Kratak Pregled Najznazčajnih Religijskih

8/17/2019 Kratak Pregled Najznazčajnih Religijskih

1/51

KRATAK PREGLEDNAJZNAZČAJNIH RELIGIJSKIH

UČENJA IRANACA


2/51

PREZOROASTRIZAMPrezoroastrističk religija i vjerovanja baziraju se na kultova prirode, kao što su kult vode i kult sunaMnogo ele!enata kao voda i vatra su "ersone#irane

$oda% &o'ia A"as (!od) "er) Aab*+ "rinošene su i raznedarove kod najbli'i izvora, bazena i sl) i u"učivane su!olitve$atra% Atar (!od) "er) azar-atas* slavjena i "rinošenu su

!u darovi koji se sastoje od čisto suo gorivo, ta!jan i

"onekad 'ivotinsko ulje a "rinošene su u 'rtve 'ivotinje).ult "ri"re!anje sveti sok "roizveden od biljka ‘haoma’

(indijski, so!a*+ njegovo konzu!iranje ins"iraro je vojnii,"oete i sveštenii) ("rezuet je kasnije i kod Zorastrijanaa*


3/51

PREZOROASTRIZAMProto Indo/Iranaa su slavili više bogova, uključujuči i nekoliko "rirodni

bo'anstva kao što su bili% As!an/0os"odar 1eba, Za!/&o'ia Ze!lje(!od) "er) Za!in*, 2var/Suna, Ma/Mjesea, $ata i $aju/&o'anstva vetra)Indo/Irani su vjerovali da "ostoji "rirodan zakon 3Rta4 (Asa u Aveste*

koji osiguruje da "riroda sljedi svoj kurs (1"r) nastavak dana I noči, kao i"rodu'etak "ravilnog kretanja suna*/ "retstava kos!ičkog reda+I!ao je i etički i!"likaije jer je vodio račun i o ljudskog "onašanja) Istina,

"oštenost, lojalnost i raborst su vrline koji su bile neo"odne zaodr'avanje "rirodnog reda, a "oroi su narušitelji reda)Svečanu zakletvu /$aruna+ svečani ugovor/Mitra+ 5judi koji su o"tu'eni da

su "rekršile svoje rječi su kaznjavani uronjivanje! u vodu ili da trčajuiz!e6u dvije vatre) Ako bi "re'ivjeli bile su "roglašeni kao nevini)S vre!eno! Mitra i $aruna "ostale su bo'anstva "ovezani so vodo! i

vatro!) $aruna je "ostao 3Sin $ode4, A"a! 1a"at i Mitra evluirali su ugos"odar vatre i s"orazu!a, i vjeruvalo se da "rate največu vatru 7 Sune)


4/51

PREZOROASTRIZAM8 ovo! "eriuodu su i "očeti kone"to! 3Aura Mazda4 ili gos"odar

!udrosti, največi od svi bogovaOva tri bo'anstva su visoko etički bi9a koji "odr'avaju i odr'avaju

"rirodni zakon

Postojali su i apstraktni božanstva koja su bila "ersoni#kaija odre6enikone"ata kao što je rat) Mitra je takod'er bio slavljen kao ratni/bog, kojise bori na stranu dobro i štiti doblesni+ Airaja!an/"ersoni#kaija"rijateljstvo+ Arštat/Pravda, 2a!/rabrosti+ Sraoša (Sorouš*/"oslušnost,"okornost+ $eretaraga/bog Pobjede)$e9ina Indo/Iranski bo'anstva bile su antro"o!or:ni i "ret"ostavljao se

da su bes!rtni.os!ologija% !it o "ostanku 7 &ogovi su stvorili svet u seda! :aze eta"ePagani Irani !olili su se tri "ut na dan (izlazak suna, "odne i zalazak*) ;utro je b


5/51

ZOROASTRIZAM1e zna se "ouzdano kad se "ojavio Zaratustra i kad i gdje

tačno se "očeo širiti njeogovo učenje (teško je tačno odreditigranie "rvobitnog !azdeiz!a i kasnijeg zoroastriz!a, jersu ova učenja vrlo slična i !e6usobno is"re"letena*

1ajverojatno se Zartustra "ojavio u drugo! "olovino! =) st)")n)e)

Pre!a Puri Zaratustra se rodio >>? g)")n)e u drevno! graduRaga+ udvadesetoj godini se "očeo osa!ljivati+ u tridesetoj

je u blizini jezera 8ru!ije (danas Rezaije* na "lanini Sabelanu Azerbejd'anu, dobio nadanuče od Aura Mazde,"roglasio se "roroko! i "očeo "ro"ovjedati svoju religiju)("lanina je i danas sveto !esto Zoroastrijanaa*

Zaratustra je izvršio odre6ene vjersko/soijalne re:or!e(uključujuči i re:or!a drevni !azdeistički učenja* i:or!irao novu religiju, ali je u njegovo učenje !nogo toga


6/51

ZOROASTRIZAM Iranska "le!ena "oštivala su Aura Mazda kao gos"odara svijeta i "oretka

i svijetu) 1jiova religija "rije Zoroastra nazvana je !azdeiza!, a kasnijaZoroastrina učenja zasnivaju se na !azdeističko! u koja je on unioodre6ene re:or!e, nakon čega su Irani dobili novu religiju zoroastriza!

8 Zorastriz!u su vidljivi ostai antropomorfzma, ali zajedno s ti! se u ovojreligiji razvija i kone"ija monoteizma (Po jednoj verziji Aura Mazda iAri!en su bliznai čiji je ota koje se zove Zervan (ara") der/beskrajnovrije!e**

Aura Mazda stanuje na nebesi!a iznad zvijezda) Taj "rostor je izvor vode inebeski "rostranstva)

8 blizini njega nalazi se šest dobrih besmrtnih duhova (a!ešas"enta-i!šas"ent* koji !u "o!a'u da lakše u"ravlja svijeto!) 1ekade senazivaju sveti duova (erva/e !u@addes*, a nekada an6eli!a(#rištegan*) Oni su "ersoni#kaije odre6eni odre6eni a"strktini"oj!ova, osobina Aura Mazde, a u !aterijalno! svijetu i!aju vlast nadodre6eni! "ojava!a i stvari!a) Tri od su !uška a tri 'enska biča)


7/51

ZOROASTRIZAMMuška biča su% ) $ou !ana (kasnije be!en*) 8 svijetu ideja zna9i

dobru i is"ravnu !isao Aura Mazde a u !aterijalno! "ovjereno !u jenadgledanje korisni 'ivotinja+ B) Aša vaišta (danas urdibišt*/značinajbolji red, ras"ored) 8 u sijetu ideja zastu"a čisto9u, "ravdu i svetost

bo'iju, a na ze!lji je zadu'en da u"ravlja vatro!+ C) 2šatra varja šeirver/znači zaslu'ena !o9) 8 svijetu ideja "redstavlja vlast, sjaj i snaga bogaAura Mazde, a u !aterijalno! svetu brine se o !etali!a i ruda!a)

Denska bi9a su% ) S"enta ar!ati 7 is:endar!uz 7 znači sveti !ir) Ovo jek9erka Aura Mazde) Ona je veza iz!e6u stvorenja i stvoritellja) Oličava"okornost "re!a Aura Mazdi) 8 !aterijalno! svijetu ona je zaštitnik"lodne ze!lje i njen je zadatak da "azi da ze!lja uvijek bude "lodonosna/

