G
- 25 -
G. OBLICI NARODNOG IVOTA
XXXIV. POGLAVLJE
PLEMENSKA I SEOSKA SAMOUPRAVA
1. Ureenje plemena u Crnoj Gori i Hercegovini
plemena na Z. dijelovima Balkanskog poluotoka (od najstarijih
vremena do 19. st.) nomadsko i polunomadsko stoarenje - osnova za
stvaranje i odravanje rodovsko-plemenskih drutava - slaba dravna
vlast polunomadi ljeti napasaju stoku na planinama, zimi silaze u
doline, ostatak obitelji zimuje u selu pod planinom-katunska
naselja (javljaju se potkraj Srednjeg vijeka) planinski stoari iz
Hercegovine i Crne Gore ne ulaze u timarski feudalni sustav O.C.,
slobodni su posjednici zemlje koju obrauju, plaaju dravi porez
plemenske i bratstvenike komunice (drutveni posjed + privatni)
crnogorskih i hercegovakih plemena na kojima ima pravo napasati
stoku svaki lan ue ili ire drutvene zajednice prema uobiajenom redu
nerazvijena trgovina i obrt
rodovsko-plemensko drutvo-patrijarhalnodemokratsko naelo
samoupravljanja zajednice (kuni savjeti) jednakost svih mukih
lanova zajednice- glavari se mogu birati i maknuti - uglavnom obiaj
da se glavar uzima iz iste kue
15. i 16. st. uivaju zatitu filurdijskih povlastica i kneinskih
samouprava Unutranja podjela kneina nije teritorijalna, nego
rodovsko-plemenska (u Crnoj Gori do 19.st.) Krvna osveta
Poloaj starjeina - reguliran obiajnim pravom
Plemena u Crnoj Gori i Hercegovini imaju mijean
rodovsko-plemenski i teritorijalno-upravni karakter ( izrasla su iz
kneina, organizirana su od bratstava), to daje peat plemenskom
ureenu Crne Gore i Hercegovine od 16.-19.st
Manje i vee rodovsko-plemenske drutvene jedinice (velika i mala
bratstva, rodovi, zadrune i inokosne kue)- kua-rod-bratstvo Stare
upe Rodovsko-plemenski karakter crnogorskih i hercegovakih plemena
izraava se u zajednikim vjerskim kultovima
Vojna demokracija Crn. I Herc. plemena odrava se u ustanovi
plemenske skuptine (donosi sve znaajne odredbe, vrhovna sudska
vlast, biraju plemenske knezove) ili zbora
Vijee plemenskih glavara (izvrni organ plemena) Nazivi vojvode i
serdari - za plemenske starjeine - vei ugled od knezova
etovanje nain ratovanja u C.G. i Herc. (siromane planinske
oblasti od 16. do 19. st. stvaranje eta koje idu u pljakake pohode
da bi prehranili svoju obitelj)2. Kuna zadruga
turskim osvajanjima jaaju stare patrijarhalne ustanove - vrste
kunih zadruge i sela kuna zadruga kao ustanova naeg patrijarhalnog
drutva javlja se kao rodovska, privredna, drutvena i vjerska
zajednica i kao drutvena ustanova uglavnom obuhvaa tri narataja:
djedove, sinove, unuke zemljini posjed zadruge zajedniki (kolektiv)
izvrena podjela rada, patrijarhalnost, kult predaka, obiajno pravo
starjeina je prvi meu jednakima (rasprave u kunim savjetima-svi
odrasli lanovi zadruge)- moe ga se smijeniti
kune zajednice koje se zasnivaju na naturalnoj privredi,
najistiji oblik kunih zadruga je u isto stoarskim plemenskim
oblastima , od 15. do 19. st. sve su izrazitije u civilnim
oblastima- u staroj Crnoj Gori gotovo ih nema vojne vlasti na
austrijskoj Vojnoj Krajini tite kune zadruge zakonskim i upravnim
mjerama 3. Selo i njegovo ureenje
u Srbiji po. 19. st. selo sa 100 kua smatra se velikim, sa 30-50
srednjim, malim ispod 15
selo- u okviru turskog feudalnog drutva javlja se kao
teritorijalna i samoupravna jedinica te kao privredna i kulturna
zajednica
najmanja upravna jedinica do 19.st. (seoski zbor- glavni
nositelj samoupravnog ivota u selu), na elu seoski starjeina
(seoski knez), biraju ga seoski kmetovi jedan od glavnih uzroka
ustanka u Srbiji 1804. - zadiranje janjiara u samoupravni ivot sela
(preuzeli vlast 1801.)
u tursko doba svako selo ima svoj atar (obuhvaa: naselja,
privatne batine, livade, vode, ume, nenaseljenu zemlju..) upravna
podjela timara, zeameta i iftluka zasnivala se na selu kao
jedinici
salo se sastoji od inokosnih i zadrunih kua
patrijarhalna demokracija
svako selo je i vjerska opina
XXXV. POGLAVLJENARODNA KULTURA
1. Patrijarhalna kultura jugoslavenskih naroda
neki oblici patrijarhalne kulture zadrani do 19.st. ( najvei
utjecaj u sreditu Balkanskog poluotoka- plemenske oblasti Crne Gore
i Hercegovine, planinske oblasti Srbije, Bosne, Dalmatinske Zagore
i Like, zapadne Bugarske i Makedonije) patrijarhalna kultura J.
Slavena je mjeavina slavenskih i starobalkanskih elemenata -izrasla
iz rodovsko-plemenskog drutva
slabo se razvijaju Raa, Zeta i Bosna
privrednu bazu patrijarhalnoj kulturi u selima pod Turcima ine
ratarsko-stoarska i isto stoarska nomadskog i polunomadskog tipa
naturalna privreda
etniko i kulturno mijeanje naroda JI Europe od 15. do 19.st
duhovna kultura razvijenija od materijalne
duhovni ivot izraen u likovnoj umjetnosti i narodnoj
knjievnosti
likovna umjetnost nije bila umjetnost u uem smislu rijei, nego
primijenjena (uljepavanja predmeta oko sebe i odijela na sebi)
patrijarhalni kolektiv izgrauje ukus
2. Narodna knjievnost najoriginalniji proizvod stvaralakog
umjetnikog duha - nikla, razvila se i irila u narodnim slojevima,
prisutna do 19.st., jednostavan stil, pjeva se uz gusle-jezik
narodne knji. posluit e junoslavenskim narodima kao osnova za
stvaranje suvremenih knji. jezika-najea je narodna pjesma pa
narodna proza- pripovijetka (muka i enska-V. Karadi), gatka,
skaska, anegdota, kratka pria, zagonetka
muke pripovijetke prvi poeo skupljati Vuk Stefanovi Kardi,
podijelio narodne pjesme na junake i enske Lirsko-epske pjesme
-> Hsanaginica Epska pjesma (nastala u ranom Srednjem vijeku)-
privlaila veu panju od lirske, Karadi sakuplja epske pjesme
Deseterci, opjevani su povijesni dogaaji (borbe s Turcima)
Ciklus o Nemanjiima, o Kosovskoj bitki (Banovi Strahinja, Kosovska
djevojka, Smrt majke Jugovia), o Kraljeviu Marku, o Crnojeviima u
Crnoj Gori Sibinjanin Jnko (Janko Hunjadi), o Zrinskima i banu
Dereninu Uskoko-hajduke narodne pjesme u 16. i 17.st. (Senjanin
Ivo)H. RATOVI I OSLOBODILAKI POKRETI OD II. DRUGE OPSADE BEA DO
BEOGRADSKOG MIRAXXXVI. poglavlje
Rtovi i ustanci 1683.-99. Seoba Srba. ore Brankovi
1. Ratovanje 1683-90. god
1683. posljednji prodor Turaka u Srednju Europu pod vodstvom
velikog vezira Kara-Mustafe-napali S Ugarsku - pokuali osvojiti
Be
habsburki dvor zaokupljen agresivnom politikom Luja XIV. i
ureenjem odnosa s ugarskim velikaima
beka posada 2 mjeseca odbijala turske napade, u pomo dolazi
austrijska i poljska vojska (pod vodstvom Jana Sobjeskog)- ta
udruena vojska pobjeuje turke 12.09. 1683. -1684. sklopljena Sveta
liga (Austrija, Poljska i Mletaka Republika) studeni 1683.
