Mr. sc. Miroslav Venus, dr. med. Siniša Brlas, prof. Vesna Šerepac, dipl. ped. Prim. mr. sc. Elvira Koić, dr. med. o pušenju, alkoholu, kockanju, drogama i slobodnom vremenu Istraživanje MEĐU UČENICIMA U VIROVITIČKO-PODRAVSKOJ ŽUPANIJI Zavod za javno zdravstvo „Sveti Rok“ Virovitičko-podravske županije
84
Embed
ISTRAŽIVANJE-ANKETA konačna verzija · 2016-08-31 · 3 Zavod za javno zdravstvo „Sveti Rok“ Virovitičko-podravske županije Povjerenstvo za suzbijanje bolesti ovisnosti Virovitičko-podravske
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Mr. sc. Miroslav Venus, dr. med.
Siniša Brlas, prof.
Vesna Šerepac, dipl. ped.
Prim. mr. sc. Elvira Koić, dr. med.
o pušenju, alkoholu,kockanju, drogama i slobodnom vremenu
Istraživanje
MEĐU UČENICIMA U VIROVITIČKO-PODRAVSKOJ ŽUPANIJI
Zavod za javno zdravstvo „Sveti Rok“ Virovitičko-podravske županije
2
Istraživanje o pušenju, alkoholu, kockanju, drogama i slobodnom vremenu među učenicima u Virovitičko-podravskoj županiji Urednici Mr. sc. Miroslav Venus, dr. med. Siniša Brlas, prof. Vesna Šerepac, dipl. ped. Prim. mr. sc. Elvira Koić, dr. med. Nakladnik Zavod za javno zdravstvo „Sveti Rok“ Virovitičko-podravske županije Lektorica Danijela Fabric Fabijanac, prof. Priprema i tisak Grafiti Becker, Virovitica Naklada 100 primjeraka Virovitica 2011. Prvo izdanje CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 758111 ISBN 978-953-7756-02-4 Nakladnik na suradnji u provedbi istraživanja zahvaljuje svim odgojno-obrazovnim ustanovama Virovitičko-podravske županije, a posebno voditeljima školskih programa prevencije ovisnosti.
3
Zavod za javno zdravstvo
„Sveti Rok“
Virovitičko-podravske županije
Povjerenstvo za suzbijanje bolesti ovisnosti
Virovitičko-podravske županije
Istraživanje o pušenju, alkoholu, kockanju, drogama i
4.5. Slobodno vrijeme…………………………………………………………………..……21
5. Umjesto zaključka.........................................................................................26 TABELARNI PRIKAZ UČESTALOSTI ODGOVORA PO PITANJIMA.............................29
1. Rezultati istraživanja po školskim godinama…………………………………………….30
2. Rezultati istraživanja prema školi (osnovna ili srednja)……………………………..44
3. Rezultati istraživanja prema spolu……………………………………………………..……57
4. Rezultati istraživanja prema kohorti………………………………………………....…….70
6
1. UVOD
„Istraživanje o pušenju, alkoholu, kockanju, drogama i slobodnom vremenu među
učenicima u Virovitičko-podravskoj županiji“ provedeno je na području Virovitičko-
podravske županije, a obuhvatilo je sve osnovne i srednje škole. Glavni je cilj
prikupljanja podataka o pušenju, alkoholu, drogama, kockanju, izlascima i slobodnom
vremenu bio pokušati shvatiti stavove i obrasce ponašanja učenika prema navedenim
činiteljima. Istraživanje je provedeno anonimnim anketiranjem svih učenika šestih
razreda osnovnih i drugih razreda srednjih škola s područja Virovitičko-podravske
županije tijekom pet uzastopnih godina.
Prvo je anketiranje provedeno 2004./05. školske godine te svaku narednu zaključno s
2008./09. godinom. Anketu su osmislili članovi Povjerenstva za suzbijanje ovisnosti
Virovitičko-podravske županije, a provedena je uz pomoć koordinatora školskih
preventivnih programa iz svih škola naše županije te financijsku pomoć Upravnog
odjela za društvene djelatnosti Virovitičko-podravske županije. Statistička obrada
anketnih upitnika provedena je na Institutu društvenih znanosti „Ivo Pilar“ u
Zagrebu.
Svrha istraživanja bila je spoznati stavove i obrasce ponašanja kod mladih s obzirom
na istraživane parametre te utvrditi moguću razliku između učenika osnovne i srednje
škole. Jednako smo tako pokušali usporediti dobivene rezultate svake slijedeće
godine s prethodnom na novoj generaciji učenika kako bismo vidjeli eventualne
promjene u njihovim stavovima. Na kraju, željeli smo usporediti dobivene odgovore
učenika šestih razreda osnovnih škola prve generacije anketiranih iz 2004./05.
školske godine s odgovorima učenika drugih razreda srednjih škola zadnje generacije
anketiranih iz školske godine 2008./09. jer su to uglavnom isti učenici.
Željeli smo doći do informacija o promjenama u ponašanjima između svake nove
generacije anketiranih kako bismo mogli i svoje preventivne aktivnosti usmjeravati
prema dobivenim rezultatima u cilju poboljšanja i veće učinkovitosti.
7
2. INSTRUMENT ISTRAŽIVANJA
Anonimna se anketa sastoji od 27 pitanja koja obuhvaćaju problematiku pušenja
duhanskih proizvoda, pijenja alkoholnih pića, kockanja, dostupnosti droga i načina
provedbe slobodnog vremena. Anketirani su učenici također dali svoje sugestije i
prijedloge o poboljšanju nedostataka u lokalnoj sredini. Anketa u većini ima pitanja
višestrukog izbora, dok se u ostalima radi o pitanjima otvorenoga tipa u kojima
učenici samo upisuju odgovore. Voditelji školskih programa prevencije ovisnosti
provodili su svake godine anketu, svatko u svojoj školi uz pomoć razrednika i/ili
predmetnih nastavnika, te su bruto rezultate i statističke listove s elementarnom
statističkom obradom dostavljali županijskom koordinatoru po završetku svake
nastavne godine. Nakon provedenog petogodišnjeg postupka anketiranja svi su
anketni upitnici u isto vrijeme obrađeni u Zagrebu na Institutu društvenih znanosti
„Ivo Pilar“.
PSO-VPŽ-2005-1
Anketa o ovisnostima provedena u školama Virovitičko-podravske županije
Uputa: Često u školi, ali i ne samo u školi, slušate o štetnosti pušenja duhanskih proizvoda, pijenja alkoholnih pića i ostalim sredstvima ovisnosti. To je zbog toga što Vam svi mi želimo pomoći da u svojemu životu donosite za vas zdrave i kvalitetne odluke. A odluku često nije lako donijeti. Moramo imati valjane informacije kako bi i odluka bila valjana. Da bismo došli do tih informacija moramo Vas pitati što mislite i koja su Vaša iskustva. Stoga Vas molimo da iskreno odgovorite na postavljena pitanja kako bismo na osnovi svih odgovora došli do važnih informacija koje će nam pomoći u donošenju odluka.
