Kontraktualizam.doc_ Hobbes, Locke, Rousseau - Copy

7/21/2019 Kontraktualizam.doc_ Hobbes, Locke, Rousseau - Copy

1/36

Zagreb, veljaa 2008. Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu Ivana Luia !"sjek za filozofiju

#ate"ra za so$ijalnu filozofiju

%&I '&I()*&+ #!%&+#%-+LIZ(+usore"ba za/isli "rutvenog ugovora ko" %. 1obbesa, ).Lo$kea i ).).

&ousseaua

re"ava "r. s$. 3voz"en Flegostu"enti$a (arina #atini, filozofija4 kroatistika


2/36

-5!6

(e7u nastojanji/a /isli "a objasni i ute/elji feno/ene javlja se i teorija "rutva. jezin jenezaobilazan "io rasrava o o"rijetlu vlasti koja se o"vija u novo/e vijeku, ka" ancientregimeolako ali sigurno nare"uje re/a svojoj razgra"nji. I"eja "rutvenog ugovora je"na

je o" te/eljni i"eja u ro$esu koji organiza$iju i vlast u "rutvu iz teoloke sfere s/jeta uantrooloku. aravno, te e "vije sfere ostati uvijek ovezane. (iljenje se ita kako jeuoe /ogua je"na tako sloena stvarnost kao to je lju"sko "rutvo. %o itanje iziskuje

je"nu /etafiziku o"nosno eiste/ologiju, koja se krajnje oituje kao antroologija. %e/eljanroble/ teorije ugovora, s koji/ se susreu sva troji$a kontraktualista ija u "jela usore"itije naetost iz/e7u riro"e i njezini besvjesni zakona i lju"skog univerzu/a u koje/ seojavljuje u/, i re/a to/e slobo"a. %aj je rastari roble/ /o"a najbolje uobliio 1egel usvo/ uveno/PredgovoruPostoje dvije vrste zakona: zakoni prirode i zakoni prava:zakoni

su prirode opi i vae onakvi kakvi jesu: oni ne podnose nikakvo iskrivljavanje premda se upojedinim sluajevima moemo o njih ogrijeiti. Da bismo znali to je prirodni zakon moramoga upoznati jer ovi su zakoni toni; pogrene mogu biti samo nae predodbe o njima. kod

zakona prava duh se uzdie promatranju i ve razliitost zakon! upozorava na to da oni nisuapsolutni. "akoni prava su ono to je postavljeno# ono to potjee od ovjeka.$ovjek neostaje kod postojeeg nego tvrdi da u sebi ima mjerilo o onome to je pravo; on moe biti

podinjen nunosti i vlasti vanjskog autoriteta# ali nikad kao nunost prirode jer mu njegovinteres uvijek govori kako bi trebalo biti# i on u sebi samom nalazi potvrdu ili opovrgavanjeonoga to vai. % prirodi je najvia istina da neki zakon uope jest; u zakonu prava stvar nevai zato to ona jest# nego svatko zahtijeva da ona mora odgovarati njegovom vlastitomkriteriju.&I %. 1obbesu, i ). Lo$keu i ).).&ousseau bit e $ilj objasniti kako se iz stanja + 9 ukoje/ lju"i nisu vezani uzaja/ni/ sorazu/o/ o reguliranju /e7usobni rava i obveza"olo u stanje : 9 stanje u koje/ ostoji oa suglasnost o /nogoe/u, stanje koje/ jeovjek sebe zatekao. 'rito/ je vano razlikovanje iz/e7u ontolokog i "eontolokog; svutroji$u vo"i svijest o to/e kako injenino stanje da neto jestne ja/i "a to tako i trebabiti;

pravozatjeva u/no ute/eljenje.- ovo/e ra"u usore"it u tri teorije ugovora i nakratko se osvrnuti na neke njiove lankekoji rogovaraju o suvre/enoj olitikoj situa$iji.