osloboena cijela sjeverna Dalmacija, osim Knina i Sinja (bez pomoi
Mleana) - meu borcima najvie se isticao Stojan Jankovi Mleani ele
uvui Crnogorce u zajedniku borbu protiv Turaka, C. ne pristaju
Crnogorce napao skadarski paa, Mleani alju pomo pod vodstvom
Baje Nikolia-Pivljanina, paa ih pobijedio na Vrtijeljci (Bajo
poginuo)
estoke borbe i u Ugarskoj
1684. Austrijanci privremeno prodrli do Budima
1684. izbija ustanak u Slavoniji na elu fra. Luka Ibriimovi iz
Poege u jesen osvojena Virovitica (vano tursko uporite u
Slavoniji)
1686. Austrijanci zauzeli Peuj, Segedin i Budim
skupina banatskih Srba pod vodstvom Novaka Petrovia- preli na
podruje koje su zauzeli Austrijanci muslimansko stanovnitvo u
strahu - povlai se duboko u unutranjost (uglavnom na teritorij
Bosanskog paaluka) 1686. Mleani uz pomo domaih odreda osvojili
Sinj
listopad, 1687. osvojen Herceg Novi (vana tvrava na ulazu u Boku
Kotorsku)- pojaane hajduke akcije u blizini Dubrovake Republike
1687. osvojeni Osijek, Vukovar i akovo
1688. osloboen Srijem i Beograd (6.rujna), u Bosni osvojen
Zvornik
1689. austrijski odredi poeli prodirati u unutranjost Srbije
1689. Franc. objavili rat Austrijancima za zapovjednika
austrijskih snaga imenovan Ljudevit Badenski, zadatak da prodre u
pravcu Jadranskog mora (uglavnom uspio)
1688. uspostavljena ua suradnja Mleana i Crnogoraca, Crnogorci
na zboru u Gradcu zbacili vlast turskog sultana-uspostavljen
mletaki guverner i vojnika posada na Cetinju 1689. Austrijanci
zauzimaju Ni, Ljudevit Badenski se odvaja s jednim dijelom vojske u
pravcu Vidina(zauzeo ga) , a drugi pod vodstvom E.S. Piccolominija
prema Jadranu (doao do Kosova, pridruuju mu se Srbi i Arbanasi,
dolazi do Skoplja 26.10., povlai se u Pritinu i zauzima Prizren)
1689. Turci pokuali osvojiti Poegu - 12.03. Luka Ibriimovi obranio
grad
1689. osloboena Lika i Krbava- voa Marko Mesi2. Karpoev ustanak
1689. austrijska vojska niz Moravu ide perema J
U SI Makedoniji izbija ustanak pod Karpoem, buna izbila i u
Morihovskoj nahiji Teko stanje u Makedoniji, Turci vre nasilje-
Jegen-paa 1686. odmetnuo se od sultana, zbog tekog stanja skopski
nadbiskup se sklonio u Pritinu, pravoslavni mitropolit trai zatitu
Moskve
Car Leopold dao Karpou naslov kneza, uvrstio se u Kumanovu
Austrijanci postupaju loe s makedonskim narodom
Nakon poraza od Austrijanaca Turci se organizirali i krenuli s
napadom u dva pravca 1.) s J dolinom Vardara (Halil-paa) 2.) iz
Sofije (Mustafa-paa uprili) Turci osvajaju Kumanovo, uhvatili
Krpoa- kod mosta u Skoplju nabili ga na kolac, isjekli ga i bacili
u Vardar
Turci zauzimaju Tetovo Slom austrijskih snaga na podruju Srbije,
povlaenje Austrijanaca
3. Seoba Srba
Povlaenjem Austrijanaca prema S iz Makedonije i J Srbije -
povlai se i domae stanovnitvo (strah od turske osvete) Povlaenje
Aust.- Prizren-Pritina Ni
Narod je krenuo pod vodstvom Arsenija III: Crnojevia
(Austrijanci nagovaraju narod da se povue) Narod vjerovao da e se
vratiti na stara podruja Na ispranjeni prostor naseljene su velike
skupine muslimana Arbanasa (izmijenjen etniki sastav Stare Srbije i
Makedonije) Aust. ele ubaciti u borbu to vei br. Srba- 1690.
Leopold I. proglasom obeao posebne povlastice (Srbi mu se pridruili
u borbi) 18.09. 1690. predaja austrijske posade kod Nia
Turci osvojili Smederevo i Beograd (28.10.)
Padom Beograda iseljenici gube nadu da e se vratiti pa se
preseljavaju izmeu Tise i Dunava, u Slavoniju i Baranju, a na S do
Baje, Budima, Sentandreje i Komorana, neki ak otili u S Ugarsku
Povlaenjem Aust. s Balkana jaa utjecaj Mleana na tom podruju
4. ore Brankovi
roen 1645. u Jenopolju, suraivao s Austr. (1673. potajno stupio
u vezu s aust. poslanikom i odao tajne iz pregovora Porte s
maarskim emigrantima) nada se da je potomak despotske porodice
Brankovia- Lepoold ga kao potomka despota imenuje barunom
Ugarske
Na osloboenom teritoriju od Turaka eli uspostavljanje SLOBODNE
ILIRSKE KRALJEVINE na ijem bi elu bio on- car ne pristaje Poziva na
ustanak narode istone i sjeverne Ilirije, Trakije i Mezije i
ostalih zemalja, potpisao se kao ore II, nazvao se nasljednim
despotom Gornje i Donje Mezije, velikim knezom Svetog Rimskog
Carstva, gospodarom Svetosavskog dukata, Crne Gore, Hercegovine,
direktorom svemira :P hahaha itd.
