoopskrbu Virovitice i
okolnih opinaDamir Mareni, direktor Virkoma, u nazonosti
gradonaelnika Virovitice Ivice Kirina i naelnika opine pii Bukovica
Hrvoja Milera predao je ap-likacijski paket za Projekt poboljanja
vodnoko-munalne infrastrukture aglomeracije Virovitica.Projekt je
predan pomoniku ministra poljo-privrede Draenu Kureiu i generalnom
direktoru Hrvatskih voda Ivici Pliiu. Cilj je unaprijediti sustav
odvodnje i vodoopskrbe na podruju grada Virovitice te u opinama pii
Bukovica i Luka. Projekt koji e zapoeti ove godine, a biti dovren
2017., ukupne je procijenjene vrijednosti 119.251.523,00 kuna (bez
PDV-a ). U njegovu su-financiranju Europska unija sudjeluje sa 71
posto sredstava.
Gradonaelnik Virovitice Ivica Kirin izrazio je za-dovoljstvo jer
se projektima poput ovog stvaraju preduvjeti za razvoj gospodarstva
s ime se sloio i direktor komunalnog poduzea Virkom Damir Mareni.
Kirin je rekao i kako je to najvea inves-ticija u Virovitici to se
tie vodnokomunalnog sektora. Uz budue proiavanje otpadnih voda u
skladu s hrvatskim i europskim propisima, ovaj e projekt u gradu
Virovitici i okolnim opinama omoguiti proirenje jedinstvenog
sustava odvod-nje, smanjenje izravnog uputanja neobraenih otpadnih
voda u povrinske vode, kao i zatitu prirodne raznolikosti i
biolokog sustava na tom podruju, posebice nakon intenzivnih
oborina.
-
KRONIKA Virovitiko-podravske upanije
14
Poduzetniki inkubator VP jedan od najboljih u Hrvatskoj
ZAMJENIK MINISTRA JAKA PULJIZ I VODITELJ PREDSTAVNITVA EK BRANKO
BARIEVI POSJETILI PODUZETNIKI INKUBATOR U VIROVITICI
Prije sveanosti otvorenja radova na novom Panonskom drvnom
centru kompetencija, Poduzetniki inkubator posjetili su uzvanici
koji su nazoili i sveanosti otvorenja. Uz upana Tomis-lava Toluia i
saborskog zastupnika Jo-sipa akia, Inkubator su obili zamjenik
ministra regionalnoga razvoja i fondova EU Jaka Puljiz, voditelj
Predstavnitva Europske komisije Branko Barievi i gradonaelnik
Virovitice Ivica Kirin. Kroz Poduzetniki inkubator
Virovitiko-podravske upanije proveo ih je direk-tor Igor Androvi, a
uzvanici su se mogli uvjeriti u odlino funkcioniranje jednog od
najboljih poduzetnikih inkubatora u RH. Poslovanje Inkubatora i
njegovu popunjenost stanarima komentirao je i zamjenik ministra
Jaka Puljiz koji je na-
glasio kako je to zasigurno najuspjeniji Poduzetniki inkubator
koji je otvoren tek 2013., a ve je kvalitetnim radom i poslovanjem
opravdao postojanje. Poduzetniki inkubator poduzetnicima omoguava
koritenje savjetodavnih i knjigovodstvenih usluga, organizaciju
seminara i edukacija, besplatni inter-net, savjetodavne usluge, kao
i pomo pri apliciranju projekata na nacio-nalne fondove i fondove
EU. Zgrada Poduzetnikog inkubatora izgraena je u sklopu jednog od
najboljih pro-jekata poduzetnike infrastrukture u RH E-Inkubator sa
i bez zidova u Virovitiko-podravskoj upaniji te predstavlja temelj
za stvaranje novih ideja i zapoljavanje mladih poduzet-nika.
(vp.hr)
-
KRONIKA Virovitiko-podravske upanije
15
Katarina urevi nova direktorica Turistikog ureda
ViroviticaTuristiko vijee grada Virovitice nakon raspisanog
natjeaja kao najpovoljnijeg kandidata za mjesto direktora
Turistikog ureda Turistike zajednice grada Virovitice izabralo je
Katarinu urevi. Novoizabrana je direktorica rodom iz akova, sa
zavrenim Ekonomskim fakultetom u Zagrebu u kojemu je zadnjih deset
godina radila za jednu ameriku multinaciona-lnu kompaniju gdje je
bila i voditeljica prodajnog tima koji se bavio stratekim
planiranjem i dugoronim procjenama rizika.Virovitica ima bogatu
povijest, zanimljive turistike sadraje koje treba obogatiti,
sportski je grad, iako se nalazi na konti-nentu ima sve potencijale
koji jedan grad treba imati, no sve to treba iskoristiti, zbog ega
treba podii sam brand grada na jo viu razinu, kae nova direktorica
Katarina urevi.
Fructus iz Orahovice najzastupljeniji mali proizvoa vonih likera
i vina u Hrvatskoj
Tvrtka "Fructus" iz Orahovice, vlasnika Kreimira Kostelca, koja
proizvodi vona vina, rakije i likere svojim je brendom "Incanto"
jedan od najkvalitetnijih proizvoaa u Hrvatskoj.- Vona vina i
likeri u svijetu, kao i u Hrvatskoj, postaju sve vei trend. Naa je
misija biti drugaiji, elimo se istaknuti visokom kvalitetom i
vrhunskim dizajnom proizvoda kae Kostelac.Proizvodi Fructusa visoko
su cijenjeni u cijeloj Hrvatskoj, a unazad godinu dana "Incanto"
brend moe se kupiti u svim vanijim zranim lukama u Hrvatskoj, dakle
duty free shopovima, u zrakoplovima Croatia Airlinesa te poznatim
trgovakim lancima i vrhunskim hrvatskim hotelima.Taj uspjeni
orahovaki mali poduzetnik poznat je i po tome to svake godine
proizvede neto novo.- elimo biti drugaiji i zato neprekidno teimo
neem novom. Trenutano u ponudi imamo 13 vrsta likera i dva vona
vina, a u pripremi su, i vrlo e brzo izai, liker od jabuke i cimeta
te od suhe ljive. Trudimo se, radimo i dajemo sve od sebe kako bi
hrvatski proizvod, ponajprije u Hrvatskoj, bio broj jedan kae
Kostelac.
Radovi na izgradnji I. faze kanalizacije i sustava za proiavanje
otpadnih voda napreduju prema planu i bit e zavreni u kolovozu.
Cijeli projekt obuhvatit e est faza u vrijednosti od 26 milijuna
kuna.Podsjetimo, uz tehniku pomo Razvojne agencije VIDRA, u sklopu
provedbe IPARD programa u sklopu mjere 301 Poboljanje i razvoj
ruralne infrastrukture, osigurana su bespovratna sredstva u iznosu
560.611,34 eura za prvu fazu projekta ija ukupna vrijednost
premauje 670.000 eura. Njome je obuhvaena izgradnja kanalizacijske
mree, odnosno dijela kolektorske mree u duini od 1.379 m, dijela
tlanog cjevovoda u duini
od 312,90 m, mehanikog dijela ureaja za proiavanje otpadnih voda
te ispusta u voinsku rijeku, na krajnjem istonom dijelu naselja
Voin.Radovi koje izvode tvrtke "Brana" iz Virovitice i
"Elektro-elik" iz Krievaca bit e zavreni u kolovozu i omoguit e
dvjema voinskim tvrtkama i prvim domainstvima prikljuivanje na
kanalizacijski sustav. Za nastavak radova u Voinu priprema se
izvedbeni projekt za sljedeu fazu vrijednu osam milijuna kuna.