1. Koliko učenika u Tvojoj školi, prema Tvojemu mišljenju, puši cigarete?
a) više od polovine ukupnog broja b) manje od polovine
2. Pušiš li i Ti cigarete?
a) da, redovito b) da, ali samo ponekad c) ne pušim uopće
3. Puše li cigarete i Tvoji roditelji/staratelji?
a) puši cigarete oboje b) puši cigarete samo jedan roditelj c) ne puši cigarete nitko od mojih roditelja/staratelja
4. Koji je, prema Tvojemu mišljenju, glavni razlog zbog kojega učenici puše cigarete?
a) da ispadnu važni pred vršnjacima b) zbog toga što svi u društvu puše pa trebaju i oni c) zbog toga što im to godi i sviđa im se d) zbog toga što oponašaju odrasle i žele se osjećati odraslijima nego što jesu e) nešto drugo
8
5. Uzimaju li, prema Tvojemu mišljenju, učenici Tvoje škole sredstva ovisnosti (drogu)? a) da b) ne c) ne znam d) znam, ali ne želim odgovoriti
6. Koja sredstva ovisnosti (drogu) najčešće uzimaju mladi (navedi)?
7. Postoje li, prema Tebi, «lakše» i «teže» droge (navedi)?
a) da, lakše droge su
b) da, teže droge su
c) ne, sve su droge jednako «teške»
8. Bi li se mogao (mogla), da želiš, povezati s osobama koje Ti mogu ponuditi drogu? a) da, mogu se povezati s takvim osobama b) ne, ne mogu se povezati s takvim osobama
9. Poželi li tko doći do droge, koliko mu, prema Tvojemu mišljenju, vremena za to treba?
a) pola sata b) od jednog sata do nekoliko sati c) jedan dan d) više dana e) ne znam
10. Imaš li saznanja o tome da mladi sredstva ovisnosti uzimaju i u školi?
a) da, ponekad sredstva ovisnosti (drogu) uzimaju i u školi b) nemam saznanja o tome c) ne želim odgovoriti
11. Popiješ li koji puta i Ti alkoholno piće?
a) da, često b) ponekad c) ne, nikada
12. Dolaze li Tvoji prijatelji ili prijateljice i u školu pod utjecajem alkohola?
a) da b) ne c) ne znam d) znam, ali ne želim odgovoriti
13. Koga bi preporučio (preporučila) za pomoć prijatelju ili prijateljici za kojega znaš da ima
probleme o kojima sada govorimo (navedi)?
14. Imaš li Ti dovoljno informacija o mogućim posljedicama pušenja duhanskih proizvoda, pijenja
alkoholnih pića i uzimanja sredstava ovisnosti? a) imam b) nemam
15. Koje Ti informacije o tome nedostaju (navedi)?
16. Koji je, prema Tebi, najbolji način da dođeš do informacija o navedenom?
a) da sam (sama) potražim informaciju o tome što me zanima b) da razmjenjujem informacije s prijateljima i prijateljicama c) da nas stručnjaci redovito informiraju o onome što je važno znati d) znam sve što me zanima
9
17. Igraš li i Ti igre na sreću (loto, kladionice, kartanje, bacanje kocke i slično)? a) ne, nikada b) povremeno c) često
18. Igra li tko u Tvojoj obitelji igre na sreću?
a) nitko b) samo otac c) samo majka d) oba roditelja e) svi u obitelji f) brat/sestra g) samo ja
19. Misliš li da igranje igara na sreću može donijeti nešto dobro?
a) da, to je dobar način za rješavanje novčanih problema b) da, to je dobar način zabave c) ne, igre na sreću ne donose ništa dobro jer čovjek o njima može postati ovisan
20. Kako najradije provodiš slobodno vrijeme (zaokruži samo jedno, ono najistaknutije)? a) čitam b) bavim se sportom c) družim se s vršnjacima d) slušam glazbu e) gledam TV f) spavam g) ostalo (navesti):
21. U slobodno vrijeme izlazim:
a) svaki dan b) vikendom c) dva do tri puta tjedno d) uopće ne izlazim e) ostalo (navesti)
22. Moji su izlasci ograničeni do:
a) 22 sata b) 23 sata c) 24 sata d) 01 sat e) 02 sata f) 03 sata g) nisu ograničeni h) ostalo (navesti)
23. Najbolje vrijeme za izlazak za mene je:
a) između 19 i 23 sata b) između 21 i 01 sat c) između 23 i 03 sata d) između 23 i 05 sati
24. Najčešće izlazim:
a) u disko klub b) u kafiće c) lutam po gradu/mjestu bez cilja d) kod nekoga privatno e) uopće ne izlazim f) ostalo (navesti)
10
25. Također najčešće izlazim: a) sam (sama) b) u društvu prijatelja/prijateljica c) s djevojkom/dečkom
26. U našemu mjestu najviše nedostaju (zaokruži samo jedno što najviše nedostaje):
a) pop i rock koncerti b) literarne večeri c) koncerti klasične glazbe d) mjesta za okupljanje i organizirane aktivnosti mladih e) mjesta na kojima se mladi mogu obratiti za pomoć f) SOS telefon g) dovoljno je mogućnosti h) ostalo (navesti)
27. Kada razmišljam o načinu na koji provodim slobodno vrijeme, zaključujem da:
a) ga provodim kvalitetno i korisno b) je potrebno više mogućnosti izbora c) ga provodim nekvalitetno i beskorisno d) se uglavnom dosađujem e) ostalo (navesti)
11
3. ISPITANICI I ODABIR UZORKA
U provedbi anonimne ankete odlučili smo se za uzrast učenika (pod pojmom „učenici“
bit će podrazumijevani svi učenici, bez obzira na spol) šestih razreda osnovnih i
drugih razreda srednjih škola zbog životne dobi u kojoj se uglavnom događaju
promjene u stavovima i ponašanjima. Tako smo prve školske godine (2004./05.)
obuhvatili ukupno 1.880 učenica i učenika, slijedeće 1.596, pa 1.495, zatim 1.964 i
posljednje (2008./09.) 1.872 učenica i učenika. Ukupno je kroz petogodišnje
razdoblje obuhvaćeno 8.807 učenica i učenika (prosječno po godini 1.761), od čega
4.432 učenica i 4.220 učenika, dok se za ostale zbog nepotpunog ispunjavanja
anketnog upitnika nije mogla utvrditi spolna pripadnost. Od ukupnoga je broja
učenika 5.047 bilo učenika šestih razreda osnovnih, a 3.760 učenika drugih razreda
srednjih škola. Obuhvaćene su sve osnovne (16) i srednje (7) škole s područja čitave
Virovitičko-podravske županije.
NAPOMENA: Na pojedina pitanja neki učenici nisu odgovorili te se ponegdje konačan
ukupan broj odgovora ne poklapa s ukupnim brojem anketiranih učenika.
12
Školska godina N %
2004./05. 1.880 21,3
2005./06. 1.596 18,1
2006./07. 1.495 17,0
2007./08. 1.964 22,3
2008./09. 1.872 21,3
Ukupno: 8.807 100,0
Tablica 1. Broj anketiranih učenika po školskim godinama i ukupno s pripadajućim
postocima
Razred N %
Šesti razred OŠ 5.047 57,3
Drugi razred SŠ 3.760 42,7
Ukupno: 8.807 100,0
Tablica 2. Broj anketiranih učenika s obzirom na školu (osnovna ili srednja)
Spol N %
Ženski 4.432 51,2
Muški 4.220 48,8
Ukupno: 8.652 100,0
Tablica 3. Broj anketiranih učenika s obzirom na spol
13
4. REZULTATI
Rezultati koji će u nastavku biti prikazani grupirani su po skupinama pitanja u svezi
pojedinog rizičnog ponašanja i bit će analizirani uvijek istim redoslijedom radi lakšeg
praćenja. Svaka skupina odgovora analizirana je u odnosu na školu (osnovna ili
srednja), spol (muško ili žensko), školsku godinu (2004./05., 2005./06., 2006./07.,
2007./08. i 2008./09.) te kohortno (isti učenici iz šestoga razreda osnovne prve
godine anketiranja i drugoga srednje posljednje godine praćenja). Napominjemo da
na pojedina pitanja nisu odgovorili svi anketirani učenici, te nisu niti uvršteni u
ukupan broj odgovora, pa tako niti nisu uzeti u obzir prilikom izračunavanja postotka
odgovora na ta pitanja.
