PPoosstt IInnffoo
PETAK, 1 6. SIJEČNJA 201 5.Broj: 544
ISSN 1 333-4530
INFORMATIVNI TJEDNIK HRVATSKOG SINDIKATA POŠTE
Nakon održanih izbora i konstituiranja radničkih vijećai
povjereništava za zaštitu na radu na razini GPa, dana12. siječnja
održane su konstituirajuće sjednice Glavnogradničkog vijeća i
Središnjeg povjereništva za zaštitu naradu. Temeljem Sporazuma s
Poslodavcem oba ova tijela imaju po jedanaest (11) članova, od čega
šest (6) izabranih i pet (5) imenovanih od strane
reprezentativnihsindikata. Iz redova Hrvatskog sindikata pošte, u
Glavnom radničkom vijeću (GRV) su Davor Kršić, Željko
Šešerin, Miljenko Gorup, Željko Miljak, Lidija Šušić,Mario
Vrček, Damir Jurišić i Nevija Roce, a iz Republičkog sindikata
radnika Hrvatske, Marija Jukić, Marina Bakša i Siniša Seketin. Za
predsjednika GRV izabranje Davor Kršić, a za njegovu zamjenicu
Marija Jukić.U Središnje povjereništvo za zaštitu na radu (SPZNR)
izabrani su Nenad Šlogar, Davor Kršić, Jerka Sapunarić, Dražen
Gospodnetić, Milena Alač, ŽeljkoIvanović i Damir Jurišić iz HSPa,
te Cvetan Kovač, Ingrid Sušanj, Gordana Perković i Tomislav Veršić
izRSRHa. Na sjednici je za glavnog koordinatora SPZNR izabran
Cvetan Kovač, a za njegovog zamjenikaŽeljko Ivanović.Znajući kakav
i koliki posao ih čeka, članovima GRV iSPZNR želimo uspješan i
učinkovit rad na dobrobitisvih radnika Pošte i tvrtke u
cjelini.
KONSTITUIRANO GLAVNO RADNIČKO VIJEĆEI SREDIŠNJE POVJERENIŠTVO ZA
ZAŠTITU NA RADU
ZAPOČELI PREGOVORI ZANOVI KOLEKTIVNI UGOVORNakon što je istekom
prošle 2014. godine istekao i „roktrajanja“ dosadašnjeg Kolektivnog
ugovora za radnikeHP i nakon što je Ministarstvu trebalo skoro
četiri mjeseca da izda rješenje o reprezentativnosti sindikata uHP,
u utorak 13. siječnja, započeli su pregovori za sklapanje novog
Kolektivnog ugovora. Već je objavljeno daje zadnjeg dana protekle
godine potpisan aneks dosadašnjem ugovoru, te je njegovo važenje
produljeno dokraja ovog mjeseca. Ovime je pregovaračima dana
kakvatakva mogućnost da u (pre)kratkom roku, u najboljojvjeri,
obave pregovore i zaključe novi Kolektivni ugovor.
NOVI BROJEVI RAČUNA HZZOa
Od 1. siječnja 2015. više nije moguća uplata prihodaHZZOa u
korist računa Državnog proračuna. Nalozi zauplatu u korist HZZOa od
1. siječnja moraju biti popunjeni u korist novih računa u Hrvatskoj
narodnoj bancikoji glase:HR65 1001 0051 5501 0000 1, za obvezno
zdravstveno osiguranje iHR33 1001 0051 5502 0000 2, za dopunsko
zdravstveno osiguranje.Model i poziv na broj primatelja ostaju
isti. Osiguranicikoji imaju ugovorene trajne naloge u bankama za
plaćanje dopunskog zdravstvenog osiguranja ne moraju
ništamijenjati. Sve banke su obavještene o novom broju računa.
Račun za uplate promijenio se nakon što je HZZOs početkom 2015.
godine izašao iz državne riznice.
Post Info
Informativni tjednik HSP - Hrvatskog sindikata pošteOdgovorni
urednik: Milan Jukić, Urednica: Martina Cikojević, dipl .