'&I&!6! S%+)*


3/36

eo"vojivi i te/eljan "io svake teorije "rutvenog ugovora je oja/ stanja u koje/ je ugovoro"sutan 9 riro"nog stanja 9 koje/u o"govara oja/ riro"nog rava i riro"nog zakona.- *uroi


4/36

se tie rava jaega, 1obbes s/atra "a je i slabiji "ovoljno sosoban "a na"jaa snanijega o"sebe kakvo/ s/i$ali$o/. !v"je je reutno risutan trag vrlo vane i"eje koju autor neerazviti, ali e ju razviti Lo$ke i &ousseau; "a uka sila nije "ovoljna ?bare/ ne "ugorono@ "a"ri vlast 9 a ogotovo ne "a olaepravona nju. a"alje, s/atra 1obbes, oje"nina$ nije o

riro"i /u"riji o" "rugi, jerro/iljenost nije nita "rugo nego iskustvokojeje u svako

dobapodjednako dano svim ljudimaE

. !no to /ijenjare"o"bu vlastite /u"rostiu o"nosuna ostale obinaje tatinakoja se javljabu"ui "a je lju"i/a njiova a/et blizu, a tu7au"aljena.%o tako esto svojstvo, "akle, sa/o otvr7uje ostavku o je"nakosti, s/atra1obbes. #ako su svi je"nako sosobni,i/aju i je"naku na"u "a e ostii $ilj za koji/ tee.'roble/ nastaje ka"a "voji$a ele istu stvar koje ne/a "ovoljno za oboje. %a"a ostajunerijatelji ipokuavaju unititi ili podiniti jedan drugogaC. &ousseau e kasnije veo/anaglaavati ?a /jesti/i$e i Lo$ke, koji e ojavu ovijesno>ekono/ski analizirati, uuujuina ojavu novane rivre"e@ "a sukobi /e7u lju"i/a nastaju veliki/ "ijelo/ zato to ne/a"ovoljno "obara za sve. %o je ak rezultat "ugog ro$esa u koje/ su"jeluje /nogoi/benika; orast broja lju"i, susretanje i okuljanje u zaje"ni$e, gra"nja kua i sje"ilakinain ivota, i konano 9 privatno vlasnitvo.Suvre/eno oularno>znanstveno "jelo

5ebini genonavlja istu geoolitiko>ekono/sku i"eju; sukobi iz/e7u lju"i oslje"i$a suogranienosti izvora sre"stava za reivljavanje. 1obbes nastavlja; bu"ui "a oje"ina$ ne/oe sa/ oteti"rugo/e ono to eli, u"ruite se s ostali/a u skuinu i naasti ga. Iak, inaa"au rijeti ista oasnost o" "rugi. )e"ino orujerotiv /ogui nerijatelja u takvo/,

riro"no/, stanju je sila. Iak, autor nije osve "oslje"an jer na je"no/ /jestu kae "a onane smije biti vea nego to iziskuje njegovo?oje"inevo, o.a.@odranje ili to je openitodoputeno.B(ogue/ nasilju ostavljena su ogranienja. e krije li se tu i"eja koja e&ousseau biti vrlo vana 9 "a riro"a sa"ri sa/oregulativne zakone o koji/a je je"inkine/ogue /asovno unitavati ria"nike vlastite vrsteG 'roble/ je, nastavlja 1obbes, to

postoje oni koji nalaze uitak u promatranju svoje moi osvajanjimakoja seu dalje nego to

to iziskuje njihovasigurnost

=

.(iroljubivi/a ne reostaje "rugo nego otru"iti se oko obrane.akon to je ustvr"io ostojanje ?ira$ionalne@ volje za /o,1obbes izvo"i, ini se,konkluziju koja iz toga ne slijedi:prema tome#irenje vlasti nad drugima je ovjeku nuno zaodranje i trebalo bi biti doputeno. 8GGGGGGGGGGGGGG +utor nastavlja ostavko/ o nekoj vrsti

riro"ne entroije; lju"i ne nalaze za"ovoljstvo u to/e "a ive okuljeni ako ne/a sile koja bistrao/kontrolirala onaanje oje"in$a. )er, svatko eli o" "rugiotovanjekoje i/a

re/a sa/o/e sebi a "rugi e /u ka">ta" nanijeti uvre"u svoji/ reziro/, na to e ovajreagirati naa"o/ te situa$ija /oe "ovesti "o /e7usobnog unitenja. 1obbes u lju"skoj

riro"i nalazi tri naelna uzroka sukobanatjecanje u stje$anju "obiti, nepovjerenjere/a"rugo/e koji /oe nanijeti tetu i tenja zaslavom. - rvo/ sluaju "jelovanje o"govaraoti/aini, u "rugo/e obrania u tree/ naa"na svakoga tko uvrije"i neiji onos ili

zaje"ni$u u kojoj ivi. Iz toga slije"i naj$itiranija reeni$a u engleskoj filozofiji )ime postajeoigledno da se ljudi# dok ive bez zajednike vlasti koja ih dri u strahu# nalaze u stanju kojezovemo rat# i to rat svakog ovjeka protiv svakog drugog.D6a bi objasnio riro"u rata, autoruvo"i oja/ vremena; ratnije sa/o vrije/e bitaka, nego stalna sklonost sukobi/aukoliko ne

