KONTROLINGekonomski poremecaj-nedozvoljeno odstupanje od
normale,kada obujam poslovanja raste,PROSJECNI varijabilni
troskovi-ostaju isti,koji su pokazatelji za teh opremljenost
rada(tako nekako)-kapacitet i br radnikaefikasnost koristenja t.
imovine-koef obrtajau hotelskom poduzecu dominira-materijalna
imovinakoja od ovih medota nije matematicka-prag
rentabilnostiOsjetljivost troskova na promjene iskori.kapaciteta-
reagibilnost troskova,pokazatelj povrata investicija-(profitna
stopa x obrtaj kapitala) x 100,Kad se poveca obujam poslovanja,
prosj. var. troskovi_________ ostaju isti, a kad se smanji ob.
poslovanja, prosj. v. troskovi_______________________**??prosjecni
varijabilni trosak ostaje isti i sa smanjenjem i povecanjem obujma
poslovanja1.definicija-odg revizija2.formula za optimalnu
likvidnost3.ako raste obujam poslovanja,sto se desava s
varijabilnim troskom4.kako se racuna koeficijent likvidnosti5.kako
se racuna tehnicka opremljenost rada6.najvazniji pokazatelj
efikasnosti koristenja stalne imovine7.matematicka metoda na sto se
odnosi(def ona,odg varijabilni trosak)8.osjetljivost troskova na
promjene obujma poslovanja zove se9.kako se racuna pokazatelj
povrata investicija10.nesto za analizu obujma kadrova sto se
gleda,koeficijent likvidnosti,reagibilnost troskova,sta ide u odnos
reagibilnosti,sta ne spada u temeljne metode,temeljni pokazatelj
tekuce imovine,koji dio stalne imovine ima najveci udio u
hotelijerstvu- - Hotelijerstvo karakterizira dominantan udio stalne
imovine od 80 do 90%, a u strukturi te imovine dominantan udio ima
materijalna imovina; tj. graevinski objekti oko 90%.prosjecno
apsulutni fiksni uz povecanje obujma poslovanja se..., sta se gleda
za poslovni rezultat,sta ne spada u fluktuaciju
zaposlenikaKoeficijent likvidnosti=tekua imovina /obvezesta ne
spada u temeljne metode, - METODA USPOREDBE / KOMPARACIJE, METODA
RALAMBE, METODA IZOLACIJE / ELIMINACIJE, METODA ODNOSA VRIJEDNOSTI
/ POKAZATELJI (nabrojane su koje spadaju), - Hotelijerstvo
karakterizira dominantan udio stalne imovine od 80 do 90%, a u
strukturi te imovine dominantan udio ima materijalna imovina; tj.
graevinski objekti oko 90%.Reagibilnost trokova je osjetljivost
trokova na promjene iskoritenja kakapiteta . Ta osjetljivost moze
se izracunati kao odnos izmeu intenziteta trokova i intenziteta
porasta koritenja kapacitetasta ide u odnos reagibilnosti? odnos
izmeu intenziteta troka i porasta iskoritenja kapacitetaAko raste
obujam poslovanja,sto se desava s varijabilnim troskom?Ukupni
varijabilni trokovi se poveavaju s poveanjem obujma
poslovanja.apsuluno fiksni su vremenska amortizacija,trokovi
osiguravanja,zagarantirana bruto placa radnika u stalnom radnom
odnosu,premije osiguranja, najamnine i zakupnine, i veci dio opcih
tr. uprave i marketingaKoef likvidnost- tekuca imovina/obvezePokaz
tek imovine- k obrtaja, pokazatelji promjena u odnosu na normalu,
odnos tekuce i stalne im, pokazatelji novc tijeka (ja
mislim)Najbitniji pokazatelj je pokazatelj obrtaja!optimalna
solvnetnost je = 1 sto zanci da su izjendaena nov. sredstva i
dospjele obvezeHotelijerstvo karakterizira dominantan udio stalne
imovine od 80 do 90%, a u strukturi te imovine dominantan udio ima
materijalna imovina; tj. graevinski objekti oko 90%. MATERIJELNA
IMOVINA bi trebao biti toan odgovor ja mislim!odstupanje od
normale? To je EKONOMSKI POREMEAJS poveanjem obujma, varijabilni
troak raste?ProporcionalnoVT prosjeni ne raste tj uvijek je
istiukupni VT rastu proporcionalno a prosjeni VT rastu sporije od
porasta obujmakoristenje kapaciteta na temelju racionalnosti ima
dva osnovna nacina? struktura i veliina trokovaNadopunite
reenicu:Analiza obujma kadrova sastoji se od utvrivanja ukupnog
broja zaposlenih i ocjene odgovara li taj broj - (odg)ostvarenom
poslovnom rezultatu, a 10 pitanje: Koritenje kapaciteta utjee na
racionalnost poslovanja na dva naina; kroz obujam poslovanja,
odnosno veliinu poslovnog rezultata, te kroz -(odg) veliinu i
strukturu trokova!
KONTROLING pitanja s kolokvija (vjerojatno u zavrnom)
1. Kontroling- ili upravljaka kontrola/menaderska
kontrolaMjerenje i ispravljanje pojedinanog i organizacijskog
jdelovanja kako bi se osiguralo da dogaaji teku po planu2. Proces
se upravljake kontrolje sastoji od etiri koraka: Odreuju se
standardi eljenih rezultata Utruje se nain uoavanja dogaaja u
poduzeu i nain slanja info o tome kontrolnim jedinicama Kontrolna
jedinica usporeuje te podatke sa standardima Ukoliko postoji jaz
izmeu standarda i ostvarenog kontr. Jedinica odreuje izvravanje
akcija izmjene i naredbu alje izvritelju
3. Temeljni zadaci kontrolora- Pripremiti info za odluivanje
Pratiti i kontrolirati njihovu realizaciju Omoguiti upravljanje u
stvarnom vremenu Savjetovati i ohrabrivati sudionike u poduzeu
Koordinirati upravljake aktivnosti Unaprijeivati info u skladu
sapotrebama organizacije poduzea Pruati stalnu pomo putem raznih
tehnika i metoda Permanentno savjetovati i motivirati sve sudionike
u poduzeu u vertikalnoj i horizontalnosj strukturi
4. SWOT ANALIZA na hrv. je:snage, slabosti, prilike,nedostaci (
no shit )
5. Efikasnost ili uinkovitostNeam pojma na to se ovo
odnosi...
6. Statistike metode su : str. 47Postotni brojevi, indexni br.,
grafiko prikazivanja, metoda korelacije, metoda uzoraka, srednje
vrijednost, mjere disperzije, mejre asimeetrije, trend,
anketiranje....7. Ciljevi standardizacije su : str.64 (navedene
tokice)
8. Cesar Ritz-luksuzna dekoracija hotela, umjetnik komunikacije
malen veliki vicarac
9. Ralf Hitz-standardi komuniciranja
10. Trokovi kvalitete ..reenica ispod tabele..str.85Interni
(marketing, drizajn, planiranja procesa, istraivanja uzroka
propusta itd.) i externi (izgubljni ugled, izgubljeno povjerenje
kupaca, gubitak trita, nie cijene itd.)
11. Poslovne planove razlikujemo prema: str.98 Predmetu
poslovanja, Organizaciji Resursima Ponavljanju aktivnosti irini
obuhvata Vremenu obuhvata
12. Prema organizaciji razlikujemo planove...str.98 Smjetaja,
odjeljenja hrane i pia, ostalih odjeljenja(odravanja, praonice,
garae), te plan administrativnih slubi13. Svaki proce planiranja
ima nekoliko karakteristinih faza: str.101 Faza pripreme plana Faza
definmiranja ciljeva i zadataka Faza izrade plana Faza izvrenja
plana Faza kontrole i analize
14. Plan mora biti...(toke u knjizi)str.105 Predstavljati(
definirati ciljeve, aktivnosti, i resurse za ostvarenje ciljeva i
zadataka, te izraavanje ciljeva i resursa u brojkama)
Konkretizirati zacrani cilj ua odreeno razdoblje, osigurava
racionaan nain postizanja ciljeva te taj cilj izraava u brojkama15.
Analiza kadrova sadri....str.117 Potrebam broj i strukturu radnika
Potrebam broj menadera Postojeu kadrovsku situaciju Razliku izmeu
potreba i posstojeih resursa
16. Skupine poslova...str.120Da mi je znat...
17. ProfigramGrafiki prikaz eljenih ili optimalnih znanja i
vjetina
18. Psigogram-Grafiki prikaz osobne kvalitete
19. Koeficijent primanja...formula na str.148???
20. Randman-formula str 194Odnos ukupnog prihoda i vrijednosti
angairanja stalne imovine
21. Pokazatelji iskoritenosti kapaciteta su....str.194 Prosjean
broj radnika (r) na 100 kreveta Prosjean broj radnika na jedan
krevet prosjean broj kreveta na 1 radnika Prosjean broj radnika na
jednu sobu
22. Ukupna vrijednost stalne imovine raslanjuje se prema
kriterijima ...str.201???
23. Raslanjivanje tekue imovine prema kriterijima Prema pojavnim
oblicima (novani ili materijalni) Prema funkcionalnosti: u
pripremi(novac i materijal), u proizvodnji(poluproivodi, nedovrena
proizv.), u zavrnoj fazi (gotov proizvod i potraivanja Prema
likvidnosti (likvidna i nelikvidna) Prema mjestu angairanja:
imovina pojedinih odjeljenja ili organiziacijskih jedinica Prema
naplativosti (naplativa i nenaplativa)
24. Upravljanje trokovima znai - planirati i evidentirati
trokove, analizirati odgovorne menadeere koji e donijeti odluke za
otklanjanje neeljenih odstupanja od plana
25. Raslamba troskova po vrstama je:rasanjivanje UT po prirodnim
vrstama tr. Odnosno po njihovim izvorima: Tr. Plaa, energije,
materijala, kamata i dr.
Postoje jo raslambe po nositeljima trokoa, po reakciji na
promjene obujma poslovanja i po mjestima troka
26. Metode za razvrstavanje trokova: str.260 Metoda
interpolacije Metoda regresije (regresijska analiza) Metoda
prosjeka
27. Mrtva toka rentabilnosti-str.261(Break even point) je
stupanj iskoritenja kapaciteta di se prihod od prodaje (P)
izjednauje s ukupnim tr. (T) i gdje je financijski rezultat =0
(P-T=0). Ispod te toe je gubitak (PT)
28. Ekvivalent-str.286Slui za svoenje raznih proizvoda i usluga
hotela na zajedniki nazivnik odnosno ekvivalentne jedinice uinka.
Da bi ih se koristilo treba utvrditi 3 osnovne usluge (smjetaj,
prehranu i pie)temelj za utvrivanje ekvivalenta mogu biti:
standardna ili planska cijena proizvoda, vrijeme rada, bodovi
kojima se izdraava vrijeme rada i kvalifikacija radnika, sloenost
poslova...
29. Analiza obujma ili kvantitete psolovnog rezultatastr.2991.
Obuhvaa utvrivanje ukupnog rezultata,2. usporedbu s normalom,3.
utvrivanje odsutpanja od normale,4. analizu uzrokai posljedica
odstupanja5. predlaganje mera za usmjeravanje rezultata prema
eljenom cilju (ostvarivanje rezulatata)
30. Pokazaltelj produktivnosti- formula str.302 Koliina
proizvoda i usl / zaposlenici Prihod / zaposlenici Dobit /
zaposlenici Prihod od prodaje po zaposlenku / vrijendost utroenog
mateijala po zaposleniku
31. Pokazatelj ekonominosti formule str.303: Prihod / troak
Dobit / troak Troak / koliina proizvoda i usluga
32. Koeficijent racionalnosti...str.317...formulaR= efekt
(output) : ulaganja (input)
33. Pokazatelj rentabilnosti: 303 str.Dobit / ukupna imovina
34. Pokazatelj profitabilnosti(Dobit / prihod od prodaje)
x100
35. Poslovni indikatori moraju biti...str.318 Istiniti
(odgovarati stvarnom stanju Potpuni (mora ih biti dovoljno da pokau
sve aspekte poslovnog uspjeha) Aurni (pravovremeno izraunati i
dostavljeni)
36. Postupak formiranja sustava pokazatelja poslovne
uspjesnosti...koja je prva faza, zadnja faza, na taj nacin
postavljeno pitanje...str.3191. Definiranje pojedini pokazatelja2.
Mjerenje uspjenosti pomou pokazatelja3. Utvrivanje odstupanja
ostvarenih od eljenih pokazatelja4. Analiza odstupanja (utvrivanje
uzroka i posljedica)5. Poduzimanje korektivnih mjera za
usmjeravanje uspjenosti eljenim pok.