4.1. Pušenje
Rezultati ankete, što je i prema dosadašnjim iskustvima očekivano, izrazito se
razlikuju u svezi stavova učenika osnovne i srednje škole. Tako je percepcija učenika
osnove škole prema broju učenika koji puše cigarete očekivano mala, 71,1% ih
izjavljuje da manje od polovine učenika puši, dok učenici srednje škole pak tvrde u
84,1% slučajeva da više od polovine kolega puši. Redovito puši 1,4% učenika osnove
i 25,8% učenika srednje škole.
Na pitanje o pušenju roditelja/staratelja i jedni i drugi daju gotovo identične
odgovore. Tako 43,8% učenika osnove škole i 43,9% učenika srednje škole izjavljuje
da ne puši nitko od roditelja/staratelja.
Kod učenika osnove škole glavni su razlozi zbog kojih učenici puše cigarete „da
ispadnu važni pred vršnjacima“ i „oponašaju odrasle“, dok je kod učenika srednje
škole situacija drukčija. Podjednako su rasporedili svoje odgovore na „važnost pred
vršnjacima“, „svi u društvu puše pa trebaju i oni“ i „to im godi i sviđa im se“, dok
„oponašanje odraslih“ dolazi na četvrto mjesto.
14
Distribucija odgovora s obzirom na spol nije pokazala velike razlike između
najučestalijih odgovora dječaka i djevojčica. Malo se više razlikuje postotak odgovora
o percepciji pušenja (56,5% učenica odgovora „više od polovine“, dok je kod učenika
taj postotak 47,6%), dok je pitanje o osobnom pušenju pokazalo gotovo jednako
učestale odgovore („ne pušim uopće“ 77,9% učenica i 78,0% učenika).
Da njihovi roditelji uopće ne puše odgovaraju učenice u 42,6% slučajeva, a učenici u
45,2% slučajeva. Glavni razlozi koji dovode do pušenja također su slično distribuirani
- „status među vršnjacima“ (učenice 33,0%, učenici 41,4%) i „oponašanje odraslih“
(učenice 22,5% i učenici 18,8%).
Odgovori kroz analizirano razdoblje od pet uzastopnih školskih godina sugeriraju
zadovoljavajuće stanje kao i pozitivno kretanje „dobrih“ odgovora. Naime, postotak
onih koji odgovaraju kako prema njima manje od polovine učenika puši raste sa
zadovoljavajućih 40,1% prve godine anketiranja, preko 52,2% na 53,0% anketiranih
posljednje školske godine obuhvaćene anketiranjem.
Redovito duhanske proizvode puši 14,3% učenika prve godine, a 10,4% zadnje
godine. Postotak odgovora tijekom pet ispitivanih godina najmanje se mijenja kod
odgovora u svezi pušenja roditelja/staratelja. Tako odgovor kako nitko od
roditelja/staratelja ne puši raste sa 44,0% na 45,4%.
Glavni razlozi pušenja kontinuirano su odgovori „status među vršnjacima“ i
„oponašanja odraslih“, dok postotak odgovora „to im godi i sviđa im se“, koji se
nalazi na četvrtome mjestu po učestalosti, ipak opada sa 17,1% na 12,2%.
Kohortno je praćenje pokazalo promjene u stavovima uglavnom istih učenika koji su
u međuvremenu odrasli od osnovne do srednje škole i koji su bili anketirani prve i
posljednje godine istraživanja. Potpuno se očekivano njihova percepcija o učenicima
koji puše promijenila sa 69,5% onih koji su u osnovnoj školi smatrali kako ih puši
manje od polovine prema svega 18,0% onih koji to isto smatraju kada su u srednjoj
školi. Postotak onih koji redovito puše porastao je s 0,8% u osnovnoj na 24,8% u
15
srednjoj školi. Ponovno se stavovi o pušenju roditelja/staratelja jako malo ili gotovo
nimalo ne mijenjaju jer 18,3% učenika u osnovnoj školi izjavljuje da oba
roditelja/staratelja puše, slično (18,0%) kao i kada su postali učenici srednje škole.
Najveće promjene uočavaju se u rangiranju i frekvenciji odgovora o glavnim
razlozima pušenja cigareta. Tako najčešći odgovor kod učenika osnovne škole, koji
označava „status među vršnjacima“ (51,6%), opada u srednjoj školi (23,7%).
Odgovor „oponašaju odrasle“ koji je kod učenika osnovne škole drugi po učestalosti
(21,8%), kod učenika srednje škole opada na četvrto mjesto (18,5%). Posebnu
pozornost treba obratiti na odgovor „to im godi i sviđa im se“ koji odabire malo
učenika osnovne škole (8,5%), ali više ovih učenika u srednjoj školi (21,6%).
4.2. Konzumacija i dostupnost psihoaktivnih droga
Percepcija učenika osnovnih i srednjih škola izrazito se razlikuje u pitanjima o
uzimanju sredstava ovisnosti, tako da 8,2% učenika osnovne škole odgovara
pozitivno na pitanje uzimaju li učenici njihove škole sredstva ovisnosti, dok se 36,6%
učenika srednje škole odlučuje za taj odgovor. Svakako valja napomenuti da
ohrabrujuće dominira odgovor „ne znam“ i kod učenika osnovne (66,8%) i kod
učenika srednje škole (50,8%). S obzirom da je ponuđen i u određenom manjem
postotku slučajeva zaokružen odgovor „znam, ali ne želim odgovoriti“ (3,4% odnosno
6,6%), smatramo da prethodni odgovor „ne znam“ zaista i govori o tome da oni koji
su ga izabrali stvarno o takvim saznanjima niti nemaju odgovor jer ih to niti ne
zanima.
Prema učenicima osnovne škole najčešće korištena sredstva ovisnosti su marihuana
19,6%, cigarete 13,1% i kokain/crack s 10,5% odgovora, s tim da je najčešći
odgovor „ne znam“ s 28,8% odgovora. Kod učenika srednje škole marihuana je
najčešći odgovor u 35,3% slučajeva, ecstasy u 11,3% i cigarete u 5,3% slučajeva. I
ovdje je relativno velik broj učenika zaokružio odgovor „ne znam“ (23,8%).
16
Postojanje i razlikovanje „lakših“ i „težih“ droga prepoznaje 30,7% učenika osnovne i
51,0% učenika srednje škole. Pod „lakim“ drogama učenici osnovne škole
podrazumijevaju marihuanu, cigarete i alkohol (21,5% je onih koji ih ne znaju
razvrstati), dok učenici srednje škole pod „lakim“ drogama podrazumijevaju
marihuanu, cigarete i ecstasy (samo je 9,3% onih koji ih ne znaju razvrstati). „Teže“
droge su za učenike osnovne škole kokain/crack, heroin i marihuana (17,9% je onih
koji ih ne znaju razvrstati), dok su za učenike srednje škole to heroin, kokain/crack i
marihuana (8,8% je onih koji ih ne znaju razvrstati).
S osobama koje mogu ponuditi drogu 9,4% učenika osnovne škole smatra da se
može povezati, dok je kod učenika srednje škole taj postotak veći i iznosi 46,1%. Od
onih koji znaju kako doći do droge kod učenika osnovne škole njih 18,9% smatra da
se to vrijeme mjeri u satima, a 19,1% njih da su u pitanju dani. Kod učenika srednje
škole onih koji smatraju da za nabavu droge treba od pola sata do nekoliko sati ima
37,0%, a od jednog do više dana 22,9%.