Paralelno, slatinsko komunalno poduzee "Komrad" izrauje potrebnu
dokumentaciju za izgradnju kanalizacije za naselja Bokane i
eralije, vrijednosti 6,5 milijuna kuna.
Radovi na izgradnji kanalizacije u Voinu
U Virovitici odrana poetna konfe-rencija EU projekta Beekeeping
revolution
U sklopu IPA projekta Beekeeping revo-lution u Virovitici je
odrana poetna konferencija projekta ukupne vrijed-nosti 833.367
kuna, od kojih se 94,90 % vrijednosti financira sredstvima Europske
unije, dok preostalih 5,1 % financira Grad Virovitica.Projekt
Revolucija pelarstva: stvaranje znanja i potpomaganje zaposlenja
prijavljen je i odobren u sklopu sheme za dodjelu bespovratnih
sredstava Local employment development initiatives phase II iz
Operativnog programa za razvoj ljudskih potencijala 2007. 2013.
Kroz narednih e 12 mjeseci nositelj projekta, Grad Virovitica,
zajedno s partnerima, Razvojnom agencijom VIDRA,
Industrijsko-obrtnikom kolom Viro-vitica te Pelarskom udrugom
Virovitica, raditi na stvaranju kapaciteta za razvoj pelarstva i
proizvodnju meda i drugih pelinjih proizvoda putem edukacije
postojeih pelara i svih zainteresiranih za pelarstvo i proizvodnju
meda.
-
KRONIKA Virovitiko-podravske upanije
16
Projekt Panonski drvni centar kompetencija bit e prvi i najvei
projekt u Republici Hrvatskoj real-iziran iz Strukturnih fondova EU
u okviru Poziva za dostavu projek-tnih prijava Shema dodjele
be-spovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu iz Operativnog
programa Regionalna konkurent-nost 2007.-2013. Vrijednost projekta
je 45 milijuna kuna, od ega je 99 % financirano iz Struk-turnih
fondova EU, a 1 % financira Virovitiko-podravska upanija.5. svibnja
u Poduzetnikoj zoni II 18 u Virovitici (pokraj Poduzetnikog
inkubatora) upan Virovitiko-podravske upanije Tomislav Tolui,
zajedno sa zamjenikom ministra regional-nog razvoja i fondova EU
Jakom Puljizom, saborskim zastupnikom Josipom akiem, voditeljem
Predstavnitva Europske komisije u RH Brankom Barieviem te
gradonaelnikom grada Virovitice Ivicom Kirinom, poloio je te-meljni
kamen za izgradnju zgrade Panonskog drvnog centra kom-petencija.
Gradonaelnik Ivica Kirin estitao je Virovitiko-podravskoj upaniji i
Razvojnoj agenciji VIDRA na ost-varenom projektu i naglasio kako e
Grad Virovitica, kao i dosad, pratiti upaniju u svim njezinim
projektima. Grad Virovitica don-
irao je zemljite na kojemu e biti izgraen Panonski drvni centar
kompetencija.- Ovo je prvi i najvei projekt u Hrvatskoj realiziran
iz Strukturnih fondova EU iz Operativnog pro-grama Reginalna
konkurentnost 2007.-2013. te predstavlja sam poetak lanstva
Hrvatske u Eu-ropskoj uniji i poetak povlaenja sredstava iz
Strukturnih fondova, tom prigodom rekao je Voditelj Predstavnitva
Europske komisije Branko Barievi.Projekt vrijedan 45 milijuna kuna
predstavlja uspjean primjer suradnje znanstvenika, loka-lne
zajednice i industrije jer su Virovitiko-podravskoj upaniji
partneri na projektu VIDRA Agencija za regionalni razvoj
Virovitiko-podravske upanije, zagrebaki umarski fakultet i
In-stitut Ruer Bokovi. Vrijednost izgradnje Centra je 25 milijuna
kuna, a izvoa radova je tvrtka Lavevi-inenjering iz Splita.- Jo
2012. godine u Razvojnu agenciju VIDRA dola je skupina poduzetnika
i obrtnika iz drvnog sektora s idejom koju smo mi uobliili u
projekt, a koja je glavni razlog dananjeg okupljanja. Ovo je
trenutno njavrijedniji projekt u Virovitiko-podravskoj upaniji, i
premda su novi projekti koje je naa Razvojna agencija VIDRA
poslala na odobrenje financijski mnogo jai i znaajniji,
Panon-ski drvni centar kompetencija predstavlja uspjean poetak
jedne jako dobre prie koja nau upaniju dovodi u drutvo na-jboljih
upanija kad je u pitanju povlaenje sredstava iz EU, istakn-uo je
upan Virovitiko-podravske upanije Tomislav Tolui.Projekt Panonski
drvni centar kompetencija nalazi se u drutvu 13 projekata koji su
izabrani izmeu vie od 150 dostavljenih projekata, a njegova posebna
kvaliteta istie se u pruanju us-luga malim i srednjim
poduzet-nicima iz drvopreraivakog sektora u Hrvatskoj i regiji. U
Cen-tru e se baviti svim fazama raz-voja finalnih proizvoda od
drva, odnosno proizvoda s veom do-danom vrijednou, s naglaskom na
inovacije. Uz istraivanje i raz-voj proizvoda od drva i pratee
industrije, Centar e nuditi i us-luge transfera tehnologije prema
malim i srednjim poduzetnicima, te usluge izrade prototipa
ino-vativnih proizvoda od drva, us-lugu dizajna proizvoda, dizajna
pakiranja za proizvode od drva i proizvode prateih industrija,
zatim usluge poslovnog savjeto-vanja i kreiranja robnih marki, a
zapoljavat e est djelatnika vi-
U Virovitici zapoeli radovi na izgradnji Panonskog drvnog centra
kompetencija
Prvi i najvei projekt iz Strukturnih fondova u RH vrijedan 45
milijuna kuna
Info o projektu:Nositelj projekta: Virovitiko-podravska
upanijaPartneri na projektu: VIDRA - Agencija za regionalni razvoj
Virovitiko-podravske upanije, Institut Ruer Bokovi i umarski
fakultet u ZagrebuVrijednost: 44.701.237,17 knTrajanje projekta: 24
mjeseca
-
KRONIKA Virovitiko-podravske upanije
17
poslala na odobrenje financijski mnogo jai i znaajniji,
Panon-ski drvni centar kompetencija predstavlja uspjean poetak
jedne jako dobre prie koja nau upaniju dovodi u drutvo na-jboljih
upanija kad je u pitanju povlaenje sredstava iz EU, istakn-uo je
upan Virovitiko-podravske upanije Tomislav Tolui.Projekt Panonski
drvni centar kompetencija nalazi se u drutvu 13 projekata koji su
izabrani izmeu vie od 150 dostavljenih projekata, a njegova posebna
kvaliteta istie se u pruanju us-luga malim i srednjim
poduzet-nicima iz drvopreraivakog sektora u Hrvatskoj i regiji. U
Cen-tru e se baviti svim fazama raz-voja finalnih proizvoda od
drva, odnosno proizvoda s veom do-danom vrijednou, s naglaskom na
inovacije. Uz istraivanje i raz-voj proizvoda od drva i pratee
industrije, Centar e nuditi i us-luge transfera tehnologije prema
malim i srednjim poduzetnicima, te usluge izrade prototipa
ino-vativnih proizvoda od drva, us-lugu dizajna proizvoda, dizajna
pakiranja za proizvode od drva i proizvode prateih industrija,
zatim usluge poslovnog savjeto-vanja i kreiranja robnih marki, a
zapoljavat e est djelatnika vi-
soke strune spreme.- Panonski drvni centar kompe-tencija ima
posebnu estetsku kvalitetu na emu estitamo projektantima koji su ga
radili. Oekujemo da e ovaj Centar biti perjanica ekonomije ne samo
na podruju Virovitiko-podravske upanije, nego i na razini Hrvatske,
istaknuo je Jaka Puljiz, zamjenik ministra regionalnog razvoja i
fondova EU. - Dok traje sveopa stagnacija i nazadovanje u Republici
Hrvatskoj, drago mi je vidjeti da mladi ljudi nae upanije, ljudi iz
Instituta Ruer Bokovi i umarskog fakulteta u Zagrebu trae mod-ele
kako biti to konkurent-niji i napredniji na europskom tritu, te na
taj nain doprinose unapreenju poduzetnike klime u Hrvatskoj.