37. Pokazatelji stanja...str.322Pokazatalji izvedeni iz zbornih
godinjih raunovodstvenih evidencija (bilance, rauni, izvjetaji) za
cjelokupno poslvanje poduzea. Izvode se stavljanjem u odnos
pojedinih vrijednosti-stanja za odreeni dan
38. Operativni pokazatelj str.322Su izvedeni iz analitikih
raunovodstvenih evidencija i operativne poslovne statistike
internih odjeljenja i procesa i to za razdoblja unutar jedne
godine
39. Pokazatelji uvjeta privreivanja.---tip pitanja izbaci
uljeza-...str 328/329 Pokazatelji: opremljenosti rada Istroenosti
opreme Kadrova Promjena cijena Financijske samostalnosti
Raspodjele/oporezivanja Standarda zaposlenika Kvalitete
40. Financijski pokazatelji...str.345/6 Pokazatelji lkvidnosti
Profitabilnosti i rentabilnosti Dugorone solventnosti Trini
41. Potrebe su i prednosti ukljucivanja u jedinstven sustav
praenja poslovnih rezultata....tockice navedene..str.355 Omoguava
se usporedivost podlovnih rezulata hotel. Industrije neke zemlje s
prosjekom svijeta, europe ... Jaa se konkurentna snaga hotelske
industrije zemlje zbog rasta kvalitete usluge i zadovoljstva
gostiju. Stvara se i jaa partnerstvo sudionika na svjetskom tur.
Tr. Jer se omoguava ramjena najvaniji info o hotelskom poslovanju u
svijetu, ukljuivanje u meunarotne tokove kapitala Stvara se temelj
za efikasno upraljvanje hotelima kao uvjet za uspjeno poslovanje
hotela i poveanje profitabilnosti
42. Specificni faktori: str.380 Faktor proizvodnog procesa
Faktor procesa posluivanja Faktor procesa pruanja usluge
smjetaja
43. Bitni elementi programa saniranja poremeaja...str.380 Jasno
definiran cilj Opis mjera Imena odgovornih menadera i suradnika
Vrijeme realizacije programa Predvien rezultat i nagradu za
izvrenje programa
44. Pokazatelji za analizu i ocjenjivanje efikasnosti
imovine...str.385/386...meni je bilo poznavanje trzista i
efikasnosti nabavljanja. Forumule su i njih 18 vezanih.
45. Skupine jela...str.403a. Pobjednici (popularni+skupi)b.
Zvijezde (popularni+jeftini)c. Problemi (nepopularni+skupi)d.
Gubitnici (nepopularni+jeftini)-
46. Analiza radnih postupaka....tehnoloski proces
posluzivanja...tockice str 412
47. Optimalizacija pomocu WOREOVA KVADRATNOG MODELA
48. Proces pruzanja usluge:postupak primanja + postupak smjetaja
gostiju
49. Najznacajni faktori o kojima ovisi racionalnost...str.427
Ostvareni rezultat Investicije u realizaciju rezultata
50. Dva aspekta analize upravljanja: str.457 Analiza poslovnih
odluka Analiza funkcija upravljanja
51. Analiza poslovnih odluka sastoji se od...str.457Kontrole i
analize odstupanja ostvarenih rezultata od zacrtanih
52. Korektivna analiza-analiza realizacije planova
53. Temeljno naelo-naelo kompetencije
54. Analiza funkcije rukovodjenja obuhvaca....str.462Analizu
sustava rukovoenja, analizu osobina kvaliteta rukovodilaca i
analizu tehnika stimuliranja i motiviranja suradnika
55. koeficijent racionalnosti=efekt/ulaganja
56. upravljanje zalihama pomou ABC metode (metoda upravljanja po
izuzecima)optimalne zalihe zadovoljavaju 2 kriterija: osiguravaju
kontinuitet i sigurnost procesa proizvodnje, ine to uz najine
trokove skladitenja, evidentiranja i kontrole zalihabit te metode
je racionalizacija zaliha ralambom ukupnih zalika po vrstama
materijala, grupiranjem na 3 skupine virjednosti ( A B C ).
Slaganje po vanosti.
57. poznavanje domaeg trita-pokazatelj za analizu marketinga
58. polazini temelji i kriteriji pri ocjenjivanju su(4)
59. analiza funkcije planiranja-preventivna i korektivna
. pokazatelj kvalitete poslovnog uspjeha: - uspjesnost
poslovanja2. upravljati trokovima znai:planirati trokove,
evidentirati ih, analizirati te izvjestiti menaere koji ce kasnije
donijeti odluke za ukljanjanje nezeljenih odstupanja3.
produktivnost je: odnos prihoda i broja zaposlenih6. kako se dijele
trokovi prema reakciji na promjene obujma poslovanja? Na fiksne i
varijabilne7. Koja je godina objave prvog jedinstvenog
racunovostvenog programa za hotele? 1926 (USALI)8. koja je podjela
troskova prema obuhvatu? Opi, posebni i pojedinani9. restoran A je
u 2007. godini imao iznos trokova 70%, a u 2008. godini 75%. to
znaci da se:c)ekonomicnost smanjila12. Ako indeks pokazatelja
(2006/05) imovina po jedinici uinka iznosi 95, to znai da je:
efikasnost imovine poboljana za 5%13. Ako je profitna stopa u
odnosu na proteklu godinu smanjena za 10%, a vrijednost prihoda
poveana za 2%, znai da je: dobit smanjena za 8 %14. OTVORENO: Koja
je prva faza u postupku sustava pokazatelja poslovne
uspjesnostiDefiniranje pojedinih pokazatelja15. OTVORENO: Navedite
dvije skupine pokazatelja poslovnog uspjeha.Kvantitativni i
kvalitativni16. OTVORENO: to se dogaa s ukupnim varijabilnim
trokovima ako se povea obujam poslovanja?.Ukupni varijabilni
trokovi se poveavaju s poveanjem obujma poslovanja17. Cilj i
zadatak analize trokova?Cilj i zadatak je minimalizacija i
racionalizacija trokova18. OTVORENO: Na to se odnose pokazatelji
KVANTITETE poslovnog uspjeha? Na koliinu uinka, prihode i dobit.19.
reagibilnost trokovaOsjetljivost trokova na promjene iskoritenja
kapaciteta.21. pojedinani pokazatelji su mjere ostvarene kvalitete
poslovnog uspjeha: pojedinog odjeljenja, pojedine slube, pojedinih
aktivnosti, pojedinog zadatka, pojedinog menadera, pojedinog
zaposlenika.22. pokazatelji se poslovnoga uspjeha ili poslovne
uspjenosti mogu podijeliti u tri skupine: pokazatelji stanja,
operativni pokazatelji i strategijski pokazatelji23. pokazatelji
uvjeta privreivanja (ima ih 8; znat koji su jer je bilo izbaci
uljeza npr. bilo je ponueno pokazatelj ekonominosti ili pokazatelj
rentabilnosti)24. Postupak analize trokova obuhvaa: - analizu
obujma trokova - analizu strukture trokova- te analizu faktora
racionalizacije trokova.26. Iz kojeg se odnosa dobiva
produktivnost? produktivnost = ostvareni uinak (output) / utroeni
resursi (input)27. Nositelji trokova su? proizvod i usluga28.
Kriterij ralambe trokova: po vrstama(trokovi plae energije itd), po
mjestima troka(odjeljena, sektora itd),po nositeljima(trkovi
noenja,pia, smjetaja),prema reakciji na promjene obujma
poslovanja(fksni i varijabilni).29. Logika metoda se temelji na
ekonomskoj logici zakonitosti ponaanja F i V trokova, u odnosu na
promjene obujma uinka.30. Iskustvena metoda se temelji na podatcima
o trokovima u prethodnim godinama poslovanja.31. Matematika metoda
se temelji na pretpostavci da se razlika u ukupnim trokovima za dva
razliita stupnja iskoritenja kapaciteta odnosi na varijabilne
trokove.1. OTVORENO: Cilj analize trokova? racionalizacija i
minimalizacija trokova2. Postupak analize trokova obuhvaa: -
analizu obujma trokova - analizu strukture trokova- te analizu
faktora racionalizacije trokova.Analiza obujma trokova radi se kako
bi se ocijenilo kree li se ukupna suma ostvarenih trokova u
predvienim; tj. planiranim okvirima.Metode koje se koriste u ovoj
analizi su sljedee - metoda usporedbe / komparacije usporeuju se
ostvareni trokovi s planiranim trokovima u prethodnoj godini, te
njihov pravac i intenzitet, a mogu biti pozitivni i negativni;
odstupanja se izraavaju u apsolutnim i relativnim br. metoda
odstupanja odstupanje je pozitivno samo ako je ostvaren vei obujam
poslovanja u odnosu na planirani obujam metoda usporedbe postupka
razne statistike i matematike metode.
3. OTVORENO: Mrtva toka rentabiliteta? Stupanj koritenja
kapaciteta pri kojemu prihod od prodaje izjednauje s ukupnim
trokovima, a dobitak je jednak nuli P=T+D4. OTVORENO: Dvije skupine
pokazatelja poslovnog uspjeha? kvantitete i kvalitete5. OTVORENO:
ta se koristi kao meunarodni standard? Hoteli9. Kakva moe biti
funkcija plananiranja-preventivna i korektivna10. Ukupni fiksni
trokovi OSTAJU NEPROMJENJENI s promjenom stupnjaiskoritenosti
kapaciteta11. matematika metoda koja se koristi pri razvrstavanju
trokova na fiksne i varijabilne-metoda interpolacije12. prvi korak
u postupku formuliranja sustava pokazatelja poslovne
uspjenosti-definiranje pojedinih pokazatelja13. pokazatelj
ekonominosti- odnos prihoda i trokova14. Pokazatelji kvalitete
upuuju na ? USPJENOST POSLOVANJA15. Kriterij ralambe trokova: po
vrstama(trokovi plae energije itd), po mjestima troka(odjeljena,
sektora itd),po nositeljima(trkovi noenja,pia, smjetaja),prema
reakciji na promjene obujma poslovanja(fksni i varijabilni).16.
Logika metoda se temelji na ekonomskoj logici zakonitosti ponaanja
F i V trokova, u odnosu na promjene obujma uinka.19. Vrste
matematikih metoda a)interpolacije, b)regresije, c)prosjeka ,
d)minimuma-maksimuma, e)grafikon rasipanja20. Reagibilnost trokova
je osjetljivost trokova na promjene iskoritenja kapaciteta.21.
Remanencija trokova je trokovi se smanjuju pri smanjivanju
iskoritenja kapaciteta22. Postupak racionalizacije se sastoji od
dvije faze: a) utvrivanje faktora koji utjeu na racionalnost
pojedinog postupka i aktivnosti, b) donoenje i realizacija
poslovnih odluka kojim e se djelovati na faktore23. S obzirom na
obuhvat pokazatelji uspjenosti mogu biti : opi, pojedinani,
posebni.24. Pokazatelji se mogu podjeliti u skupine : pokazatelji
stanja(izvedeni iz godinjih raunovodstvenih evidencija i iskaza),
operativni pokazatelji(izvedeni iz analitikih raunovodstvenih
evidencija i operativne poslovne statistike), strategijski
pokazatelji(izvedeni iz zasebnih evidecija dugoronog poslovanja u
prolosti i budunosti)25. MRS godinje financijsko izvjee obuhvaa
bilancu, izvjee o promjenama financijskog poloaja, biljeke i ostala
izvjea i obrazloenja kao dio financijskog izvjea26. Informacije iz
izvjea trebaju ispunjavati 5 zahtjeva razumljivost, vanost,
pouzdanost, usporedivost, korisnost.27. Tko obavlja analizu
financijskog izvjea poduzea? svaki korisnik informacija , vanjski i
unutarnji pri donoenju odluke.28. Analiza trenda je vremenska
analiza za due razdoblje, obino za 5 i vie godina i sastavni je dio
godinjeg izvjea o poslovanju poduzea.29. Pri analizi financijskih
izvjea najee se rabe 3 veliine a)opeprihvaena pravila, b) prijanji
rezultati poduzea, c) standardi grane djelatnosti30. Koji su
financijski pokazatelji? likvidnosti, rentabilnosti i
profitabilnosti, trini pokazatelji ipokazatelji dugorone
solventnosti31. Likvidnost je sposobnost poduzea za plaanje svih
rauna na vrijeme32. Koeficijent obrtaja potraivanja pokazuje kakva
je sposobnost poduzea za naplatu realizirane vrijednosti
prodaje.33. Koeficijent obrtaja zaliha upuuje na relativnu visinu
zaliha koje ine dva koraka do tekueg novca.34. Profitna mara
pokazuje koliki je prirast zarade ili profita na jedinicu prihoda
od prodaje.35. Trini rizik intenzitet promjene dionice odreenog
poduzea u odnosu na intenzitet promjene ostalih dionica na
tritu.37. Koje metode koristi analitiar pri analizi bilance? Pri
analizi se financijskih izvjea analitiar slui osnovnim i pomonim
metodama analize:Osnovne metode analize: metoda usporedbe
(komparacije), metoda ralambe, metoda izolacije, metoda
korelacije.Pomone metode analize: metoda odstupanja, metoda
standardizacije, metoda odnosa vrijednosti, razne statistike
metode...about a week agoTop of FormPod 31.-zar to nije odgovor za
solventnost? Likvidnost je ocjenjvanje kretanja stanja tekuce
imovine-LIKVIDNOST- sposobnost nesmetana cirkuliranja vrijednosti
tekue imovine u krunom tijeku procesa bez zastoja i u planiranu
obujmu i strukturiSOLVENTNOST-platena sposobnost, tj. Sposobnost
rjeavanja duga u trenutku dspjea1. Remanencija troskova nije samo
da se trokovi smanjuju prilikom smanjenja iskoristenja kapaciteta
nego to da se smanjuju SLABIJIM INTENZITETOM nego pri povecanju
iskoristenja kapaciteta
ANALIZA USPJENOSTI
POSLOVANJAPRODUKTIVNOST1.P/r2.Q/r3.D/rEKONOMINOST1.