štiti one koji obra6uju ze!lju+ B) 2aurvatat 7 ordad 7 znači zdravlje,savršenstvo i zrelost) Predstavlja savršenstvo i "ot"unost Aura Mazde) 8!aterijualno! svetu zaštitnia je vatre+ C) A!urtat 7 a!urdad-!ordad 7"redstavlja s!jernost i bes!rtnost Aura Mazde a u !aterijalno! svetuzadu'ena je da nadgleda rastinja, "olja i oranie)


8/51

ZOROASTRIZAM1asu"rot dobro, je zlo božanstvo koje rukovodi zli! "ojava!a) To je

kone"t angra !ana-ari!en) On stoji na čelu zli sila i vodi borbu"rotiv Aura Mazde)

I!a šest "o!očnika, zlih duhova , koji su kao su"rotnosti "o!o9nika

Aure Mazde% ) Aka!ana 7 što znači loša !isao i on stoji nas"ra!be!ena ili dobre !isli+ B) Indra 7 što znači du koj skre9e s "ravog"uta) On stoji nas"ra! urdibušta i i!a zadatak da radi sve "rotivnjega) I!e staro arijskog bo'anstva+ C) Saurva 7 div nereda i aosa istoji nas"ra! šeirvera) I!e staro arijskog bo'anstva (sanskrit Sarda*+) 1aong aitija-1aongatija 7 div ne"oslušnosti i direktni "rotivnik

is:endar!uza) I!e bo'anstvo je iz "redzoroastrovskog "erioda+F)Taurvi ili Taor!ati 7 div gladi i 'edi i "totivnik je ordadu+ >) Zairiš iliZarid'a 7 "o!o9nik taurvija i "rotivnik !ordada)

1a ni'e! stu"nju, kao "o!o9nii dobri sila su jazate ili izedi(današnja riječ za bo'anstvo*) ;azate se djele na duovne, na čelu saAura Mazdo! i na svjetovne na čelu sa Zaratuštro!)


9/51

ZOROASTRIZAM1a strani zli sila ni'e rangirani su de!oni koji su "ersoni#kaije razni

ljudski !ana i "oroka, kao i de!onska bi9a zvana "arik ("eri/vila*, zlabi9a u obliku lije"i 'ena, "a z!ija, a'dae i sl)

Planete su zloslutne i one nanose zlo i nesre9u ljudi!a, dok su zvijezde

nasu"rot "lanete i donose sre9u ljudi!a)Govijek je djelo Aura Mazde i je njegov "o!o9nik u borbi "rotiv zli

sila) Po!oči 9e Aura Mazdi obrado! ze!lje i "ojenje! stoke) (.lanjekru"ne stoke s!atralo se veliki! grijeo!*

Ze!lja je sveta kao i voda i vatra) 5judsko !rtvo tijelo bez duše je"osebno "rljavo i nji!e se ne s!ije u"rljati ni ze!lja ni voda, "a su

Zorastrijani, kao i Parsi u Indiji, !rtva tjela izlagali na tornjeve šutnjegdje su se oku"ljale "tie lešinare koje bi "ojele sve do kostiju) .ad kostio"ere kiša, za nji! se s"re!aju grobnie u ka!enu a ne u ze!lju)

8 "raktično! 'ivotu za zoroastrove va'ila su "oznata tri načela% dobro!isliti, dobro govoriti, dobro raditi)


10/51

ZOROASTRIZAMPosebno !esto u zoroastriz!u i!a kult starog indo/iranskog

bo'anstva Mitre 7 bo'anstvo svjetla, "ravde i čestitosti) 8Zoroastriz!u uloga Mitre nije uvjek ista) 8 starije! dijelova Avesteon je ravan Aura Mazdi) .od Ae!enida bio je u rangu boginje

voda Anaite (1aid*) 1o u jednoj !la6oj i!ni u Avesti Mitra se!oli Aura Mazdi i tra'i od njega da !u "okloni bes!rtnost, štoznači da nije čak ni u rangu bes!rtni jazata) .ult ovoga bogaraširio se skoro "o čitavoj Evro"i)

1a kraju u !e6usobnoj borbi dobri i zli sila, Aura Mazda 9e iza9ikao "objednik, ali tek nakon dvanaest iljada godina)

Osnovna, sveta knjiga zoroastrovaa je Avesta) To je zorosatrovskabiblija) Riječ avesta (drevno, u"asta* znači osnovni tekst)

Tekstove Aveste iz doba Sasanida i!ali su CF)??? riječi) Zend (ko!entar* je i!ao B)?H)B?? riječi) anas i!a!o JC)??? riječiteksta Aveste)


11/51

AVESTA

Sveta knjiga

Zoroastrovaa


12/51

ZOROASTRIZAMPo enkertu, sav !aterijal Aveste iz doba Sasanida sastajao se od B

knjige ili neska) Ti B knjiga dijele se na tri dijela% ) .njige gasanik 7tekstovi u vezi sa gata!a i sadr'e učenja o !oralu i o vjeri u boga+ B).njige atik !ansrik ili !antrik, t)j) tekstovi svetog sadr'aja, sveti govor)

To su tekstovi !ješovitog sadr'aja koji su "osve9eni kao tekstovi sveteknjige+ C) .njige datik 7 "ravni tekstovi za "ravno regulisanje !e6uljudi!a) Prva gru"a tekstova je bila na!ijenjena sveštenii!a, druga!udrai!a i tre9a obični! gra6ani!a)

8 današnju obliku Aveste ne!a ništa iz druge gru"e knjiga ili neskova) 8današnje! obliku ona se sastoji iz sjjedeči "et dijelova% );asna sagata!a+ B) ;ašte+ C) $endidat/vivedat+ ) $is"ered+ F) 2orde Avesta)

enkert 7 bogoslovski traktat na"isan u Iranu "oslije ara"ske "revasti) 8ovoj knjizi za"isana je tradiionalna istorija Aveste i sadr'i nekiizgubljeni djelove Aveste) ;edan vid verski "riručnik)

&undeešn, druga va'na knjiga Zoroastriz!a) 0ovore o kos!ogonije/Zaratustrine i"oteze o nastanku sveta) Kilozo:skog karaktera)


13/51

ZOROASTRIZAMArda Liraz 1a!ag (knjiga Svetog $iraza*% o"isuje nebeskog

"utovanja dua nakon, konzu!aije so!e (biljka aluienogdejstva*, i odvajanje tjelo!)