Distribucija odgovora s obzirom na spol također nije pokazala velike razlike. Tako
podjednako i dječaci (63,2%) i djevojčice (57,2%) odgovaraju da ne znaju uzimaju li
učenici njihove škole sredstva ovisnosti, dok ih 20,3% učenika i 19,8% učenica
odgovara pozitivno. Najčešće korištena sredstva ovisnosti prema odgovorima
djevojčica su marihuana (25,2%), cigarete (9,8%) i ecstasy (7,9%), a prema
odgovorima dječaka marihuana (26,2%), cigarete (10,4%) i kokain/crack (8,6%),
dok je i kod jednih i kod drugih značajno zastupljen odgovor „ne znam“ s 29,0% kod
djevojčica i 24,4% kod dječaka. Razlikovanje „lakih“ i „težih“ droga prisutno je kod
34,9% djevojčica i 43,3% dječaka, s tim da su najučestalije spominjane „lake“ droge
marihuana, cigarete i ecstasy, a „teže“ heroin, kokain/crack i marihuana. Djevojčice,
njih 24,3% izjavljuje kako se mogu povezati s osobama koje mogu ponuditi drogu, te
da im u 25,1% slučajeva za to treba vrijeme koje se mjeri u satima, 19,6% onih
kojima za to treba vrijeme koje se mjeri u danima, a 55,2% ih izjavljuje da ne znaju
kako doći do takvih osoba. Dječaci, neznatno veći postotak nego kod djevojčica
(25,7%), izjavljuju da se mogu povezati s osobama koje mogu ponuditi drogu te ih
17
27,8% izjavljuje da im za to treba od pola sata do nekoliko sati, 22,0% od jednog do
više dana, a 50,2% ne znaju kako doći do takvih osoba.
Kroz promatrano razdoblje od pet godina, najveći postotak odgovora na pitanje o
percepciji uzimanja sredstava ovisnosti drugih osoba odnosi se na odgovor „ne
znam“, uz porast tih odgovora prema posljednjoj godini ispitivanja (porast frekvencije
odgovora s 57,6% na 62,9%). Pozitivan odgovor na isto pitanje daje oko četvrtina
ispitivanih učenika s tendencijom smanjivanja frekvencije pozitivnih odgovora s
25,7% prve godine na 16,0% posljednje godine ispitivanja. Kroz cijelo promatrano
razdoblje najčešće korištena sredstva ovisnosti su marihuana, cigarete, ecstasy i
kokain/crack. Uočava se smanjenje učestalosti odgovora koji se odnose na ecstasy s
10,4% na 5,3%, dok su ostali podjednako zastupljeni tijekom svih pet godina.
Postotak učenika koji razlikuju „lake“ i „teže“ droge smanjuje se tijekom
promatranoga razdoblja sa 43,4% prve godine na 35,5% posljednje godine
ispitivanja. Podjednako su tijekom cijeloga razdoblja najčešće spominjane „lake“
droge marihuana, cigarete i alkohol, dok ecstasy kao laku drogu u funkciji vremena
prepoznaje sve manje učenika. Kod „težih“ droga to su kokain/crack, heroin i
marihuana.
Od početnih 28,1% odgovora onih koji izjavljuju da se mogu povezati s osobama
koje mogu ponuditi drogu, taj odgovor pada preko 22,4% na 23,5% zadnje godine.
Koliko vremena treba za nabavu droge ne zna više od polovine anketiranih učenika,
bez značajnijih promjena u čestini odgovora, dok ih prve godine 29,5% izjavljuje da
se ovo vrijeme mjeri u satima, a posljednje godine tako misli 22,7% učenika. Da se
to vrijeme mjeri u danima prve godine izjavljuje 16,3%, a zadnje 24,3% učenika.
Postotak učenika koji u praćenju kohorte prve godine (kada su u osnovnoj školi)
izjavljuju da ne znaju uzimaju li učenici njihove škole sredstva ovisnosti je 70,3%. U
srednjoj se školi taj odgovor smanjio na 59,0%, dok je istodobno pozitivan odgovor
porastao s 10,0% na 28,6% odgovora. Kao najčešće korištena sredstva marihuana je
u porastu s 20,6% na 33,8% odgovora te ecstasy neznatno s 8,6% na 9,5%, dok su
ostala sredstva u opadanju.
18
Dok su bili u osnovnoj školi anketirani su učenici u 31,9% slučajeva razlikovali
postojanje „lakih“ i „težih“ droga, a u srednjoj školi tu razliku uočava njih 45,8%.
Marihuanu kao „laku“ drogu percipira 23,9% učenika osnovne škole, da bi taj
postotak porastao na 42,6% dolaskom u srednju školu. Percepcija cigareta kao „lake“
droge mijenja se s 20,1% na 15,7%, ecstasyja s 10,3% na 7,7%, te alkohola s
10,1% na 6,2%. Za 28,2% ispitivanih učenika osnovne škole kokain/crack bio je u
kategoriji „težih“ droga, dok ih je onih koji u srednjoj školi tako misle 29,7%. Heroin
je sve više prepoznat kao „teška“ droga (porast s 23,7% na 30,5%), a marihuana je
sve manje prepoznata kao „teška“ droga (promjena s 14,6% na 9,3%).
Od maloga broja (7,5%) učenika osnovne škole koji izjavljuju da se mogu povezati s
osobama koje im mogu ponuditi drogu, taj broj izrazito raste prelaskom u srednju
školu na 42,9%. Postotak onih koji izjavljuju da im za nabavu droge treba vrijeme
koje se mjeri satima raste s 20,0% na 29,7%, a onih koji izjavljuju da im za nabavu
droge treba vrijeme koje se mjeri danima s 15,1% na 28,5%.
4.3. Pijenje alkohola
Pitanja vezanja uz pijenje alkoholnih pića odnosila su se i na osobno iskustvo, ali i
percepciju o konzumiranju alkohola u školi. Tako 3,4% učenika u osnovnoj školi
izjavljuje da često konzumiraju alkoholna pića (52,7% njih to radi ponekad, a 43,9%
nikada). U srednjoj školi često pije 22,9% učenika, ponekad ih pije 66,3%, a nikada
ih ne pije 10,8% od svih anketiranih. Od anketiranih učenika osnovne škole 8,9%
njih uočava da njihove kolege dolaze i u školu pod utjecajem alkohola, a 30,4%
nema saznanja o tome. Kod učenika srednje škole 33,0% njih uočava da njihovi
kolege dolaze i u školu pod utjecajem alkohola, a 23,1% to ne zna.
Često alkohol konzumira 8,2% djevojčica i 15,4% dječaka, ponekad 57,4%
djevojčica i 59,4% dječaka, a nikada 34,4% djevojčica i 25,2% dječaka. Za 15,6%
djevojčica i 22,5% dječaka njihove kolege dolaze i u školu alkoholizirani, dok ih
26,2% djevojčica i 28,3% dječaka to ne zna prepoznati.
19
Konzumiranje alkohola kod učenika tijekom pet promatranih školskih godina je
distribuirano tako da ih često pije 13,5% prve promatrane godine, a posljednje
12,1%. Ponekad pije 59,6% učenika prve promatrane godine, a posljednje njih
57,2%, dok nikada ne pije prve promatrane godine njih 26,9%, a posljednje njih
30,7%.
Često osobno konzumiranje alkohola priznaje 3,3% učenika osnovne i 23,3% učenika
srednje škole, dok broj onih koji izjavljuju da nikada ne piju opada s 45,5% u
osnovnoj na 12,3% učenika u srednjoj školi. Najveći je broj onih učenika koji
ponekad piju; u osnovnoj školi takvih je 51,2%, a u srednjoj 64,4%. Za 8,4%
učenika osnovne i 32,2% učenika srednje škole njihovi kolege dolaze i u školu pod
utjecajem alkohola (32,1% njih u osnovnoj i 23,6% u srednjoj školi odgovara da to
ne zna prepoznati).