ostojija/stvo o /iru.a ra"i se "akle o to/e "a u riro"no/ stanju svatko "ie oruje nasvakoga, nego "a svaki oje"ina$ i/a sa/o onu sigurnostkoju /u ja/e njegova vlastitasnaga i "ovitljivost.- takvo/ se stanju rivre"a ne /oe razvijati jer vla"a oa oasnost istra. Lju"ski je ivot kratak i /uan. 1obbes riznaje "a je njegova za/isao riro"nogEibi"e/Cibi"e/Bibi"e/, str. DIzravno surotstavljanje 1obbesu, koji s/atra "a je ovjek o riro"i narasit i borben,/ogue je utoliko to &ousseau riro"ne nagone ne s/atra neure"ni/a i negativni/a, bu"ui"a riro"a ne /oe ra"iti rotivno ouvanju vrste. %e/elj etinosti &ousseau vi"i u osjeaju,a ne u razu/u.

+oriju o ovjeku kao biu riro"e i biu kulture &ousseau rijeava, logino, u korist rve.!gra"ivi se o" raz/atranja o evolu$iji vrste, retostavit e "a je rvobitan, riro"n ovjektjelesno je"nak suvre/eno/. *vo tog ovjeka; Jvidim ivotinju slabiju od jednih ivotinja#op.a.


12/36

sosobnosti nisu o/oguavalepredvi(anjekoje je otrebno za neto out ze/ljora"nje. ijebilo ni obitelji ka" su se /ukar$i i ene ?/o"a bi bolje bilo rei /uja$i i enkeJ@sje"injavali isto nagonski, ka" bi se sluajno susreli, i teko "a su se ika" onovo sreli.(ajka se brinula "a "ijete onako kao to se enke brinu za svoju /la"una"; sve "ok nijesosobna ostati sa/a. "aista# nemogue je zamisliti zato bi u tom primitivnom stanju ovjek

imao vie potrebe od drugog ovjeka nego majmun ili vuk od sebi slinoga# ni koji bi motiv#ako se i pretpostavi ta potreba# nagnao drugoga da se za nju postara# pa ak u tom sluaju nikako su oni mogli me(usobno uglaviti uvjete.>4- riro"no/ stanju, "akle, ne/a "rutvenosti

jer za nju ne ostojepotrebe. &ousseau se zbog svega nave"enog nikako ne /oe sloiti s1obbeso/ i ostali/ teoretiari/a koji s/atraju "a je ovjek u riro"no/ stanju bijedan, akose o" bije"o/ o"razu/ijeva osku"i$a te tjelesna ili "uevna atnja. Kovjek u to/ stanju,tu/ai "alje &ousseau, nije /ogao biti ni "obar ni zao, bu"ui "a oje"in$i nisu je"ni re/a"rugi/a i/ali nikakve moralne odnose ni priznate obveze.CDivljak ivi sam po sebi#drutveni ovjek# uvijek izvan sebe# zna ivjeti samo po miljenju drugih.GGGGGGGGGGGGG >=%o neznai "a je ovjek u riro"no/ stanju tetan za ostale, kako /isli 1obbes; narotiv,ne"ostatak razu/a srjeava ovjeka "a zlouotrijebi svoje sosobnosti te je /ir svojstveniji

riro"no/ nego "rutveno/ stanju. Kinjeni$a koju autor ne so/inje, ali koja snanootvr7uje njegovu tezu, je "a ivotinje ne unitavaju ria"nike iste vrste. Hitat iz 3rotiusovaPrava rata i mira"obro"oao jeHatkada je za jedne nepoznavanje pojma# op.a..< porokakorisnije nego poznavanje vrline za druge.>>Atovie, za &ousseaua je /ilosr7e ? koje ublauje"jelovanje ljubavi re/a sa/o/e sebi@ riro"na i uro7ena sklonost koja reto"i razu/u.