Karavaar 7 si!bol Zoroastrijanaa


14/51

MA1I2E;ST$OReligija nastala u C) vijeku u Iranu koja je uključivala u sebe ele!ente dotada"oznati religija, kao što su zoroastriza!, budiza! i rščanstvo)

Pobudila ja "rotest narodni !asa "rotiv društvene nejednakosti, koji seizra'avao borbo! "rotiv !aterijalni u'ivanja i zagovaranje! ne!aterijalnogsvijeta bla'enstva)

.raje! C) vijeku učenja !aniejstva su ozbiljno konkurisala učenji!aneo"latonista i rščanstva, a kasnije je dobio veliki broj "ristalia i !e6u!usli!ani!a) ("ret"ostavlja se da je čitav niz osnovni dog!i is!ailitanastao "od veo!a sna'ni! utiaje! !aniejstva*

Teško je tačno ustanoviti glavne ele!ente !aniejske religije i biogra#jenjena osnivača (i rščani i !usli!ani su se 'estoko borili "rotiv !aniejskog

vjerovanja i uništavali sve !aniejske doku!ente, te su sačuvani oskudniodlo!i !aniejski tekstova i "odai o 'ivotu Manija*)

1ajverovatno i!e Mani, (u to vrij!e je vjerovatno zvučilo Manik*, nije i!eosnivača religije nego "očasna titula sa značenje! $ječni) $jerovatno jenegovo ro6eno i!e bilo .ubrikas)

Mani je ro6en u selu Mardin u oblasti 1aar .uta na severu &abilonije)


15/51

MA1I2E;ST$OSa oe! je otišao u sasanidsku "rijestioniu .tesi:on gdje ga je ota vas"itao uduu učenja sekte !ugtesila ili u!ivenika, kojoj je i sa! "ri"adao)

o B) godine Mani je slijedio vjeru oa, a tada !u se (kao što se obično navodi u'ivotu "ro:eta* javio glas Elveta! s "oruko! da na"ušti tu sku"ini, da u"u9uje!oralni "rini"i, čuva se od strasti, ali "ošto je još !lad nije bio vrije!e da javno

nastu"a (1avodno je nare6eno da "očne "ro"ovijedati tek u BF) godini*)Prvi javni istu" Manija desio se BB) godine u .tesi:onu na dan ustoiličenja

sasanidskog vladara a"ura) I!ao je us"e jer ga i a"ur štitio)Kor!irana je i rkvena organiNaija) Prvi B učenika Manija zvali su se !agistri ili

učitelji, a ste"en ni'e od nji su =B e"isko"a)Sačuvani izvori govore da je Mani na"isao seda! knjiga, šest na sirijsko! a jedna

"o i!enu a"urekan ("osveščena a"uru I* na "alevi jezik) 1jen "očetak glasi%3Mudrost i djela su ele!enti s koji!a se s vre!ena na vrije!e javljaju bo'iji "oslanii)8 jedno! vijeku to je sao"štavao "oslanik "o i!enu &uda u indijski! "rostori!a, udrugo! to je donosio Zaratuštra u "erzijski! strana!a, a Isus u za"adni! strana!a)Zati! je "oslano otkrovenje i u ovo! vijeku, a "roročanstvo je došlo "reko !ene,Manija, "oslanika istinskog boga, u babilonsko "rostorje4


16/51


17/51

MA1I2E;ST$OManiejstvo se širilo naglo zato što je ljudi!a na svojevrsan način obečavaos"as koji nije bio zavisan o sakra!enti!a niti o dobroj volji rkveni "astira,več o načinu 'ivota vjernika) Svako je !ogao osigurati s"as, "oslije s!rt, ako'ivi čestito i "ošteno)

Maniejstvo je nastojao objasniti "ostojanje dobro i zlo na svijetu i njiovaborba(arstvo svijetla i t!ine*) Prvobitno je "rvi! čovjeku stvoren od 3Otauzvišenosti4 "ora'en od od sile !raka 7 aronti koji gutaju svjetlosti, ali nakontoga uz "o!o9 tri duovna bi9a "olako vra9a ele!ente svjetlosti od koji nastajusune i !jese, od za"rljani djelovi zvijezde, od ko'a aronta neba, a odnjiov iz!et ze!lja)

Aronti 'ele da sačuvaju vlast nad ijeli! svijeto! i gos"odar t!ine i šalje

Ada! a nakon toga i Eva, ali oni nisu !oglu da udanu du te je Ada! bione"o!i9an) Aronti !u šalju Isusa (u s"isi!a Arija!an/drug*, on razgonujede!oni koji su ga čuvali i budi Ada!a) 1a taj način čovjek na ze!lji se javljakao !ješavina svjetlosti i t!ine, koji u sebi nosi grešnu, ta!nu dušu i svjetlidu) 1jegov zadatak je da oslobodi svijetli dio od !račnod dijela) To se !o'e"osti9i strogi! asketski! 'ivoto! i izbjegavanje! svega šta je u vezi sade!onski! ze!ljo!)


18/51

MA1I2E;ST$OOdabrani !e6u !anieji!a su !orali dati zavjet da se ne9e 'eniti, da 9eizvršavati strogi "ost, da ne9e jesti ljeba i nisu bili du'ni ništa raditi) 8"raktično! 'ivotu odabrani nikada nisu bili du'ni da i!aju rane više nego jedandan i jednu odječu godišnje) (Takve "ro"ise kasnije su usvojili su#jske redove*

Obični vjernii ili slušaoi (auditor* bili su du'ni "oštivati sljedeči ? za"ovijesti%

) čuvati se ido"oklonstva+ B) izbjegavati la'+ C) ne ubijati+ ) ne činiti "reljubu+ F)ne krasti+ >) ne biti "olje"an+ =) ne varati+ J) čuvati se su!ji+ čuvati se lijenosti na"oslu+ ?) "o neki! izvori!a četiri, a "o neki! seda! "uta dnevno obavljatiodre6ene !olitve)

iroke narodne !ase su rado "rivatili ovo učenje "o ko!e su vjerske zajedniesvete zato što su sastavljene od čestiti ljudi, što je bilo i "rvobitno načelorščanstva, a koje se kasnije "očelo na"ustati) 8 Evro"i su tek u >) vijeku

!aniejsko učenje "rividno stavljeno "od kontrola, ali ono je i dalje ostalo u 'ivot,i kasnije če se iz njega izrodite više neo!aniejski sekti% katara, albigenza,bogu!ila i "atarena) 1a Istoku sa dolasko! Ara"a "restali su "rogoni !aniejaa,ali je bilo zabranjeno javno is"ovijedati Maniejevo učenje) 8 .ini je bilodozvoljeno sa!o iransko! narodu Sogdiji!a da javno is"ovedaju !aniejstvo)


19/51


20/51


21/51

MAZA.IZAMPo Mazdaku, &og je stvorio ravno"ravnost !e6u ljudi!a, ali su

divovi "ole"e, zavisti i gnjeva ovladali ljudi!a i uništili tu"rvobitnu ravno"ravnost) On je tvrdio da je njegova !isija da"onovo us"ostavi tu ra!note'u a, to se ne !o'e "osti9i askezo!,

nego atkivno! djelovanje!)Mazdak je zabranio svakakvu vrstu krvo"roli9a "a je, iz!e6u

ostalog, ne"re"oručlivo i klanje 'ivotinja)Mazdakiza! je bio uglavno selja9ki "okret, ali je obuvatio i znatne

dijelove gradski naselja) Gak je i sasanski vladar .ubad (JJ)/FC)* u borbi "rotiv deentralistički tendenija kru"ni :eudalaa"rivatio i "o!ogao Mazdaka i njegovo učenje, ali nakon što jeus"io ograničiti njio vlast kao i veliki utjeaj zoroastrovskisveštenika, s"roveo je "rogon !azdakita)

Postoje !išlenja da je "rogon i "okolj !azdakita s"roveo njegovnaslednik, "rin Enuširvan, FBJ) godine)