4.4. Kockanje
Svi anketirani učenici šestih razreda osnovnih škola tijekom svih pet promatranih
godina najčešće su na pitanje o osobnom igranju igara na sreću odgovorili da nikada
ne igraju igre na sreću (71,1% učenika), dok su na isto pitanje učenici srednjih škola
isti odgovor dali u 57,7% slučajeva. Odgovor da često igraju igre na sreću učenici
osnovnih škola dali su u 4,4%, a učenici srednjih škola u 8,4% slučajeva. Kod
anketiranih učenika osnovnih škola na pitanje o igranju igara na sreću nekoga u
obitelji, najčešći odgovor bio je da igre na sreću ne igra nitko u obitelji (59,8%
odgovora), dok je kod učenika srednjih škola taj odgovor dalo njih 53,2%. Drugi
odgovor po učestalosti prema kojemu igre na sreću u obitelji igra samo otac kod
učenika osnovnih škola dalo je 16,40% ispitanih, a kod učenika srednjih škola njih
15,5%.
Da igre na sreću ne donose ništa dobro misli 72,7% anketiranih učenika osnovnih te
57,6% učenika srednjih škola, a da je to dobar način zabave smatra 17,6% učenika
20
osnovnih i 32,1% učenika srednjih škola. Oko 10,0% i jednih i drugih smatra da je to
dobar način za rješavanje novčanih problema.
Anketirane učenice iz osnovnih i srednjih škola u 77,2% slučajeva izjavljuju da nikada
ne igraju igre na sreću, dok su učenici tako izjavili u 53,2% slučajeva. Učenice igraju
igre na sreću povremeno (21,0%), ali neke i često (1,8%), kao što i učenici igraju
igre na sreću i povremeno (36,3%) i često (10,5%). Anketirane učenice na
postavljeno pitanje o igranju igara na sreću članova njihovih obitelji u najvećem su
broju (60,3%) odabrale odgovor „ne igra nitko u obitelji“, dok su učenici taj odgovor
odabrali u 53,6% slučajeva. Odgovor prema kojemu igre na sreću igra samo otac i
učenice i učenici izjavili su u 16,0% slučajeva. Od anketiranih učenica, njih 71,6%
smatra da igre na sreću ne donose ništa dobro, 21,4% ih smatra da je to dobar način
zabave, a 7,0% da je to dobar način za rješavanje novčanih problema. Kod učenika
61,1% ih smatra da igre na sreću ne donose ništa dobro, 26,0% ih smatra da je to
dobar način zabave, a 12,9% da je to dobar način za rješavanje novčanih problema.
Na pitanje koje se odnosi na osobno igranje igara na sreću, tijekom svih pet školskih
godina, najčešći odgovor za sve anketirane učenike bio je da oni sami nikada ne
igraju igre na sreću, manji dio ih igra povremeno, a najmanji dio često. Postotak onih
koji su odgovorili kako nikada ne igraju igre na sreću u porastu je od prve prema
posljednjoj godini anketiranja, dok postotak ostala dva odgovora opada. Udio onih
koji nikada ne igraju igre na sreću uvijek je bio iznad 50,0% (55,8%-72,0%). Na
pitanje o igranju igara na sreću članova obitelji, od ponuđenih odgovora najveći broj
anketiranih učenika odabrao je odgovor koji kazuje da iz obitelji nitko ne igra igre na
sreću, dok je na drugome mjestu odgovor kako igre na sreću igra samo otac.
Jednako kao i u prvome pitanju postotak onih koji su izabrali odgovor „ne igra nitko u
obitelji“ raste kroz promatrano razdoblje. Da igre na sreću ne donose ništa dobro jer
čovjek o njima može postati ovisan misli većina anketiranih učenika kroz svih pet
godina, i to tako da ih svake naredne godine sve veći broj ima takvo mišljenje.
Učenici oba spola koji su u šestome razredu osnovne škole u 59,4% slučajeva
odabrali odgovor „ne, nikada“ (ne igram igre na sreću) na pitanje o osobnom igranju
21
igara na sreću, u drugome razredu srednje škole taj isti odgovor odabrali su u 62,0%
slučajeva. Odgovor „povremeno“ (igram igre na sreću) isti učenici u osnovnoj školi
odabrali su u 35,0% slučajeva, a u srednjoj školi u 30,7% slučajeva, dok su odgovor
„često“ (igram igre na sreću) u osnovnoj školi odabrali s učestalošću od 5,6%, a u
srednjoj u 7,2% slučajeva.
Kod 48,5% anketiranih učenika osnovnih škola igre na sreću ne igra nitko u obitelji,
dok je u drugome razredu srednje taj odgovor dalo njih 58,0%. Odgovor „samo otac“
(igra igre na sreću), kao drugi po učestalosti, kod učenika osnovne škole odabran je
u 20,3% slučajeva, a kod učenika u srednjoj školi u 15,6%.
Kao učenici osnovne škole u 59,1% slučajeva smatraju da igre na sreću ne donose
ništa dobro jer mogu izazvati ovisnost, a kao učenici srednje škole tako misli njih
65,0%. Da je to dobar način zabave smatra 26,9% učenika osnovne i 25,9% učenika
srednje škole, a da je to dobar način za rješavanje novčanih problema smatra 14,1%
učenika osnovne i 9,1% učenika srednje škole.
4.5. Slobodno vrijeme
Učenici osnovne škole najradije svoje slobodno vrijeme provode u druženju s
vršnjacima (28,9%) i u bavljenju sportom (28,6%), dok je kod učenika u srednjoj
školi druženje s vršnjacima na prvome mjestu (29,4%). Za bavljenje sportom interes
opada jer je kod njih učestaliji odgovor „slušanje glazbe“. Najveći broj anketiranih
učenika osnovne škole (35,0%) izjavljuje da uopće ne izlaze, a oni koji izlaze to
najčešće čine vikendom (27,8%) ili nešto manji broj njih svaki dan (12,5%). Kod
učenika u srednjoj školi dominira odgovor o izlascima vikendom s 51,6%, a druga su
dva odgovora podjednako učestala (14,8% „dva do tri puta tjedno“ i 14,5% „svaki
dan“).
Učenici osnovne škole najčešće imaju ograničenje izlazaka do 22.00 (25,0%),
odnosno do 23.00 sata (9,2%). Ovdje je veliki postotak odgovora od 41,8% naveden
22
pod ostalo (oni koji ne izlaze). Kod učenika u srednjoj školi najčešće ograničenje je
do 02.00 sata iza ponoći (17,3%) te do 01.00 sat (11,7%). Učenici osnovne škole u
15,5% slučajeva izjavljuju da im izlasci nisu ograničeni, dok je kod učenika srednje
škole taj postotak 40,2%.
Velika većina učenika osnovne škole (80,5%) smatra da je najbolje vrijeme za izlazak
između 19.00 i 23.00 sata, dok je kod učenika u srednjoj školi taj odgovor podijeljen
na vrijeme između 21.00 i 01.00 sat (38,3%) te 23.00 i 03.00 sata (29,3%).
Za učenike osnovnih škola najčešće mjesto izlaska je kod nekoga privatno, dok ih
32,5% izjavljuje da uopće ne izlaze. Kod učenika srednje škole situacija je potpuno
drukčija jer dominiraju odgovori prema kojima se izlazi u disko klub (38,2%) i u
kafiće (32,8%). S obzirom da je gotovo nemoguće u potpunosti odijeliti disko
klubove od kafića, ispada da srednjoškolci na takva mjesta izlaze u čak 71,0%
slučajeva. Očekivano i jedni i drugi najčešće izlaze u društvu vršnjaka (81,2%
učenika osnovne i 79,2% učenika srednje škole).