Arsenije III. ga priznaje za potomka starih srpskih vladara
Ljudevit Badenski odluio ga ukloniti -> Brankovi istupao
samostalno i pretendirao na zemlje koje je aust. vojska oslobaala -
pozvan u tabor Badenskog u Kladovo, uhvaen poslan u zatvor u
Srbiju, nakon toga odveden u Be, 1771. umro u ekoj
1691. na velikom skupu u Budimu srpski glavari izabrali ora za
srpskog despota, trae da ga car oslobodi, car ga ne puta na
slobodu, a za njegovog zamjenika postavlja Jovana Monasterliju iz
Komorana
Protiv Brankovievih pretenzija na starjeinstvo nad Srbima
istupio je patrijarh Arsenije III. (trai svjetovnu vlast za sebe) -
1691. car priznao Arsenija III. za svjetovnog poglavicu Srba (manje
opasan od Brankovia)
Brankovi dao Srbima u Austriji prvi politiki program -> prvi
formulirao osnovne zahtjeve u borbi za postizanje politike
autonomije i ouvanje vjerske slobode ( tj. ouvanje narodnosti) Na
kasnije generacije Srba utjecao preko svojih Slaveno-serbskih
hronika- 5 knjiga na preko 2000 str. (pokuao je prikazati povijest
od stvaranja svijeta do pojave Slavena, poslije je nastavio s
povijesti J. Slavena, prvenstveno Srba- cijelo djelo ima svrhu da
pokae kako je on potomak dinastije Brankovia, slavne dinastije
Nemanjia- puno izmiljenih dijelova ha ha ha)- najvie utjecao na
Jovana Rajia 5. Karlovaki mir
1691. Ausrt. skupljaju protutursku vojsku oko Osijeka - Turci se
nakon osvajanja Beograda ele prebaciti u Srijem
-19.08.1691. sukob austrijske i turske vojske kod Slankamena
(Srijem)- Turci doivjeli poraz (zapovjednik veliki vezir Mustafa
uprili poginuo), u toj bitci sudjelovali i odredi Srba na elu s
Jovanom Monasterlijom
zapovjednik Lj. Badenski odustaje od osvajanja Beograda
1695. sultanom postaje Mustafa II. (ratoboran), Osmanlije pod
zapovjednitvom sultana potuku aust. Generala Veteranija kod
Lugoa
11.09. 1697. velika austrijska pobjeda kod Sente- Austrijance
predvodi Eugen Savojski, unitio tursku vojsku pod zapovjednitvom
velikog vezira Mehmed Elmas-pae (poginuo)
06.10.1697. Eugen kree iz Osijeka s preko 6000 vojnika u prema
centralnoj Bosni (prelaze Svu kod Broda- zauzima Doboj i Maglaj
(16. i 17. 10)- opkolio Vranduk-pali Sarajevo), 25. 10. poeo se
povlaiti studeni 1698.- mirovni pregovori zapoeli u Karlovcima
26.01. potpisan mirovni ugovor s Austrijom
07.02. potpisan mirovni ugovor s Mletakom Republikom
odredbe: svatko neka zadri ono to je u trenutku potpisivanja
ugovora drao. Austrija dobila itavu Ugarsku osim Banata, Slavoniju
i Srijem do linije povuene od ua Tise do ua Bosuta, a granica
Bosanskog paaluka ide uglavnom dananjom granicom Bosne, Mletaka
Republika zadrala Peloponez, u Dalmaciji teritorij do linije
Knin-Vrlika-Sinj- Zadvarje-Vrgorac- Gabela na Neretvi
Mleani se bez potpore Austrijanaca moraju povui s prostora
Hercegovine (zadrali samo Herceg Novi i uski okolni pojas Boke
Kotorske) Dubrovani dali Turcima izlaz na more u Neumu-Kleku i
Sutorini
XXXVII. poglavlje
Austrijsko-turski ratovi u prvoj polovini 18.stoljea
1. Ratovanje 1716.-18. Poarevaki mir
1710. izbio rat izmeu Turske i Rusije, car Petar Veliki pozvao
Crnogorce i Hercegovce da mu se pridrue - oni podigli ustanak
(Mleani i Dubrovani se suprotstavljaju - sprijeeno da se ustanak u
Hercegovini proiri, poloaj ustanka u Crnoj Gori znatno otean) U
srpnju 1711. zbog neuspjeha na rijeci Prutu ruski car potpisuje
nepovoljan mir, Crnogorci nastavljaju borbe i dalje, vladika Danilo
i skupina boraca se sklanja u Hercegovinu (preli preko mletakog
teritorija), Turska trai izruenje, Mleani ne pristaju-rat s
Mleanima (O.C. eli vratiti Peloponez i dio Dalmacije-izgubljeni
Karlovakim mirom)
10.12. 1714. O.C. objavilo rat Mleanima (povod-neizruenje
crnogorskih izbjeglica) Tijekom 1715. rat se vodi u Grkoj i
Dalmaciji
Austrija i Rusija iscrpljene prijanjim ratovima, ali Austrija
ulazi u rat na strani Mleana 1716. Engleskoj i Nizozemskoj nije u
interesu rat zbog trgovine
Austrijska vojska pod zapovjednitvom Eugena Savojskog, a turska
pod velikim vezirom Domad Ali-paom 05.08.1716. velika bitka kod
Petrovaradina- poraena glavnina turske vojske, Austrijanci napadaju
Banat ( 2 mjeseca opsjedali Temivar-zauzeli posljednju veliku
tursku tvravu na podruju Ugarske) Druga vojska pod zapovjednitvom
Ivana Drakovia (banskog namjesnika u Hrvatskoj) zauzima Jasenovac,
Dubicu i Kostajnicu, nisu uspjeli osvojiti bac Mleani osvajaju
Krf
u ratu sudjeluju, papinski, panjolski, toskanski i enovski ratni
brodovi
1717. austrijska vojska osvaja Beograd (glavnina vojske se
okupila kod Paneva-prelazi Dunav-osvaja Beograd), E. Savojski
potukao glavninu turske vojske pod zapovjednitvom Hali-pae -
predala beogradska posada
Nako pada Beograda kao turska uporita ostaju abac (osvojen odmah
nakon Beograda) i Zvornik (osvojen 1718.)
1717. akcije na Jadranskom primorju-Mleani + domai borci
osvajaju Imotski, prodiru do Mostara
Nakon pada Beograda odluka o primirju
Od 1714.-1717 Sardinija pripadala Austriji panjolske pretenzije
na austrijske posjede u Italiji
Ratni pregovori su se vodili uz posredovanje Engleza od 5.
lipnja do 12. srpnja 1718. u atorima ispred Poarevca- odreeno da
svaka zaraena strana zadri to je osvojila- mirovni ugovor sveano
potpisan 21. lipnja na istom mjestu mirovnim ugovorom Austrija se
iri na Balkan (aak)- dobila pojas juno od Save, JI dio Srijema,
gotovo itavu sjevernu Srbiju, Banat i Malu Vlaku (karlovakim mirom
postala gospodar Podunavlja, Poarevakim odluujua sila u rjeavanju
tzv. Istonog pitanja), Austrija sklopila 1. trgovinski ugovor s
Turskom Venecija izgubila cijelu Moreju, posljednja mala uporita na
Kreti i Gabelu (Neretva), dobitak u Dalmaciji
2. Potiskivanje Austrije s Balkana. Beogradski mir 1739.
1733. u Poljskoj smrt kralja Augusta Jakog -> rat za poljsko
nasljee 1733-35 (upletene velike sile) > Austrija loe stoji
(oduzete su joj Sicilija, Napuljska Kraljevina i manji dio
Lombardije, ali dobiva Parmu, Piacenzu i Toscanu)-> istovremeno
se Rusija sprema za rat protiv Turske- 1735. napada Tursku, time
prestaje rat za poljsko nasljee-> na kraju rata Rusi zadrali
samo Azov Izbijanjem rusko- turskog rata -Austrija u tekom poloaju
(iscrpljena ratovima)- ratoborna politika dvora- ulazi u rat kao
Ruska saveznica zbog svojih ciljeva na Balkanu (06.08. 1736.
utvrdile plan)- Austrija pregovara sa srpskim patrijarhom Arsenijem
IV. akabentom, skopskim nadbiskupom Mihajlom Sumom i Ohridskim
arhiepiskopom Joasefom-poziv na ustanak- najuspjeniji pregovori s
Arsenijem - > zakljuak u Beogradu 08.03. 1737. (narodni
predstavnici se obvezali da e napasti Turke im se pojavi austrijska
vojska) Turci se spremaju za obranu Karlo VI. proglas kranima
Turske 15.06. (poziv na ustanak obeao im slobodu vjere i zatitu+
posebne povlastice sudionicima u borbama)- u Niu 14.07. slubena
objava rata Turcima- u Srbiji glavnina austrijske vojske prodire
dolinom Morave-Ni (predaja 28.07.)- Novi Pazar- Pirot-prema Sofiji
Preokret na bosanskom bojitu (utjecaj na stanje u Srbiji)-
Austrijanci ne uspijevaju osvojiti Banja Luku (porazio ih bosanski
vezir Ali-paa Heimoglu, 04.08.)- Austrijanci se povlae preko
Save
Pod turskim pritiskom Austrijanci naputaju Novi Pazar, s njima
se povlae srpski odredi (Stania Markovi i Atanasije Rakovi +
patrijarh Arsenije)
Aust. 02.10. osvajaju Uice (ostavljaju svoju posadu), vojni
odredi iz JZ Srbije se povlae u abac + nekoliko tisua Klimenata i
Srba- naselili se u Srijemu
Potkraj 1737. Turci vratili izgubljena podruja (borbenost i
organiziranost te odsutnost E. Savojskog)
trae Bosnu i Srbiju, Austrijanci nastoje zadrati Beograd i dio
teritorija juno od Save i Dunava (morali popustiti) - > 23.07.