22/51

MAZA.IZAM8 Sijasetna!i 1iza!ul!ulka stoji da je !ladi "rin

Enuširvan "riredio gozbu na koju je "ozvao Mazdaka i ve9ebroj njegovi "ristaša, i kako su oni dolazili vojnii su i :ataliod!a ubijali, a onda zako"avali u ze!lju naglavačke, sanoga!a koji su virile iz ze!lje) Enuširvan je lično dočekaoMazdaka, "okazao !u što se desilo sa njegovi! "ristaša, "aga je i njega snašla ista sudbina)

1a "aleviju je "ostojala knjiga "od naslovo! Mazdakna!e,koju je Ibn Mukaa "reveo na ara"ski, ali je i original i"rijevod nestao) I"ak su neki sadr'aji iz ove knjigesačuvani kod drugij ara"ski "isaa) Osi! ovoga, drugis"isa od Mazdaka nije ostalo, ali su neka učenja Mazdakaušla u siste! is!ailitskog učenja i učenja ašašina)


23/51

IS5AMIZAI;AAra"i su u dvije odlučne bitke, "rvo na .adisiji za vrije!e ali:e O!era >C=),zati! kod 1aavenda za vrije!e ali:e Os!ana >B) godine zadali "orazeIrani!a, da bi >F) godine, ubistvo! "osljednjeg sasanidskog šaa

;ezdegirda III, Iran kao suverena dr'ava "restao da "ostoji) Iako su Ara"i brzo "ostigli "olitički i vojne "objede i uništili Perzisko arstvo,

vjera osvajača 7 isla!, nije od!a u "očetku !asovno "rivačena iusvojena u Iranu)

Zoroastrovi su se 'ilavo dr'ali svoje stare religije i njeni kultova, "re!dasu tu i ta!u "rividno "relazili na isla!) a bi zadr'ali "oštivanje svojereligije i njeni kultova, oni su oko =??) godine izvršili "rvu veliku seobu uIndiju)

8 Iranu su "ak ot"ori isla!izaziji trajali sve do H) vijeka, "osebno u"eri:erni! i ne"ristu"ačni! "rikas"ijski! oblasti!a) To ot"ori su bile"osebno izra'eniji u "eriodu vladavine dinastije 8!ejida, koji su nakonuzasto"ni "objeda i osvajanja "ostali ooli i nad!eni te su grubu"ostu"ali sa "obije6enje neara"ske narode, s!atrajuči da u i s"asili odzabluda njiovij vjerovanja)


24/51

IS5AMIZAI;A Irani iz 2orasanu na čelo sa Ebu Musli! 2orasanski su "o!ogliAbaside (drugi "retendent ila:et !e6u Ara"i!a* da s!jenu svrgneod vlasti 8!ejida sredino! J) vijeka (oko =H/=F?)* ali je Musli!=F>) u vrije!e ali:a Mensur ubijen na dvoru u &agdadu("restonia

ila:eta je "re!eštena iz a!aska u &agdadu*)1akon Abasidske revoluije "re!in Iranaa na Isla! če se naglo

zgole!iti, tako da do sredino! ? vijeka i us"ostavljana vlastiregionalni dinastija u Iranu oko J?Q stanovištvo su "rešli na isla!)

Abaside su iskoristil s"osobnosta i intelekt Iranaa "a su i "očeliuključivati u svoju dr'avnu u"ravu) Ti!e je uloga i "olo'aj Iranaa uisla!sko! svijetu bitno iz!jenjen i "oboljšan) 8 &agdadu / novo!"olitičko! entru u !odu su ušli iranske tradiiji i način 'ivota)

Plašeči se širenja iranskog uteaj u ali:etu, Abasidi su tjeli dazaustave taj "roes i likvidirala su likvidirale čuvenu iransku"orodiu &er!ekida)


25/51

IS5AMIZAI;AMe6u neara"ski! narodi!a u Iranu i Srednjoj Aziji nakon

us"ostavljanja ara"ske vlasti javljaju se i soijalno/kulturniot"ori koja "okreče gru"a oku"ljena oko "okreta šoubuje)Pokret je "očeo "očetko! J) vijeka, a i!e je dobio "oara"skoj riječi šoub koja se s"o!inje u .uranu kada segovori o jednakosti svi rasa i naroda)

Pri"adnii ovog "okreta "ro"ovjedali su da je isla! zabranio"ostavljanje razlika iz!e6u razni gru"aija i "le!ena)1aj'ešči je ovaj "okret bio !e6u Irani!a koji su u svo!su"rostavljanju Ara"i!a i sve!u njiovo! "onekadados"ijevali do ivie raskida sa isla!o!) S vre!eno! su"ristalie "okreta otišli u drugu krajnost i "očele da veličajuiransku naiju, a da "oni'avaju ara"sku)


26/51

S8KIZAM8 "ogledu su#z!a "ostoje !noge teorije i de#niije, stvovi autora oko ovoučenje ni su usoglašeni a često u njiovi radova i!a različiti! "a i o"rečni!!išljenja!a)

8 naučnoj u"otrebi van isla!ski sredina obično se u"otrebljava izraz su#za!,dok u isla!ski! sredina!a "reovladava oblik tesavvu: )

Eti!ologija riječi je tako6er nejasna) 1ajčesto se dovodi u vezi sa sa ara"sko!riječi sa:, sa: što znači vuna, aludiraji9i na "obo'ni ljudi koji su još u J vijeku u.u# nosili nosili ogrta9e od grube vunene tkanine) 1ji su "očeli nazivati su#,"a je od ovog naziva nje!) orijen) Toluk skovoa latinsku verziju za tesavvu: 7su#za!+ Ebulkasi! el/.ušejri s!tra da je ovaj ter!in nastao od ara"ske riječisi:aun što znači biti čist+ 1eki s!atraju da ter!in "otječe od sintag!e sa:/i evvel7 "rvi red, jer "rvi "obo'njai, su#je u zajednički! !olitva!a stajali u "rvo!redu+ Postoji nastojanja da se ter!in dovede u vezu sa grčki! riječi!a so#a(!udrost*, so:os (!udra*, ali se so#ja na ara"sko! "iše sino!, a ne sado!+ter!in se dovodi u vezi i sa "obo'no! gru"o! isla!ski iseljenika iz Meke uMedinu koji su u Mua!edovoj d'a!iji u Medini i!ali "osebna klu"a 7 sa:e)


27/51

Abasidski kali:at/doba u kojoj si Irani !asovnije "relazilina isla!


