FTN, Departman za arhitekturu i urabnizam Master kurs: Istraživanje u arhitekturi i urbanizmu Školska 2009/10. godina Nastavni predmat: Teorija i kritika arhitektonskog dela KRITČKI PRIKAZ TEKSTA „ALVAR AALTO I NAČINI ARHITEKTONSKE KOMUNIKACIJE“ ČARLSA DŽENKSA Dragana Mandić 1 „Alvar Aalto i načini arhitektonske komunikacije“, deo knjige „Moderni pokreti u arhitekturi“ Čarlsa Dženksa, poznatog teoretičara i pejzažnog arhitekte, predstavlja kritički osvrt na rad Alvara Alta. Baveći se analizom arhitektonske forme i u nešto manjoj meri i ostalim aspektima njegovih građevina, Dženks Aalta vidi kao jednog od retkih projektanata savremenog doba koji se u džinovskim razmerama modernog grada, periodu standardizacije i racionalnog shematizma bavi 1 Dragana Mandić, studentkinja master kursa Istraživanje u arhitekturi i urbanizmu, Fakultet tehničkih nauka, Trg Dositeja Obradovića 6, 21000 Novi Sad, ([email protected]) projektovanjem prostora humanih razmera, sa akcentom na oblikovanje koje je u skladu sa opažajnom percepcijom njegovih korisnika. Možda se može posumnjati da je Dženksov pozitivan stav prema Altovoj arhitekturi nastao usled toga, jer je i sam u svom pejzažnom stvaralaštvu bio opsednut zakrivljenim linijama i nepravilnim oblicima, ali kada se uđe u dublju istovremenu analizu Dženksovih tvrdnji i Altovih objekata, jasno je da je Alto zaista bio projektant koji je donosio dobre arhitektonske odluke i da njegov arhitektonski jezik iako polazeći od načela da priroda ne zna za monotoniju i predstavlja kombinaciju različitih oblika i struktura ni u kom slučaju nije i odraz „tehničke egzibicije“ ili „proizvoljnosti“. 1 Tekst sadrži u sebi četiri celine od kojih prvu čine uvodna razmatranja dok ostale tri nose podnaslove „Teorija informacije“, „Teorija ekspresije“ i „Ambivalentnost humanističkog pristupa“. U sva četiri dela teksta
5
Embed
KRITČKI PRIKAZ TEKSTA „ALVAR AALTO I NAČINI ARHITEKTONSKE KOMUNIKACIJE“ ČARLSA DŽENKSA
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
FTN, Departman za arhitekturu i urabnizam
Master kurs: Istraživanje u arhitekturi i urbanizmu
Školska 2009/10. godina
Nastavni predmat: Teorija i kritika arhitektonskog dela
KRITČKI PRIKAZ TEKSTA „ALVAR AALTO I
NAČINI ARHITEKTONSKE KOMUNIKACIJE“
ČARLSA DŽENKSA
Dragana Mandić1
„Alvar Aalto i načini arhitektonske komunikacije“,
deo knjige „Moderni pokreti u arhitekturi“ Čarlsa Dženksa,
poznatog teoretičara i pejzažnog arhitekte, predstavlja
kritički osvrt na rad Alvara Alta. Baveći se analizom
arhitektonske forme i u nešto manjoj meri i ostalim
aspektima njegovih građevina, Dženks Aalta vidi kao jednog
od retkih projektanata savremenog doba koji se u
džinovskim razmerama modernog grada, periodu
standardizacije i racionalnog shematizma bavi
projektovanjem prostora humanih razmera, sa akcentom na
oblikovanje koje je u skladu sa opažajnom percepcijom
njegovih korisnika. Možda se može posumnjati da je
Dženksov pozitivan stav prema Altovoj arhitekturi nastao
usled toga, jer je i sam u svom pejzažnom stvaralaštvu bio
opsednut zakrivljenim linijama i nepravilnim oblicima, ali
kada se uđe u dublju istovremenu analizu Dženksovih tvrdnji
i Altovih objekata, jasno je da je Alto zaista bio projektant
koji je donosio dobre arhitektonske odluke i da njegov
arhitektonski jezik iako polazeći od načela da priroda ne zna
za monotoniju i predstavlja kombinaciju različitih oblika i
struktura ni u kom slučaju nije i odraz „tehničke egzibicije“ ili
„proizvoljnosti“.1
Tekst sadrži u sebi četiri celine od kojih prvu čine
uvodna razmatranja dok ostale tri nose podnaslove „Teorija
informacije“, „Teorija ekspresije“ i „Ambivalentnost
humanističkog pristupa“. U sva četiri dela teksta Dženks se
osvrće na ono što predstavlja osnovni rečnik Altovog
1 Dragana Mandić, studentkinja master kursa
Istraživanje u arhitekturi i urbanizmu, Fakultet tehničkih
„Da bi se postigli praktični ciljevi i vredni estetski oblici
vezani za arhitekturu, ne može se uvek polaziti od
racionalnog i tehničkog stanovišta, možda čak i nikada.
Ljudskoj mašti je potreban slobodan prostor u kome ona
može da se razigra. To se obično događalo sa mojim
eksperimentisanjem u drvetu. Razigrani oblici sa kojima sam
se poigravao, oblici bez ikakve praktične svrhe, pretvarali bi
se i posle deset godina u praktične funkcionalne oblike.“8
1 Radović, R.: Novi vrt i stari kavez, Novi Sad, Stylos, 2005, str: 49.2 Venturi, R.: Složenosti iI protivrečnosti u aritekturi, Beograd, Građevinska knjiga, 1977. str. 87.3 Venturi, R.: Isto,. str. 37.4 Tratenberg, M. i drugi: Arhitektura od praistorije do postmodernizma, Beograd, 2006, str. 531.5 Frempton, K.: Moderna arhitektura – kritička istorija, Beograd, Orion Art, 2004, str 196.6 Frempton, K.: Isto, str 196.7 Gidion, Z.: Prostor, vreme i arhitektura, Beograd, 1969, str. 384.
8 Frempton, K.: Isto, str 198.9 Kostić, A.: Kognitivna psihologija, Beograd, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, 2006, str. 34.10 Venturi, R.: Isto, str. 43.