1739. iznenadna i neodluna bitka kod Grocke (kod Beograda)-
Austrija potuena 01.09. 1739. mir u Beogradu - > Austrijanci
izgubili sve to su stekli Poarevakim mirom u Srbiji, Vlakoj i Bosni
(osim grada Furjana na hrvatskoj granici ) propale sve ideje bekog
dvora da se austrijska vlast proiri na itav Balkanski poluotok
austrijske JI granice prema Turskoj ne mijenjaju se do aneksije BiH
(1908.) Francuska posrednik pri sklapanju mira
XXXVIII. POGLAVLJE
SEOBE I ETNIKE PROMJENE U JUGOSLAVENSKIM POKRAJINAMA
OD XV. DO PO. XIX. ST.
dolaskom Turaka etnike promjene uzrokuju politiki i/ili
privredni imbenici (od 14-19.st.) politiki: turski nain ratovanja
(14-17st.-etniko seljenje naroda kakvo se ne pamti od doseljenja J
Slavena)
seoba srpskog naroda (15. i 16.) prelazi granice Srbije
(Vojvodina)
Makedonija (14. i 15.st)- naseljavanje Juruka, u Skoplje dovode
svoje stanovnitvo
Albanija (15.) june i srdnje oblasti opustoene, naseljavaju
arbanaki stoari
U 16.st. raseljena Bosanska Krajina, Lika i sjeverna Dalmacija,
opustoena Slavonija- kolonisti koji naseljavaju ta podruja kreu se
od JI->SZ
15. i 16. st.-O. C. vodi smiljenu politiku kolonizacije,
naseljavaju stoare iz dinarske oblasti (privredni karakter-seoba
stoara iz dinarskih krajeva -> ravnice Save i Dunava) 30-ih god.
16. st. naseljavanje vlakih stoara u pograninim krajevima Slovenije
i Hrvatske (izmeu Drave i Jadrana)
Od 16-17. st. na granicama Venecije, Austrije i Turske turska
krajina (muslimansko stanovnitvo) Hajduija i uskoci utjeu na etnika
pomicanja
Za vrijeme turskih nadiranja u Europu val seoba ide od J->S,
a od velikog Bekog rata obrnuto (povlaenje muslimana iz Ugarske,
Slavonije, Like i Dalmacije, najvie ih se zadralo u Bosni, a ostali
sele preko Srbije, Mkedonije u Bugarsku i oblasti oko Egejskog
mora) 1690.-povlaenje austrijske vojske-povlaenje naroda iz
sjeverne Makeodnije, Kosova i Metohije i dananje Srbije u junu
Ugarsku i dalje do Budima i Sentandreje
Poslije pohoda E. Savojskog 1697. na Sarajevo Slavoniju, Baku i
Baranju koloniziraju Bunjevci i okci U 17. i 18. st. etnike
promjene na jugu Mkedonije i Stare Srbije arbanaki stoari
naseljavaju Kosovo i Metohiju, naputene od Srba
U 18. st. poveane muslimanskog stanovnitva na srpskom i
makedonskom podruju U 18. st Austrija provodi smiljenu politiku
kolonizacije- Nijemci, Maari, Rumunji, Slovaci, Rusini naseljava na
podruje Bake, Banata, Srijema i dijelova Slavonije- etnika
arolikost kakvu nije imala ni jedna zemlja u Europi u 19.st
(melioracijski radovi)
Kuga- dolazak novih stanovnika, nerodica i glad Seoba gradskog
stanovnitva-balkanski trgovci (od 15-18.st) Posljedice: novi
raspored naroda, utjecaj na privredu, kulturni i politiki
razvitak
Najvee raseljavanje je kod Srba- pomicanje etnikog sredita iz
stare Rake, Kosova i Metohije prema sjeveru u Moravsku
Srbiju-Srpski narod prelazi Svu i Dunav, naseljavanje Vojvodine,
Bosansku Krajinu, Liku, Baniju, sjevernu Dalmaciju i dio Slavonije
=>strane posljedice u 20.st
Mijeanje dijalekata, drutvene promjene- kulturna i nacionalna
previranja
I. JUGOSLAVENSKE ZEMLJE POD HABSBURKOM VLAU U VRIJEME
APSOLUTIZMA
XLII. poglavlje
Vojvodina i Srbi u Ugarskoj
a) Kolonizacija i privredni razvitak Vojvodine
1. Seoba Srba u Ugarskoj 1690.
bitka kod Kaanika (1690.)- preokret u ratu-Turci porazili
Austrijance-osveta domaem stanovnitvu - narod bjei (Arsenije
III.)-strana odmazda Turaka u Pritini, dolazak naroda i ekanje kod
Beograda
Leopold I. daje obeanja da doe do pobune kranskih naroda pod
turskom vlau
visoka srpska hijerarhija trai jedino crkvena autonomna
prava-utjecaj na svjetovne poslove
gradsko stanovnitvo-obnavljanje srpske drave (politika
autonomija)- u vezi s tim zahtjeva se izrazita vojnika organizacija
(obrana od pritiska ugarskih feudalaca) 6. travnja 1690. Leopold I.
alje proglas iptarima i Srbima-poziv na ustanak (obeao: priznavanje
starih povlastica i slobodu vjere, izbor vojvode, oprost svakog
javnog tereta, slobodan posjed onoga to oduzmu Turcima) 18.06.
1690. zbor u Beogradu-poslali jenopoljskog vladiku Isaija akovia u
Be- Leopold 21.08.1690. izdaje privilegije Srbima sloboda vjere,
upotreba starog kalendara, pravo izbora arhiepiskopa (slobodno
upravljanje crkvom)- priznato jedinstvo srpskog naroda u habsburkim
zemljama (patrijarhu priznata vlast nad cjelokupnim srpskim
narodom-crkva uvar srpskog narodnog jedinstva) Izbjeglice sele u
Baku i Baranju- veina dola do Budima, Sentandreje i Komaroma
(nastanio se Arsenije III) - > poveanje Srpskog stanovnitva u
Ugarskoj2. Borbe za privilegije
poslije preseljenja u Ugarsku Srbi u vrlo tekom poloaju- ugarski
stalei ne ele priznati Srbima povlaten poloaj (ele ih kao kmetove-
trae 1/10)
U Beu je grof ore Brankovi-pomae u sastavljanju narodnih
zahtjeva
U Budimu 1691. srpski glavari proglasili Brankovia despotom (u
zatoenitvu) izabrali podvojvodu Jovana Monasterlija (nema
poboljanja poloaja)
Obnova srpske drave preko . Brankovia
Nove privilegije 20.08. 1691.- uglavnom potvrene stare
privilegije , mitropolit- vjerski i svjetovni poslovi - >
pobijedila crkvena linija nad irom Brankovievom koncepcijom ->
hijerarhija poboljala svoj poloaj, narod nita
Turski napadi u Slavoniji- ideja preseljenja Srba iz Ugarske u
Slavoniju
General Heisler predlae:
a) oslobaanje Srba od poreza za vrijeme rata- formiranje srpskih
eta u austrijskoj vojskib) naseljavanje zemljoradnika izmeu Dunava
i Tise 1695. nove privilegije potvrene sve ranije privilegije
(potvruje dekrete M. Korvina i Vladislava II.-Srbi osloboeni
plaanja desetine)