2andeville je dobro zapazio da bi sa svim svojim moralom ljudi bili samo udovita da impriroda kao oslonac razumu nije dala milosr(e# ali on nije vidio da samo iz tog svojstvapotjeu sve drutvene vrline koje je ljudima htio osporiti.>? I jo vie 9 u meteima# ulinimsva(ama# puk se okuplja# a razborit ovjek udaljuje# olo# ene s trnice# razdvajajuprotivnike i sprjeavaju asne ljude da se me(usobno pokoljuC=9 kritizira &ousseausuvre/eno "rutvo. !n razlikuje iz/e7u riro"ne ljubavi re/a sebi i izvjetaenogsa/oljublja koje se razvija u "rutvu.Ato se tie neje"nakosti, ona je u riro"no/ stanju u usore"bi s "rutveni/ zane/ariva; u

otonje/ se ojavljuje neje"nakost u obrazovanju, i/ovini i "rutveno/ oloajuJ3le"erostva, autor kae "a je nemogue podjarmiti nekog ovjeka ako se nije prije doveo u

situaciju da nema drugog izbora.>8- rjeavanju zagonetke razvoja lju"ske vrste i nastanka neje"nakosti, o" koristi su ostavke izLo$keovog -gleda o podrijetlu jezika; /noenje lju"i i riro"ne neogo"e ri/orali su i "ase u"rue kako bi zaje"no lake ostvarili egzisten$iju.

Prvi koji se# ogra(ujui neko zemljite# usudio rei: -vo je moje# i naiao na dovoljno glupeljude da u to povjeruju# bio je istinski osniva civiliziranog drutva. ije li zloine# ratove#

ubojstva# bijedu i uas netko mogao utedjeti ljudskom rodu# da je upajui kolce izatrpavajui jarak# doviknuo blinjima: Ie sluate toga varalicuG 9zgubljeni ste akozaboravite da plodovi pripadaju svima# a zemlja nikome1J >A&etorika je zatijevala o"&ousseaua oje"nostavnjenje roble/a; on riznaje "a je i"eja vlasnitva ovisila o /nogi/

reto"ni/ i"eja/a koje su se "ugo razvijale. Zato njegova teorija ne /ora biti tako otrosurotna Lo$keovoj kao to se ini na rvi ogle", jer govore o razliiti/ sta"iji/a razvoja

C2ibi"e/, str. E2.Cibi"e/, str. E.CEibi"e/, str. =0.CCibi"e/, str. EE.CBibi"e/, str. EC.C=ibi"e/, str. EB.C8ibi"e/, str. ED.CDIbi"e/, str. C


13/36

"rutva. :ilo kako bilo, iskustvo je ovjeka s vre/eno/ ouilo "aje ljubav premablagostanju jedini pokreta ljudskog djelovanjate je bio ri/oran raunati na o/o blinjiili se o"vajati o" nji ra"i nekog interesa. 'rvo je u"ruenje tako bilo veo/a slobo"no, nekavrsta oora, koji nikoga nije obvezivao i trajao je tako "ugo "ok je to bilo otrebno. Svre/eno/, ravljenje nasta/bi stvorilo je razlikovanje /e7u obitelji/a. !biaj zaje"nikog

ivljenja stvorio je osjeajne veze /e7u njiovi/ lanovi/a. %i/e se otvara /jesto razvojuosjeaja za vlasnitvo i ljubo/ore. S vre/eno/ se oblikuju "rutvene skuine i naosljetkuna$ije. )avlja se tenja za "rutveni/ ugle"o/, to vue za sobo/ tatinu, rezir, sra/ izavistJI"eja uvaavanja ovlai za sobo/ kanjavanje nanesene uvre"e, te se ustanovljuju"rutvene obveze. 6o tog su otrilike stunja razvoja, istie &ousseau, stigli suvre/eniM"ivljiN naro"i a su istraivai ogreno zakljuili "a su oni u riro"no/ stanju te "a jeovjek o riro"i okrutan; oni su iak ve "aleko o" njega. Sav kasniji nare"ak znaiusavravanje, ali i o"/i$anje o" sree mladosti vrste.&ousseau u svo/ ro/iljanju riro"nog stanja eli ii "ublje o" "ota"anji filozofski

okuaja; "ok su neki tvr"ili "a je ovjek u riro"no/ stanju razlikovao rave"no o"nerave"nog, njega zani/a znaenje i korist oj/a rave"nog. 3ovoru o riro"no/ ravu

ouvanja onoga to neko/e ria"a on surotstavlja raiavanje oj/a ria"anja. B0- vezis ti/e kae Jprema naelu mudrog 'ockea# ne bi se znalo to je nepravda da nije bilovlasnitva.?&I"eja vlasnitva usko je ovezana s obra7ivanje/ ze/lje i 9 sa/i/ ti/e 9radom. :a kao to /isli i Lo$keer ne vidimo to bi ovjek# da prisvoji stvari koje jo nisunapravljene# u njih uloio vie od svoga rada. 5amo je rad# dajui pravo rataru na proizvod