Osobito mi je drago to je kljuni materijal upravo nae
najplemenitije drvo - hrast panonske ravnice. Na taj nain podiemo
kompetencije poduzet-nika ukljuenih u drvnu industriju, inimo ih
konkurentnijima, to znai da e imati vee anse op-stati i razvijati
se na hrvatskom i europskom tritu, zakljuio je sveanost polaganja
temeljnog kamena zastupnik u Hrvatskom saboru Josip aki.
U Virovitici zapoeli radovi na izgradnji Panonskog drvnog centra
kompetencija
Prvi i najvei projekt iz Strukturnih fondova u RH vrijedan 45
milijuna kuna
-
KRONIKA Virovitiko-podravske upanije
18
TOMISLAV TOLUI, virovitiko-podravski upan
Da je pameti, u Slavoniji bi bilo 200.000 hektara
navodnjavanih
povrina govori nam virovitiko-podravski upan Tomislav
Tolui Ta upanija je vodea u projektima navodnjavanja i do 2020.
u planu je vodu dostaviti
na 5.000 ha povrinaU razgovoru s Tomislavom Toluiem,
predsjednikom Hrvatske zajednice upanija i virovitiko-podravskim
upanom, saznali smo da odgovor na probleme s kojima se suoava svih
pet slavonskih upanija moe pruiti jedino odriva poljoprivredna
politika.Prema obradivim povrinama, oranicama (991 km2) u odnosu na
broj stanovnika, Virovitiko-podravska upanija je prva u Hrvatskoj.
Oranine povrine zauzimaju 99.420 hektara ili 6,8 % svih hrvatskih
oraninih povrina, a poljoprivreda je grana na kojoj se temelji
budunost ove upanije. Upravo zato, sa upanom Toluiem razgovarali
smo o aktualnom stanju poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj te
mogunostima lokalnog razvoja u narednom razdoblju.
KROVNA UDRUGA UPANIJA ZA LOKALNI RAZVOJ
Kao Zajednica upanija bili smo prisutni, ali nevidljivi. Sada
vie istupamo, ali smo aktivni i u EU prii. Zajednica kao krovna
udruga svih upanija moe povui sredstva koja e direktno utjecati na
lokalni ruralni razvoj. Zajedno s 26 partnera iz EU zemalja radimo
na projektu jaanja administrativnih kapaciteta i stjecanja znanja
koja moemo primijeniti na ostale institucije. Time otvaramo prostor
daljnjim edukacijama i projektima. Dokazali smo da i Zajednica moe
povui novac. U pripremi su jo dva projekta. Utjecaj Zajednice
upanije na formiranje pravilnika i zakona postao je sve vei,
medijski smo aktivniji,
neke stvari smo pohvalili, neke iskritizirali. Svi prijedlozi
Zakona koji dolaze iz Vlade povezani s radom upanija i lokalnih
institucija dolaze na stol Hrvatske zajednice upanija. Komentare
aljemo u proceduru i htjeli-ne htjeli postali smo partneri koje se
mora sasluati dodaje Tolui.Virovitiko-podravska upanija u interesu
zajednice provodi projekte ve due vrijeme. Od ukupnih prijava na
Mjeru 4, 10 posto njih dolazi iz naeg podruja. Nekada je upanija
poticala razne oblike proizvodnje; od povrarstva, plastenike
proizvodnje, uzgoja duhana. Time je odreeni iznos bio dodijeljen
proizvoaima na godinjoj razini. No, moramo promijeniti taktiku
dodjele poticaja jer podijelili smo milijune kuna, a na koncu je
svatko za Boi dobio ekvivalent janjeta ili praseta. To nikome ne
pomae u razvoju proizvodnje, to je isto preivljavanje ukazuje na
nepravilnosti koje dolaze s dravne razine i tako se odraavaju na
lokalni (ne)razvoj.Preko 1.300 EU projekata dosad su provele
hrvatske upanije uz pomo svojih Razvojnih agencija. Danas su
hrvatske upanije najpripremljenije institucije za privlaenje tog
novca iz Europske unije. Ne ministarstva i 184 agencije, nego
hrvatske upanije istie upan.
JESMO ZA PROMJENU, ALI NE RADI NJE SAME
Protekle dvije godine kroz hrvatske medije kontinuirano se
provlai teza o prevelikom broju hrvatskih upanija i potrebi
njihovog ukidanja, odnosno formiranja pet do sedam regija. Naalost,
neutemeljenih informacija o funkcioniranju takve regionalizacije
veina zaista nema nikakvog znanja, a nitko u protekle dvije godine
nije napisao niti jednu konkretnu stvar. Kako bi te nove regije
funkcionirale, koje bi ovlasti imale i, najvanije, kakvo bi
poboljanje rezultirale za same graane?Podjela Hrvatske na regije
samo bi produbila
ve postojee siromatvo. Spajanje pet slavonskih upanija u jednu
regionalnu samoupravu donijet e nam samo probleme jer emo s
jednakim iznosom novca morati pokrivati jo vee podruje. Neovisno u
kojoj smo stranci, podravam zakone koji
e ljudima donijeti dobro, pa ak i kad dolaze od opozicije, no
ovo nije jedan od njih. Takva strategija nema smisla ukoliko se
iznos novca za ulaganje na godinjoj razini ne povea ukazuje Tolui
na injenicu da je Hrvatska najcentraliziranija drava u Europi i da
Vlada ini apsolutno sve da potpuno upropasti lokalnu i regionalnu
samoupravu, suprotno svim pravilima.