1699. Karlovaka mitropolija izdvojena iz Peke patrijarije (do
1766. smatra ju svojom maticom) podijeljena na eparhije, obuhvaa
sve Srbe u Ugarskoj, Hrvatskoj i Slavoniji 3. Promjene u
ekonomskom, drutvenom i politikom poloaju Srba poslije Karlovakog
mira
1702./3. Potisko-pomorika vojna krajina- pod zapovjednitvom
carskih generala, ali i oblik narodne samouprave (osnova autonomije
Srba u Ugarskoj) Srbi graani (slobodni)- osnivaju srpske opine (
najuglednije santandrejska i budimska)- vodi borbu za izdvajanje
posebnog teritorija pod vodstvom vojvode, ne ele teokratsku
vladavinu kleta Seobom 1690. u Ugarsku prelazi ekonomski
najnapredniji dio srpskog naroda obrtnici i trgovci organizirani u
esnafe i rufete
Malobrojno srpsko plemstvo uiva povlastice, najvee povlastice
ima srpska hijerarhija (sveenstvo)- vodstvo u narodnoj borbi
Dio Srba u Baranji i Srijemu potpao pod vlast obnovljenih
upanija, kao paor (kmet) obrauje spahijski zemlju-vlast zaboravlja
privilegije- povratak u Tursku
1703. Rakoczyjev ustanak -> Srbi na carskoj strani - 1706.
Josip I. obnova povlastica
1706. smrt Arsenija III. -> 1708. prvi srpski narodno-crkveni
sabor u Kruedolu, za arhiepiskopa izabran Isaija akovi vano jer:b)
pravo izbora mitropolita
b) pravo sazivanja sabora sabori najvaniji temelj autonomije
Srba u Ugarskoj4. Organiziranje upanija i Vojne Krajine
jaanjem centralne vlasti u 18. st. slabi znaenje upanija grof
Pavle Szechenyi -prvi veliki upan Bake upanije (tri sreza: baki,
somborski i bajski)
Bodroka upanija (1724. pripala Bakoj), ongradska upanija (oko
Sente sjeverna Baka) Oko 1700. upanije pripadaju komori
Srpsko stanovnitvo se ne eli podinjavati upanijama- pobune -
> proirenje Vojne Krajine (Posavsko -podunavska i Potisko-
pomorika 1702., Petrovaradinski anac osnovan 1694.) upanijske
vlasti nemaju jurisdikciju na krajini pa ne mogu ubirati
porez-1702.
Kasnije odlueno da e Srbi koji stanuj u upanijama imati vlastite
knezove i oborknezove Krajinici (dobivali zemlju kao vojno leno bez
podavanja) podijeljeni na 4 grupe:
1. policajci, mogu se upotrijebiti u ratovima
2. oni koji straare samo u unutranjosti kao ardaklije+ protiv
hajduka
3. emeriti- islueni vojnici
4. posebna grupa egzempta- nesposobni za vojnu vjebu
policija u vojnom smislu podreena vojnom zapovjednitvu, u
administrativnom-provincijalu, komori
Segedin- sredite Potiske krajine
Arad- sredire Pomorike krajine5. Rkoczy i Srbi maarski magnati
Thokoly i Rakocziy
1703. Franjo II. Rakoczy-borba protiv bekog apsolutizma
(plemstvo+ seljatvo) I car i Rakoczy ele pridobiti Srbe Bercsenyi
(najutjecajniji iza Rakoczyja)- htio ponuditi Srbima despotsko
dostojanstvo U Bakoj ih poziva Bottyan 1704. protiv cara Veina Srba
se borila na strani dvora 1711. zavreni nemiri izmeu kuruca i Srba
Baka i Baranja-popaljene, unitene, poteen Banat (pod Turcima) Srbi
najvie pate od maarskog plemstva- glavni uzrok opredjeljenja dvoru
(srpsko- maarska mrnja) Poarevakim mirom 1718. osloboen Banat, do
1779 pod Dvorskom komorom kao Temivarski Banat- stavljen pod vojnu
i komorsku upravu (za uprave grofa Mercyja 1720-34 podijeljen na 13
distrikata i 6 vojnih jedinica) Banat srpski i rumunjski dio Baka i
Srijem- u to vrijem gotovo srpsko-hrvatski krajevi Srba je bilo u
Maloj Vlakoj i Hrvatskoj, Krajini, u Aradskoj i Bekakoj upaniji6.
Veliki posjed. Commissio neoacquistica
1690. poela s radom komisija za konfiskaciju velikakih imanja
Stare plemike obitelji ne mogu pismeno dokazati svoje vlasnitvo
-> dvor dijeli posjede (golemi posjedi Zrinskih, Frankopana,
Thokolyja i Rakoczyja) svojim privrenicima
Novi posjednici; Eszterhazy (baranjski posjednik), Eugen
Savojski (Belje), Schonborn (Zemun), Odescalchi (Ilok), Altan,
Drakovi, Pejaevi, Kufstein i Elz (Vukovar) , od starih Erdodi,
Batthyany (baranjski posjedi), Karoly
Hrvatsko-bunjevake porodice u Bakoj: Ltinovii, Vojnii, Pejaevii
.
Baka uglavnom pripada komori
Banat - do 1780. komorski posjed
7. Stanje poljoprivrede. Agrarni odnosi.
oko 1711-18- Vojvodina tvrda, stepska zemlja, pustara ili
movara, slabo naseljena movarna Baka, Srijem, a posebno Banat
Srbi, Hrvati i Rumunji-nomadsko stoarstvo
Kue zemunice, robno-novana privreda, Seljak u tekom poloaju plaa
crkvena podavanja u obliku dimnice-> odlaze u hajduke Komora
najvei vlastelin u Vojvodini
Kontraktualisti- seljaci koji su slobodno sklapali ugovore s
vlastelinom Obvezno davanje mita nazvanog diskrecija 1727. buna u
Dunavskoj Krajini
Nasilno pokatolienje protestanata i pravoslavaca
8. Unapreenje poljoprivrede i kolonizacije
u 18. st. izrazito se uzdigao Banat
Vojvodina 30-ih napreduje, uskoro jedno od najnaprednijih
agrarnih i rudarskih podruja- prvi melioracijski radovi (general
Mercy regulira rijeku Begej) 1740-ih nizozemski strunjak
Freemaut-isuivanje movara u junom Banatu-kopanje kanala Brzave, u
Baranji prvi kanal Karaica (kraj 18. st.) U Banatu- plantae
industrijskih biljaka (lan, konoplja, dud, indigo (biljka za boju),
ria, biljke za pivo, vino ulje..), umska poljoprivreda u planinskom
dijelu Banata
Radovi nametnuli potrebu kolonizacije - > osim Srba i
Bunjevaca u 17. i 18. st. naseljavaju se i Nijemci (dolaze i
panjolci, Talijani, Francuzi- ponijemili se) Banat koloniziraju
Nijemci-kanjenici Osnivanje njemakih gradova- Bela Crkva
1781. patent o vjerskoj toleranciji, do tada se ne primaju
protestanti u Banat- doseljavanje Slovaka U 18. st. Rusine
naseljava komora u Krstur i Kucuru Maari oko 1740 naseljavaju
Vojvodinu
Unutranje migracije
9. Seljaki pokreti kurucki pokreti poetkom 18. st. (surauju
kmetovi, hajduci i plemstvo protiv dvora), kasnije suradnja
plemstva i dvora protiv seljaka
Hajduija Srbi, Rumunji, Maari - divani (ilegalni sastanci
hajduka) Slovaci, Rusini i Nijemci ne sudjeluju u hajduiji- uvjeti
ivota su im povoljniji
Vlast od bivih hajduka osniva plajake ete- pandure koji su
kretali u potjeru za hajducima Od Poarevakog mira esti seljaki
ustanci najpoznatiji 1735. Pera Jovanovi Segedinac- krajiki kapetan
(30 god ranije sudjelovao u borbi protiv kuruca, sad postao kuruc)-
ostali graniari na strani dvora
Ustanici pod vodstvom Sebestyena i Szilassija (ubijeni) Uloga
klera- mitropolit Vientije Jovanovi nije izdao Peru, baki episkop
Visarion Pavlovi- borba protiv unije Ustanci doveli do urbara 1737.
i osnivanja nove krajine 1745.