zemlje koju je obra(ivao# dao pravo i na zemljiteto se lako pretvorilo u vlasnitvo.?4&ousseau ov"je u/uje usore"no s Lo$keo/; vlasnitvo se te/elji na ra"u te za njegovuusostavu nije bio otreban sorazu/. Za 3rotiusa i 'ufen"orfa te/elj je vlasnitva ravoonoga tko je rvi zauzeo ili o"ijelio ze/ljite, to je "ruga vaea teorija rije &ousseaua. Svre/eno/ se neje"nakost u sosobnosti stje$anja i raz/jeni ubrzano irila; Lo$ke tu navo"ikao o"luan i/benik oetak novane rivre"e, "ok u &ousseaua to/e ne/a ni traga.alosne su oslje"i$e MrazvojaN "rutva, kae on, tenja lju"i "a se re" "rugi/a okau"rugaiji ?robitaniji@ nego to jesu i osve/anja ovisnost na"re7eni o o"re7eni/a iobratno.9zme(u prava jaega i prava prvog posjednika izbio je trajni kon*likt koji se

zavravao samo okrajima i ubojstvima. Drutvo koje se *ormiralo postalo je popritemnajuasnijeg ratnog stanja. BIznena7ujue, evo nas u "rutveno/ stanju koje /nogo vienalikuje 1obbesovu ratu svi rotiv sviju nego riro"no stanje &ousseau iak nee biti toliko

esi/istian; /a kakvu isriku nali za ?strukturneG@ oti/aine, bogati i /oni osjeaju "anjiov oloaj oiva na nerave"nu i labavu ravu i "a je stalan stra u koje/ ive slaba

laa za tetoeni ego. -vi"jevi da se mora rtvovati dio slobode kako bi se sauvao drugi,re"lau sorazu/ i "onose se zakoni koji trebaju vrije"iti za sve je"nako; u to/,

gra(anskom stanju, riro"no ravo ostoji jo sa/o u /e7unaro"no/ ravu kako binadomjetalo prirodnu suut. %a suut, /e7uti/, iak rebiva u nekoliko irokihkozmopolitskih duakoje supo primjeru Krhovnog bia koje ih je stvorilo# svojomdobrohotnou obgrlile itav ljudski rod. BE

&azvoj neje"nakosti &ousseau rikazuje u tri faze; njezin je rvi izraz bilo ustanovljenjezakona i prava vlasnitva, "rugi uspostavljanje magistrature, a trei i oslje"nji bilo jepretvaranje zakonite vlasti u samovlae.BCuni je uinak toga, koji autor re"vi7a,revolu$ija. #a" neje"nakost "osegne konanu toku 9 tiraniju koja je lo" osve/anje

B0us. ibi"e/, str. 2D.B


14/36

koru$ije 9 nastua novo riro"no stanje, osve "rukije o" onoga o" kojeg se krenulo. Svi suo"ani$i ta"a onovo je"naki, jer vie nisu nita. astua zakon jaega te "esot biva svrgnuti ogubljen u obuni. Lola slila ga je odravala# gola sila ga je i sruila.BB

Suvre/eni "rutveni o"nosi, koje je /ogue svesti na nasilje /onika i tlaenje slabi,rikrivaju istinu "apravo osvajanja# jer nije nikakvo pravo# nije ni moglo zasnovati bilo

kakvo drugo# pa su osvaja i porobljeni narodi ostali uvijek me(u sobom u ratnom stanju#barem dok nacija nijedobrovoljno izabrala svog pobjednika za vo(u. B=-ravo to kae iLo$ke. + ta o"te/a ve ulazi u o"ruje "rutvenog ugovora.

6&-A%5*I -3!5!&

-govor ?eng. contract# convenant@ je u'evijatanu o"re7en kao uzajamno prenoenje prava.B8

Za svaanje za/isli ugovora ko" 1obbesa vana su njegova svaanja lju"ske fiziologije. Iznji on izvo"i ou tvr"nju "a to go" ovjek voljno tj.slobodnoini i/at e za re"/et neko