T/Q2.Tsim/Q3.(T/P)*1004.P/TPROFITABILNOST1.(D/P)*1002.D/UIEFIKASNOST
KOR.IMOVINE1.P/I2.P/SI3.P/TI4.I/QUVJETI
PRIVREIVANJA1.SI/r2.F=UKR/r3.I/r4.Tplae/r5.Tplae/UKRODNOS SI:TI 90
%: 10%
ANALIZA POSL.REZULTATA (91.str.
PRIRUNIK)OPIS1.TI=P/k2.UI=TI+SI3.D=P-T4.p=P/QOPIS(sve prepisujemo
iz dobivene tablice i gore navedene tablice)1. P2. D3. Q4. P5.
TKomentar:Prihod je u ??god. u odnosu na ??god. porastao/smanjio se
za__%. Usprkos porastu/smanjenju broja uinaka za __% i prodajne
cijene za __%, poz./neg. utjecaj trokova, koji su __ za ___% poena
vie/manje od rasta prihoda, odrazi se na poveanje/smanjenje dobiti
od
___%.__________________________________________________________________________________!!!
P2004 P2003 !!! s time usporeujemo Up i Uq kada komentiramo to ini
__% ukupnog porasta/pada prihoda od
__kn.__________________________________________________________________________________PORAST
PRIHODA ZBOG POVEANJA KOLIINE UINAKAUq = (Q2004 Q2003)*p2003IliUq =
(P2003 * k) P2003K = upisujemo indeks/100 104/10=10,4Komentar:Zbog
poveanja/smanjenja koliine uinaka od __% prihod je porastao/samnjio
se za ___kn u odnosu na proteklu godiu, to ini __% ukupnog
porasta/pada prihoda od ___kn.
PORAST PRIHODA ZBOG PORASTA CIJENAUp = (p2004 p2003) *
Q2004IliUp = P2004 (P2003 * k)K = indeks / 100
__________________________________________________________________________________Komentar:Zbog
porasta/pada cijena od __% ukupan je prihod u tekuoj godini
povean/smanjen za ___kn u odnosu na prolu godinu, to ini __%
ukupnog poveanja/smanjenja od ___kn.PROVJERA!!!Uq + Up 0 = P2004
P2003__________________________________________________________________________________FAKTORSKA
ANALIZA DOBITI1.D2003 prepii 2.Up prepii3.Ut = Tu T1 Tu =
T2003/Q2003*Q2004 T1 = T2004 4.Uq = Q2004 Q2003 * p0- p0 =
D2003/Q20035. D 2004 prepiiKomentar:Iz prorauna je vidljivo da su
trokovi osnovni razlog smanjenja/poveanja dobitka. Porast/pad
prodajnih cijena i koliine uinaka ublaio je poz/(neg utjecaj
trokova na ostvareni dobitak u tekuoj godini u odnosu na prethodnu.
__________________________________________________________________________________
HUBARTOVA METODA (48.str. PRIRUNIK)310 soba, 7.000 000,00
investirano, pl.zauzetost 272 dana. Za koliko mj.e se vratiti
investirano?7.000 000 / 1.000 US $ = 7.000- formula podrazumijeva
da na svakih 1.000 US$ trokova investiranja treba ostvariti 1 US$
po sobi kako bi investiranje bilo profitabilno. 7.000/310 soba =
22,58 22,58 * 272 DANA * 310 SOBA = 1 903 945,6 US $7 000 000 / 1
903 945,6 = 3,67 Indeks tro.plaa 110, poveani tro.plaa za 9%, a
prihod je ostao isti. (PITALICE)100/102 * 100 = 98,03 Produktivnost
je smanjena za 2 %.Indeks trok.plaa 104, plae smanjene za 2%,
prihod smanjen za 3%. (PITALICE)104/98 * 100 = 106,1297/106,12 *
100 = 91,4 Produktivnost je smanjena za 9%.Ako poduzee eli poveati
svoju profitnu stopu sa 14 % na 16 % a time ne mijenja obujam posl.
Ni visinu cijene ono mora? (PITALICE)14 % * 16% * 100 = 2,24
Smanjiti ukupne trokove za
2,3%__________________________________________________________________________Ukupan
prihod hotela izraen u tekuim cijenama porastao je u odnosu na
prethodnu godinu za 15%, dok je porast cijene na malo (inflacija)
za isto razdoblje iznosio 14% iz navedenog proizlazi da:
(PITALICE)Uptc = 115Inflacija = 114Upsc = Uptc / Inflacija * 100 =
101__________________________________________________________________________________
Ako je kapacitet iskoriten 83 %, a plan je izvren 105 %, planska
zauzetost je ? (PITALICE)80 / 105 * 100 =
79%__________________________________________________________________________________STUPANJ
KVALITETERADNICI KVAL. STRUKTURA
UKR(tablica)(tablica)(tablica)(izraunavamo)VII202,220
*2,2=44VI101,310*1,3 =13V41,54*1,5 = 6IV41,14*1,1 =
4,4=4TOTAL:(izraunavamo)386,167,4=67k = 1,43 (zadano) = utvrena
vrijednost (normala) f=UKR/r1,43=67,4/381,43 = 1,77fSTVARNO = UKR/r
= 67/38 = 1,771,77/1,43 * 100 = 123,77 = 124 Plae su porasle za 24
%.Str.41. I 36-38 PRIRUNIKHotel radi 365 dana, kapaciteta 200 soba,
planirano je prodati 55.000 spba. A rpdamp ke 5000 soba, ali 30
dana 40 soba nije radilo radi renoviranja. (PITALICE)160 * 365 =
58.400 (sobe u funkciji cijelu godinu)+40 * 335 = 13.400 (sobe u
renoviranju 40 dana 365 30 = 335)= 71.800Planirano/ostvareno * 100
= 55.000/71.800 * 100 =76% REALNA PLANSKA
ZAUZETOST__________________________________________________________________________________Hotel
ima 500 soba, radi cijelu godinu. U protekloj godini je prodano 120
0, a planirano je 115 00. Uzmi u obzir da hotel nije radio 2
mjeseca, a 60 soba nije bilo u funkciji. Utvrdi stupanj iskoritenja
kapaciteta. (PITALICE)2 mj 440 soba10 mj 500 soba500 * 365 =
182.500 REALAN KAPACITET440 * 305 = 134.200 S MANJKOM120 000 / 134
200 * 100 = 89,42 REALNA PLANSKA ZAUZETOSTOPISHOTEL 1SRODNI
HOTELKOEF.LIKVIDNOSTI(L)1,41,0KOEF.BROJA NELIK.MOM.
(a)0,010,05Ocijenite likvidnost hotela1 i srodnog hotela u odnosu
na hotel koji je optimalno likvidan. U tom hotelu raspoloiva
imovina iznosi 1.462 500, obveze 1.125 00, koef.broja nelidvidnih
momenata 0,02.1. KOEFICIJENT LIKVIDNOSTILopt=IMOVINA/OBVEZE= 1.462
500 / 1.125 00 = 1,3OTIMALNA LIKVIDNOST POSTOJI KADA JE: L <
Lopt, a < aoptPRETJERANO LIKVIDANL > Lopt, a <
aoptNEDOVOLJNO LIKVIDANL < Lopt, a > aoptHOTEL 1L > Lopt,
a < aoptSRODNI HOTELL < Lopt, a > aoptPRIRUNIK
str.54__________________________________________________________________________________KOEFICIJENT
REAGIBILNOSTIFT k=0PROP.VT k= 1PROG.VT k > 1Degres.vt k <
1str.261. KNJIGA
ANALIZA OBUJMA TROKOVA radi se kako bi se ocijenilo kree li se
ukupna suma ostvarenih trokova u predvienim tj.planiranim okvirima.
Osnovna je usporedna veliina za ocjenjivanje ostvarenih trokova
najee plan.tj ukupno planirani trokovi poslovanja poduzea i
ostvareni trokovi u prethodnoj godili. Metode koje se koriste u
ovoj analizi:usporedbe/komparacije, odstupanja, usporedbe
postupaka, razne mat.i stat.metode.ANALIZA STRUKTURE TROKOVA
temelji se na analitikoj evidenciji trokova po vrstama trokova,
mjestima trokova, nositeljima trokova, prema reakciji na promjenu
obujma poslovanja. Cilj je i zadatak analize strukture utvrditi
razloge odstupanja ostvarenih trokova od ptrebnih trokova
(planiranih,standardnih, optimalnih) i utvrditi mogunosti za
racionalizaciju trokova. Osnovna je metoda te analize metoda
ralambe, te razne mat.i stat.metode i
mat.prorauni.__________________________________________________________________________________KRITERIJ
RALAMBE TROKOVA1.PO VRSTAMA ralanjivanje ukupnih trokova po
prirodnim vrstama trokova, odnosno po njihovim izvorima (trokovi
plaa, energije, materijala, kamata i dr.)2.PO MJESTIMA TROKA
ralanjivanje ukupnih trokova po mjestima gdje su oni nastali i gdje
su evidentirani (trokovi odjeljenja, sektora, sportske dvoranje,
bazena i dr.)3.PO NOSITELJIMA TROKOVA ralanjivanje ukupnih trokova
po proizvodima i uslugama zbog kojih su nastali (trokovi noenja,
hrane i pia i dr.)4.PREMA REAKCIJI NA PROMJENE OBUJMA POSLOVANJA
ralanjivanje ukupnih trokova s obziroma na reakciju uvjetovanu
mijenjanjem obujma
poslovanja.__________________________________________________________________________________TROKOVI
+/-/=OBUJAM POSLOVANJA +/-/=FIKSNI =+APSOLUTNO FT
=-PROSJ.APS.FT-+REL.FT=+PROSJ.REL.F-+
VARIJABILNI++PROSJ.PROP.VT.=+PROSJ.DEG.VT++str.25-257 KNJIGA
LOGIKA METODA se temelji na ekonomskoj logici zakonitosti
ponaanja fiksnih i varijabilnih trokova, u odnosu na promjene
obujma uinka (posla), to se iskazuje grafiki.ISKUSTVENA METODA se
temelji na podacima o trokovima u prethodnim godinama poslovanja
hotela, tj.na knjigovodstvenoj i raunovodstvenoj evidenciji
trokova. Analizom trokova je mogue uoiti kako su se pojedini
trokovi ponaali kod promjene obujma poslovanja(stupnja iskoritenja
kapaciteta i broja uinaka) i shodno se tome moe izvriti njihovo
razvrstavanje u FT i VT.MATEMATIKE METODE se temelje na osnovnoj
pretpostavci da se razlika u ukupnim trokovima za dva razliita
stupnja iskoritenja kapaciteta (dvije razine obujma poslovanja)
odnosi se na VT (jer se fiksni ne mijenjaju s promjenom obujma
poslovanja ili stupnja iskoritenja kapaciteta).a)METODA
INTERPOLACIJE b)METODA REGRESIJE c)METODA PROSJEKA d)METODA
MINIMUMA-MAKSIMUMAe)GRAFIKON RASIPANJAsrt. 258-265 KNJIGA
+ RANDMAN str-45-46 PRIRUNIK+ MJERENJE I OCJENJIVANJE
POSL.REZULTATA str.80-82 PRIRUNIKSRETNO I VIDIMO SE NA ISPITU
ONO TO JE MENI BILO U ISPITU:
Hotel A ima kapacitet 310 soba, trokovi investiranja iznose
7,000 000 kn. planirana zauzetost je 272 dana. Za koliko mjeseci e
se vratiti
investirano?__________________________________________________________________________________Ako
je indeks trokova plaa iznosio 100, a trokovi plaa radnika poveani
su za 8%, prihod je ostao isti:Produktivnost +
7%-7%+4%-4%?________________________________________________________________________________f=1,43stupanj
kvaliteteradnicikval.struktureVII202,2VI101,3V41,5IV41,1F=UKR/r,
kval.struktura je porasla/smanjila se za ___% u odnosu na Ako
poduzee eli poveati profitnu stopu za __% na __%, a time ne mijenja
obujam poslovanja.Ako je kapacitet iskoriten ___%, a plan izvren,
planska zauzetost kapaciteta je ___%Analiza posl. rezultata tablica
sa P, D, Qe, ostalo izraunati i naravno dolje
objasniti__________________________________________________________________________________ANALIZA
USPJENOSTI POSLOVANJAPRODUKTIVNOSTP7r = PRIHOD / RADNIK (2005 ILI
2004)Qe / r = Ekv.jed.uinka / radnikD / r = dobit /
radnikEKONOMINOSTT / Qe = trokovi / evk.jed.uinkaTsim / Qe =
Trokovi sirovina i materijala (trokovi izrade) / ekv.jed.uinkaT / P
* 100 = troskovi / prihod * 100 (upisuje se u postocima)P / T =
prihod / trokoviPROFITABILNOSTD / P * 100 = dobit / prihod * 100 (u
postocima)D / UI = dobit / ukupna imovinaEFIKASNOST KORITENJA
IMOVINEP / UI = prihod / ukupna imovinaP / SI = prihod / stalna
imovinaP / TI = prihod / tekua imovinaTI / Qe = ukupna imovina /
ekv.jed.uinkaUVJETI PRIVREIVANJASI / r = stalna imovina / radnicif
= ukr / r = uvjetno kval.radnici / radniciTplae / rTplae / ukrNa
temelju rijeene analize uspjenosti poslovanja komentirati sve.Neka
tablica i neto s obujmom ?! ako netko zna takav zadatak slobodno
neka ga stavi da i nas prosvijetli Trokovi s obzirom na obujam
poslovanja:Trokovi obujam poslovanja +/-/=ponaanje trokova +/-/=Uk
aps fixProsj.aps.gixUk prop vtProsj prop vtTEORIJA: NAJVANIJE
KOMPONENTE P, D, QeDEFINICIJE 2 METODE I SAMO NAPISATI KAKO SE ZOVU
TE
METODE__________________________________________________________________________________
ro 1. DIO CONTROLLING UPRAVLJAKA KONTROLA(udb. / str. 1)
1. Definicija kontrolinga upravljake kontrole.Kontroliranje
mjerenje i ispravljanje pojedinanog i organizacijskog djelovanja
kako bi se osiguralo da dogaaji teku po planu. Za to je potrebno
mjeriti uspjenost s obzirom na ciljeve i planove, pokazati gdje
dolazi do odstupanja od standarda i pomagati u ispravljanju
odstupanja. Kontroliranje olakava ispunjenje planova!