SLAVONIJA STAGNIRA U RAZVOJU ZATO TO NEMA IZBORA
Sva sila loih stvari izdogaala se u Slavoniji od rata koji je
nanio tetu u milijardama. Neravnomjeran dravni razvoj,
centralizirana drava neto je to koi rast gospodarstva openito.
Kohezijski fondovi su zato tu jer slue za ravnomjeran dravni
razvoj, to se u EU potie. Loa prometna povezanost jedan je od
velikih razloga stagnacije. Lo segment industrije i gospodarstva,
niske plae, problematika privatizacije i poljoprivredna politika
koja nas je dovela do toga da se broj OPG-a zadnjih godina drastino
smanjio. Zdrava dravna politika razvija dravu na normalan nain, a
ova to nije navodi upan.
NAVODNJAVANJE JE SPAS ZA HRVATSKU POLJOPRIVREDU
U podruju navodnjavanja u Republici Hrvatskoj vidi se porazna
politika svih hrvatskih Vlada. Imamo oko milijun hektara
poljoprivrednog zemljita, a od toga
Da je pameti, u Slavoniji bi bilo 200.000 hektara navodnjavanih
povrina
PREKO 1.300 EU PROJEKATA DOSAD SU PROVELE HRVATSKE UPANIJE
-
KRONIKA Virovitiko-podravske upanije
19
infoOsnovana Udruga korisnika sustava navodnjavanja Novi Gradac
Detkovac
Osnivaka skuptina Udruge poljoprivrednih proizvoaa korisnika
sustava navodnjavanja Novi Gradac Detkovac odrana je 23. prosinca
2014. u prostorijama Opine Gradina. Za predsjednika Upravnog odbora
Udruge izabran je Igor Brijaak.Osnivanje Udruge poljoprivrednih
proizvoaa korisnika sustava navodnjavanja Novi Gradac Detkovac ima
viestruku vanost u poljoprivrednoj proizvodnji, a u cilju to boljeg
funkcioniranja te suradnje svih relevantnih imbenika razmotrena su
dosadanja iskustva drugih udruga korisnika sustava
navodnjavanja.
Ovogodinje 13. natjecanje u oranju i 4. natjecanje u oranju
konjima RH u rujnu u opini SuhopoljeOvogodinje 13. natjecanje u
oranju Republike Hrvatske i 4. natjecanje u oranju konjima RH odrat
e se u Virovitiko-podravskoj upaniji 4. i 5. rujna na podruju opine
Suhopolje. Virovitiko-podravska upanija je drugi puta, nakon 2010.
godine, domain tog natjecanja koje je s godinama preraslo u jednu
od najznaajnijih i najposjeenijih poljoprivrednih i ruralnih
manifestacija u RH. Oekuje se dolazak 18 upanija i oko 35 oraa, kao
i 15 oraa u oranju konjima.
U tijeku je izrada detaljne projektne dokumentacije sustava
navodnjavanja LukaVirovitiko-podravska upanija, kao naruitelj,
potpisala je Ugovor o izradi detaljne projektne dokumentacije
sustava navodnjavanja Luka.Izrada projektno-planske dokumentacije
za sustav navodnjavanja iznosi 1,8 milijuna kuna, a krajnji rok
izvrenja Ugovora je est mjeseci od dana njegova
potpisivanja.Projekt navodnjavanja opine Luka Virovitiko-podravska
upanija s potrebnom e dokumentacijom prijaviti za sufinanciranje na
Europski fond za ruralni razvoj.
TOMISLAV TOLUI, virovitiko-podravski upannavodnjava se samo
10.000 hektara, odnosno 1 %. To je jako loe, a problem je tim vei
to trenutna Vlada pokazuje potpuno nepoznavanje problematike
navodnjavanja.Poraavajue zvui da je u RH pod navodnjavanjem samo
0,8 % povrina, a u Slavoniji neto iznad 1 %. Nasuprot tome, prema
bogatstvu i dostupnosti naih vodenih izvora peti smo u Europi i 42.
u svijetu! Loiji smo i od Albanije i Bugarske koje su navodnjene 5
%, a europski je prosjek 5 -10 %.Unato tomu, upanija radi na
izgradnji najveeg sustava navodnjavanja u Republici Hrvatskoj, a to
su Kapinci Vaka, veliine 1.280 hektara. Imamo graevinsku dozvolu za
sustav Novi Gradac Detkovac 880 hektara, te za sustav navodnjavanja
olta veliine oko 500 hektara, projektira se druga faza sustava
Kapinci Vaka, veliine oko 800 hektara i trenutano je u fazi
projektiranje sustava navodnjavanja na podruju opine Luka veliine
oko 1.000
hektara. To je ukupno oko 5.000 hektara navodnjavanih povrina
ime bi za 50 % poveali ukupne navodnjavane povrine u Republici
Hrvatskoj i to nas ini liderom, to znai novu prehrambeno-preraivaku
industriju u upaniji. Takvi sustavi dovode velike kompanije koje
grade preradbene kapacitete, to znai i zapoljavanje i otvaranje
novih radnih mjesta. Tu neemo stati, ve planiramo nastaviti i do
2020. godine imati, ako ne izgraeno, onda barem projektirano oko
10.000 hektara, to je prosjek u razvijenim zemljama.Trenutano kao
upanija imamo najvie graevinskih dozvola za sustave navodnjavanja,
to znai i razvoj poljoprivrede i ostalih gospodarstava na podruju
Virovitiko-podravske upanije.Projekt je na dravnoj razini pokrenut
jo 2005. godine, a njegova kompletna realizacija oekuje se u ljeto
2015. Nadam se da emo sustave izgraditi i zahvaljujui EU fondovima
i Programu ruralnog razvoja koji sustave navodnjavanja financiraju
100 %.
OTVARANJE RADNIH MJESTA U POLJOPRIVREDI I
PRERAIVAKOJ INDUSTRIJIVirovitiko-podravska upanija planira
staviti u funkciju i sustave Pitomaa pii Bukovica, Luka, aavica i
Orahovica, a cilj je do kraja 2020. godine sustavima za
navodnjavanje pokriti 20 % ukupne poljoprivredne povrine na
upanijskom podruju. Ve deset godina traje mukotrpna borba za
provedbu ovog projekta koji je nama kao jednoj od najveih upanija
po obradivim povrinama u Hrvatskoj od iznimnog znaaja.Konanom
realizacijom ove godine uvelike emo doprinijeti poveanju
poljoprivrednih prinosa, konanoj kvaliteti proizvoda te stati na
kraj katastrofalnim tetama od sua.