"obro za njega sa/og ?sioloki egoiza/@. - )he Blements o* 'a+, u oglavljuMumanaturekaeer# po prirodnoj nunosti# svaki ovjek u svim svojim voljnim radnjama smjerana neko dobro za sebe samoga.BD-De ,ivekae 5vaki ovjek eli ono to je dobro za njega#i izbjegava zloa to ini po odre(enoj prirodnoj sklonosti jednakoj kao po onoj po kojoj sekamen kree nadolje.=0 %ako se ne /ogu sva rava renijeti; neotu7ivo je ravo o"uiranjeoni/a koji naa"aju ra"i o"uzi/anja ivota, jer ovjek o"ustajanje/ o" tog rava nikako ne

bi $iljao na neko "obro za sebe. (otiv renoenja rava uvijek je sigurnost, tj. neko "obro zaovjeka koji ga renosi. %o bi znailo "a nitko ne /oe voljnoo"ustati o" svog sa/oo"ranja.'rijenos /oe biti izvren izriiti/ znakovi/a ?rijei/a, te on"a ostaje obeanje@ iliizve"eni/ znakovi/a ?bilo i/e to /oe "ovoljno osvje"oiti volju ugovaratelja@. !no/ekoji rvi izvrava obvezu ugovora ria"a zaslugakoja se u "ruge ugovorne strane oitujekao dugovanje. (e7uti/, kako je rinu"na snaga rijei veo/a slabo ja/stvo "a e ugovor bitiob"ravan, /ora ostojati sila koja e strao/ risiliti obje strane "a izvravaju ugovor. )erstrasti kao to su astolelje, krtost i sr"ba u rotivno/ bi lako /ogle osujetiti njegovoizvravanje. 5ano je to ugovor /oe uiniti nevaei/ je"ino neka injeni$a koja se ojavitek nakonto je ogo"ba skloljena ili neki "rugi znak volje za neizvravanje/. 5adraj ili

predmet nekog sporazuma uvijek podlijee raspravljanju# jer sporazum je in volje# a to znaikrajnji in donoenja odluke.@&Lju"i se o" sorazu/a /ogu oslobo"iti je"ino izvrenje/ iliorosto/. Kak i ako se u nj stua iz straa, ako ga ne zabranjuje nikakav zakon, ugovor jevaljan. Zani/ljiv je lanak o sa/ootuivanju; %govor po kojem optuujemo sami sebe bez

jamstva o oprostu# isto je tako nevaei. er# u prirodnom stanju gdje je svatko sudac nema

mjesta za optube; u gra(anskom stanju# optubu prati kanjavanje# a budui da je to sila#nitko nije obavezan da joj se ne suprotstavi. =2 'ro/iljajui o lju"skoj riro"i, 1obbeszakljuuje "a ostoje sa/o "va o/ona sre"stva rinu"e lju"i "a izvravaju obveze ugovora;stra i ast. 6rugo, tj. okazivanje oje"in$a u zaje"ni$i kao ovjeka o" rijei, rijetko je"jelatno. Stra, neusore"ivo /onije sre"stvo, /oe biti s obziro/ na /o oni koji suoteeni neri"ravanje/ ugovora ili s obziro/ na /o nevi"ljivog "ua4 "uova.'reoznajui vanost religije za stabilnost "rutvenog ivota ?osobito u "oba rije nastanka

BBibi"e/, str. BDB=%. 1obbes Levijatan, str. B


15/36

gra7anskog "rutva i u "oba njegove obustave zbog rata koji je izvanre"no stanje@ 1obbes jeonovio /isli /nogi autora, o" #ritije "o 5oltairea. 1obbes ostavlja naelo legiti/nostisorazu/a lju"ska rije 9 zakletva 9 nije ono to ini ugovor valjani/, nego njegova

zakonitost; /ko je sporazum# op.a.< nezakonit# uope ne obvezuje# makar i bio potvr(enzakletvom.=Iz "va osnovna riro"na zakona slije"i jo "evetnaest riro"ni zakona koje autor

navo"i ?


16/36

ave"eni riro"ni MzakoniN nisu zakoni u uno/ s/islu rijei, nego sa/ozakljuci o onometo vodi vlastitom ouvanju. Zakon u ravo/ s/islu rijei je rije onogakoji ima zapovijednad drugima po pravu. +ko su so/enuti riro"ni teore/i objavljeni :ojo/ rijeju, oni se/ogu nazivati zakonima. 'o 1obbesu, "akle, /oralni zakoni koje svje"oi vjera /ogu se

oistovjetiti s oi/ riro"ni/ ravili/a o ouvanju ivota /e7u lju"i/a.