28/51

S8KIZAMMe6uti!, neki šejova su#z!a odbijaju sva ova !išljenja i s!atraju da ter!intesvvu: i!a uzvišenije značenje od svega gore navedenog) Oni značenjetesavvu: dovode u vezu sa &o'ijo! !udrošču, jer "o nu!eričko! zbrajanjaslova/d'e:ru, vrijednost riječi tesavvu: i!a istu nu!eričku vrijednost kao isintag!a el/ike!ul/ilaijetu)

1i kada se radi o suštinskije! "itanju su#z!a, tj) O njegovoj genezi i "rirodi,naučnii nisu !e6usobno saglasni) Postoje !noga !išljenja o "orijeklu su#z!akoja se !ogu svesti u dvije gru"e% prva, koja izvore sufzma nalazi van islama,u riščanstvu, odnosno u elenističko/ri!ski! sinkretiz!u, neo"latoniz!u i uiranski! i indijski! duovni! "rostori!a, i druga koja izvore tesavvua vezuje

za islam i Kura’an) Prva gru"a naglašava veza iz!e6u !onaštva u istočnojristijanskoj rkvi i "rakse "rvi isla!ski asketa i !istika, utiaje i ele!enteneo"latoniz!a, utjeaje !aniejsko/!azdekistočkog učenja, a neki i dovodesuštinu su#z!u u vezu sa induiz!o! i #lozo#jo! budiz!a) Pre!a drugagru"a su#za! je autotona "ojava "ronikla na isla!skoj osnovi, gdje i"ak "o!išljenju neki naučnika iz ove gru"e ne bi trebalo zane!ariti i sasvi!odbaiti neke utiaje riščanskog asketiz!a i indijske tradiije "osredstvo!Iranaa)


29/51

S8KIZAMPo !išljenju su#ja "rvi i najsavršeniji su#ja bio je &o'ji "oslanikMua!!ed, a "oslije njega glavni "redstavnik isla!skog ezoteriz!abio je Alija ibn Ebi Talib) Su#jski autori idu i dalje u "rošlost, "a su#ju"rikazuju i "redisla!ske "oslanike Avra!a (Ibrai!a*, Mojsija (Musa*, i

Isusa (Isaa*) 0azali u Isusu vidi idealnog su#jskog šeja, lik su#jskogšeja koga treba o"onašati) Tako6er i azreti 2izr, koji "utuje saElijaso! "oštova! je !e6u su#ja!a kao asketa)

2istorijski korijeni su#z!a se'e do "obo'ni i asketski !uadisi idrugi "obo'njai koji su bili u o"oziiji "re!a raskošnjoj vlasti 8!ejida)Zvali su se zaid/is"osnik, ili abid "obo'njak) Posebnu va'nost su

"ridavali riječi zikr tj) s"o!injanje i!ena &o'ijeg, razlikovanju iodre'ivanju šta je zabranjeno (ara! * a šta dozvoljeno (alal*) Sve što je dolazilo od "redstavnika vlasti i njiovi bli'iv s!atrali su ara!o!).ategorički su odbijli da "ri!aju bilo kakvi "oklone od ali:a i bli'ni, isu s!atali da s!iju 'ivjeti sa!o od so"stvenog rada) 1aj"oznati raniasket je bio 2asan El/&asri)


30/51

S8KIZAMrugi ele!ent su#z!a !istiiza!, kao učenje o !ogučnosti ličnog ine"osrednog kontakta iz!e6u čovjeka i &oga, "odrazu!jeva da se dos"oznaje &o'anskog bi9a dolazi ne raionalno, nego intuiijo!,ne"osredni! do'ivljavaje! nat"rirodnog bi9a) Musli!anova duša 'udi

za ne"osredni! do'ivljavanje! &o'anskog bi9a)Su#za! oboga9en !istiiz!o! nastoji da obuvati ortodoksni isla!,da ga iz religije "okornosti i "otčinjavanja &ogu "reobrati u religija srai ljubavi "re!a &ogu, a suo"arna obrednost, da "retvore u djelovanjesra) Ovo je vodilo i ne"okoravanju vladari!a, "a su !nogi zagovorniiovog us!erenja "rogonjeni i ka'njavani)

Ova ideja ljubavi "re!a &ogu se "rvi "ut jasnije uočava !e6u 'ena!aasketa!a koje su se oku"ljale u &asri oko 'ene "jesnika Rabije El/Adevije) ilj ljubavi o kojoj govori Rabija El/Adebija jeste sastanak,sjedinjenje sa &o'anstvo!, koje se "osti'e zaboravljanje! sa!ogsebe te ona ka'e% 3;a sa! "restala "ostojati i izašla sa! iz sebe sa!e) ;a sa! se sjedinila s &ogo! i "ot"uno !u se "redala4)


31/51

S8KIZAM$e9 u H) vijeku :or!ira se i tre9i ele!ent ili di!enzija su#z!a, "anteiza!,što "ret"ostavlja identi#kaiju &oga i svega "ostoje9eg ili ;edinstvo bitka)Panteiza! kao učenje o jedinstvu &oga i !aterijalnog svijeta sadr'i u sebiele!enat !aterijalističkog "oi!anja stvarnosti) 1ai!e u "anteiz!u nestajene"re!ostive "rovalije iz!e6u !aterija i dua, a čovjek se izravnava s

&ogo!) Ovaj ele!enat su#z!a u svi! svoji! različiti! varijanti!a široko jeza"ljusnuo i "re"lavio iransku knji'evnost)

1eki naučnii kao &raun i 1ikolson s!atraju da je egi"astki .o"t Zunun El/Misri (u!ro oko J>?)* "rvi unio u su#za! "anteistička učenja izneo"latoniz!a) On je "oznavao asketiza! i ale!iju, što ukazuje na veze saaleksandrijsko! školo! neo"latonista) S!atra se da je on "rvi dao de#niiju

stanja (al* !ističke ekstaze) Su#ska tradiija "ri"isuje !u ulogu da je usu#za! unio siste! s"ekulativne !ističke #lozo#je) O"tu'ivan je kao eretikali ga je abasidski ali:a El/Mutevekil oslobodio)

.raje! J) vijeka isti9e se "oznatog iranskog su#je "rina Ibrai! ibnEde!a iz &ela, koji je kao &uda 0auta!a na"ustio dvorski 'ivot u na!jerida se "osveti "ostizanju &o'anske s"oznaje)


32/51

S8KIZAM1ova eta"a u razvoju su#z!a "očinje sa deveti! vijeko!) Mističko/sketska učenja "retodnog "erioda "olako se "očinju razvijati i:or!irati u s"ekultivne siste!e i takvi siste!a ili "ravaa 7 tarikatvre!eno! se "ojavilo !nogo) Pod su#z!o! se tada "očinje

"odrazu!jevati različiti tokovi isla!sog !istiiz!a ili ezoteriz!a, biluda su bli'i "ravoverju ili da su više eretični)1eki su#je nisu negirali šerijat , ali nisu ni "ridavali velike va'nosti

is"unjavanja šerijatski "ro"isa) Oni su "ridavali !alo va'nosti vanskoj:or!i religije jer "o nji!a, te :or!e su va'ne sa!o za one koji nisudostigli !ogučnost kontakta sa &ogo! i koji nisu "rošli iskušenja

!ističkog "uta usavršavanje)1aj"oznatiji !e6u nji je &ajazid/El &istani, "oznat kao Sultans"oznavši i kao Mudra iz 2orasana) &ista!ijeve teze i antiteze iliteo:aničke :raze koje se zasnivaju na lično! iskustvu o konačno!sjedinjenju "roslavile su ga u isla!sko! svijetu kao "redstavnikanajinteletualne :or!e su#z!a)


33/51

S8KIZAM&ajazid nije išao "ute! razu!a i logike, nego "ute "redane ljubave "re!a&ogu) On zastu"a !išljenje da se "ri "ot"uno! "redanju i "oniranju u!editaije o jedinstvu &o'anstva !o'e do9i do osje9aja "ot"unoguništenja "artikularnog ja, slično kao što se ja zaljubljenog gubi u ja$oljenog) Za ovo učenje on vjerovatno nalazi "odloge i u kuransko! ajetu%Sve što je na ze!lji "rolazno je, ostaje sa!o 0os"odar tvoj, $eličanstveni iPle!eniti) (.uran, FF%B>/B=*) Poja! "rolaznosti kasnije je dobio velikoznačenje u su#z!u i u svi! su#jski! škola!a "riznaje se kao konačni ilj"utnika su#jskog "uta (tarikata*)