Navodnjavanje je zapravo jedini spas za hrvatsku
poljoprivredu.Tako emo u bliskoj budunosti, do 2020. godine, imati
oko 5.000 hektara navodnjavanih povrina, a to generira,
multiplicira i urod i zaradu te definitivno razvija preraivaku
industriju u ovoj upaniji. Bit e vrijeme, a ve se i dogaa da veliki
igrai dolaze i otvaraju nove pogone preraivake industrije. Jer
svakom je vano biti nadomak sirovini, jeftinoj radnoj snazi,
povoljnom graevinskom zemljitu i drugim uvjetima za razvoj svojih
industrija rekao je Tomislav Tolui, virovitiko-podravski
upan.Napravili smo odmak i kada govorimo o upanijskoj upravi.
Uspjeli smo pronai novce za inovativnu solarnu elektranu, jedinu
takvog tipa u Hrvatskoj, imamo graevinsku dozvolu za Centar za
razvoj mlijenih proizvoda koji bi trebao pomoi mljekarima,
Tehnoloko-inovacijski centar, Drvni centar, Agrofood park u Slatini
koji je dobio potporu Veleposlanstva Nizozemske dodaje upan.
UDRUIVANJE S FIGOM U DEPUUdruivanje je rak-rana hrvatske
poljoprivrede. Proizvoai se ne ele udruivati, a i kad se udruuju,
dre figu u depu. Takav stav je neodriv, pogotovo u situaciji u
kojoj se nalazimo. To u Europi ne prolazi. Imamo strojne prstenove
koji ne funkcioniraju, nepovjerenje je meu ljudima, osnovane su
samo dvije proizvoake organizacije. Promjena mentalnog sklopa u
Slavoniji nuna je za opstanak i to e se iskristalizirati tijekom
sljedeih dviju godina. Ili e je biti ili je nee biti.
Slavonija bi mogla biti bogatija i od Istre, a budunost je
svakako u poljoprivrednoj proizvodnji. Da je pameti, u Slavoniji bi
bilo 200.000 hektara navodnjavanih povrina.Vie nema prosvjeda pred
Ministarstvom da se poveaju poticaji. Poticaji koje sada moemo
dobiti puno su izdaniji, ali zahtijevaju znanje i predanost. Mjera
7 je prema mom miljenju trebala ii prva. Netko bi radio farmu,
plastenik, no nema je u prostornom planu koji je vezan za Mjeru 7.
Podloga za sva ostala ulaganja su, dakle, prostorni planovi koje
obuhvaa ta mjera, a ona se raspisuje nakon Mjere 4, to je apsurdno
ukazuje na nepravilnosti u provedbi Programa ruralnog razvoja vodei
ovjek Virovitiko-podravske upanije.
IMAMO NAJVIE GRAEVINSKIH DOZVOLA ZA SUSTAVE
NAVODNJAVANJA
-
KRONIKA Virovitiko-podravske upanije
20
info Laura Poslek - prva beba
roena u 2015. godiniPrvu bebu s podruja Virovitiko-podravske
upanije, roenu na rodilitu Ope bolnice Virovitica u 2015. godini,
Lauru Poslek posjetili su upan Tomislav Tolui i njegov zamjenik
Zdravko Dijakovi. Djevojica Laura roena je 1. sijenja u 18 sati i
22 minute, duga 49 cm i teka 2880 grama. Mami Moniki Poslek iz pii
Bukovice i njenoj djevojici, uz upana i doupana, poklone su
donijeli i svako dobro poeljeli proelnica Ureda upana Jasna
Abramovi te naelnik opine pii Bukovica Hrvoje Miler sa
suradnicima.
eljka Peri iz Zdenaca - najbolja lijenica u RH
eljka Peri, lijenica obiteljske medicine iz Zdenaca kod
Orahovice, i tefica Bagari, medicinska sestra Klinike za
psihijatriju Vrape, najbolje su zdravstvene djelatnice za 2014.
godinu po izboru Udruge hrvatskih pacijenata (UHP).U povodu
Svjetskog dana bolesnika, 11. veljae, UHP devetu godinu zaredom
dodijelila je zahvalnice najlijenici i najsestri za njihov predan
rad, humanost i stalnu dostupnost pacijentima. Nagraene predlau i
biraju pacijenti, a odabir se potvruje i ocjenama kolega iz
struke.
ene mariraju za ista pravaProjekt ene mariraju za ista prava
financiran je iz EU programa Mladi na djelu, aktivnost 1.2. -
Jaanje i promicanje ena u politici od lokalne do razine EU. Cilj
projekta je promicanje najboljih primjera uspjenih ena i isticanja
njihove uloge u drutvu.Kroz projekt je izdano 10 WOMAN asopisa u
kojima su obuhvaene razliite teme. Nositelj projekta je CIVIS plus,
nevladina organizacija iz Atene, a iz Hrvatske partneri su bili
Udruga Zvono uz Kupu iz Karlovca i Virovitiko-podravska
upanija.
Kolinda Grabar-Kitarovi pobijedila u Virovitiko-podravskoj
upaniji, osvojila 53,50 % glasovaU drugom krugu predsjednikih
izbora Kolinda Grabar-Kitarovi na podruju Virovitiko-podravske
upanije dobila je 53,50 posto glasova, odnosno za nju je glasovalo
23.339 glasaa. Ivo Josipovi osvojio je 46,50 posto glasova ili
20.287 glasova. Od navedenog broja, nevaeih je bilo 1.145 glasova.
Na izbore je izalo 44.775 glasaa. Kolinda Grabar-Kitarovi dobila je
veinu i u Republici Hrvatskoj te time postala hrvatska
predsjednica.
HRVATSKA IMA PREDSJEDNICU!
Hrvatski upani jednoglasno protiv izmjena Zakona o zdravstvenoj
zatiti i zdravstvenom osiguranjuPovodom prijedloga nacrta izmjena
Zakona o zdravstvenoj zatiti i Zakona o zdravstvenom osiguranju u
prostorima Hrvatske zajednice upanija odrana je konferencija za
medije. Cilj je ukazati na ozbiljnu prijetnju javnom zdravstvu u
Hrvatskoj koja e ustupiti navedenim izmjenama Zakona koje po hitnom
postupku planira provesti Ministarstvo zdravlja. Naime, tim potezom
stvara se zdravstveni sustav koji pogoduje iskljuivo privatnom
sektoru i interesima zdravstvenog lobija dok se ivot i boljitak
graana direktno ugroava i zanemaruje.Na navedenu temu u ime svih 20
upana koji su se usprotivili izmjenama, konferenciji su
prisustvovali: Tomislav Tolui, predsjednik Hrvatske zajednice
upanija i virovitiko-podravski upan; Darko Koren,
koprivniko-krievaki upan; Ivan Vui; karlovaki upan; Ferdinand
Troha; zamjenik poeko-slavonskog upana i Sonja Toi-Grla, lanica
Radne skupine za zdravstvo Hrvatske zajednice upanija te
voditeljica Odsjeka za zdravstvo Meimurske upanije.Predsjednik
Hrvatske zajednice upanija, Tomislav Tolui, naglasio je da e s
navedenim izmjenama Zakona nastupiti potpuna privatizacija te time
i skoro unitenje javnog zdravstvenog sustava u Hrvatskoj. - Ovakvi
prijedlozi izmjena Zakona u suprotnosti su s Nacionalnom
strategijom razvoja zdravstva koju je donijela ova Vlada. Ovo
postaje pria privatnog sektora i privatnih koncesionara koja moe
postati pogubna za prosjenog hrvatskog graanina - naglasio je
Tolui.Takoer, predsjednik Zajednice naglasio je da e spornim
izmjenama zakona lijeenje postati privilegija bogatih graana u veim
gradovima, dok graani u ruralnim sredinama i s manjim primanjima
mogu u potpunosti zaboraviti na zdravstvenu zatitu.