#ako su riro"ne strasti surotne /oralni/ zakoni/a koje roisuje razu/ u skla"u sriro"o/ ?utoliko je ovjek ras$ijeljeno bie@ otrebna je ?ri@sila kako bi oa sigurnostzavla"ala. 1obbes navo"i %uki"i"a ?Povijest, I. C.@ Ldje god su ljudi ivjeli u malimobiteljima# me(usobna pljaka i okradanje bilo je uobiajeno zanimanje i tako maloozloglaeno kao protuzakonito da je ast bila to vea to je steeni plijen bio vei.@?Lo$keu e

biti rilino strana i"eja oti/aine ka"a za nju ne ostoji /aterijalna nu"a, a ogotovo&ousseau koji ju vi"i kao oslje"i$u "rutvene neje"nakosti ?koja je lo" iskvarenostinevinog "ivljaka u /isleeg kalkulanta@. Atovie, za &ousseaua su strasti u pravomriro"no/stanju o" kontrolo/ nagona, "ok u gra7ansko/ stanju one neobuz"ano rastu i izobliuju se"o unitavajui raz/jera. 1obbes ak zakljuuje; kao to su neko inile male obitelji# takodanas postupaju gradovi i kraljevstva# koji su samo velike obitelji;==ire svoje oblasti o"

razni/ izlika/a i jo se spominju zbog toga sa slavom vjekovima kasnije.3ovorei o ustrojavanju "rave, vano je ukljuiti 1obbesov stav o vlasnitvu; ono jefeno/en "rutvenog, tj. gra7anskog stanja jer sa/o ako ostoji moje i tvoje /ogua jenerav"a. )amo gdje nije uspostavljena sila prinude# to jest# tamo gdje nema drave nema nivlasnitva# jer svi ljudi imaju pravo na sve. 9sto tako# tamo gdje nema drave# nita nijenepravedno.@8! vlasnitvu se, "akle, /oe govoriti tek oto je usostavljena gra7anska vlastkoja ga /oe osigurati. +utor je ov"je teorijski strogo ostuio ne riznajui obiajno/ ravu?koje je o svoj rili$i i/alo u vi"u zakonitosti stje$anja, to e razra"iti Lo$ke@ /o "ajami

oje"in$u za njegov osje" ako se ojavi nasilnik koji /u ga fiziki /oe oteti.i u"ruivanje /alog broja lju"i, ni velikog /notva ?budui da su razjedinjeni u miljenju onajboljoj upotrebi i primjeni vlastite snage@=D ne /oe i/ osigurati /ir kroz otivanjesorazu/a. - rotivno/ ne bi trebalo biti nikakve gra7anske vlasti ni "rave uoe, vla"ao bi/ir bez o"injavanja, ri/jeuje 1obbes. Lu$i"an i "uovit, autor ita zato lju"i ne /oguivjeti out ela ili /rava ?koji ne oznaju ugovor jer ne oznaju razu/ ni jezik@ koje je+ristotel s/jestio /e7u olitika bia !"govor je ba rusoovski; zato to su lju"i skloniusore7ivanju je"ni s "rugi/a, natjeu se za ast i "ostojanstvo, te /ogu uivati sa/o ako seistiu 9 ako su na"/oni "rugi/a 9 te /e7u nji/a i/a /nogo oni koji sebe s/atrajusosobniji/a o" "rugi a vjeno tee reinaka/a. %ako nastaju naetosti, /rnja i konanogra7anski rat. 'ele se ne natjeu, ne razlikuju zaje"niko i rivatno "obro te ne/aju

roble/a s obavljanje/ zaje"nikog osla. 6o"atni je razlog to ivotinje ne osjeajuovre"u "ok go" i/ je "obro "ok je ovjek najuznemireniji kad mu je najbolje# jer upravo

tada voli pokazivati svoju mudrost i nadgledati djelovanje onih koji upravljaju dravom .

80

Suvre/ena so$ioloka istraivanja okazuju "a to stoji. aokon, istie 1obbes, sloga /e7uivotinja/a jeprirodnaa ugovor je umjetana nije u"o to je otrebna rinu"a "a bi seo"ravao.&a7anje "rave "oga7a se u trenutku ka" svi oje"in$iprenesu svoju mo na jednog ovjekaili skupinu ljudi koji veinom glasova mogu svesti sve svoje posebne volje na jednu volju .8i go"ina, re"vo7en re"stavniko/>ute/eljitelje/(atteOo/ Li/ano/, ne sa/o to je razvio novu "is$ilinu 9 philosophO +ith children9koja je zaravo oa filozofijsko>filozofska "i"aktika, nego je ubrzo razvio trolist o koje/u

bi svako kvalitetno obrazovanje trebalo razvijati kritiko /iljenje ?critical thinking@,kreativno /iljenje ?creative thinking@ i vrije"nosno /iljenje ?caring thinking@. 6ok se rvoo"nosi na savla"avanje aarata nefor/alne logike a "rugo na stvaranje aralelni /o"ela koji

ribliavaju je"no znanstveno o"ruje "rugo/e, tree se o"nosi na stvaranje kulture osjeajai brige; na otkrivanje vrije"nosti ?koje se ne /ogu bez ostatka ra$ionalizirati@ i razvijanje

brige re/a blinji/a i sveukuno/ biosiste/u. %u osobito "olazi "o izraaja razvijanjeekoloke svijesti. Isto"obno se sve vie govori o /oralno/ o"goju ?moral education