Controlling / kontroling kao jedna od pet temeljnih funkcija
upravljanja ukljuuje sve aktivnosti koje menader poduzima s
namjerom osiguranja ostvarenja rezultata, to bliih planiranomu
rezultatu.
Proces se (upravljake) kontrole sastoji od etiri koraka:1.
odreuju se standardi eljenih rezultata2. utvruje se nain na koji se
uoavaju dogaanja u poduzeu, kao i nain slanja informacija o tomu
kontrolnoj jedinici3. kontrolna jedinica usporeuje te informacije
sa standardima4. ako ono to se stvarno dogaa ne odgovara
standardima, kontrolna jedinica odreuje izvravanje akcija izmjene i
naredbu alje onomu tko je treba izvriti.
2. Zadatak kontrolinga i veza s upravljanjem poduzea.Kontroling
efikasan suvremen koncept upravljanja poslovnim rezultatom poduzea,
koji obuhvaa koordinaciju i vezu planiranja i informiranja, te
analizu i kontrolu, ljudskih, materijalnih, financijskih i
informacijskih resursa radi ostvarenja ciljeva na efikasan nain
instrument upravljanja koji ini podrku menaderima u procesu
odluivanja
Upravljaka kontrola skup procesa i informacijskih sustava koji
predstavljaju:a) pomo pri odluivanjub) pomo pri poveanju
produktivnostic) pomo pri istraivanju ispravnostid) akcije za
kontrolu produktivnosti i svih ostalih aktivnosti u poduzeu, kako
bi se osiguralo da se resursi koriste efikasno i efektivno.
Definicija naglaava usku povezanost upravljake kontrole s poslovnim
odluivanjem, efikasnou poslovanja i ispravnou poslovanja.
Zadaci kontrolinga izvode se iz temeljnih ciljeva poduzea i
praktinih potreba menadmenta:
Temeljni ciljevi poduzea Zadaci kontrolinga Potrebe
menadmenta
Temeljni su ciljevi poduzea ostvariti to vee poslovne rezultate
i poslovni uspjeh, iz ega se i izvode zadaci kontrolinga: osigurati
ostvarenje poslovnih rezultata i uspjeha to blie eljenim /
planiranim.Temeljni zadaci kontrolora upravljanja: pripremiti
informacije za odluivanje, pratiti i kontrolirati njihovu
realizaciju, omoguiti upravljanje u stvarnom vremenu, davati
savjete ohrabrenja svim sudionicima u poduzeu, koordinirati sve
upravljake aktivnosti, unapreivati informacije u skladu s potrebama
organizacije poduzea, pruati stalnu pomo putem raznih tehnika i
metoda, permanentno savjetovati i motivirati sve sudionike u
poduzeu u vertikalnoj i horizontalnoj organizacijskoj strukturi
poduzea.
3. Organizacijski oblici kontrolinga u velikom i malom hotelskom
poduzeu.Organizacija poduzea ne moe se krojiti konfekcijski, ve
samo po mjeri, to znai da e veliina i sloenost poslovanja, odrediti
i obujam poslova i broj izvrilaca poslova koji spadaju u
kontroling. Postoje mnogobrojna teorijska i praktina rjeenja.
Velika i srednja poduzea imat e potrebu za posebnom slubom, a u
manjim poduzeima taj posao moe obavljati jedna osoba, analitiar
poslovanja ili kontrolor upravljanja, to potvruje i praksa
najrazvijenijih zemalja (SAD, Njemaka, Francuska i dr.).
Slika 1. Kontrolor upravljanja u malom hotelu
4. to je strategijski kontroling?Strategijski kontroling ima
teite u dugoronim (vremenski otvorenim), egzistencijalnim ciljevima
poduzea, odnosno na procjenjivanju buduega razvoja i trendova, tj.
buduih rezultata, potencijala i rizika u poslovanju temelji se na
strategijskim preteno vanjskim informacijama (iz okruenja); te na
inovacijama i poslovnoj mati orijentiran je na prilagoavanje
poduzea promjenama u okruenju i zamiljenom poslovnom rezultatu
obuhvaa sljedee poslove: analizu okruenja (trite, gospodarske i
drutvene trendove), analizu poduzea (slabosti i snage, resurse),
utvrivanje strategijskih pravaca, odabir optimalnih strategija,
izradu strategijskih planova, praenje ostvarenja zacrtanih planova,
sve u cilju osiguranja temelja za strategijsko upravljanje
poduzeem.
5. to je operativni kontroling?Operativni kontroling ima
vremenski definirane ciljeve (kratkorone) temelji se preteno na
internim informacijama i postojeim resursima, te na optimalnoj
primjeni poznatih ekonomskih i tehnikih rjeenja, a slui za interno
upravljanje poslovanjem orijentiran je na prilagoavanje postojeih
resursa poduzea definiranomu tekuem poslovnom rezultatu
Operativno je upravljanje poslovnim rezultatom sastavni i izvrni
dio strategijskoga upravljanja poslovanjem poduzea, a obuhvaa
direktno upravljanje poslovnim rezultatom u skladu sa zadacima
definiranim godinjim planom poslovanja, koji se po potrebi razrauju
za krae vremenske jedinice (polugodinje, tromjeseno, mjeseno,
tjedno i dnevno), odnosno po pojedinim organizacijskim cjelinama
unutar poduzea (odjeljenja, profitni centri, centri
odgovornosti).Veza operativnog i strategijskog upravljanja
poslovnim rezultatom je u vremenskoj dimenziji i definiciji
poslovnoga zadatka. Dok je zadatak strategijskoga upravljanja
poslovnim rezultatom definiran u dugoronoj strategijskoj politici
poduzea, zadatak operativnoga upravljanja poslovnim rezultatom
definiran je kratkoronom poslovnom politikom poduzea. Ciljevi
strategijskoga upravljanja poslovnim rezultatom vremenski su
definirani u dugoronim planovima poslovanja, a ciljevi operativnog
upravljanja poslovnim rezultatom definirani su u godinjim planovima
poslovanja.
MODEL SWOT analize:
Swot analiza instrument analiziranja, prognoziranja i
upravljanja potencijalima u promjenjivim uvjetima trinoga okruenja
s razvijenom konkurencijom moe se koristiti i pri ocjenjivanju
elemenata kvalitete turizma i hotelijerstva ili pojedinoga
hotelskoga poduzea.
6. Vrste i metode upravljake kontrole?Za efikasnost je
operativnoga upravljanja poslovnim rezultatima vano to to sadri tri
vrste upravljake kontrole:a) prethodna/preliminarna: predstavlja
preventivnu analizu koja treba pripremiti sve informacije nune za
izradu realnoga plana poslovnoga rezultata i standarda.b) tekua:
obuhvaa operacije kako bi se osiguralo njihovo ostvarenje. Svodi se
na praenje ostvarivanja poslovnoga plana u odnosu na operativni
plan (dnevni, tjedni, godinji). Signalizira odstupanja i namee
potrebu detaljne analize uzroka u veim negativnim odstupanjima, te
predlae mjere za otklanjanje odstupanja.c) naknadna: usredotouje se
na ve gotove postignute rezultate. Radi se o naknadnoj i
korektivnoj analizi koja treba utvrditi jesu li ostvareni rezultati
sukladni eljenima. Utvruju se uzroci odstupanja, te slue kao jedan
od temelja za planiranje buduih poslovnih rezultata.Metode
upravljake kontrole: povezivanje koordinacije i usklaivanje
resursa, procesa i rezultata tih procesa uz koritenje odgovarajuih
metoda.2. DIO ANALIZA POSLOVANJA I OPERATIVNI KONTROLING (udb. /
str. 23)
1. to je ekonomska analiza poslovanja ili poslovna
analiza?Ekonomska analiza poslovanja / poslovna analiza (business
analysis) zasebna i specifina ekonomska disciplina iji je objekt
istraivanja poslovanje poduzea, pa prema tome spada u
mikroekonomske discipline ini jednu od pojedinanih znanosti o
ekonomiji poduzea obuhvaa: istraivanje svih poslovnih funkcija i
aktivnosti u poduzeu analizu poslovnoga rezultata analizu
uspjenosti poslovanja boniteta.
Za suvremenu ekonomiku poduzea, kao i za sve ostale ekonomske
discipline, od posebnog je znaenja ekonomska analiza, koja pomou
ekonomskih modela istrauje, otkriva i objanjava kauzalnu vezu izmeu
gospodarskog rasta, ponude, potranje, cijena, trokova itd.U
postupku analize poslovanja koristi se metoda ralanjivanja ANALIZA,
kako bi se spoznali uzroci stanja ili kretanja neke ekonomske
pojave u poduzeu, ali u cilju donoenja suda ili dijagnoze o toj
pojavi.
2. to je njezin zadatak i cilj?ZADATAK ekonomske analize
poslovanja / poslovne analize temeljem istraivanja poslovanja
donijeti sud o bonitetu poslovanja i predloiti mjere za poveanje
efektivnosti i efikasnosti poslovanja prema Tintoru zadaci
ekonomske analize poslovanja jesu: 1. spoznati ukupnost potencijala
poduzea, odnosno omoguiti spoznaju ansi i rizika u okruenju, te
jakih i slabih strana u poduzeu2. izluiti i dijagnosticirati
relevantne upravljake probleme postojeeg stanja poduzea, te
omoguiti: izvor efektne strategije za jaanje konkurencijske
sposobnosti postavljanje strategije sukladno operativnim zadacima3.
stvarati podloge za efektno strategijsko i efikasno operativno
upravljanje, te u tu svrhu: utvrditi izvore i pravila pripreme
empirijskog materijala utvrditi standarde, norme, normative i sline
vrijednosti pratiti ostvarenje strategijskih ciljeva predlagati
korektivne mjere4. inicirati promjene i kontinuirano poboljanje
efektivnosti i efikasnosti.
CILJ svake analize poslovanja poveati efektivnost i efikasnost
poslovanja svoj zadatak i cilj ekonomska analiza ostvaruje:a)
postupkom dijagnosticiranja poslovnoga poremeajab) informiranjem o
uzrocima i posljedicama poremeajac) postupkom pripreme poslovne
odluke.
Dijagnozom poduzea nastoji se izvriti brza i metodina analiza, i
to najprije strateka analiza, a nakon toga i analiza poslovanja.
Dijagnoza poslovanja poduzea temelji se na: analizi okruenja
poduzea & analizi poslovanja poduzea.3. Veza analize poslovanja
i poslovnoga odluivanja (faze analitikoga postupka i postupka
odluivanja).Upravljanje poslovanjem poduzea znai, u uem smislu,
donoenje poslovnih odluka. Veza ekonomske analize i poslovne odluke
veoma je uska i vana, a ostvaruje se u fazi pripreme odluke i u
fazi kontrole efikasnosti sprovedene odluke, to znai da je
ekonomska analiza instrument koji nositeljima poslovnih odluka
olakava donoenje poslovnih odluka i poveava efikasnost upravljanja
poduzeem. Analitiar usmjerava poslovne aktivnosti i odluke, ali ne
sudjeluje u njima.
U fazi pripreme odluke, analitiar mora obaviti sljedee
zadatke:a) prikupiti sve podatke i informacije (unutar i izvan
poduzea)b) obraditi podatke pomou metoda analize i drugih metodac)
napraviti kvantitativnu i kvalitativnu analizud) formirati sud ili
dijagnozu i dati prijedlog za rjeavanje problemae) kontrolirati
efekte poduzetih mjera.