&ajazidove ekstatičke izreke navukle su !u oštre "rogone od straneortodoksije) 1ajviše diskusije je izazvao njegov uzvik% Slava !eni, slava

!eni 7 al je velik "olo'aj !oj 1jegov biogra: i teoretičar su#z!a, Ali'unejd, ne nalazi u to ništo su"rotno isla!u) On ka'e da te riječi, ukazujuna to da je &ista!i, zaronivši u !etidatiranje o ;edinstvu &o'anstva,zaboravio svoje so"stveno "ostojanje, i njegov izvik subani, što značislava !eni, ne treba "ri"isivati, ne treba "ri"isivati nje!u lično, nego "ak&ogu, čije riječi on nesvjesno "onavlja)


34/51

S8KIZAMPočetko! ?) vijeka "red teoretičare su#z!a "ostavlja se "roble!%šta biva sa čovjeko! u trenutku kada kada dosti'e :ena 7 nestanaku &ogu a li individualno ja nestaje, gasi se, da li dolazi doza!jenje ljudskog ja &o'anski! ja, da li tevid znači sjedinjenje s

&o'anstvo! i u kakvo! se :or!i ostvarujeProble! je nastojao razrješiti !učenik su#z!a Ebu Mensur 2allad')

On je "riznavao da je ne!oguče "ostiči &o'ansku suštinu, ali je učioda unutar &o'anstva "ostoji nestvoreni &o'anski du, koji se !o'esjediniti sa stvoreni! duo! askete koji traga za sjedinjenje! s&ogo!, "ri če!u dolazi do djelo!ičnog utjelovjenja, inkarnaije

ljudskog dua u &o'ansko! duu) 1a taj način asketa "ostajesveta, odnosno "ostaje onaj koji se suočio sa realni! &i9e! &oga)8 trenutku takvog sjedinjenja/sučeljenja, 2alad' je izgovorio čuvenurečeniu 3;a sa! Istina 7 &og4 (Enel 2ak*, tj) drugi! rječi!a jeiskazao ono što je 'elio da iska'e i &istani uzviko! Slava !eni)


35/51

S8KIZAM2alad'ova djelatnost i učenja ubrzo su izazvala "odozrivosti i na"adeortodoksije, "a su ga Abasidi dva "uta a"sili, da bi HBB) godine osudili nas!rt i s!akli) ;avno je bio bičevan, odsječene su !u šake, obješen za noge ,odsjekli !u glavu i najzad tjelo s"alili)

2alad' je bio veliki "ravi !učenik su#z!a, spiritualni pandan Hrista uislamskoj tradiciji. .od njega razu! uvijek i!a drugorazrednu ulogu, dok jena "rvo! !jestu ljudska volja) kako "iše 1asr , njegova rečenia, ;a sa!Istina je trajno svjedočanstvo o činjenii da je su#za! u svojoj osnovi gnoza ida je u krajnoj distani, kada se skine veo, &og taj koji uzvikuje 3ja4)

8 ) vijeku "očinju dodiri i sukobi iz!e6u su#z!a i načela #lozo#je, teologijei "ravne nauke, ali i do raz!i!ola'enja iz!e6u teologa i "ravnika, koja su u

B) vijeku, "revlašču Sel6uka, "ostala još oštrija)Guveni vezir 1iza!ul!ulk, koji je osnovao &agdadsku višu školu, "ostavio je

?H) godine za njenog "ro:esora Ebu 2a!ida Mua!eda 0azalija, koji jestu"io na senu s na!jero! da u šerijatsko/"ravni! krugovi!a ozakoni!sufzam i uspostavi sklad izme"u ezoteri#nih i egzoteri#nih u#enja islama.


36/51

S8KIZAM0azali je bio dobro u"u9en u oba dva as"ekta isla!ski učenja, is!atra se jedni! od najači u!ova koji su uo"šte "ostojali u isla!u,što "otvr6uje i njegov "očasni nadi!ak okaz, "otvrda isla!a)

0lavno djelo 0azalija je njegova četvroto!na knjiga 3O'ivljavanje

bogoslovski nauka4) S!atrajuči tu knjigu najva'nijo!, na"isao je injenu kraču i lakšu verzilju na "erzijsko! jeziku sa naslovo!%Kilozo:ski ka!en sre9e ili Getiri knjige) Po"ularnost ove knjige i njenogautora nisu nikad "restajali)

0azali "riznaje da je zvanično "ravovjerje "ostalo suo i :or!alno ida sve obaveze vjernika svodi na !eaničko is"unjavanje obreda, a

ne ostavlja nikakvog !jesta za osječanje i raz!išljanje, sa či!e se!ogu "o!iriti sa!o ograničeni ljudi) S druge strane su#za!, u koje!osje9aji i intuiija igraju glavnu ulogu, "o njegovo! !išljenju, ne!auvijek odre6enu !jeru u svoji! učenja!a i "onekad dolazi u kolizijusa isla!ski! dog!a!a)


37/51

S8KIZAM0azali izabire svoj "ut za 3o'ivljavanje bogoslovja4) On u "ravovjere uvodiniz su#jski ele!enata, a istovre!eno ne odbauje i :or!alni as"ekt isla!a)1a drugoj strani, on "odvrgava na reviziju i sa!i su#za! i objašnjava šta jeiz su#z!a saglasno sa ortodoksni! isla!o! a šta nije) 1a taj način onstvara ko!"letnu, u!jerenu še!u su#z!a u kojoj su ele!enti iraionalnog i

ekstatičnog svedeni na !ini!u!) Tako je nastao ortodoksni su#za!,"rivatljiv i od strane vruške sveštenstva)

0azali je u suštini razotkrio neka učenja su#z!a i na!jeri da i! osiguraslobodni nastavak unutrašnjeg 'ivota u okrilju ilsa!skog društva) 1jegovozauzi!anje za su#za! o!ogučilo je različiti! su#jski! redovi!a da !oguširiti svoja učenja i s"rovoditi svoje "osebne običaje u čitavo! isla!sko!

svijetu)8 ovo! "eriodu se "očinje :or!irati gru"a veči udru'enja su#ja, odnosno

derviški redova ili bratstva) Tako6er se jasnije uočava raslojavanje su#z!a u dva "rava) 8z u!jereni

su#za!, čiji je siste! razradio 0azali, a "rivatili ga isla!ski autoriteti,razvija se i druga varijanta su#z!a, čiji je siste! razradio Ibn Arebi)


38/51

S8KIZAMPut duovnog usovršavanja su#ja i!a tri osnovne eta"e% I) eriat 7 "ret"ostavlja bukvalno i doslovno is"unjavanje "ro"isa

objavljenog zakona, erijata) 8 strogo! s!islu ova eta"a je još uvijekis"od su#jskog nivoa) Pro"isi erijata su obavezni za svakog