34/36

drastino promijenilo navike investitor!. Eekavi ovo# pada mi na pamet jedan nedavandoga(aj. Rrancuzi hoe kupiti tvrtku 2ontedison. )alijanska vlast intervenira i zaustavlja

posao. Eezultat: Rrancuzi su prisiljeni kupiti 2ontedison od /gnellija. Hao to# u prolosti#da ostanemo kod naih primjera# poduzee Pirelli nije moglo kupiti Hontinental njemakebuilice


35/36

Z+#L)-K+#

&azra7ujui razliite vi"ove teorije ugovora, Lo$ke i &ousseau ostavljaju te/elje kasnijoj+/erikoj Deklaraciji o pravim ovjeka i gra(anina, te/eljno/ "oku/entu suvre/ene

"e/okra$ije, "ok sva troji$a 9 "jelujui u rotestantsko/ o"nosno refor/atorsko/ "uu 9ostavljaju te/elje in"ivi"ualiz/a koji e na Zaa"u ro$vjetati u "evetnaesto/ a "oseivruna$ u "va"eseto/ stoljeu.#ao je"nu o" njiovi najzani/ljiviji oruka iz"vojila bi kriterij usjenosti vlasti koji

ostavljaju; 1obbes ga o"re7uje oenito, kao /ir i ouvanje lanova olitikog tijela, Lo$kekao okazatelj usjenosti navo"i jo i orast stanovnitva ?koji s/atra je"no/ o" vanisvra olitikog u"ruivanja i razvoja@, a &ousseau kae otrilike istoHoji je cilj politikogudruivanja1 -dranje i napredak njegovih lanova. / koji je najsigurniji znak da su se oniodrali i da napreduju1 jihov broj i njihova populacija. Kladavina koja je inae u nekoj

stvari izjednaena s drugima# a kojoj se# bez stranih utjecaja# bez naturalizacija# bez kolonija#gra(ani napuuju i dalje mnoe nepogreivo je najbolja.&8CSvakako, na oetku "va"eset i

rvog stoljea suoava/o se s rai"ni/ orasto/ stanovnitva o koje/u stari )on i )ean nisuni sanjali, i koji re"stavlja ozbiljan roble/ i zatjeva razu/no goso"arenje. +li, govoreio zaa"no/ "rutvi/a, ne/ogue je ne ri/ijetiti "a je neoliberaliza/ oje"in$a u "rutvuuinio neovisniji/ nego ika"a, ali "a ga je istovre/eno zatvorio brojnije/ oto/stvu te je*uroa "oistastari kontinent. I"ealno suvre/eno "rutvo je "rutvo ostvareni lju"ski rava.

o, itanje je kako e ti visoki "e/okratski i"eali biti reneeni u bu"unost ako se to "rutvone rero"u$ira. Zakljuila bi ulo/ko/ iz lanka 6anT>&oberta 6ufoura9ndividualizam nijebolest naeg vremena# nego egoizam# Isel*0loveJ# toliko draga /damu 5mithu# koju jeopjevala liberalna misao. Krijeme je promicanja egoizma# proizvodnje ega# s toliko

zaslijepljenosti i sljepoe da se i ne primjeuje koliko taj ego moe biti uvuen u masovnucjelinu. / rije je upravo o egu# jer ljudi vjeruju da su jednaki dok su stvarnosti pod nazoromneega to treba nazvati pravim imenom F IstadoJ. % ovom sluaju to je stado potroaa.&8=

IZ5!&I

%o/as 1obbes 'evijatan ili gra(a# oblik i mo crkvene i gra(anske drave, akla"a)esenski i %urk, Zagreb 200E.

)on Lo$ke 6ve rasrave o vla"i koji/ reto"i 'atriar$a ser &. Fil/era, a sle"i Lo$keovois/o o toleran$iji. #njige I. i II., I' (la"ost, :eogra",


36/36

/tlas *ilozo*ije, 3ol"en /arketing, Zagreb, 2000.

'e monde diplomatiue, znanstveni asois, rvatsko iz"anje, sijeanj 2008.

Kontraktualizam.doc_ Hobbes, Locke, Rousseau - Copy

Documents