Faze analitikoga postupka pri donoenju odluke mogu se grafiki
prikazati:
Analiza stanjaDijagnoza poremeajaPoslovna odlukaPrimjena
odlukeAnaliza rezultata
4. Veza kontrolinga i menadmenta; kvaliteta i priprema
odluke.Menadment od kontrolinga trai informacije za potrebe
odluivanja (iz podruja proizvodnje, nabave, prodaje), analitiar /
kontrolor upravljanja trai podatke i obrauje ih u upotrebljive
informacije za potrebe odluivanja i dostavlja ih menadmentu. Baza
podataka ukljuuje: trokove i uinke, prihode i rashode, priljev i
odljev sredstava, marketing itd. (prikazano grafiki na iduoj
strani)Menader i analitiar / kontrolor upravljanja usko su povezani
i njihova suradnja pridonosi ukupnom uspjehu poduzea.ANALITIAR
oslobaa menadera od poslova prikupljanja, sreivanja i obrade
informacija, on ini informacije o poslovnom rezultatu
transparentnim, brine se za metode i tehnike koje unapreuju
poslovanje, smanjuju trokove i poveavaju profit. Meutim, za
donoenje odluka odgovara MENADER. Time je jasno razgraniena
odgovornost analitiara i menadera.
Informacijska veza kontrolinga i menadmenta:
Menadment
Informacije
Kontroling
Podaci
Baza podataka
5. Organizacijski oblici analize poslovanja.Organizacijski
oblici i modeli u kojima se obavljaju poslovi analize poslovanja
mogu biti sljedei:a) u malim hotelima poslove analize, kontrole,
planiranja i informiranja moe obavljati jedna osoba: asistent
analitiar ili kontrolor upravljanja. On je desna ruka direktoru
hotela, prati operativno kretanje poslovanja i poslovnih rezultata,
te izvjetava o svim poremeajima i odstupanjima od plana i
standarda.b) u srednjim hotelima organizira se posebna sluba
Kontroling u kojoj e se obavljati poslovi analize, kontrole plana i
izvjetavanja. Obavljaju ih specijalisti: planer, analitiar,
kontrolor, informatiar. Mogu se decentralizirati po odjelima hrane
i pia, naplate itd.c) u velikim hotelskim lancima i korporacijama
koristi se kombinirani oblik organizacije;
centralistikodecentralistiki model. Centralizirana sluba
objedinjuje sve poslove (planiranje, organizacija, financije,
kadrovska politika). Decentralizirano se u hotelima obavljaju ti
isti poslovi, ali operativnim instrumentima: plan, standardi,
kontrola, operativna analiza rezultata, upravljako raunovodstvo.d)
postoji i mogunost povremena formiranja analitikih timova sa
specijalnim zadatkom u svim hotelima. Sastav timova ovisi o
sloenosti zadataka i objekta istraivanja, a u tim po potrebi ulaze
razni profili strunjaka iz hotelskih poduzea i vanjskih strunih i
znanstvenih institucija.
6. Kakav mora biti analitiar?Analitiar mora imati fakultetsku
diplomu i/ili magisterij iz podruja ekonomije; mora dobro poznavati
ekonomsku teoriju i praksu poslovanja poduzea, posebno podruje:
mikroekonomije, poslovne i razvojne politike, raunovodstva hotela,
revizije, interne kontrole, planiranja, statistike, kvantitativne
metode Mora imati socijalne osobine i vjetine: inteligencija,
komunikativnost, stimuliranje, motiviranje, pregovaranje,
iniciranje, itd.
7. Razlike i veze kontrole, revizije i analize
poslovanja.Ekonomska je analiza poslovanja usko povezana s
kontrolom i revizijom. Zajedniki im je objekt i cilj istraivanja.
OBJEKT istraivanja analize poslovanja, kontrole i revizije je
poslovanje poduzea, a CILJ je stei spoznaje o stanju i poslovanju
poduzea kako bi se uklonile negativne, a potencirale pozitivne
strane poslovanja i time poveala efikasnost poslovanja. One imaju i
svoje posebnosti, a to su: naela, nositelji zadatka (subjekti),
metode, nain djelovanja i vrste istraivanja.
ANALIZAKONTROLAREVIZIJA
Naelaracionalnostiznenadnostzakonitost
Subjekti (izvritelji poslova)preteno unutarnji(mogu biti i
vanjski)preteno unutarnji(mogu biti i vanjski)preteno vanjski(mogu
i unutarnji)
Metodespecijalne metode analizenema posebne metodemetoda
smjera,metoda intenziteta,metoda opsega,metoda kontinuiteta
Djelovanjeindividualno i intelektualno,preventivno i
korektivnomehanizirano,preventivnoindividualno i
intelektualno,korektivno
Vrsteistraivanjamaterijalnoformalnoformalno i materijalno
Kontrola radnje koje trebaju sprijeiti prvenstveno zlouporabu
dobara (krae) i protupropisno ponaanje osoblja u hotelu. Revizija
eng. auditing, naknadan pregled/revidiranje i preispitivanje
imovine i rezultata na temelju raunovodstvene dokumentacije i
zakonskih propisa, a obavljaju ga specijalisti revizori.
8. Zadatak i naela interne kontrole u hotelu.Zadatak interne
kontrole: raunovodstvena kontrola kojom se uva imovina poduzea, te
provjerava tonost i pouzdanost raunovodstvenih podataka; ta
kontrola se temelji na raunovodstvenim dokumentima administrativna
kontrola kojom se osigurava operativna djelatnost, realizacija
menaderskih politika i prevencija kraa i prijevara.Naela interne
kontrole: podjela zadataka odgovornost pojedinca (jedna je osoba
odgovorna za jedan zadatak) broj osoba s pristupom imovini je
ogranien gotovinu i zalihe treba drati na minimumu interna kontrola
treba biti preventivna iznenadna kontrola (potrebno je provesti od
strane nezavisnih djelatnika) provjera kadrova pri zapoljavanju
cost benefit analiza.9. Zadatak i metode revizije.Zadatak revizije
nezavisno i objektivno donijeti sud o pouzdanosti raunovodstvenih
dokumenata i izvjea. Revizori tite interes vlasnika kapitala, ali i
drutva u cjelini jer garantiraju da financijski iskazi o poslovanju
poduzea i gospodarstva odgovaraju pravom stanju. Revizor kao
normalu koristi: zakonske propise, raunovodstvena naela i
standarde, te raunovodstvenu politiku poduzea.
Specijalne metode revizije: metoda intenziteta: obraun
amortizacije ili procjena vrijednosti imovine metoda smjera:
ispitivanje se moe obavljati progresivno ili retrogradno; pri emu
se polazi od nekoga podatka iskazanoga u bilanci, da bi se slijedei
raunovodstvenu dokumentaciju dolo do samoga poslovnoga dogaaja
metoda opsega i kontinuiteta: ispitivanje raunovodstvene
dokumentacije o poslovanju kroz cijelu godinu ili preskono.Prema
organu koji obavlja reviziju razlikuje se:a) vanjska / eksterna
revizija koju obavlja vanjska revizijska tvrtka b) unutranja /
interna revizija koju obavlja revizor unutar poduzea.
10. Specifinosti analize hotelskoga poslovanja.Specifinost
poslovanja hotelskih poduzea ogleda se u: relativno kratkom vremenu
trajanja proizvodnih i uslunih procesa, diskontinuiranom tijeku
radnih procesa, specifinim uvjetima rada (dugo stajanje, hodanje,
velike temperature), velik opseg fiksnih trokovaOsim toga, treba
napomenuti i sljedee specifinosti hotelskoga poslovanja: velik broj
transakcija koji se jo uvijek obavlja u novcu (cash), bez obzira na
kreditne kartice; velik broj nekvalificiranih radnika i radnica;
velika krutost strukture i opsega sredstava; nemogunost potpuno
stalnoga usklaivanja br. radnika i razine zaposlenosti kapaciteta;
elastinost radnog vremena, sezonski rad; potreba diferenciranja
prodajnih cijena hot. usluga, stalno prilagoavanje potronje
3. DIO METODE I TEHNIKE ANALIZE POSLOVANJA(udb. / str. 47)
1. Nabrojite temeljne metode analize i objasnite ih na primjeru
analize.A) METODA USPOREDBE / KOMPARACIJE (pogledati primjer,
udb./str. 49 i 50) temeljna i polazna metoda analize bit je te
metode usporedbom promatrane pojave s nekom usporednom veliinom
utvrditi odstupanja i to: pravac odstupanja (na vie ili manje) i
intenzitet odstupanja (malo, srednje ili veliko) uvjeti za
koritenje metode usporedbe:a) usporedivost pojaveb) postojanje
adekvatne usporedne veliine ili normalec) adekvatna
kvantificiranost pojava to znai da se mogu usporeivati samo iste
ili sline ekonomske pojave i da su pojave koje se usporeuju
kvantificirane; tj. izraene brojkama Primjer: ako su smanjeni
trokovi odravanja u odnosu na planirane trokove, to je pozitivna
kvantitativna razlika, ali ako je zbog toga bilo puno pritubi
gostiju u hotelima (nedovoljno grijanje, pomanjkanje tople vode),
to je odstupanje glede kvalitete negativno jer moe imati za
posljedicu nedolazak gostiju sljedee godine. Svako odstupanje
zahtijeva analizu; tj. utvrivanje uzroka i posljedica odstupanja.B)
METODA RALAMBE nadovezuje se na metodu usporedbe njome se utvruje
struktura promatrane pojave bit je uporabe metode ralambe doi do
ope spoznaje o kvaliteti analizirane pojave na temelju analize
njezine strukture, odnosno, kvalitete i kvantitete te strukture
razlikujemo kvantitativnu & kvalitativnu ralambu:1.
kvantitativna moe se obavljati u fizikim jedinicama (broj noenja,
broj obroka, broj gostiju, broj namirnica) i/ili vrijednosnim
jedinicama (kune, euri) 2. kvalitativna sastoji se u tome da se
ralamba izvri po kriteriju koji e omoguiti spoznaju o kvaliteti
strukture pojave i ocjenu pojave kriteriji i naini ralambe:a)
ralamba prema predmetu (vrsti)b) ralamba prema vremenuc) ralamba
prema prostorud) kombinirana ralamba (prema vie kriterija)
Primjer:Slika 2. Ostvarena noenja hotelskoga poduzea
obavlja se analiza godinjega obujma poslovanja hotelskoga
poduzea L i eli se saznati koliko je ostvareno noenja i kakva je
bila struktura noenja po mjesecima. Koristi se kombinirana ralamba
prema vremenu. Analizom strukture noenja uoiti e se koliko je
ostvareno noenja tijekom etiriju mjeseca po ljeti (6.,7,.8. i
9.mjesec).
C) METODA IZOLACIJE / ELIMINACIJE sastoji se u tome da se u
analizi sloenoga predmeta izolira jedna pojava ili jedan utjecajan
faktor koji postaju predmetom detaljnijega istraivanja, a ostale se
pojave i utjecajni faktori eliminiraju (ne istrauju) ova metoda
olakava istraivanje sloenih pojava, eliminirajui sve manje vane
pojave i faktore, a istraivanje se usmjerava na ono to je u
odreenom trenutku najvanije Primjer:Slika 3. Analiza prevelika
odlaska radnika iz hotela
ova je ralamba jasno upozorila na injenicu da su temeljni
problem niske plae zbog kojih je otilo 90% ukupnoga broja radnika
najprije treba utvrditi strukturu otilih radnika po zanimanjima i
kvalifikacijama, a nakon toga je mogue intervenirati odreenim
odlukama i mjerama no vano je napomenuti da se ne smiju zanemariti
ni ostali uzroci odlazaka, npr. oni zbog nemogunosti
napredovanja
D) METODA ODNOSA VRIJEDNOSTI / POKAZATELJI omoguava dobivanje
poslovno analitikih pokazatelja ili indikatora poslovanja bez kojih
je nemogue analizirati poslovanje i upravljati njime bit je te
metode stavljati u kvantitativan odnos dvije injenice ili dva
podatka o poslovanju, a rezultat ega je koeficijent, odnosno
pokazatelj koji odraava neto vie od pojedinih koritenih veliina
poslovni pokazatelj ini vii oblik informacije o poslovanju jer
upuuje na kvalitetu ekonomije poslovanja pokazatelji ili indikatori
poslovanja su nuni instrument analize i upravljanja i sredinji
instrument kontrolinga Primjer: Slika 4. Predmet analize je
produktivnost rada konobara u restoranu
uz pretpostavku da se asortiman i cijena usluga nisu mijenjale,
promet odraava realni obujam poslovanja; promet je povean za 25% to
je vrlo dobar rezultat; broj konobara je povean za 50%, dakle 25
postotnih poena vie ili 100% vie.
2. Nabrojite statistike metode i objasnite ih na primjeru
analize.Statistike metode analize: postotni brojevi, indeksni
brojevi, grafiko prikazivanje, metoda korelacije, metoda uzoraka,
srednje vrijednosti, mjere disperzije, mjere asimetrije i
zaobljenosti, trend, testiranje hipoteze, anketiranje itd.
METODA KORELACIJE spada u statistiku metodu kojom se istrauje i
kvantificira uzajamnost odnosa i veze izmeu dviju pojava
(bivarijantna analiza) ili veze izmeu triju ili vie pojava
(multivarijantna analiza) jakost veza meu pojavama mjeri se
koeficijentom korelacije, ako je veza linearna koeficijent
korelacije kree se izmeu -1 i +1.