1738-39 ustanak banatskih pastira pod vodstvom rumunjskih
hajduka-gnijezdo u erdapskoj klisuri- Turci podravaju
ustanak-ustanak uguili srpski krajinici pod vodstvom Stanie
Markovia10. Slavonski urbar i nova Srijemska Krajina
Karlo III. poslije prvih seljakih pokreta 1737. poslao komisiju
da izvidi opravdanost seljakih albi i zahtjeva, do novog urbara
dolo samo u Slavoniji (vrenje najjae, opasnost od Turaka
najakutnija)-taj urbar nikada nije stupio na snagu Reorganizacije
provincijala i krajine (na to utjecale pobune): Petrovaradinski
anac ustupljen Bakoj upaniji U Slavoniji organizirane 3 upanije
(Srijemska dobila vlastelinstva Nutar, Vukovar, Ilok, Neradin,
Rumu, Zemu Organiziran Petrovaradinski regiment11. Suzivanje
autonomnih prava srpskog naroda.
Poloaj srpskog seljatva pogoran-prekomjerno kuluenje
1723. ugarski sabor proglasio Srbe kmetovima ugarske gospode,
zakonski l. 27 (suradnja dvora i plemia) Velika podavanja crkvi-
velik broj kaluera- hijerarhija ivi raskono-udaljavanje od
naroda-teret narodne borbe sve vie pada na graanstvo Zauzimanjem
graana sabor odbio zahtjev da Srbi u Srbiji budu odvojeni u
posebnoj Beogradskoj mitropoliji od Srba u Karlovakoj mitropoliji
ouvanje jedinstva Nakon smrti Vientija Popovia narodni sabor 1726.
izabrao Mojsija Petrovia i za beogradskog i za karlovakog
mitropolita Dvor ne pristaje na ujedinjenje mitropolija potvruje
Mojsija samo za administratora Beogradske mitropolije Pod izgovorom
da povlastice nije potvrdio Ratni savjet (nadlean za novodobivene
zemlje) kralj 1727. i 1729. izdaje reskripte povlastice znatno
smanjene- mitropolitu oduzeta svjetovna vlast i kaducitet (za
svjetovnjake) Poslije pobune u Srijemu, Bakoj i Bekeu, poslije
akcije Visariona Pavlovia i ustanka Petra Segedinca car potvrdio
povlastice u starom obliku 1745. Marija Terezija Ilirska dvorska
komisija (slui za voenje srpskih poslova) > 1747. pretvorena u
Ilirsku dvorsku deputaciju (zadatak-stvaranje stalnog sistema za
upravljanje crkvenim i narodnim ivotom Srba)- to je dvorska, a ne
srpska samoupravna ustanova
1714. sabor- poslije smrti Arsenija IV. akabente izabran Pavle
Nenadovi 1764. osnovan ajkaki bataljon mali br. srpskih sela izuzet
iz upanijske vlasti 1749. razvojaena Potisko-pomorika vojna krajina
1751/52 mnogo Srba iselilo u Rusiju
Osnivanje beejskog (1751) i kikindskog distrikta (1774) pod
upravo srpskih magistrata imaju znatnu ekonomsku, sudsku i politiku
samoupravu (obuhvaaju manji dio Srba, veina odselila u juni Banat,
Vojnu krajinu ili je pod upanijskom upravom) Cariin Dekret (1752)
ni Zatitni patent (1753) ne mogu primiriti Srbe
12. Ukidanje Potisko-pomorike krajine
1751. u Banatu izdvojeni vojni od civilnih poslova ajkaka 1763/
64. ustupljena vojnim vlastima na upravljanje od krajinika
reformirane Pomorike krajine- osnovana (1746-47) zemaljska
pokrajinska policija, od 1757-55 zemaljski bataljon razmiljalo se o
premjetanju dunavske flote iz Komaroma u akaku
13. Kultura u prvoj polovici XVIII. st.
Nema vee kulturi u Vojvodini po. 18.st
stanuju u zemunicama ili kolibama, polunomadsko stoarstvo i
hajduija srpska crkva jedina organizacija koja okuplja pravoslavne
Srbe i Rumunje najkulturniji slojevi graanstvo i plemstvo u kolama
se ui itanje, pisanje, crkveno pjevanje, vjeronauk, tek kasnije
raunanje 1726. osnovana srednja kola bogoslovije u Karlovcima-pod
rukovodstvom Rusa Maksima Suvorova - > 1736. Vientije Jovanovi
dovodi Emanuela Kozainskog kao rukovoditelja 1750. Pavao Nenadovi
osniva klerikalni fond za izdravanje kola prilozima crkvenih i
narodnih krugova, osnovao bogoslovnu kolu u Karlovcima (1749-1769.)
U Vojvodini prva katolika latinska kola osnovana 1747. u Subotici
(uprava franjevaca)
Od 1718-1720. trivijalna kola u Temivaru prva njemaka kola u
Banatu tampanje crkvenih ili kolskih knjiga obavlja se u Rimniku, a
za unijate u Trnovi 1770. osnovana samostalna rumunjska episkopija
(prije bili pod jurisdikcijom karlovake mitropolije)
Pisci su nekadanji kalueri iz manastira Rae prozvani Raani
ore Brankovi Hronike (prva srpska historija)
Slikarstvo prvenstveno crkveno-ikonografsko
b) Jaanje srpskog graanstva i njegove politike ideje
1. Ureenje i vlast 1764. preureenje Vojvodine
Od 1764-1790 ne saziva se ugarski sabor, ugarske poslove vodi
novi dravni savjet
Srpski poslovi preko Ilirske dvorske deputacije (iz Bea)
U Bakoj, Baranji i Srijemu postoje upanije, Banat je 1779.
predan Ugarskoj utjelovljen u 3 upanije (Terentalsku, Tamiku i
Kraovsko-severinsku) upanije do reforme Josipa II.- imaju svu
oblasnu izvrnu vlast + odravanje svoje skuptine, upravnu vlast ,
alje svoje poslanike u sabor, ubire poreze (ratni porez,
kontribuciju, upanijski domai porez, domestiku i deperditu- razlika
izmeu stvarnih i limitiranih cijena namirnica za vojsku), sude u
urbarijalnim procesima izmeu vlastelina i kmeta u II. stupnju, dok
je prvostupanjski sudac vlastelin (upanija je vlastelinska ustanova
kmetovima je i na drugom stupnju sudio feudalni sud) =>
gospodska stolica (vlastelinski sud) Josip II. ukinuo upanije ->
razlog to se Banat nije podredio upanijama do njegove smrti ->
Temivarski sabor postavlja pitanje autonomije srpskog teritorija u
Banatu 1790 (do tada je Banat pripadao komori ili Ratnom vijeu,
osim od 1759 -1769. kad pripada kao zalog Bekoj banci (Wiener
Standbank), banatom upravljala preko grofa Choteka) 1781. Josip II.