"ravovjernog !usli!ana, a sa!i! ti! i za su#je, jer ko ne "ro6e ovueta"u , ne treba ni da stu"a na "ut duovnog sa!oosavršavanja) II) Tarikat 7 "ut duovnog usovršavanja) Ter!in na "očetku je

označavao različite !oralno "siološke "ostu"ke "o!o9u koji ječovijek !ogao stiči do svog ilja kra9i! "ute!) .asnije se "rivatadrugi ter!in sa isti! značenje!, suluk/"utovanje, a "utnik se zove

salik) .asnije se značenje tarikata "roširio, "a označava i razne su#jskesiste!e, derviške redove i bratstva) 1a "ut duovnog usovršavanja"ostoje odre6eni :aze ili stadiji usavršavanja 7 !eka!% ) tevbe/"okajanje+ B) obazrivost, o"reznost+ C) uzdr'anost, odrianje+ ) bijedu isiro!aštvo (:akr*+ F) str"ljenje! (sabr*+ >) oslanjanju na &ogu(tevekkul* =) "okornost, "oniznost, zadovoljstvo)


39/51

S8KIZAMPored ovi seda! eta"a/!eka!a kroz koje "rolaze duovni "utnii,"ostoje i kratkotrajna stanja, alova koji "utnik ne !o'e "ostiči svojo!voljo!) Ona su darovana i niko nije siguran una"red da 9e i do'iviti%kurb/"ribli'avanje, blizina+ !eabbe/ljubav+ au:/stra+ re6a/nada+ šeuk/strast+ uns/dru'enje+ i!tinan/osječaj sigurnost i s"okojstva zboguvjerenosti u &o'ju !ilost+ !ušaede/suočenje+ jekin/uvjerenost,sigurnost) 1ekada se uz ovi devet stanja dodaje i :ena/nestanak, ali zavečinu su#jski naučnika :ena ne znači konačni ilj su#je, jer "oslije :enaa što znači nestanak u &ogu, logički slijedi beka/vječnost)

III) 2akikat 7 realno, stvarno bi9e) ostigavši ovaj stadij, "utnik intuitivno ,bez "o!o9i iskustva i razunog zaključavanja, s"oznaje "ravu "rirodu

&o'anstva i svoju vezanost i "ri"adnost &ogu) Zato su#je, koji!a jeus"jelo ili s!atraju da i! je us"jelo da to "ostignu, nazivaju sebe elul/akikat, što znači ljudi stvarnog &i9a, ili oni koji su s"oznali stvarno &iče)

Tri eta"i U tri stu"nja s"oznaja% sigurno znanje, sigurnost gledanje!,stvarna uvjerenost) ("ore6enje sa vatro!*


40/51

Zadnja

stan!"aGa#a$!j%&a'A(to)!o*a+ja,


41/51

ISMAI5IZAM2istorijski, "očei is!ailiz!a se vezju još za doba "oslanika Mua!ed) Svre!eno! je "ostao njaveča grana iiz!a, dostignujuči vruna saKat!idskog .ali:ata u Egi"tu ?/B) vijeka)

Prva dinastija u isla!u, E!evije, susrela se s "olitički! ot"oro! od onikoji!a ja e!evijska "olitika ara"ske nad!o9i bila ne"odnošljiva) Snageot"ora su svoje liderstvo često tra'ile u "oto!i!a Alije i Kati!e) Zbog togase na 'a:era es/Sadika otvoreno gledalo kao na naj"lodnijeg lidera ot"orakako zbog "olitičke tako i zbog vjerske "rirode) Za šijite 'a:er je bio šestii!a!, te šesti nosio duovnog i vjerskog autoriteta koje je naslijedio odAlije)

'a:er je bio učenjak koji nije "okazivao lično tendeniju da vodi "okret, "a

je njegov najstari sin Is!ail, trebao naslijediti 'a:erov autoritet da nijeu!ro "rije svog oa) Sljedbenii Is!aila zastu"ali su !išljenje da je slijede9ii!a! trebao da bude Is!ailov sin)

8 Iranu je u drugo! "olovinu ) vijeku vladalo nezadovoljstvo vladavinesunitski Sel6uka i njiova o"resija nad iitski !usli!ana !e6u nji iIs!alilita "a i ostali oku"irane narode Irana)


42/51

ISMAI5IZAM.ad je 2asan/i Saba, koji je bio "rotjeran iz Egi"ta zato što je kao ive9ina Is!aili šiita "odr'avao "ravo i!a!a 1izara bin Mustansir &illaa,došao u Iranu uključio se u "okret "rotiv Seld'uka)

Pošto je čuveni vezir 1iza!ul!ulk dao naredbe da se ua"si 2asan on se

sakrio u gradu .azvin i ta!o je skovao "lan da zauz!e Ala!utskatvr6ava gdje je i!ao svoi "odr'ivači) To !u je "ošlo za ruko! u ?H?)godine i to se s!atra "očetko! osnivanja i dr'ave 1izari Is!ailita)

1izari Is!ailita "od vodstvo! 2asana i njegovi nasljednika su sozdaledr'ava koja se sastojala od strategiski tvr6ava na "odručju Irana, Iraka iPlodnog "olu!jesea o"kru'ena od veliki "odručja ne"rijatelskiteritorija) 8s"jela je zadr'ati suverenitet e:ektivne entralizirane vlasti uvrije!e kad su se Kat!idi u .airo i Seld'ui u &agdadu suočavale sa"olitičko! nestabilnošču)

8 Ala!utskoj tvrd'avi je bilo i!"resivni biblioteka i laboratorije gdje su#lozo:a, naučnii i telozi !ogli debatirati različiti "itanja u intelektualnojslobodi) r'ava je na kraju "restala "od naleto! Mongola)


43/51

ISMAI5IZAM Is!ailiza! "ri"ada šiitskoj struju isla!a) ;edna od ideja Isl!ailstičkogučenje je da kreira !ost iz!e6u elenističkoj #lozo#ju i religiju)

5judski i intelekt je anga'iran da razotkrije ono što je unutra ili skriveno(batin*)

Is!ailistička kos!ologija je u neo"latonistički! ra!aka!a ali "okušavada kreira i alternativni sinteza, kako što je ibda doktrina (izvedena iz.uran B%=* 7 vječno "ostojanje, objašnjava &o'ju bezvre!enskuza"ovjed &udi, "ostoji (.un* ) Proes sazdavanja i!a nekoliko nivoa aIbda označava "očetnu nivo)

5judski intelekt se "ovezuje kreaijo! i "okušava u9i u !isterije

nes"oznajnog &oga)2istorija čovečanstva je iklična) Zadatak Poslanika je da otkrie

religijskog zakona/erijat, dok I!a! "oste"eno otkriva svoji!sledbenii!a unutrašnja di!enzija (batin* otkrovenje kroz tavil/alegorisko tu!ačenje .urana, ili "otraga njegovi! skriveni!unutrašnji! značenja)


44/51

ALA-USTKATVR.AVA

8"orište Is!ailita


45/51

IIZAM Iako se danas iiza! uglavno! vezuje za Iranu, šiiza! na "očetko nije bioIranski religijski "okret, več je "očeo sa ara"ski Musli!ana)

8 velikoj šiz!u (razdvajane* Isla!a, jedna gru"a unutar isla!ske zajednie je s!atrala da nakon s!rti "oslanika Mua!eda vodstvo zajednie jetrebalo "re9i na Mua!edov zet Ali i njegovi naslednii) Ova gru"a je"oznata kao iat Ali 7 sledbenii Alija, ili iiti) ruga gru"a koja 9e kasnije"ostati Suniti, je s!atrala da rana Isla!ska zajednia i!a "ravo da izaberastarešine iz aristokraskog "le!ena Meke iako nisu krvno vezani saPoslaniko!)