3. Nabrojite ostale metode i objasnite ih na primjeru
analize.Ostale metode analize: ope znanstvene metode dedukcije,
indukcije i apstrakcije analiza vrijednosti, analiza praga
rentabiliteta, analiza trokova i efekata, metode analize bilance,
Delfi metoda, ABC metoda (metoda upravljanja po izuzecima), metoda
trenutanoga zapaanja (MTZ metoda), metoda ocjene odnosa
vrijednosti, metoda standardizacije, SWOT analize itd.4. to je to
normala i vrste normale?Normala adekvatna usporedna veliina idealno
stanje uravnoteenosti i harmonije izmeu ostvarena poslovnoga
rezultata, s jedne strane (output), te trokova i angairane imovine
za realizaciju toga poslovnoga rezultata, s druge strane (input)
stanje kojemu poduzee treba teiti, jer ono vodi prema optimalnoj
uspjenosti, te stabilnosti i razvoju poduzea kao normala mogu se
koristiti razne veliine, primjerice: planirane veliine, normativi,
standardi, zakonski propisi, prosjeno stanje u hotelijerstvu,
benchmark (najbolji konkurent na tritu koji ostvaruje najbolje
rezultate), itd.
5. Povezanost apsolutnih i relativnih brojeva u analizi
poslovanja.Prikaz metoda analize pokazuje da se analiza poslovanja
temelji na injenicama o poslovanju, pojavama i poslovnim dogaajima
iskazanim u brojkama; tj. apsolutnim i relativnim brojevima. Obino
se ti brojevi koriste u kombinaciji, jer se oni meusobno nadovezuju
i nadopunjuju.Apsolutni brojevi upuuju na veliinu promatrane pojave
ili dogaaja, u fizikim ili novanim vrijednostimaRelativni brojevi
upuuju na promjene u dinamici ili strukturi pojave, u relativne
brojeve spadaju: indeksi, postotni brojevi i koeficijenti.
4. DIO HOTELSKI STANDARDI I USPJENOST POSLOVANJA(udb. / str.
63)
1. to je standard, veza sa kvalitetom i TQM?Hotelski su
standardi i uspjenost poslovanja usko povezani, jer standardi ine
osnovnu usporednu veliinu ili normalu pri ocjenjivanju kadrova,
imovine, poslovnog rezultata i uspjenosti poslovanja hotela.
Standard propis kako neto treba izgledati i to treba sadravati
propis karakteristika koje materijal, proizvod ili usluga trebaju
imati ili zadovoljavati propisana kvaliteta; to je definicija
standarda s aspekta proizvoda i usluga ima dva svojstva: definira;
tj. propisuje kvalitetu mjerilo postizanja propisane
kvaliteteStandard i kvalitetu treba shvatiti kao jedinstven proces
koji tee kontinuirano.
Kvaliteta stupanj dosega najviih standarda, odnosno usklaenost
hotelskih usluga sa zahtjevima potroaa-gosta
TQM Total Quality Management sustav potpune kvalitete hotela;
Ritz Carlton je prvi hotelski lanac koji je primjenjivao taj sustav
i ulagao u kvalitetu.
2. Vanost standarda za ekonomiju.Standardizacija i primjena
standarda poela je u industriji gdje su se veoma rano uvidjele
ekonomske koristi koje ona nosi i to kroz znatno sniavanje trokova
i poveanje kvalitete. Podruje se primjene standarda brzo irilo i
danas ono obuhvaa sva podruja ljudske djelatnosti.Kao predmet
standardizacije, osim proizvoda i usluga, javljaju se radni i
tehnoloki postupci, radna dokumentacija, mjere, metode, veliine,
pojmovi, nain pakiranja, ali i mnogo ire: glazbeni standardi,
dravno i politiko ureenje, pravni standardi, standardi ljudskih
prava itd.
3. Vrste standarda i njihova primjena.Podruja primjene standarda
odreuju vrste standarda, a vrste standarda se mogu podijeliti u
sljedee skupine:a) standardi u izgradnji hotelskih objekatab)
standardi opreme i ureaja soba i ostalih prostorija u hotelimac)
standardi procesa rada u hotelu (nabava, proizvodnja, servis,
prodaja)d) standardi kvalitete ugostiteljskih proizvoda i hotelskih
uslugae) standardi komuniciranja i poslovne etikef) standardi
hotelskoga informacijskoga sustavag) kadrovski standardi (standardi
rada)h) standardi hotelske terminologije i simbolai) standardi
upravljanja hotelomj) ekoloki standardik) standardi sigurnosti i
zdravlja, te ostali standardi.Primjena standarda u hotelima vezana
je za imena velikih hotelijera, ljudi koji su osnovali hotelsku
industriju (Men who shaped the Hotel Industry).
4. Veliki hotelijeri racionalizatori poslovanja hotela.Osam je
velikih hotelijera koji su uveli standarde u hotele i postavili
temeljne kvalitete hotelskih usluga:
Cesar Ritz (1850.-1918.) zvali su ga Malen veliki vicarac; neki
ga smatraju jednim od najveih hotelijera osniva je hotela
Ritz-Carlton poznatih po luksuznoj dekoraciji uveo je u hotele
visoke standarde glede: istoe, opremanja prostorija, inventara,
dekoracije, osvjetljenja, elegancije, komfora, visoke
discipliniranosti osoblja zvali su ga Umjetnikom komunikacije, jer
je znao kako privui goste, saznati to ele i udovoljiti im lanac
hotela Ritz-Carlton se ponosi time to je on prvi lanac hotela koji
je primio nagradu za kvalitetu Malcolm Baldrige National Quality
Award koju je utemeljio Kongres SAD-a Ritz-Carlton je prvi hotelski
lanac koji primjenjuje TQM.Ellsworth Statler (1863.-1928.) poznat
je po geslu Napreduje onaj koji daje malo vie i malo bolje usluge
uspjeh postie uvoenjem standarda u svoje hotele, ime je mogao
nuditi bolju kvalitetu usluga po razumnoj cijeni njegovo je ime
postalo sinonim hotela prve klase izradio je sustav stalnoga
evidentiranja i kontrole trokova po jedinici uinka, po izdanoj sobi
i ukupnim trokovima njegovi su hoteli prvi nudili gostima usluge
lijenika i stomatologa stimulirao je radnike omoguivi im kupnju
dionica hotela njegova je uzreica Gost je uvijek u pravu; sve treba
biti podreeno gostu i zadovoljenju njegovih potreba, jer znao je
govoriti osoblju hotela Gost plaa vas i mene.Conrad N. Hilton
(1887.-1979.) prvi je meunarodni hotelijer i osniva hotelskoga
lanca Hilton njegova poslovna filozofija bila je Dobiti najvie za
najmanje; tj. stalna briga za to veu efikasnost poslovanja hotela
svaki je njegov hotel imao analitiara zaduena za analizu rada i
koordinaciju s planom u organizaciju poslovanja hotela uveo je
centralnu nabavu za velik broj artikala koje koriste svi hoteli
uveo je i kompjuterizirani centralni sustav rezervacija svaki je
metar hotelskoga prostora potrebno komercijalizirati postao je
vlasnikom uvenoga hotela Waldorf-Astoria, kojim se NY i danas
ponosi Hilton je kupio i Statlerove hotele i u njima dalje razvijao
ono to je Statler zapoeo, a toj je smanjivanje trokova i poveanje
profita uvoenjem standarda Hilton Hotels Corp., Beverly Hills,
California, SAD na 8. je mjestu meunarodnih korporacija hotelskih
lanaca po broju soba, ima 257 hotela i 94.452 soba.Ralf Hitz
(1891.-1940.) poznat je po tomu to je posebnu pozornost posveivao
komuniciranju s gostima uveo je standarde komuniciranja koji su
obvezivali sve osoblje i razvio sustav hotelske reklame gost koji
je stoti put boravio u Hitzovu hotelu postao je lanom kluba i
njegovo se ime upisivalo zlatnim slovima u knjigu uveo je sustav
standardne kontrole i internoga raunovodstva nije imao svojih
hotela, ali su hoteli kojima je on upravljao imali najvei promet
Ernest Henderson (1897.-1967.) osniva meunarodnoga hotelskoga lanca
Sheraton dok su svi njegovi prethodnici uli u hotelsko poslovanje
kao konobari i kasnije postali uspjenim hotelskim menaderima,
Henderson je u hotelijerstvo uao kao poduzetnik, dobar strunjak za
organizaciju i financije njegov moto: Ostvariti profit, ali uz
potivanje visokih standarda poslovne etike u hotelijerstvo je unio
novost jer je kao strunjak za nekretnine pokazao kako se
financijskim transakcijama moe stvoriti hotelski lanac kako bi
privukao goste, prvi je uveo besplatno koritenje parkiralita za
goste hotela meunarodni hotelski lanac ITT Sheraton Corp. Boston,
SAD, danas je 7. po broju soba u rangu meunarodnih hotelskih
korporacija, sa 423 hotela i 131.348 soba.Howard Dearing Johnson
(1898.-) veliko ime u restoraterstvu osnovao je veliki ameriki
lanac restorana koji nose njegovo ime standardizirao je nain
pripreme hrane i kontrole gotovih jelaWillard Marriot (1900.-)
osniva amerike Marriot korporacije, jedne od najveih koja se bavi
ishranom i proizvodnjom hrane, a ine ju i hoteli, moteli i
restorani razvio je sustav organizirane reklame i promocije,
organizirao je centralnu pripremu hrane bio je tip modernog
ugostitelja i poduzetnika, a njegova je Marriot Corp., Washington,
DC, SAD na 6. mjestu po broju soba u rangu meunarodnih hotelskih
korporacija, sa 698 hotela i 160.968 soba.Kemons Wilson (1913.-)
osniva najveega meunarodnoga hotelskoga lanca Holiday Inn-a (Inn
znai svratite, konaite) njegovi su gosti poslovni ljudi i obitelji
on je vie graditelj i trgovac, nego ugostitelj razvio je sustav
franize i sustav centralne rezervacije danas je Holiday Inns Corp.,
Atlanta, SAD najvei meunarodni hotelski lanac, s 1645 hotela i
327.059 soba, a na 3. je mjestu po broju franiznih hotela, od 1645
hotela njih 1437 ima franizu.
Iz svega to je izneseno slijedi opi zakljuak da su hotelski
standardi, utemeljeni poetkom ovog stoljea u SAD-u, dali velik
poticaj razvoju i unapreenju hotelijerstva u cijelom svijetu.
Postalo je jasno da bez standarda nema kvalitete usluga i
racionalizacije hotelskog poslovanja. SAD su danas na prvom mjestu
u svijetu po hotelskim kapacitetima, broje ukupno 3,080.000 soba,
to predstavlja 27,30% ukupnih hotelskih kapaciteta u svim zemljama
svijeta.
5. Gradacija kvalitete i kategorizacija hotela.Kada govorimo o
kvaliteti, pretpostavlja se da hotel ima utvrene standarde i da se
oni u potpunosti potuju. Kvaliteta znai postignue utvrenih
standarda i njihovo stalno odravanje, dakle, stalan proces.Ne
postoji loa kvaliteta, postoji samo gradacija kvalitete: niska,
srednja i visoka. Gradacija kvalitete (i cijena) sadrana je u
kategorizaciji hotela (oznaena brojem zvjezdica). Kada gost bira
hotel, polazi od kategorije hotela, i bira onu kategoriju hotela
ije usluge eli koristiti i moe platiti. U svim je hotelima istoga
lanca zagarantirana standardna kvaliteta, bez obzira na zemlju u
kojoj se hotel nalazi. Nepotovanje standarda povlai za sobom
iskljuivanje iz lanca hotela, gubitak franize. Hoteli najviih
kategorija imaju najvie standarde i nude najkvalitetnije
ugostiteljske usluge i proizvode, te najiri asortiman hotelskih
usluga uz najvie cijene. Nie kategorije nude ugostiteljske
proizvode i usluge nie kvalitete i uega asortimana uz nie cijene.
Ono to im je zajedniko, to su visoki higijenski standardi.
5. DIO UPRAVLJANJE POTPUNOM KVALITETOM I USPJENOST POSLOVANJA
(udb. / str. 79)
1. to je TQM i kako je tekao njegov povijesni razvoj?
TQM (Total Quality Management) sustav unapreenja, poveanja
fleksibilnosti, efektivnosti i efikasnosti poslovanja nastoji
osigurati; tj. stvoriti uvjete da svi zaposleni zajednikim snagama
ostvare maksimalno efikasno i efektivno jedan cilj: proizvesti
proizvod i pruiti uslugu onda kada, gdje i kako kupac i potroa ele
temelji se na konceptu stalnoga unapreivanja i poboljavanja
procesa, na trajnoj kvaliteti i timskom radu, to sve ima za
rezultat stalno napredovanje potpuno je orijentiran na trite i voen
kupcem (Customer-driven); kupac je kralj jer proces njime poinje
(to kupac eli) i zavrava (zadovoljan kupac).