Učenicima osnovne škole najviše nedostaju mjesta za okupljanje i organizirane
aktivnosti mladih u 37,1% slučajeva, pop i rock koncerti u 22,8% slučajeva te mjesta
na kojima se mladi mogu obratiti za pomoć (9,1%). Samo manji broj od 11,8%
anketiranih učenika osnovne škole smatra da je dovoljno mogućnosti koje im se
pružaju. Kod učenika srednje škole također je najčešći odgovor koji sugerira da im
nedostaju mjesta za okupljanje (34,7%), kao i pop i rock koncerti (26,5%), dok ih
13,2% izjavljuje da je mogućnosti dovoljno.
Čak 64,4% učenika osnovne i 47,0% učenika srednje škole smatra da svoje slobodno
vrijeme provodi kvalitetno i korisno, dok samo 3,8% učenika osnovne i 8,8% učenika
srednje škole smatra da ga provode nekvalitetno i beskorisno.
Za 35,3% učenica najbolji način provođenja slobodnoga vremena je druženje s
vršnjacima, za 17,5% je to slušanje glazbe, a za 11,0% je bavljenje sportom. Kod
učenika je bavljenje sportom na prvome mjestu s 36,4% odgovora, a zatim je
23
druženje s vršnjacima s 22,8%, dok je slušanje glazbe privlačno za njih 7,4%. U
slobodno vrijeme učenice najčešće izlaze vikendom (39,9%), dok ih 22,8% ne izlazi.
Kod dječaka 35,7% ih izjavljuje da izlaze vikendom, dok ih 24,0% ne izlazi.
Učenice imaju ograničenje izlaska do 22.00 (15,1%), odnosno do 02.00 sata
(11,5%), a 19,5% ih izjavljuje da im izlasci nisu ograničeni. Kod dječaka je najčešći
odgovor ograničenje izlazaka do 22.00 sata (14,7%), ali je 33,4% onih koji nemaju
ograničenje izlazaka. Za gotovo isti postotak i jednih i drugih je najpoželjnije vrijeme
za izlazak između 19.00 i 23.00 sata (51,3% djevojčica i 51,4% dječaka). Jednako
tako, u disko klubove i kafiće izlazi 38,3% djevojčica i 37,6% dječaka. I jedni i drugi
najčešće izlaze u društvu vršnjaka (82,9% učenica i 77,7% učenika).
Mjesta za okupljanje i organizirane aktivnosti mladih nedostaje za 39,2% učenica i
32,8% učenika, pop i rock koncerti za 24,3% učenica i 24,3% učenika, dok 10,1%
učenica i 14,7% učenika izjavljuje da je dovoljno mogućnosti za izbor. Najveći broj
anketiranih učenica (53,5%) i učenika (60,9%) izjavljuje da svoje slobodno vrijeme
provode kvalitetno i korisno, a samo 5,7% učenica i 6,2% učenika smatra da ga
provode nekvalitetno.
Tijekom svih pet promatranih godina najpoželjniji način provođenja slobodnoga
vremena je druženje s vršnjacima koje se u postotku odgovora kreće od 27,4% do
30,0%. Na drugome je mjestu bavljenje sportom s postotkom od 21,5% do 25,7%
odgovora te slušanje glazbe s 11,1% do 14,5% odgovora. Najučestalije izlaženje u
slobodno vrijeme je vikendom za oko 38,1% anketiranih (od 34,4% do 40,9%), dok
ih 23,2% izjavljuje da uopće ne izlaze.
Kod pitanja vezanog uz ograničenje izlazaka dominira odgovor o izostanku
ograničenja s prosječno 26,4% odgovora kroz svih pet godina (30,2% prve godine,
zatim pad na 22,2% treće godine te ponovni porast na 26,7% zadnje godine
anketiranja). Za one koji imaju ograničenje to je najčešće do 22.00 sata (14,8%).
Najveći broj anketiranih učenika smatra da je najbolje vrijeme za izlazak između
19.00 i 23.00 sata (51,0%). Najčešće mjesto izlaska su disko klubovi i kafići za
24
38,3% ispitanika (30,2%-42,0% odgovora). Izlazak u društvu prijatelja/prijateljice je
daleko najčešći odgovor tijekom promatranoga razdoblja s prosječnim postotkom od
80,3%. Mjesta za okupljanje i organizirane aktivnosti mladih najviše nedostaju
mladima, a tako ih smatra 36,1% (33,0%-39,2%) te pop i rock koncerti koji
nedostaju za 24,4% učenika (22,0%-27,5%), dok ih 12,4% smatra da je dovoljno
mogućnosti (10,8%-14,1%). Više od polovine ispitanih ili njih 57,0% smatra da
slobodno vrijeme provode kvalitetno i korisno (51,3%-60,7%), a samo ih 6,0%
smatra (5,4%-6,4%) da ga provode nekvalitetno i beskorisno.
Učenika koji su se u šestome razredu osnovne škole najradije bavili sportom
(28,5%), u drugome je razredu srednje škole manji broj (17,5%). U osnovnoj su se
školi s vršnjacima manje družili (26,3%) nego u srednjoj školi (32,3%). Porastao im
je interes za glazbu s 9,9% na 16,6%, a smanjio interes za gledanje televizije s
15,3% na 6,9%. U slobodno vrijeme u osnovnoj školi uopće nije izlazilo 35,6%
učenika, a u srednjoj ih školi ne izlazi 7,1%. U osnovnoj su školi izlazili najčešće
vikendom (26,5%), da bi taj postotak u srednjoj narastao na 48,6%. U osnovnoj
školi izlasci nisu bili ograničeni kod 14,6% anketiranih, dok je taj broj u srednjoj veći
i iznosi 37,0%.
Ograničenje izlazaka u osnovnoj školi bilo je najčešće do 22.00 sata kod 30,6%
učenika (taj je odgovor u srednjoj školi pao na 2,0%), dok je u srednjoj školi
najčešće ograničenje do 01.00 (14,9%), odnosno do 02.00 sata (13,9%). Dok je
najbolje vrijeme za izlazak u osnovnoj školi bilo između 19.00 i 23.00 sata (85,9%
anketiranih), u srednjoj je školi to vrijeme između 21.00 i 01.00 sat za 40,8%
učenika. Čak 16,9% učenika srednje škole izjavljuje da je najbolje vrijeme za izlazak
između 23.00 i 05.00 sati ujutro. Najveći dio učenika osnovne škole uopće ne izlazi
(32,2%) ili izlaze kod nekoga privatno (20,0%), dok u srednjoj školi najčešće izlaze u
disko klubove (42,3%) i u kafiće (35,7%). Odgovor da uopće ne izlaze odrastanjem
opada na samo 5,3%. I u osnovnoj i u srednjoj školi učenici najčešće izlaze u društvu
prijatelja/prijateljice (79,3% odnosno 80,7%), dok odgovor da izlaze sami koji je u
osnovnoj školi dalo 12,9% učenika, u srednjoj školi opada na 1,2% odgovora. Mjesta
za okupljanje i organizirane aktivnosti mladih podjednako nedostaju učenicima i u
25
osnovnoj (39,4%) i u srednjoj školi (36,6%) školi, kao i pop i rock koncerti (18,4%,
odnosno 25,7%). Jednako tako, podjednak ih broj izjavljuje da je dovoljno
mogućnosti koje im se nude (12,5%, odnosno 13,6%). U osnovnoj školi većina
učenika smatra (61,4%) da slobodno vrijeme provodi kvalitetno i korisno, dok je taj
postotak u srednjoj školi nešto niži (51,8%). S druge pak strane, postotak učenika
koji smatraju da svoje vrijeme provode nekvalitetno i beskorisno u osnovnoj je školi
4,2%, dok je u srednjoj školi 8,3%.