dekret o Banatu Banat podreen razliitim dvorskim ustanovama,
banatskim administrativnim tijelima i vojsci 1751. u Bakoj osnovan
pitijski distrikt- izravno podreen komori
ajkaka oblast (izmeu Tise i Drave) 60-ih god pod vojnom
jurisdikcijom prvi zapovjednik Stanisavljevi 1764. pod
zapovjednitvom petrovaradinske regimenete
60- ih god. organiziranje novih pukova u Bukovini, Erdelju i
Banatu
1789. organizirana kantonalna administracija postojala 13god
Stanovnici Banata ne ele ui u upanije pobuna naroda na elu
episkop Putnik + ore Tiganiti Tigani ( predstavnik bogatih graana)
Tigani 1774 dobio od Marije Terezije privilegij o odvajanju
kikindskog distrikta od upanijske upravne vlasti
U Vojvodini - razliitih oblasti s razliitim stupnjevima
podreenosti 1779. Subotica slobodan kraljevski grad, Temivar nakon
inkorporacije Banata
Slobodni kraljevski gradovi: Novi Sad, Sombor, Subotica i
Temivar
Pravo na komunitet: Zemun (1794), Karlovci (1753), Petrovaradin
(1747-48), a poslije Mercyjeva statuta Bela Crkva (1777) i Panevo
(1794)
2. Politika dvora i borba oko agrarnog pitanja
- Josip II. pod utjecajem fiziokratizma, ukidanje kmetstva-
Josip Hajnoczy prvi neplemi, nekatolik na poloaju podupana
Srijemske upanije3. Nova naseljavanja
nakon terezijanskih ratova - > smiljena kolonizacija
komorskih pustara u Bakoj (smjetaju invalide i veterane) vlast
naseljava Nijemce i Maare, privatna vlastela Maar, Slovake i Rusine
arendatori pustara? Za Josipa II. plansko naseljavanje Nijemaca
-> Srbi sele uglavnom u vojnu krajinu
Naseljavanja u Banatu zapoela u isto vrijeme -> naseljavanje
Nijemaca i Srba, Maara, Rumunja
U naseljavanju sudjelovala i Beka banaka
4. Urbarijalno pitanje
urbarijalni odnosi jo uvijek od samovolje vlastele - > uzrok
seljakih pobuna i hajduije
marija Terezija donosi 1756. urbarijalni zakon za Slavoniju
(stupio na snagu 1762.), odnosi se i na Srijemsku upaniju
1767. urbar u Ugarskoj (Bakoj i Baranji), 1780. proirio se na
Banat Urbari su stupili na snagu 1772
U Banatu obveze neto nie nego u Bakoj i Baranji
Izvrenje urbara ustupljeno upanijskoj izvrnoj vlasti
vlasteli
Seljaki nemiri u Erdelju i Banatu (1784) - > ukidanje
kmetstva (agrarno pitanje nije rijeeno)
5. Prijelaz na kapitalistiki sistem; prvobitna akumulacija
komora najvei posjednik u Vojvodini drava preuzela vodstvo u
privredi protekcionizam merkantilnog pravca cilj racionalnija
zemljoradnja
revolucija djeteline - uzgajanje djeteline umjesto panjaka,
utjecaj na naputanje ekstenzivnog stoarstva osnivanje strunih
poljoprivrednih kola, udomaivanje novih kultura
u Bakoj najznaajniji kanal izmeu Dunava i Tise
pretvaranje zemlje u majur s neogranienim vlasnitvom Revolucijom
1848. urbarijalci dobili zemlju, al ne i kontraktualisti
Na Josipa II. utjecao ustanak 1784. pod Horiom i Closcom
6. Merkantilna politika
kapitalizam je u Vojvodini prvo prodro u poljoprivredu, a
kasnije u industriju
iz ovih se krajeva izvoze sirovine u Austriju i eku
iz Banata se izvozi vuna i biljke za bojanje tekstila
7. Razvitak rudarstva i industrije
u banatskim planinama eljezo i bakar
u Palanci se prela svila dalje se preraivala i u Banatu (u
Temivaru)
najvea industrija u Temivaru nekoliko manufaktura i mlinova
(proizvodnja papira, ciglana, barutana, velika tekstilna
manufaktura)
umarska industrija, pilane
manufakture piva i rakije (Panevo)
u Veerovi manufaktura stakla
u Alibunaru plantaa salitre
sva poduzea su podvrgnuta strogim propisima komore
diu se zajmovi
8. Obrt, trgovina i promet obrt glavni oblik preraivake
proizvodnje (manufaktura malo)
prodiranje kapitala u proizvodnju - > obrti u fazi raspadanja
->nesuglasice u cehovima -> osnivanje organizacija kalfi
beari najamni radnici uvoz industrijska roba njemakog porijekla
najvie trgovaca Srba, zatim Grka, iptara, Cincara i Makedonaca
trgovci se udruuju u trgovaka drutva, monopol trgovine od Erdelja
do Jadranskog mora ima Banatsko trgovako drutvo (koristi luke-
Rijeku, Senj i Trst) sredite Temivar kopneni putovi loi, trgovina
se slui vodenim putovima Dunav i Sava glavna vojvoanska arterija
znaajni putovi. Temivar- Budim i Zemun- Budim
od 1793- 1802. prokopavanje Franzova kanala (povezao Dunav s
tisom u Bakoj) -> pribliio Vojvodinu Z. Europi i uinio je
itnicom Europe
9. Struktura graanskoga drutva
veina vojvoanskih magnata iz redova Nijemaca, Maara i Talijna
ili Jermena (veina graanskog porijekla), ali bilo je na tim
poloajima Srba i Hrvata (plemikog) glavni nositelji proizvodnog
kapitala u poljoprivredi i industriji su magnati Nositelji
proizvodnog nepoljoprivrednog kapitala maarski magnati i njemaki
graani
Nositelji trgovakog kapitala Srbi ili Cincari
U strukturi sela osim plemia sve izrazitiji sloj ine
urbarijalci-sesionalci, meu kojim ima samo nekoliko kmetova
Najnapredniji sloj seljaka ine Nijemci10. Ukidanje
privilegija
Austrija 18. st. - > centralistika politika -> na udaru
katolika, protestantska i pravoslavna crkva (pogodilo povlastice
Srba u Vojvodini i ire autonomistike tenje Srba)
Brigom oko voenja narodnih poslova i materijalnim izdatcima
najjae optereeni graani (diu prve srpske kole, izdavai srpskih
knjiga, svjetovna prosvjeta i knjievnost) -> vode borbu protiv
raskonog klera Vlast provodi reforme odozgo preko srpskog sabora i
sinoda -> cilj podreivanje srpskog naroda i srpske crkve
dravi
1770. Regulament- mitropolitu ukinuta svjetovna vlast i
propisani prihodi + ukidanje nekih svetaca nezadovoljstvo naroda
1774. vladika Vidak postavo mitropolit (uz potporu dvora)
1777. pobune protiv Regulamenta i hijerarhije ( narod ih sumnjii
za uniju) dvor odgovorio ukidanjem Ilirske dvorske deputacije
1768. Za Srbe u Beu otvorena tamparija Josipa Kurzbocka s
monopolom tampanja srpskih knjiga (cilj kidanje rusko-srpskih veza)
Reforma srpskog kolstva- 1776 kolski ustav - kole pretvorene u
dravne ustanove
Konano podreivanje izvreno 1779. donesena Deklaracija (ukinuti
privilegiji nema vie nikakvih srpskih politikih autonomnih
prava)
Deklaracijom i kolskim ustavom Srbi imaju crkveno kolsku
autonomiju, a ne politiku Izuzetan poloaj uivaju samo u gradovima i
Vojnoj krajini
11. Temivarski sabor 1790. Jovan Jovanovi (episkop u Novom Sadu)
radi na organiziranju narodnog ustanka (prati ga Maar Jano
Klattyanyi) Leopold II. sazvao srpski sabor u Temivaru kao protuteu
ugarskom saboru koji je sazvao iste godine
Na saboru formirane dvije grupe: 1. plemstvo na elu (povezano s
ugarskim saborom) Sava Tekelija2. generali na elu ( povezana s
dvorom i njegovim predstavnikom maralom Schmiedfeldom- zalae se za
poseban autonoman teritorij u Banatu)- generali Papila i Seujac
-> imali veinu na saboru, glavni zahtjev sabora o autonomiji
ipak nije ostvaren 1791. sabor imatrikulirao? Inkorporaciju Banata
i ugarske upanije 1791. osnovana Ilirska dvorska kancelarija na elu
s grofom Franjom Balasem
12. Kulturne prilike poslije 1764.
prva polovina 18.st. kultura crkvenog karaktera
od polovice stoljea ruski utjecaj ustupa mjesto zapadnom 70-ih
god. u Vojvodini se osnivaju kole (prvo u Banatu pa u Bakoj i
Baranji)-1777. Ratio educationis- podjela osnovnih kola:
trivijalne, glavne i normalne
U srpskim i rumunjskim osnovnim kolama predavanja na narodnom
jeziku
Gimnazije u Temivaru, Subotici, Novom Sadu i Karlovcima
(latinske, osim Karlovake)
Snaan utjecaj ruske prosvjete i kulture srpskoslavenski knji.