Grad Virovitica i Virovitiko-podravska upanija u kompleks VMTI
uloilioko 15 milijuna kunaVirovitiko-podravska upanija te
gradonaelnici i naelnici s podruja upanije potpisali su 24. veljae
s Visokom kolom za menadment u turizmu i informatici u Virovitici
Sporazum o sufinanciranju rada kole, poznatiji kao Virovitiki
model.Po svim sporazumima, Visoka kola Virovitica ove e godine
dobiti sredstva u iznosu od 412.500 kuna.Prilikom potpisivanja
Sporazuma upan Tomislav Tolui zahvalio je na dosadanjoj suradnji
VMTI sa upanijom i Gradom Viroviticom, naglasivi da su
Virovitiko-podravska upanija i Grad Virovitica u ovaj kompleks
dosad uloili oko 15 milijuna kuna. Kada se sve posloi ovo e biti
jedna od najboljih pria, ne samo u Slavoniji, ve
i u cijeloj Hrvatskoj. Gotov je i elaborat za studij raunarstva
i trebaju nam novi smjerovi, iako nam ve sada dolaze studenti iz
svih krajeva nae domovine izmeu ostalog rekao je upan Tomislav
Tolui.
-
KRONIKA Virovitiko-podravske upanije
21
infoOtvoreni radovi na izgradnji pristupnih cesta parcelama u
Poduzetnikoj zoni 3, faza 2 i 4Saborski zastupnik Josip aki u oujku
je slubeno otvorio radove u sklopu projekta Izgradnja pristupnih
cesta parcelama u Poduzetnikoj zoni 3, faza 2 i 4.Ukupna vrijednost
projekta koji provodi Grad Virovitica u partnerstvu s Razvojnom
agencijom VTA, a izvodi tvrtka Osijek Koteks d.d. je 439.444 eura.
Projekt je prijavljen na natjeaj EU u sklopu Operativnog programa
Regionalna konkurentnost iz Europskog fonda za regionalni razvoj
kroz koji se sufinanciraju projekti usmjereni na razvijanje
poslovne infrastrukture i kroz koji e se izgraditi preostale
pristupne ceste parcelama u Zoni 3 i pratea komunalna
infrastruktura.
Za Josipa Frigana iz Dinjevca prikupljeno 932.778,08 kunaCijela
Hrvatska, ali i svijet ukljuili su se u pomo Josipu i njegovoj
majci Ivanki, nezaposlenoj i samohranoj majci, koji ive u krajnjem
siromatvu sa samo 280 kuna mjeseno od djejeg doplatka. Akciju je
pokrenuo Centar za obitelj Pitomaa.Josip se tada nalazio u Klaievoj
bolnici u Zagrebu na Odjelu onkologije, gdje mu je nakon 4 ciklusa
kemoterapije izvrena i biopsija te se oporavljao od napornih metoda
lijeenja.16. oujka Josip je proslavio svoj deseti roendan te su ga
tom prigodom posjetili naelnik opine Pitomaa eljko Grgai i
predsjednik Centra za obitelj Pitomaa Josip Ivo.
Sveano obiljeen Dan jedinstvenog europskog broja za hitne slube
112Dravna uprava za zatitu i spaavanje, Podruni ured Virovitica, u
svojim je prostorijama sveano obiljeila Dan jedinstvenog europskog
broja za hitne slube 112 te desetu godinjicu broja 112 u
Virovitici. Tom prigodom, u ime ravnatelja Dravne uprave za zatitu
i spaavanje Jadrana Perinia, zahvalnice za promicanje broja 112
virovitiko-podravskom upanu Tomislavu Toluiu, Zavodu za hitnu
medicinu Virovitiko-podravske upanije, koju je preuzela
ravnateljica Marijana Banjavi, te Vatrogasnoj zajednici
Virovitiko-podravske upanije, koju je preuzeo zapovjednik Stjepan
Venus, uruio je proelnik Podrunog ureda Josip Job.
Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih kola
Pet kola s podruja Virovitiko-podravske upanije sudjelovat e u
pilot projektu e-kole Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih
kola. To su Gimnazija Petra Preradovia Virovitica, O Vladimira
Nazora Nova Bukovica, O Suhopolje, O Vladimir Nazor iz Virovitice
te O Eugena Kumiia Slatina. Rije je o pilot projektu Hrvatske
akademske i istraivake mree CARNet i Ministarstva znanosti,
obrazovanja i porta kojem je cilj uspostava sustava kojim e se
podii razina digitalne zrelosti hrvatskih kola kroz razvoj
digitalnih kompetencija nastavnog i nenastavnog osoblja, razvoj
digitalnog sadraja, opremanje kola IKT opremom, provedbu potrebnih
infrastrukturnih radova vezanih za pristup internetu te kroz razvoj
usluga za transparentno poslovanje kola.Interes kola za
sudjelovanje u projektu bio je izuzetno velik prijavilo se 705
kola, a u konanici je izabrano njih 150. Cilj je bio izabrati
reprezentativni uzorak od oko 10 posto kola u Republici Hrvatskoj.
kole su izabrane na temelju 5 kriterija: veliina kole, indeks
razvijenosti, indeks stanja opremljenosti i iskustva u koritenju
informacijsko-komunikacijskih tehnologija u koli, ocjene plana rada
kola te ravnomjerne geografske zastupljenosti.S podruja
Virovitiko-podravske upanije
interes za sudjelovanje u projektu iskazalo je ukupno 15
osnovnih i srednjih kola kojima je Virovitiko-podravska upanija kao
osniva dala pozitivno oitovanje.Kao podrku za ukljuivanje u
navedeni projekt e-kole, Virovitiko-podravska upanija, na elu sa
upanom Tomislavom Toluiem, u pismu podrke iskazala je spremnost
preuzimanja troka tehnike podrke, uspostavljanja infrastrukture,
kao i stavljanje na raspolaganje svojih kapaciteta.Pilot projekt
e-kole posluit e za testiranje organizacijskih i tehnolokih
pretpostavki kola, kao i za podizanje kvalitete obrazovanja
prilagodbom naina uenja novoj informatiziranoj okolini.