novinar
Uređivački odbor: Mil jenko Gorup, Damir Jurišić, Davor Kršić,
Žel jko Mil jak, Lidi ja Šušić i Mario VrčekAdresa Uredništva:
Radićeva 1 2, 1 0000 Zagreb, TEL: 01 /4686-092 FAX: 01 /4921
-555Internet adresa: www.sindikat-hsp.hr, e-mail adresa:
[email protected]
ISSN: 1 333-4530
Psihosocijalni rizici i stres povezans poslom među najvećim su
izazovima za sigurnost i zdravlje na radu.Čak polovica europskih
radnikasmatra da je stres česta pojava nanjihovom radnom mjestu, a
takvomišljenje dijele i brojni radnici izHrvatske. Nažalost, stres
se čestopogrešno tumači ili stigmatizira.Najčešće, stres se
doživljava kaokrivnja pojedinca, a ne kao organizacijski problem,
što je daleko odistine. Naime, najčešća stručna definicija stresa
jest da je to stanje u kojem pojedinac ne može ispunitiprekomjerne
zahtjeve koje okolinana njega postavlja, dok se stres povezan s
radom pojavljuje kada zahtjevi posla nadilaze radnikovusposobnost
da se nosi s njima.Koliko je problem stresa na posluuzeo maha
dovoljno govoričinjenica da je Svjetska zdravstvena
organizacija još u prošlom desetljeću proglasila stres na radnom
mjestusvjetskom epidemijom. Od tada sestres na poslu još više
povećao i tozbog produbljene globalne krize inesigurnosti.Bitno je
napomenuti da psihosocijalni rizici na radnom mjestu proizlaze iz
lošeg planiranja, organizacijei upravljanja poslom te lošeg
socijalnog konteksta u kojem se radodvija. Psihosocijalni rizici
podrazumijevaju; sadržaj rada (radno opterećenje, radno vrijeme,
vrsteradnih zadataka), intenzitet rada (radvelikom brzinom, kratki
rokovi), samostalnost u odlučivanju (rasporedradnih zadataka, način
izvođenjaradnog zadatka i brzina rada), ravnotežu obitelj/posao,
međuljudskeodnose, radnu ulogu i nesigurnostposla. Ako upravljanje
psihosocijalnim rizicima nije profesionalno, odgovorno i kvalitetno
mogući sunegativni poslovni učinci, kao što supovećana fluktuacija
osoblja, povećana stopa nezgoda i ozljeda te povećani troškovi
bolovanja. Jednakotako, loše upravljanje psihosocijalnim rizicima
može imati negativneposljedice na razini društva, a to supovećani
troškovi za zdravstvenuzaštitu te prerano umirovljenje radnika. Iz
navedenoga je lako zaklju
čiti da stres na radnom mjestuuzrokuje znatne troškove kako
zaorganizacije tako i za nacionalnagospodarstva, stoga bi svaki
Poslodavac na tu činjenicu itekako trebaoobratiti pozornost. Ipak,
bez obzirana navedeni zaključak, premaeuropskom istraživanju, manje
od30 posto rukovoditelja izjavilo je daprovodi neki oblik mjera za
upravljanje psihosocijalnim rizicima, štoje prilično poražavajući
podatak.Nažalost, i Hrvatska je jedna od zemalja koja slabo provodi
mjere prevencije za upravljanje psihosocijalnim rizicima. Da bi se
psihosocijalnim rizicima kvalitetno upravljalobitne su zakonske
obveze, ali i zahtjevi od strane radnika i to bi svakiPoslodavac
trebao imati na umu.Uključivanje radnika kod donošenjaodluka,
redovito obavještavanje orazvoju i reorganizacijskim mjerama te
sudjelovanje radnika kod izrade radnih rasporeda ključno je
zauspješno upravljanje psihosocijalnim rizicima. Savjetovanjem s
radnicima odgovorni bi morali stvoritiatmosferu u kojoj vlada
povjerenje,a uspješno upravljanje stresom povezanim s poslom pomoći
će u održavanju radne snage sretnom.Povećat će se uključenost
radnika,kao i predanost te inovativnost.
STRES NA RADNOM MJESTU – SVJETSKA EPIDEMIJA
AKTUALNA VLADA »SLABA« NA UREDBE RADNIKAKoalicijska vlada u
protekle tri godine čak je 64 puta uredbama zadirala u prava
zaposlenih. Usporedbe radi, prošlaVlada je, u razdoblju od 2009. do
2011., 20 puta koristila uredbe za izmjene prava zaposlenih.
Navedene brojkepokazuju da su sindikati koji proteklih godina dižu
glas protiv Uredbi, ističući kako se njima narušava
socijalnidijalog i kolektivno pregovaranje – u pravu. Sindikate je
posebno »bocnula« uredba donesena na Staru godinu.Tada je odlučeno
uredbom produljiti Zakon o uskrati prava na uvećanje plaće po
osnovi ostvarenih godina staža zatri mjeseca. Tako zaposleni u
državnim i javnim službama do kraja ožujka 2015., ako se Vlada opet
ne odlučiuredbom produžiti odluku, neće imati pravo na dodatak od
4, 8 ili 10 posto za vjernost na koji imaju pravo radnici
snavršenih 20 godina staža u službi. To je pravo ugovoreno
kolektivnim ugovorima, a Vlada koja sve sindikate udržavnim i
javnim službama nije uspjela uvjeriti da se odreknu tih dodataka,
uštede je odlučila ostvariti posebnimzakonom koji je donesen lani u
travnju i trebao je važiti do kraja 2014., ali je njegovo važenje
produljeno uredbom.