Povijesni razvoj TQM-aKvaliteta je, u ekonomskom smislu, vezana
uz sam poetak ljudske gospodarske aktivnosti i postoji od
primitivne zajednice i dalje kroz cijelu povijest do dananjih
dana.1900.-1920.: Funkcija kontrole kvalitete kompanija Ford uvodi
u praksu proizvodnju automobila; to je poetak razvoja kontrole
kvalitete 1910. godine funkcija kontrole, odnosno postupak
odvajanja loih i dobrih proizvoda postaje samostalnom, odnosno
odvaja se od funkcije proizvodnje 1920.-1945.: Statistiko praenje
kvalitete Western Electric uvodi novu telefonsku centralu i zbog
velikih problema, zbog odstupanja od traene kvalitete, osniva
zasebno odjeljenje za kvalitetu1950.: Total Quality Control (TQC)
doktor Feigenbaum, njegova knjiga Total Quality Control napisana
1951. god. General Electric je kompanija koja je prva koristila
TQC1960.: ovjek postaje dijelom kvalitete, Zero defects (ZD) do
1960. godine kvaliteta spada u domenu inenjera i upravljanja 1961.
god. Crosby lansira koncept zero defects, bez greke, nula
odstupanja Crosby je svoje iskustvo razvio u koncept koji se
temelji na odgovornosti radnika za operacije koje su mu povjerene
iskljuuju se brojni kontrolori i uvodi naelo napraviti dobro prvi
put 1975.: Kvaliteta kao strategija naftna kriza pridonijela je
jaanju japanske konkurencije u odnosu na amerika poduzea kvaliteta
i pouzdanost japanskih televizora i automobila vea je u odnosu na
iste amerike proizvode kupci mijenjaju kriterije pri kupnji
proizvoda: ukupna cijena postaje presudna.
2. to je kvaliteta?Kvaliteta rije latinskoga podrijetla
(qualitas) i znai: kakvoa, svojstvo, vrsnoa neke stvari, vrednota,
odlika, znaajka, sposobnost danas se kvaliteta definira dvama
aspektima:a) aspektom proizvoda i uslugab) aspektom potroaa prema
ISO (BS 4778) kvaliteta je ukupnost osobina i karakteristika
proizvoda ili usluga na kojima se temelji njihova sposobnost da
zadovolje izriite ili oekivane zahtjeve kvaliteta je razina
zadovoljenja potreba i zahtjeva potroaa, odnosno usklaenost s
njihovim sve veim zahtjevima i oekivanjima.
3. Ciklus kvalitete.Kvaliteta je sloen ciklus i obuhvaa:
planiranje kvalitete realizaciju kvalitete kontrolu ocjenu
(mjerenje) ostvarene kvalitete poboljanje kvalitete.
Skraeno: planiraj, uini, provjeri, poboljaj. Prva i etvrta faza
spadaju u domenu sustava upravljanja. Na temelju iskustva iz prakse
i novih spoznaja, menadment razrauje nain poboljanja kvalitete i to
unosi u novi plan kvalitete. Ciklus se kvalitete time ponavlja, jer
sustav se kvalitete temelji na konstantnom poboljanju.
PLANIRANJE
REALIZACIJAPOBOLJANJE
KONTROLA
4. Trokovi kvalitete.Interni trokovi: trokovi marketinga,
trokovi planiranja, trokovi dizajna proizvoda i usluga, trokovi
planiranja procesa i izrade specifikacije (standarda), trokovi
istraivanja uzroka propusta, trokovi kontrole materijala, proizvoda
i usluga, trokovi unapreenja kvalitete, trokovi treninga i
obrazovanja, trokovi pogreaka i propusta.Eksterni trokovi: trokovi
zamjene proizvoda, propusti zbog loije kvalitete, izgubljeni ugled
na tritu, gubitak povjerenja kupaca, smanjenje konkurentne
sposobnosti, gubitak trita, nie cijene, manji prihodi.Najvei je
troak kada pogreku primijeti i plati kupac!
5. Prednosti i rezultati uvoenja sustava TQM.Prednosti uvoenja
sustava TQM: poveava se kvaliteta proizvoda i usluga poveava se
zadovoljstvo kupca i zadrava njegova vjernost jaa se konkurentska
sposobnost i trina snaga poduzea smanjuju se trokovi poslovanja
poveava se produktivnost i profitabilnost poslovanja poveava se
zadovoljstvo svih zaposlenih poveava se kvaliteta upravljanja, te
ugled i vrijednost poduzea.
6. Znaajke TQM-a u hotelijerstvu i turizmu.Znaajke TQM-a u
hotelijerstvu odreene su znaajkama hotelskih usluga. Hotelske
usluge spadaju u masovne usluge i njih, osim opih znaajki usluga,
karakterizira i sljedee: visoka radna intenzivnost uestao visoki
osobni kontakt s gostom raznovrsnost usluga, ovisno o izboru gosta
servis je neopipljiv, a ugostiteljski su proizvodi opipljivi
(hrana, pie, soba) servis i ugostiteljski proizvodi su povezani i
neodvojivi korisnici usluga-gosti su heterogeni.
7. Kako mjeriti i ocijeniti kvalitetu usluga?Ispitivanje
kvalitete hotelskih usluga (CPA metoda prilagoena hotelskom
poslovanju) mogue je obaviti na sljedei nain: prati se nepoznati
gost incognito ispitiva, od telefonske rezervacije do plaanja
hotelskoga rauna. Podruja ispitivanja su: telefonski upit /
rezervacija dolazak i prijam gosta (od eljeznike postaje,
aerodroma) cjelokupni doivljaj hotelskih usluga (doruak, ruak...)
odlazak gosta / plaanje rauna.CPA metoda metoda analize kontaktne
toke, Contact Point Analysis, korisna je i ekonomina metoda.
6. DIO PLANIRANJE I PLAN KAO INSTRUMENT UPRAVLJANJA POSLOVNIM
REZULTATOM (udb. / str. 95)
1. Veza planiranja, upravljanja i kontroling.Planska funkcija
obuhvaa sve odluke kojima se odreuju budue aktivnosti i rezultati,
te odgovarajue mjere za realizaciju tih aktivnosti i rezultata.
Elementi plana su dakle: cilj, resursi, akcije i
realizacija.Kontroling predstavlja organizirano i sustavno
mjerenje, korigiranje i usmjeravanje poslovnog rezultata u
planirane okvire. Kontroling treba osigurati da ostvareni rezultati
odgovaraju planiranim rezultatima.Poslovno planiranje je proces
kojim se predvia i odreuje poslovni zadatak poduzea koji se moe i
treba izvriti u odreenom vremenskom razdoblju. Planiranjem se
izbjegava stihija (laisser faire) nepredvienih situacija u
poslovanju. Plan poslovnoga rezultata i praenje izvrenja plana
rezultata ine jedinstvo.
Slika 5. Povezanost kontrolinga i poslovnog plana
2. to je plan i kakav mora biti?Plan predstavlja: definiranje
ciljeva; definiranje aktivnosti i resursa za ostvarenje ciljeva i
zadataka; te izraavanje ciljeva i resursa u brojkama konkretizacija
zacrtana cilja za odreeno razdoblje, osigurava racionalan nain
postizanja izabranih ciljeva, a zacrtani cilj izraava u brojkama i
vremenskim jedinicama.Loe postavljen cilj, znai i lo plan, zbog ega
sve ostale funkcije menadmenta koje slijede nee biti efektne i
efikasne. Uzroci neizvrenja planova: nerealna procjena potranje,
nerealna procjena mogunosti izvrenja plana, nepredviene promjene
uvjeta privreivanja, neukljuivanje menadera u proces odluivanja.3.
Vrste planova.Poslovne planove razlikujemo:a) prema predmetu
poslovanja plan prodaje, plan proizvodnje i obavljanja usluga, plan
nabave, plan kadrova, plan trokova, plan prihoda, plan dobitib)
prema organizaciji plan odjeljenja smjetaja, plan odjeljenja hrane
i pia, plan ostalih odjeljenja: odravanja, praonice, garae, plan
administrativnih slubic) prema resursima plan ljudskih resursa,
plan materijalnih resursa, plan financijskih resursad) prema
ponavljanju aktivnosti stalni planovi za aktivnosti koje se
ponavljaju, povremeni/jednokratni planovi koji se odnose za jednu
konkretnu aktivnost ili zadatak i nakon izvrenja zadatka on se vie
ne ponavljae) prema irini obuhvata glavni/opi/ukupni poslovni plan,
pojedinani planovif) prema vremenu obuhvata strategijski ili
dugoroni planovi (5-10 godina), taktiki ili srednjoroni planovi
(2-5 godina), operativni ili kratkoroni planovi (1 godina i
manje).
4. to sadri sustav planiranja?Sustav planiranja treba sadravati
jedinstvenu metodologiju izrade planova koja obuhvaa sve aktivnosti
pripreme, donoenja i izrade planova, popis odgovornih osoba i
rokova izrade (kalendar) temelji se na naelu susretnog planiranja,
to znai da se paralelno izrauje glavni poslovni plan cjelokupna
poduzea i pojedinani planovi po pojedinim organizacijskim
jedinicama.Planiranje u smjeru odozgo prema dolje (bottom down)
treba osigurati realizaciju cilja izvedena iz stratekoga ili
taktikoga plana. Dakle, godinji se plan izvodi iz dugoronoga plana.
Planiranje u smjeru odozdo prema gore (bottom up) zadatak je
srednjega i niega menadmenta, plan je oprezniji, pa je obino zbir
pojedinanih planova nii od ukupna poslovnoga plana.
5. Objasniti faze planiranja.Slika 6. Faze izrade plana
Faza pripreme plana: izrada metodologije planiranja, izrada
planske dokumentacije, snimanje postojeeg stanja resursa,
prikupljanje informacija potrebnih za izradu plana, odreivanje
nositelja zadatka, predvianje vremena i trokova izrade plana.Faza
definiranja ciljeva i zadataka: definiranje ciljeva, mjere i naini
realizacije, granice tolerancije odstupanja, nain kontrole i
analize izvrenja plana.Faza izrade plana: oblikovanje vie varijanti
glavnoga plana i pojedinanih planova, usklaivanje planova, izbor
optimalnih varijanti, izrada glavnoga poslovnoga financijskoga
plana, prihvaanje plana.Faza izvrenja plana: pokretanje svih
aktivnosti u poduzeu u cilju izvrenja zacrtanih planova.Faza
kontrole i analize: praenje izvrenje plana na svim razinama i u
svim organizacijskim jedinicama, evidentiranje odstupanja, te
predlaganje mjera za otklanjanje negativnih odstupanja od plana ili
predlaganje rebalansa plana.
6. Organizacija, praenje, analiza i izvjeivanje o realizaciji
planova.Analiza i izvjetavanje o realizaciji planova su svrha
planiranja i temelj za upravljanje poslovanjem. Dinamika i nain
analize i izvjetavanja trebaju biti odreene, odnosno
standardizirane. Ti se poslovi u velikim i srednjim hotelskim
poduzeima obavljaju u slubi kontrolinga, dok ih u malim hotelskim
poduzeima obavljaju analitiari.Dinamika analize i izvjetavanja
ovisi prvenstveno o vrsti plana. Operativni se planovi prate,
analiziraju i o njihovoj realizaciji izvjetavaju menaderi u kraim
razdobljima (tjedno, mjeseno, tromjeseno, polugodinje i godinje).
Kontroling je odgovoran za tonost podataka u planu, kvalitetu
analize i interpretaciju informacija o ostvarenju plana, te za
razvoj metoda planiranja, metode analiza i izvjetavanju o
ostvarenju plana.
7. DIO ANALIZA I OCJENJIVANJE KADROVSKIH RESURSA I POTENCIJALA
(udb. / str. 117)
1. Faktori o kojima ovisi obujam i struktura kadrova.Obujam i
struktura kadrova u poduzeu ovise o nizu faktora: a) poslovni
rezultat / uinak kvantiteta i kvaliteta svih obavljenih osnovnih
ugostiteljskih usluga i drugih sporednih prateih hotelskih usluga
(kvaliteta usluge jedan je od elemenata po kojem se hoteli
razlikuju, odnosno razvrstavaju u pojedine kategorije)b) imovina
stalna i tekua imovina; odreuje obujam poslovanja hotela odnosno
veliinu poslovnoga rezultata, a time indirektno i veliinu i
strukturu kadrovac) organizacija rada o organiziranoj podjeli rada
u hotelu i razini te organizacije ovisi i broj potrebnih kadrova;
pritom treba traiti organizacijska rjeenja koja se lako
prilagoavaju promjenama ritma i intenziteta rada u hotelu (naelo
efikasne organizacije; tj. naelo odgovornosti)d) radno vrijeme i
njegovo koritenje koeficijent iskoritenja fonda radnoga vremena
takoer je faktor koji utjee na broj radnika u hotelu, i to obrnuto
proporcionalno jer to je bolje iskoritenje radnoga vremena, to je
potrebno manje radnika za isti obujam poslovanja.Ostali faktori
koji djeluju na veliinu i strukturu kadrova jesu: materijalno
nagraivanje rada, uvjeti rada, drutveni status i ugled, te mogunost
napredovanja
2. to sadri analiza kadrova?Analiza kadrova treba utvrditi
sljedee elemente: potreban broj i strukturu kadrova postojeu
kadrovsku situaciju potreban broj menadera razliku izmeu potreba i
postojeih resursa.3. to je optimalan obujam i optimalna struktura
kadrova?Pri analizi veliine i strukture kadrova hotela, vano je
najprije utvrditi optimalnu veliinu i strukturu kadrova. Budui da
se optimum kadrova ne moe jednostavno utvrditi, mogu se koristiti
podaci o veliini i strukturi kadrova hotela koji ostvaruje najbolje
rezultate u skupini srodnih hotela, uz uvjet da je rije o hotelu
iste kategorije, priblino istih kapaciteta i priblino istih uvjeta
privreivanja (lokacija, razdoblje poslovanja, starost
hotela).Analiza obujma i strukture kadrova u hotelu provodi se kako
bi se utvrdilo odgovara li postojei broj i struktura optimalnom
broju i optimalnoj strukturi kadrova. Optimalan broj i struktura
kadrova u hotelu postoji onda kada se ostvaruje maksimalna
uspjenost poslovanja i maksimalan uinak po radniku; tj. kada se
ostvaruje maksimalna produktivnost rada.4. Koje elemente sadri
profil direktora hotela?Za direktora hotela u veini zemalja trai se
obrazovanje od 12 godina te praksa od 3 do 7 godina, a od
specijalistikih se znanja i tehnika trai: poznavanje jezika,
ekonomije poslovanja, raunovodstva, prava, psihosocijalnoga
ponaanja, tehnologije, tehnike i ostaloga.