Pet kola s podruja upanije u pilot projektu e-kole
Nakon uspjeno provedenog postupka reakredi-tacije i dobivene
akreditacijske preporuke Agen-cije za znanost i visoko obrazovanje,
Visokoj koli izdana je Potvrda o ispunjavanju uvjeta za obav-ljanje
djelatnosti visokog obrazovanja utvrenih odredbama Zakona o
osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju i
Kriterijima za ocjenu kvalitete veleuilita i visokih kola Agencije
za znanost i visoko obrazovanje. Nakon
dobivanja Potvrde, Visoka kola za menadment u turizmu i
informatici u Virovitici Ministarstvu znanosti obrazovanja i sporta
uputila je zahtjev za inicijalnu akreditaciju specijalistikog
diplom-skog studija Menadmenta, ime e se studen-tima Visoke kole
omoguiti nastavak studiranja na viim godinama (4. i 5.) studija.
Poetak izvoenja specijalistikog diplomskog studija Menadmenta
oekuje se u listopadu ove godine.
VMTI DOBILA POTVRDU ZA VISOKO OBRAZOVANJE
Od listopada se oekuje studiranje na viim godinama, 4. i 5.
Modernizacija kolskih kurikuluma u strukovnim kolamaU sklopu
poziva za dodjelu bespovratnih sredstava HR.3.1.14 Modernizacija
kolskih kurikuluma u strukovnim kolama u skladu s Hrvatskim
kvalifikacijskim okvirom i potrebama trita rada faza II za
financiranje je odabrano ukupno 28 projekata, meu kojima su i dva s
podruja Virovitiko-podravske upanije.Rije je o projektu
Modernizacija kolskih kurikuluma i poljoprivrednih zanimanja u
skladu s HKO Eko bilje Srednje kole Stjepana Sulimanca Pitomaa
(maksimalan iznos prihvatljivih trokova
je 2.384.242,36 kuna) te projektu Postani poduzetnik budunosti
budi e-poduzetnik Strukovne kole Virovitica (maksimalan iznos
prihvatljivih trokova je 1.397.386,67 kuna).Sredstva za realizaciju
bit e osigurana u Europskom socijalnom fondu.Virovitiko-podravska
upanija podrava implementaciju kurikuluma jer se na taj nain
ostvaruje vizija ulaganja ne samo kroz ulaganje u kapitalne
investicije, nego i kroz modernizaciju odgojno-obrazovnog rada.
-
KRONIKA Virovitiko-podravske upanije
22
info Odrano 9. "Dravsko
proljee" u SopjuOvogodinja kulturno-folklorna manifestacija
Dravsko proljee odrana je pod pokroviteljstvom Virovitiko-podravske
upanije, a u organizaciji Opine Sopje i KUD-a Podravac te u
suradnji s Hrvatskom dravnom samoupravom iz Starina u Maarskoj,
jednim od osam sela uz Dravu s veinskim hrvatskim stanovnitvom.
Nakon sveanog mimohoda sreditem Sopja, u mjesnom domu okupili su se
uzvanici, mjetani, sudionici Dravskog proljea.
Orahovica slavi 110 godina turizmaOve godine Orahovica obiljeava
110 godina turizma, a malo koje mjesto moe se pohvaliti turistikom
tradicijom poput orahovake. Kao godina u kojoj je niknuo turizam u
Orahovici uzima se 1905. kada je osnovano Drutvo za poljepanje
Orahovice. Ta je organizacija pokrenula inicijative i djelatnosti
na novim programima meu kojima je ureenje grada, njegovo
ozelenjivanje, izgradnja kupalita, perivoja, organiziranje prvog
nijemog kina i kinopredstava, provoenje elektrifikacije mjesta
Poetna konferencija projekta TOUR-PACKU oujku je s provoenjem
zapoeo jo jedan projekt iz treeg poziva Programa prekogranine
suradnje Maarska Hrvatska. Rije je o projektu TOUR-PACK koji se
odnosi na sektor turizma, a glavni cilj je osmiljavanje i promocija
turistikih paketa u prekograninoj regiji na temelju regionalnih
prirodnih, kulturnih i povijesnih karakteristika. Voditelj projekta
je Centar za poduzetnitvo Somogy upanije iz Kaposvra, a partneri na
projektu su VIDRA Agencija za regionalni razvoj
Virovitiko-podravske upanije, Grad Koprivnica te Grad Barcs. Ukupna
vrijednost projekta je 180.233,35 eura.
Jedna je od najmanjih u Hrvatskoj, no ljepotom jedna od najveih.
Virovitiko-podravska upanija mamac je svakom turistu, poevi od
prelijepe obale Drave, pa do ivopisne doline pod Papukom i bedema
Ruice grada.upanija ima bogomdano podneblje za razvoj turizma.
Svake godine u ovoj upaniji nikne poneto novo, atraktivno,
zanimljivo i gotovo nigdje vieno:- Tijekom 2014. godine na podruju
Virovitiko-podravske upanije odrano je neto vie od 1000 razliitih
manifestacija, od kojih neke imaju ve dugu tradiciju te regionalni
i meunarodni karakter, poput Glazbenog festivala Pjesme Podravine i
Podravlja u Pitomai, Virovitikih kazalinih susreta u Virovitici,
Glazbenog festivala Dani Milka Kelemena u Slatini U upaniji su
krajem godine dovrena dva velika projekta usmjerena razvoju
cikloturistike ponude Doivite i uivajte u dravskoj nizini biciklom
(Drava4Enjoy) i Razvoj biciklistikih ruta u svrhu promocije
biciklistikog turizma na podruju Somogy upanije i
Virovitiko-podravske upanije (Bicycle routes along Drava).
Realizacija projekata na podruju Virovitiko-podravske upanije
rezultirala je uspostavom mree od 535 km, a posebnost realizacije
projekata je i obnova plemike kurije Jankovi iz 19. st. u mjestu
Kapela Dvor, koja e uskoro ponudu destinacije obogatiti i
smjetajnim kapacitetima kae Josip Mikoli, djelatnik Turistikog
ureda Virovitiko-podravske upanije.Prema rijeima direktorice
Turistikog ureda Virovitiko-podravske upanije, Martine
Jakeli, u Virovitiko-podravskoj upaniji turistiki planovi i
projekti za 2015. godinu veliki su i znaajni unato krizi i
recesiji.-Ove godine najavljeno je otvaranje novih smjetajnih
kapaciteta hoteli u Kapeli Dvoru i Orahovici, hostel u Noskovakoj
Dubravi i privatni smjetaj na podruju Pitomae s priblino 200 novih
leajeva, to je znatno poveanje kapaciteta u odnosu na postojeih 485
leajeva. U planu su dovretak i otvorenje Posjetiteljskog centra na
Jankovcu, to e bitno pridonijeti kvaliteti ponude destinacije,
potom poetak gradnje Geo-info centra u Voinu, nastavak aktivnosti
na ureenju edukativnih izletita na rijeci Dravi, nastavak
aktivnosti na edukaciji djelatnika u turistikom i s turizmom
povezanom sektoru istie Martina Jakeli.Idealna klima i prometna
povezanost omoguuju razvoj svakog oblika turizma, lovnog i
ribolovnog, planinarskog, cikloturizma Virovitiko-podravska upanija
uistinu je prostor za svakog gosta, bio sluajan ili turist
namjernik.