26
5. UMJESTO ZAKLJUČKA
Pušenje: Percepcija učenika osnove škole prema broju učenika koji puše cigarete
očekivano je mala jer je velik broj onih koji ne puše u srednjoj, a posebice u
osnovnoj školi. Očekivani su i glavni razlozi zbog kojih učenici započinju s pušenjem,
osim što treba razmišljati o odgovoru koji sugerira kako jednom broju pušača
pušenje naprosto godi. Distribucija odgovora s obzirom na spol nije pokazala velike
razlike između najučestalijih odgovora dječaka i djevojčica, kao niti odgovori kroz
analizirano razdoblje od pet uzastopnih školskih godina koji sugeriraju
zadovoljavajuće stanje kao i pozitivno kretanje „dobrih“ odgovora. Kohortno praćenje
pokazalo je promjene u stavovima učenika koji su u međuvremenu odrasli od
osnovne do srednje škole i koji su bili anketirani prve i posljednje godine istraživanja.
Konzumacija i dostupnost psihoaktivnih droga: Percepcija učenika osnovnih i
srednjih škola izrazito se razlikuje u pitanjima o uzimanju sredstava ovisnosti, mada
ohrabrujuće dominira odgovor „ne znam“ i kod jednih i kod drugih. Kod učenika
osnovne škole najčešće korištena sredstva ovisnosti su marihuana i cigarete, a kod
učenika srednje škole marihuana i ecstasy. Mali postotak učenika osnovne škole
smatra da se može povezati s osobama koje mogu ponuditi drogu, dok je kod
učenika srednje škole taj postotak veći. Distribucija odgovora s obzirom na spol
također nije pokazala velike razlike jer neznatno veći postotak dječaka nego
djevojčica izjavljuje da se mogu povezati s osobama koje mogu ponuditi drogu. Kroz
promatrano razdoblje od pet godina, najveći postotak odgovora na pitanje o
percepciji uzimanja sredstava ovisnosti drugih osoba odnosi se na odgovor „ne
znam“, uz porast tih odgovora prema posljednjoj godini ispitivanja. Od početnog
maloga broja učenika osnovne škole koji izjavljuju da se mogu povezati s osobama
koje im mogu ponuditi drogu, taj broj izrazito raste njihovim prelaskom u srednju
školu.
Pijenje alkohola: U osnovnoj školi vrlo mali postotak učenika izjavljuje da često
konzumiraju alkoholna pića, ali ih čak oko polovice to radi ponekad, dok u srednjoj
školi često pije skoro četvrtina anketiranih učenika. Alkohol često konzumira
27
dvostruko više dječaka od djevojčica. Konzumiranje alkohola kod učenika tijekom pet
promatranih školskih godina ne pokazuje značajnija odstupanja. Najveći je broj onih
učenika koji ponekad piju.
Kockanje: Anketirani učenici iz osnovnih škola najčešće na pitanje o osobnom
igranju igara na sreću odgovaraju da nikada ne igraju igre na sreću, jednako kao i
učenici iz srednjih škola, samo u manjem postotku. U obitelji i jednih i drugih nitko
ne igra igre na sreću, odnosno igra samo otac. Da igre na sreću ne donose ništa
dobro misli najveći broj anketiranih učenika. Veći broj učenica (preko dvije trećine) i
preko polovine učenika izjavljuju da nikada ne igraju igre na sreću. Tijekom svih pet
školskih godina najčešći odgovor za sve anketirane učenike bio je da oni sami nikada
ne igraju igre na sreću (svake godine sve veći postotak). Da igre na sreću ne donose
ništa dobro jer čovjek o njima može postati ovisan misli većina anketiranih učenika
kroz svih pet godina, s tim da ih svake naredne godine sve veći broj ima takvo
mišljenje. Anketirani se učenici u većem postotku negativno izražavaju o kockanju u
srednjoj školi nego dok su bili učenici osnovnih škola.
Slobodno vrijeme: Učenici osnovne škole najradije svoje slobodno vrijeme provode
u druženju s vršnjacima i u bavljenju sportom, dok je kod učenika u srednjoj školi
druženje s vršnjacima na prvome mjestu. Za bavljenje sportom, na žalost, interes
opada. Oko sedmine učenika osnovne i dvije petine učenika srednje škole izjavljuje
da im izlasci nisu ograničeni, što nije dobro niti ohrabrujuće. Za učenike osnovne
škole najčešće mjesto izlaska je negdje privatno, dok kod učenika srednje škole
dominiraju odgovori prema kojima se izlazi u disko klub i u kafiće u skoro dvije
trećine slučajeva. Učenicima i osnovne i srednje škole najviše nedostaju mjesta za
okupljanje i organizirane aktivnosti mladih. Više od polovine učenika osnovne i skoro
pola učenika srednje škole smatra da svoje slobodno vrijeme provodi kvalitetno i
korisno. Za učenice najbolji način provođenja slobodnog vremena je druženje s
vršnjacima, dok je to kod učenika bavljenje sportom. Oko petina učenica i čak trećina
učenika izjavljuje da im izlasci nisu ograničeni. Mjesta za okupljanje i organizirane
aktivnosti mladih nedostaje podjednakom broju učenica i učenika. Najveći broj
anketiranih učenica i učenika izjavljuje da svoje slobodno vrijeme provode kvalitetno i
28
korisno. Tijekom svih pet promatranih godina najpoželjniji način provođenja
slobodnog vremena je druženje s vršnjacima uz dominaciju odgovora o izostanku
ograničenja s prosječno četvrtinom odgovora kroz svih pet godina. Najčešće mjesto
izlaska su disko klubovi i kafići. Mjesta za okupljanje i organizirane aktivnosti mladih
najviše nedostaju svima. Praćenjem kohorte uočava se kako broj učenika koji su se u
šestome razredu osnovne škole najradije bavili sportom opada u drugome razredu
srednje škole. U osnovnoj su se školi s vršnjacima manje družili nego u srednjoj školi,
a porastao im je interes za glazbu i smanjio interes za gledanje televizije.
Ograničenje u osnovnoj bilo je najčešće do 22.00 sata, dok je u srednjoj školi
najčešće ograničenje do 01.00 sat. U osnovnoj školi većina učenika smatra da
slobodno vrijeme provode kvalitetno i korisno, dok taj postotak usporedno s njihovim
odrastanjem u srednju školu postaje manji.
29
TABELARNI PRIKAZ UČESTALOSTI ODGOVORA
PO PITANJIMA;
FREKVENCIJE I POSTOCI
30
1. REZULTATI ISTRAŽIVANJA PO ŠKOLSKIM GODINAMA
1. Koliko učenika u školi, prema Tvojem mišljenju, puši cigarete? Školska godina
a) Više od polovine ukupnog broja N 1.118 842 710 1.057 875 4.602 % 59,90 53,00 47,80 54,10 47,00 52,60 b) Manje od polovine N 748 746 776 897 987 4.154 % 40,10 47,00 52,20 45,90 53,00 47,40
a) Puše cigarete oboje N 361 318 296 408 332 1.715 % 19,20 19,90 19,90 20,80 17,70 19,50 b) Puši cigarete samo jedan roditelj N 690 600 546 697 690 3.223 % 36,70 37,60 36,60 35,50 36,90 36,60 c) Ne puši cigarete nitko od mojih roditelja/staratelja
a) Da ispadnu važni pred vršnjacima N 701 556 564 720 700 3.241 % 37,40 35,00 37,90 36,80 37,60 36,90 b) Svi u društvu puše pa trebaju i oni N 318 242 237 340 314 1.451 % 17,00 15,20 15,90 17,40 16,80 16,50 c) To im godi i sviđa im se N 321 243 176 276 227 1.243 % 17,10 15,30 11,80 14,10 12,20 14,20 d) Oponašaju odrasle i žele se osjećati odraslijima nego što jesu
N 344 356 305 394 401 1.800 % 18,30 22,40 20,50 20,10 21,50 20,50 e) Nešto drugo N 95 95 79 85 64 418 % 5,10 6,00 5,30 4,30 3,40 4,80 f) Ima više od jednog razloga N 96 97 125 140 158 616 % 5,10 6,10 8,40 7,20 8,50 7,00 g) Ne znam N 0 0 3 3 0 6 % 0,00 0,00 0,20 0,20 0,00 0,10
N 1.875 1.589 1.489 1.958 1.864 8.775 Ukupno:
% 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00
5. Uzimaju li, prema Tvojemu mišljenju, učenici Tvoje škole sredstva ovisnosti? Školska godina
9. Koliko je vremena, prema Tvojemu mišljenju, potrebno za nabavu droge?
Školska godina
2004./05. 2005./06. 2006./07. 2007./08. 2008./09.