Ta gru"a "odr'ivači Muavijo! (o"onent Alija za kali: nakon s!rti Ot!ana*, je bila "rotiv Alijev izbor za kali: u >F>) godine) Ali je "ostao četvrti kali: za

"et godina, kad je ubijen u >>) godine u vrije!e !olitve u d'a!iji u .u#)Muavija je "ostavljen za .ali: od !nozinstvo Isla!ske zajednie, i je bio "rvkali: 8!ajidske dinastije, s entro! u a!asku)

Alijev naj!la6i sin, 2usein, je odbio da "rizna vlašču Muavije! sinu inaslednik ;azid I koji je to zatra'io, i je "objegao u Meku, gdje su ga za!olilida "redvode bunt iije)


46/51

IIZAM8 .erbelu (.arbala, Irak*, 2useinova gru"a (=?/B?? !u'a i 'ena*,njegovi sledbenika, nije tjela da se "reda 8!ajidove tru"e te su bile!uškari ubijene a 'ene i dea odneseni u a!asku kao robove) 5ider8!ajida je dobio 2useinova glava, i 2useinova s!rt ?) Muarre!a>J?) godine se i danas obilje'ava kao dan 'alosti kod iija)

1ajveča konentraija iita u "rvo! stolječu Isla!a je bilu u istočno!Iraku)

Sve do >) vijeku iiza! nije bila do!inatan u Iranu u koje! su do tadanajbrojne bile vjernike sunijske orijentaije)

8 F??) godine Sa:avidski ša Is!ail je osvojio Iran i Azerbejd'an i je

s"roveo "olitiku nasilne konverzije Suni Musli!ana na ija Isla!, a!nogo Suniti su bili i "ogubljeni) (Slična "olitika je s"roveo i kad jeosvoio Irak, agestan, Istočna Anadolija i Ar!enija*)

Ova "olitika če se nastaviti i u sljedeča dva vijeka, uglavno! sanes!aleni! inteziteto!, sve dok Iran i današni Azerbejd'an ne "ostanu"rete'no šiitske dr'ave)


47/51

IIZAM.ao što je bio slučaj i s rani! kali:ato!, Sa:avidska vlast se bazirala na"olitičkoj i religiskoj legite!itetu) a je bio i kralj i bo'ji "retstavnik)

.ad se u sredino! =) vijeku s!anjuje !o9 sa:avidske entralne "olitičkevlasti, "orasla je !o9 iitski učenjaka u društveni "oslove kao što susudstvo, ad!inistraija i sl) 1a taj na9i je ulej!a "očela da igra aktivnauloga u agitaranju "rotiv su#z!a, i ostale :or!e religije koji su još uvijekbile "o"ularne u Iranu, i u "ri!jenjivanja više naučni "rista" iiz!a)

8 ovo! "eriod na "otiaj šiitsko sveštenstvo su "očele razvijati "raktikekao što je Tazija/"retstva u s"o!en ubijstvo I!a!a 2usejina i njegova"orodia, kao i Zijarat/"oseta svetilišta i grobova lokalni lidera iita)

vanesetero/i!a!ski šiita grana kojoj večinoj Iranaa "ri"ada, vjeruju da je dvanaesti i!a!, ili bo'anski naznačen sledbenik Poslanika, iščeznuokao djete u J=) godini i da če se jedno! dana "ojaviti u ovo! svijetu,kao Madi-Medi 7 u"učeni, dugo očekivani, izabrani i "onovo us"ostavitired i "ravdu)


48/51

IIZAM8 otsustvo Madija, vanesetero/i!a!ski šiita vjeruju da sveštenstvo koje !o'eza!eniti njegov autoritet za neki "itanja) Tako da je sveštenstvo u iiz!u!o9no kada je riječ o inter"retaije &o'je riječi njiovi sledbenika, a vjernii sudu'ni "okoravati se sveštenskoj religiskoj vlasti)

.o!eini je "reneo ovo religijsku vlašču na novoj Iranskoj teokratija nakon iranske

revoluije) .o!einistička re:or!a šiiz!a "rokla!ira da ne "ostoji !jesto za!onariju u Isla!u) On je o"isao sekularni naionalizan kao alatku 6avola) Pod.o!einiz!o!, sa!o klerikalno! vlašču u suglasnošču sa iitski zakon !o'ekreirati "ravedna vladavina u otsustvo Poslnakika i njegovi i!a!a)

Isla!ska Re"ublika koji je on osnovao H=H) godine, "redstavlja unikatan s"oj, jer je vrovni sveštenik lider i "redsedava vladu, koja se :or!ira "ute! izborešto "odrazu!jeva narodni suverenitet)

1ajznačajan religijski "raznik za iita je Ašoura 7 ko!e!oraija "ogubljenjeI!a!a 2usein, Poslanikov unuk, koga iite s!atraju da je ne"ravedno ubijen u>J?) godine) 1a ovaj dan iite reitiju elegijsku "oeziju, kroz suze raskazuju "ričeo 2useina i njegova "orodia i !arširaju u "ovorka!a sa trans"arenti!a, a neki i"raktikuju bičevanje)


49/51

RE5I0I;A 8 IRA18 A1AS$ečinska religija u Iranu je isla! (iiza! u ogro!noj "roenat*, vjera kojoj"ri"da HH)Q stanovništvo ze!lje)

Pored isla!a slu'beno su "riznate još tri religije% rščanstvo, judaiza! izoroastriza!)

S obziro! da je Iran isla!ska re"ublika svi zakoni i "ro"isi u dr'avi"odre6eni su isla!sko! vjerozakonu, a sa obziro! da isla! ve9stolječi!a duboko "ro'i!a i odre6uje "rivatni i javni 'ivot Iranaa, tragovitagvog odnosa "re!a vjeri obilje'eli su sve as"ekte iranske kulture,u!jetnosti i :olklora te su oni neodvojivi od isla!a)

1a "odručju Irana nalaze se dva va'na šiitska svetilišta% Mašad u koje! je "oko"an i!a! Reza, i .o! u kojo! je "oko"ana njegova sestra Kati!a)8 Iranu danas 'ivi oko B?? ??? krščana, C? ??? zoroastrijanaa i oko ?

??? Didova) Pri"adnii!a ove tri vjerske !anjine zagarantovano je "o jedno "oslaničko !jesto u skuštini I)R) Irana) Po članu iranskog ustava,vlada !ora "oštovati "rava ne!usli!ana sve dok njiovo djelovanje nijeus!jereno "rotiv isla!a i Isa!ske Re"ublike Irana)


50/51

RE5I0I;A 8 IRA18 A1AS1e!usli!ani su slobodni "raktiirati vjerske obrede iere!onije u svoji! vjerski! objekti!a) $eliki broj ra!ovasvi vjera "ored !usli!anski bogo!olja ukazuju na !iran izajednički su'ivot) Tako na "ri!jer Didovi i!aju "reko C?

sinagoga širo! ze!jle (J u Teerana*) .rščanska zajedniaIrana uglavno! je sastavljena od "oto!aka Ar!enaa iAsiraa koji od davni vre!ena 'ive u duu toleranije saostali! religija!a)


51/51

-AUZ/LEJI-A- REZA U

-A0HADU

Kratak Pregled Najznazčajnih Religijskih

Documents