Kontinentalni turizam od Drave do Papuka
Reportaa okontinentalnoj Hrvatskoj u panjolskom turistikom
asopisu Lonely PlanetAutntica Croacia (Autentina Hrvatska) naslov
je reportae o kontinentalnoj Hrvatskoj objavljene u najnovijem
broju panjolskog izdanja turistikog asopisa Lonely Planet. Reportau
od 14 stranica potpisuju ugledni panjolski turistiki novinari Kris
Ubach,tekst i Ricardo de la Riva, fotografije, a nastala je kao
rezultat njihovog studijskog putovanja tijekom lipnja prole
godine.Tema studijskog putovanja bila su eko-etno imanja s namjerom
da itateljima prenesu
razliite prie i iskustva vlasnika i pokretaa takvih imanja,
odnosno njihovu motivaciju za pokretanje i bavljenje tom vrstom
posla.Na podruju Virovitiko-podravske upanije posjetili su Pustaru
Vinjica i seosko obiteljsko imanje Zlatni klas u Otrovancu, koje su
u reportai posebno istakli, a program njihovog studijskog posjeta
naoj upaniji pro-veden je u suorganizaciji Hrvatske turistike
zajednice i Turistike zajednice Virovitiko-podravske upanije.
Svake godine u naoj upaniji nikne neto novo, atraktivno,
zanimljivo i nigdje vieno
-
KRONIKA Virovitiko-podravske upanije
23
infoOvogodinji 8. Ferragosto Jam 2015. trajat e pet dana
Najvei ljetni glazbeni festival kontinentalne Hrvatske,
orahovaki Ferragosto Jam, ove godine trajat e punih pet dana od 5.
do 9. kolovoza, a odrat e se, kao i proteklih godina, na orahovakom
Jezeru. Na ovogodinjem 8. izdanju festivala nastupit e 40-ak
izvoaa, a zasad je poznata gotovo polovica lineup-a. Izmeu ostalih
nastupit e: Psihomodo Pop, Damir Avdi, Repetitor, Gatuzo,
Krankvester, Pasi, KinoKlub, KUKU$ Klan, She Loves Pablo, Muscle
Tribe of Danger and ExcellenceCijena festivalske ulaznice je 95 kn
i moe se kupiti preko Entrio sustava i na Entrio prodajnim
mjestima.
Odrana smotra uenika osnovnih i srednjih kola
Virovitiko-podravske upanije "LiDraNo 2015."Ovogodinja upanijska
smotra literarnog, dramsko-scenskog i novinarskog stvaralatva
LiDraNo 2015. odrana je u Slatini. Domain za osnovnokolce bila je
Osnovna kola Eugena Kumiia, za srednjokolce Srednja kola Marka
Marulia, a izriaji u dramsko-scenskom stvaralatvu za uenike obiju
kategorija odrani su u prostoru Pukog otvorenog uilita u Slatini.Na
ocjenjivanje je pristiglo 18 literarnih radova, 7 novinarskih, 1
radijska emisija, 2 kolska lista, 13 pojedinanih nastupa i 7
skupnih nastupa. Ukupno je sudjelovalo 14 kola s podruja
upanije.
www.tzvpz.hr
Kazalite Virovitica, povodom proslave 70. godinjice rada,
organiziralo je 11. Virovitike kazaline susrete - Virkas. Proslava
70. godinjice rada Kazalita zapoela je 6. veljae u Virovitici
premijerom predstave Mate Matiia Legenda o sv. Muhli, a zavrila
predstavom Teatra Exit Sutra ni(je) novi dan redateljice Ivice
Boban. Sveukupno 15 predstava u 24 izvedbe 11. Virovitikih
kazalinih susreta, osim u Virovitici, odigrane su jo i u Slatini,
Orahovici, Suhopolju i Pitomai.Titulu ovogodinje najslae predstave
prema
ocjenama posjetitelja zasluno je odnijela predstava Hrvatskog
narodnog kazalita Varadin Svoga tela gospodar s ocjenom 5,00. Nakon
ove, publici najdrae predstave, slijede Teatar Exit i Sutra ni(je)
novi dan (4,98) te Plemena Kazalita Planet Art (4,95).Ljubitelji
kulture kroz 15 predstava tijekom ovogodinjeg Virkasa mogli su
osjetiti irok spektar emocija; tugu, mrnju, suosjeanje, ali i sreu
i time obogatiti svoj svakodnevni ivot te napuniti baterije do
sljedeih kazalinih poslastica virovitikog ansambla.
Odrani 11. Virovitiki kazalini susreti Virkas povodom proslave
70. godinjice rada Kazalita
Povrat tradicijskim obiajima u KladaramaU Drutvenom domu u
Kladarama Udruga uvarice kulturne batine iz Kladara organizirala je
12. travnja manifestaciju Povrat tradicijskim obiajima izloba
pisanica i matkanje pisanicama te promociju knjige Kako su to
radili nai stari autorice Ivke Maar.Pisanice i razne prigodne
radove izloile su udruge i pojedinci s podruja opine Pitomaa,
Virovitiko-podravske i Koprivniko-krievake upanije.Izloba je bila
humanitarnog karaktera te je sav prihod od prodaje i dobrovoljnih
priloga bio je namijenjen Josipu Friganu iz Dinjevca i njegovoj
majci Ivanki.
Virovitika grupa Vatra briljirala na zavrnoj dodjeli glazbene
nagrade Porin: Tango je pjesma godineNa zavrnoj dodjeli glazbene
nagrade Porin dodijeljene su statue u 12 kategorija. Najvie nagrada
dobio je virovitiki bend Vatra za hit Tango i to za najbolju
izvedbu grupe s vokalom, produkciju, snimku te onu najvaniju, za
pjesmu godine, gdje je bilo petero nominiranih. Vatra je tako od
pet nominacija izgubila samo onu u kategoriji Najbolji video broj
gdje je statuu osvojio spot Bejbi Psihomodo popa. Frontmen benda
Davor Gobac i deki osvojili su jo dva Porina i to za album iribu,
iriba u kategorijama Album godine i Rock album godine. Po dva
Porina dobili su Massimo i Urban&4. Massimo je nagradu dobio za
araman te najbolju muku vokalnu izvedbu za skladbu Ispod nekog
drugog neba, dok je Urbanov album Mamut pobijedio u kategorijama
Najbolji album alternativne glazbe te Najbolje likovno oblikovanje.
Prvi Porin u karijeri dobila je Sara Renar. Kantautorica je
pobijedila Ninu Badri i Ivanu Kindl u kategoriji Najbolja enska
vokalna izvedba, a statuu je osvojila za izvedbu skladbe Jesen.
-
KRONIKA Virovitiko-podravske upanije
24
info Kulturno-zabavna priredba Crkvarako
prelo pred 1.000 posjetitelja
Kulturno-umjetniko drutvo Crkvari organiziralo je tradicionalnu,
18. po redu kulturno-zabavnu priredbu Crkvarako prelo. Svojim
plesovima i igrama predstavila se Djeja folklorna skupina KUD-a
Crkvari, kao i starije kolege, a atmosferu su podigli vrhunski
glazbeni izvoai: Igor Dela, TS Fijaker, Garavue, Suhopoljski
tam