Ukupno:
a) Pola sata N 278 236 207 201 204 1.126
% 14,90 14,90 14,00 10,30 11,00 12,90 b) Od jednog sata do nekoliko sati N 272 248 200 261 217 1.198 % 14,60 15,70 13,50 13,40 11,70 13,70 c) Jedan dan N 173 170 143 223 214 923 % 9,30 10,70 9,60 11,40 11,50 10,60 d) Više dana N 131 144 158 212 238 883 % 7,00 9,10 10,70 10,90 12,80 10,10 e) Ne znam N 1.009 786 774 1.053 981 4.603 % 54,20 49,60 52,20 54,00 52,90 52,70
a) Da, često N 253 190 147 217 226 1.033 % 13,50 11,90 9,90 11,10 12,10 11,80 B) Ponekad N 1.118 937 810 1.208 1.070 5.143 % 59,60 58,80 54,30 61,60 57,20 58,50 c) Ne, nikada N 504 466 535 536 573 2.614 % 26,90 29,30 35,90 27,30 30,70 29,70
a) Ne nedostaju mi informacije N 447 378 425 600 505 2.355 % 47,80 43,30 46,50 55,00 51,40 49,10 b) Imam odgovor N 282 309 302 344 316 1.553 % 30,20 35,40 33,10 31,60 32,20 32,40 c) Ne znam N 206 186 186 146 161 885 % 22,00 21,30 20,40 13,40 16,40 18,50
a) Ne igra nitko u obitelji N 848 814 882 1.194 1.133 4.871 % 46,80 53,30 60,50 62,50 61,70 57,00 b) Samo otac N 337 255 206 283 288 1.369 % 18,60 16,70 14,10 14,80 15,70 16,00 c) Samo majka N 108 70 54 59 77 368 % 6,00 4,60 3,70 3,10 4,20 4,30 d) Oba roditelja N 149 98 69 87 66 469 % 8,20 6,40 4,70 4,60 3,60 5,50
e) Svi u obitelji N 130 62 48 51 56 347 % 7,20 4,10 3,30 2,70 3,10 4,10 f) Brat/sestra N 113 114 104 120 110 561
% 6,20 7,50 7,10 6,30 6,00 6,60 g) Samo ja N 126 114 95 117 106 558 % 7,00 7,50 6,50 6,10 5,80 6,50 Ukupno: N 1.811 1.527 1.458 1.911 1.836 8.543 % 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00
19. Misliš li da igre na sreću mogu donijeti nešto dobro? Školska godina
N 263 157 108 150 183 861 a) Da, to je dobar način za rješavanje novčanih problema % 14,30 10,00 7,30 7,80 9,90 9,90
N 591 443 325 370 331 2.060 b) Da, to je dobar način zabave
% 32,20 28,20 22,10 19,10 17,90 23,80 N 979 973 1.040 1.414 1.332 5.738 c) Ne, igre na sreću ne donose ništa
dobro jer čovjek o njima može postati ovisan % 53,40 61,90 70,60 73,10 72,20 66,30 Ukupno: N 1.833 1.573 1.473 1.934 1.846 8.659 % 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00
40
20. Kako najradije provodiš slobodno vrijeme? Školska godina
a) Između 19 i 23 sata N 831 705 748 840 807 3.931 % 49,50 50,60 58,50 48,10 50,00 51,00 b) Između 21 i 01 sat N 426 335 249 446 446 1.902 % 25,40 24,10 19,50 25,50 27,70 24,70 c) Između 23 i 03 sata N 291 220 195 282 207 1.195 % 17,30 15,80 15,30 16,20 12,80 15,50 d) Između 23 i 05 sati N 132 132 86 178 153 681 % 7,90 9,50 6,70 10,20 9,50 8,80 Ukupno: N 1.680 1.392 1.278 1.746 1.613 7.709 % 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00
a) U disko klub N 351 322 224 409 368 1.674 % 19,00 20,50 15,30 21,30 20,20 19,40 b) U kafiće N 375 294 218 398 347 1.632 % 20,30 18,70 14,90 20,70 19,00 18,90 c) Lutam po gradu/mjestu bez cilja N 164 124 113 108 134 643 % 8,90 7,90 7,70 5,60 7,40 7,50 d) Kod nekoga privatno N 209 176 201 243 186 1.015
% 11,30 11,20 13,70 12,70 10,20 11,80
42
e) Uopće ne izlazim N 340 306 355 370 423 1.794 % 18,40 19,50 24,30 19,30 23,20 20,80 f) Ostalo N 264 230 291 272 294 1.351 % 14,30 14,60 19,90 14,20 16,10 15,70 g) Izlazim na više mjesta N 143 118 61 120 71 513 % 7,70 7,50 4,20 6,30 3,90 5,90 Ukupno: N 1.846 1.570 1.463 1.920 1.823 8.622 % 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00
25. Najčešće izlazim
Školska godina
2004./05. 2005./06. 2006./07. 2007./08. 2008./09.
Ukupno:
a) Sam (sama) N 118 66 83 95 108 470
% 6,90 4,50 6,30 5,40 6,50 5,90 b) U društvu prijatelja/prijateljica N 1.375 1.185 1.060 1.381 1.348 6.349 % 80,30 81,60 80,80 78,00 81,30 80,30 c) S djevojkom/dečkom N 164 153 137 219 159 832 % 9,60 10,50 10,40 12,40 9,60 10,50 d) U raznim kombinacijama N 56 48 32 76 44 256 % 3,30 3,30 2,40 4,30 2,70 3,20 Ukupno: N 1.713 1.452 1.312 1.771 1.659 7.907 % 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00
26. U našemu mjestu najviše nedostaju: Školska godina
a) Pop i rock koncerti N 412 378 324 493 504 2.111 % 22,30 24,10 22,00 25,40 27,50 24,40 b) Literarne večeri N 28 21 21 28 19 117 % 1,50 1,30 1,40 1,40 1,00 1,40 c) Koncerti klasične glazbe N 100 64 64 67 61 356 % 5,40 4,10 4,30 3,40 3,30 4,10 d) Mjesta za okupljanje i organizirane aktivnosti mladih
N 661 589 579 693 603 3.125 % 35,80 37,60 39,20 35,60 33,00 36,10 e) Mjesta na kojima se mladi mogu obratiti za pomoć
N 133 130 125 127 118 633 % 7,20 8,30 8,50 6,50 6,40 7,30 f) SOS telefon N 42 36 32 30 30 170 % 2,30 2,30 2,20 1,50 1,60 2,00 g) Dovoljno je mogućnosti N 242 176 160 238 258 1.074 % 13,10 11,20 10,80 12,20 14,10 12,40 h) Ostalo N 155 121 120 196 174 766 % 8,40 7,70 8,10 10,10 9,50 8,80 i) Nedostaje više od jedne navedene stvari