5. to je to profigram i psihogram?Za praenje subjektivnih
faktora rada, kao to su sposobnost i psihosocijalne osobine radnika
na vitalnim radnim zadacima u hotelu, veoma korisno moe posluiti
grafiki prikaz eljenih ili optimalnih i realnih osobina konkretnih
radnika.Profigram grafiki prikaz eljenih ili optimalnih znanja i
vjetina.Psihogram grafiki prikaz osobne kvalitete.Usporeivanjem se
realne krivulje, koja se ucrtava za konkretnoga kandidata i eljene
krivulje, koja predstavlja normalu, utvruju odstupanja. Ta
odstupanja treba otklanjati adekvatnom kadrovskom politikom i
mjerama kako bi se ostvarilo naelo pravi ovjek na pravo mjesto.
6. Sustav promaknua kadrova.
Promaknue ZapoljavanjeRazvoj kadrovaProgrami obrazovanjaRezultat
usavravanja
Pri planiranju promaknua (promocije) radnika vano je obaviti
plansko i sustavno usklaivanje potreba poduzea i individualnih elja
i potreba zaposlenih radnika. Najprije je potrebno razraditi
strategijski plan razvoja i promaknua kadrova usklaena s potrebama
proizalim iz strategije razvoja poslovanja poduzea. Na temelju toga
plana, razrauje se operativni plan promaknua kadrova. Operativni se
plan promaknua (promocije) kadrova usklauje s individualnim
planovima promaknua postojeih kadrova i kadrova koje poduzee
regrutira direktno iz obrazovnih institucija (kole, fakulteti,
vanjske institucije za permanentno obrazovanje).Operativni plan
promaknua kadrova treba odgovoriti na sljedea pitanja: to treba
postii (predvieno radno mjesto)? Kako (razraen program
obrazovanja)? Kada (predvieno vrijeme obrazovanja i vrijeme
promaknua)? Tko (individualni plan promaknua)?Osobine koje
garantiraju uspjeh: loginost, intuicija, odlunost, matovitost,
upornost, energija, ambicija, etinost, talent, smisao za humor,
inteligencija, komunikativnost i smisao za timski rad.
7. Specifinosti rada u hotelijerstvu.Odnosi meu ljudima na radu,
tj. radna sredina (klima na radu) vaan su faktor uspjeha hotela.
Kvaliteta usluga i odnos osoblja prema gostima su ono to ini
osobitost hotela, a to se moe postii samo uz uvjet postojanja dobre
klime na radu.Svaka vrsta djelatnosti ima svoje specifine uvjete
rada koji su pojedincu vani pri izboru zanimanja i zapoljavanja.
Specifine uvjete rada u hotelu ine sljedei negativni faktori:
dugotrajno stajanje/kretanje, toplina, nejednak ritam i intenzitet
rada tijekom radnoga dana, vrlo intenzivan rad u ljetnim mjesecima,
stalno komuniciranje s gostima, radnik treba stalno dobro
izgledati, koritenje godinjeg odmora izvan ljetnih mjeseci, rad
nedjeljom i praznikom te noni rad, veoma elastino radno vrijeme,
zamjena radnika strojem je veoma ograniena. Pozitivni faktori:
ugodan hotelski ambijent, raznovrsnost poslova bez monotonije,
stvaranje novih poznanstava, mogunost uenja i koritenja stranih
jezika, manje intenzivan rad u zimskim mjesecima, mogunost
putovanja u inozemstvo na specijalizaciju
8. Pokazatelji analize i ocjenjivanja obujma i strukture
kadrova.Smjetajni je kapacitet osnovni faktor koji odreuje veliinu
hotela, a izraava se brojem raspoloivih soba ili kreveta. Izmeu
veliine smjetajnih kapaciteta i broja potrebnih radnika postoji
visoka korelacija, pa je za mjerenje i ocjenjivanje produktivnosti
rada hotela znaajan pokazatelj odnosa tih dviju veliina.Pritom se
koriste sljedei pokazatelji: prosjean broj radnika na sto kreveta
prosjean broj radnika na jedan krevet prosjean broj kreveta na
jednog radnika prosjean broj radnika na jednu sobu.
9. Zadatak i cilj analize kadrova za krae i due
razdoblje.Razlikujemo kratkoronu i dugoronu analizu
kadrova.Kratkorona analiza kadrova obavlja se tijekom poslovne
godine (mjeseno, tromjeseno, polugodinje) i po njezinu zavretku.
Ima operativni karakter i slui za uoavanje odstupanja stvarnoga
stanja kadrova od potrebnoga broja strukture kadrova, to je
zacrtano u operativnim planovima kadrova i odreeno obujmom
poslovanja. Analiza kadrova po zavretku poslovne godine ima
korektivan karakter, i slui kao osnovica za korekciju ve donesenoga
plana za sljedeu godinu.Dugorona analiza kadrova obuhvaa proteklo
razdoblje od pet ili vie godina. Komparacijom se broja zaposlenih
radnika s ostvarenim uinkom (brojem noenja, brojem gostiju) utvruje
tendencija dinamike kretanja tih dviju meusobno povezanih veliina.
Ako se utvrdi da broj radnika ima tendenciju brega rasta u odnosu
na rast uinka, to upuuje na smanjenje produktivnosti rada. Odreenim
mjerama se korigira prevelika razlika izmeu ovih dviju usporednih
veliina.
10. to je standard rada i to obuhvaa?Standardizacija i standardi
predstavljaju osnovu za poveanje racionalizacije poslovanja, jer
omoguavaju smanjenje trokova i poveanje kvalitete proizvoda i
usluga.Standardi rada u irem smislu predstavljaju skup razliitih
standarda kojima se reguliraju zahtjevi u vezi s potrebnim utrokom
vremena za pojedine poslove, kvalitetom uinka, ponaanjem na radu,
nainom oblaenja, potrebnim obrazovanjem i vjetinama za pojedine
poslove. Oni su temeljni uvjet za postizanje odreene koliine i
kvalitete hotelskih proizvoda i usluga.Standardi rada u uem smislu
propisuju osnovne elemente rada: koliinu, kvalitetu, vrijeme i
trokove.
11. Pokazatelji promjene (obrtaja) kadrova.U okviru analize
obujma kadrova obavlja se i analiza promjena i fluktuacije kadrova
(obrtaj kadrova). Cilj je te analize utvrditi i ocijeniti dinamiku
kadrova u promatranom razdoblju, odnosno koliko je radnika otilo iz
hotela i koliko je otilih zamijenjeno novim radnicima; tj. kolika
je fluktuacija radnika.Pri analizi obujma promjene koriste se
sljedei pokazatelji: koeficijent primanja koeficijent odlaenja
koeficijent ukupnih promjena koeficijent fluktuacije (zamjene).
Kao pokazatelj stabilnosti kadrova moe se koristiti i odnos
sljedeih veliina:
broj zaposlenih radnika sa staom duim od tri godine prosjean
broj stalno zaposlenih radnika ukupno x 100
12. Kako se utvruje optimalan broj kadrova ukupno i u pojedinim
odjeljenjima?U analizi strukture kadrova po kvalifikacijskoj
strukturi u svrhu ocjenjivanja globalne kvalitete svih radnika u
hotelu, koristi se pokazatelj kvalitete kvalifikacijske strukture:
k = UKR / Rk = koeficijent kvalitete kvalifikacijske struktureUKR =
ukupan broj uvjetno kvalificiranih radnikaR = stvaran broj
radnika.
13. Kako se mjeri produktivnost rada?Produktivnost u irem smislu
ili bruto produktivnost odnos izvrene proizvodnje i utroenih
resursa.produktivnost = ostvareni uinak (output) / utroeni resursi
(input)
Produktivnost u uem smislu ili neto produktivnost ''odnos izmeu
koliine proizvedenih dobara ili usluga i radnog vremena utroenog za
njihovo provoenje, odnosno koliine radne snage koja je uz normalno
naprezanje sudjelovala u toj proizvodnji''.produktivnost =
ostvareni proizvodi i usluge / utroeno vrijeme
O razini produktivnosti rada ovise trokovi proizvodnje, a oni
odreuju razinu ekonominosti i profitabilnosti, pa ju moemo smatrati
kljunim pokazateljem uspjenosti poslovanja poduzea kao temeljne
gospodarske jedinice.Produktivnost je klju za podizanje ivotnoga
standarda i kvalitete ivota!Ope je mjerilo blagostanja pojedinca,
drutva i zemlje odnos bruto nacionalnoga proizvoda po glavi
stanovnika (GDP per capita), a to je zapravo produktivnost rada
cjelokupnoga gospodarstva jedne zemlje.Niska produktivnost rada
siromatvo; zemlje u razvoju.Visoka produktivnost rada bogatstvo;
razvijene zemlje.
Koliina i kvaliteta uinka danas su jednako vane komponente za
mjerenje i ocjenjivanje produktivnosti rada. Iz toga slijedi da je
poveanje produktivnosti rada ostvareno onda kada je poveana koliina
uinka, i to odreene (standardne) kvalitete, uz manji ili isti
utroak rada.
Opi pokazatelj produktivnosti rada u hotelijerstvu dobiva se iz
odnosa:koliina i kvaliteta izvrenih hotelskih usluga / koliina i
kvaliteta utroena rada.
14. Interni i eksterni faktori koji utjeu na razinu
produktivnosti rada.Poveanje produktivnosti rada je dugotrajan i
sloen zadatak, ali obvezan i temeljan zadatak hotelskoga
menadmenta. Pritom treba izluiti dvije skupine utjecajnih faktora
na produktivnost rada:a) eksterni faktori b) interni faktori
drutveno politiki stav vlasnitvo - privatizacija stupanj
demokracije potivanje svjetskih hotelskih standarda razvijenost
gospodarstva kvaliteta proizvoda (TQM) struktura gospodarstva
organizacija i planiranje rada dinamika rasta BDP-a meuljudski
odnosi stanje i razvoj infrastrukture obrazovni sustav stanje i
razvoj prometa i veza interni propisi i pravila rada demografska
politika plae i ostala primanja gospodarska politika uvjeti rada
radno zakonodavstvo poslovna etika, moral, kultura ekologija
koeficijent fluktuacije kulturna razina zemlje kvaliteta i
asortiman usluga sustav obrazovanja promicanje i planiranje
kadrova.
8. DIO ANALIZA I OCJENJIVANJE IMOVINE (udb. / str. 181)
1. to je stalna (fiksna ili dugotrajna imovina)?Stalna / fiksna
/ dugotrajna imovina klasificira se u sljedee skupine:a)
nematerijalna imovina: osnivaki izdaci, izdaci za istraivanje i
razvoj, patenti, licence, koncesije, goodwill, dobar ugled, zatitni
znaci i ostala slina prava, predujmovi za nematerijalna sredstvab)
materijalna imovina: zemljite i ume, graevinski objekti,
postrojenja i oprema (strojevi), alati, pogonski i uredski
inventar, namjetaj i transportni ureaji, predujmovi za materijalna
sredstva, stambene zgrade i stanovic) financijska imovina: udjeli
(dionice) u povezanim poduzeima, zajmovi u povezanim poduzeima,
ulaganja u vrijednosne papire, dani: krediti, depoziti i kaucije,
otkup vlastitih dionica, obvezna dugorona ulaganjad) potraivanja:
potraivanja od povezanih poduzea, potraivanja s osnove prodaje na
kredit, ostala potraivanja.
2. Vrste i struktura stalne imovine u hotelskim
poduzeima.Pojedine gospodarske djelatnosti razlikuju se po
obiljejima stalne imovine, uvjetovanim stalnim zadatkom
djelatnosti. U ugostiteljstvu stalnu imovinu ine: zgrade za pruanje
usluga smjetaja: hoteli, moteli, pansioni i dr.; za proizvodnju i
prodaju hrane: restorani, gostionice; za pruanje razonode: barovi,
kavane; ostale zgrade: garae, pekare, praonice itd. ureaji
energetskoga znaenja: elektrina mrea i instalacije, cijevi za
prijenos vode i pare i sl.; proizvodnoga znaenja: razne pei,
kotlovi i sl.; transportnoga znaenja: dizalice, kolica; ostali
ureaji: za grijanje, telefoni itd. strojevi za ienje i ureivanje
prostorija, za