jezik zamijenjen ruskoslavenskim
Prva tampana srpska knjiga kaluera Hristofora efarovia s
latinskog preveo i preradio 1741 Stematografiju Pavla Rittera
Vitezovia
Najznaajniji predstavnik ruskoslavenske Jovan Raji sistematski
obradio itavu historiju srpskog, hrvatskog i bugarskog naroda
Zaharija Stefanovi Orfelin pokree prvi srpski asopis
Slaveno-serbskij magazin (objavljen 1768 u Mlecima)
80-ih i 90-ih prijelaz knjievnosti s crkvenog karaktera na
svjetovni
Dositej Obradovi prvi knjievnik ija djela imaju stvarnu knj.
vrijednost i stvarni zaetnik nove srpske kulture i knji. zalae se
za narodni jezik Krajem 18. st. prodire novo europsko
slikarstvo
CRNA GORA U BORBI ZA NEOVISNOST
Borbe protiv Turaka. Razvitak plemenskog drutva i poeci
drave
1. Poetak osloboenja Crne Gore kraj 17. st. i cijelo 18. st.
oslobodilaka borba (poela jo s Mleanima za vrijeme Morejskog rata),
18. st. napokon se formiraju plemena
sukob dviju razliitih religija krsta i polumjeseca
udruuju se s brdskim plemenima (najvaniji KUI) - plemena se prvo
javljaju ruskom dvoru za pomo, kada nisu dobili pomo ujedinjuju se
s Crnogorcima (zajednika borba za neovisnost) + neka albanska
plemena ( Hoti, Kastrati, Klimeti)
18. st. teritorijalno manji opseg - 1718. Poarevaki mir
(Mleanima predali 4 opine), obhvaa 5 nahija
Katunska nahija jedina slobodna nahija (sjedite cetinskog
vladike)
Vladika DANILO EPEVI(zvan Petrovi) 1. organizirana borba protiv
poturica(neumoljivi neprijatelj Turaka), prvi i posljednji vladika
iz kue Petrovia izabran 1697., posvetio ga 1700. patrijarh Arsenije
III. Crnojevi.
Turci utvrdili liniju Skadar Gacko (Spu, Nikii, Trebinje)
omoguavala im brz upad na Crnogorske posjede
1710. Crna Gora staje na stranu Rusije u borbi protiv Turaka
Petar Veliki ih pozvao na suradnju die im moral do BOGA. 1711.
dolaze ruski emisari, pukovnik MIHAJLO MILORADOVI i kapetan IVAN
LUKEVI, zajedno s Danilom organiziraju borbu.
Mleani i Dubrovani uporno pouavaju zaustaviti pokret,(blokada
Crne Gore i Hercegovine), pokret slabo napreduje zbog loeg
naoruanja (izostalo olovo i prah iz Hercegovine)
1712. sultan alje Ahmed pau i 20 000 vojnika da ugui Crnogorske
ete, epevi i Miloradovi bjee sa 500 dua u Hercegovinu, ete se ve
idue godine ponovno okupljaju
1714. bosanski vezir Numan paa uprili, krvavi pohod na
Crnogorske ete, sve nahije su popaljene i opustoene Turci nisu
uspjeli uhvatiti Danila koji bjei u Rusiju u potrazi za carskom
pomoi, pojavlje se novi vojvoda VUKOTA VUKAINOVI koji sa 2300
vojnika bjei na mletaki teritorij. Turci trae izruenje od Mleana,
ovi odbijaju, 10. 12. 1714. Porta objavljuje rat Veneciji! 1716.
vraa se Danilo iz Rusije sa dukatima carskim, Austrija se ukljuila
u rat, trai pomo iz Bea, no ipak na kraju sklapaju savez sa
Mleanima jer su bili agresivniji u namjeri sklapanja saveza. 1717.
sklopljen savez u 12 toaka, Crna Gora trai protektorat
Republike.
21. srpanj 1718. Poarevaki mir - ve spomenuto gube 4 opine:
Grbalj, Maini, Pobori, Brajii pripale Republici.
Vladika je ostao poglavar svih opina i nekih naselja u Boki
Kotorskoj
Porastao ugled cetinjskih vladika manastir Stanjevii u Mainama,
2. sjedite isto vano kao i Cetinje.
2. Formiranje plemena u Crnoj Gori
U Crnoj Gori same ete, nema jedinstva, cijeni se eta i etovanje,
a ne rad, loa organizacija
esto opjevavano u narodnim pjesmama, u etovanju se ne bira
sredstvo, ete se sastoje od 10 1000 ljudi
18. Stoljee - formiranje plemenske organizacije, najvie se
razvila u KATUNSKOJ nahiji, ostalo nepotpuno(kaos)
Polako e jaa plemena postajati kima i nositi ostale u borbi
protiv nasilnika
Ekonomska osnova plemena : KOMUNICE (ispae,uma, lovite...) sve
je zajedniko
Pleme se nije zasnivalo na krvnom srodstvu osim OZRINIA, meutim
bratstvo je krvna zajednica koja se izdie iznad plemena
Problem Crnogorskog napretka: KRVNA OSVETA nije se prenosila s
generacije na generaciju crkva s vladikom vri pomirdbenu ulogu, ene
izuzete iz K. osvete
OSVETA materijalna pomirdbu vri kmetski sud od 24
predstavnika
Plemena su okupljenja u nahijama koje su ovom stoljeu neka vrsta
plemenskog saveza
CRKVA NOSILAC IDEJE DRAVNOSTI CETINJSKA MITROPOLIJA
3. Oslonac na Rusiju
Danilo prvi Crnogorac koji je uspostavio vezu s Rusijom odluujui
dogaaj za itav daljni ivot crnogorskog naroda
Poslije Danilove smrti dolazi vladika SAVA(jedini znaaj posjet
RUSIJI, primila ga carica Jelisaveta, dala novanu pomo) posvetio ga
patrijarh MOJSIJE RAJOVI 1719.
Ostanak vladike iz iste kue omoguit e cetinjskim vladika da
istaknu pravo na prvenstvo i kasnije uspjeno oslobode i
organiziraju dravnu vlast u Crnoj Gori
Sava suprotnost od oca, nesposoban, prepustio mjesto VASILIJU
PETROVIU, posvetio ga patrijarh Atanasije 1750. u Beogradu
Vencija davala povlastice Crnogorcima samo da ostanu uz nju, no
oni su bili svjesni tadanje politike nemoi Vencije i odravanja mira
s Turcima pa se sve vie priklanjaju Rusima i Austrijancima 1736.
39. T-AR rat Crnogorci neaktivini, na poticaj patrijarha Arsenija
4. Jovanovia ukljuuju se u rat i u Hercegovini Turcima nanose teke
gubitke. Vasilije bio dosta samovoljan, iao kod Marije Terezije po
protektorat bez znanja crnogorskhi glavara, ali je tono uoio
Crnogorske probleme, no ne snalazi se u europskoj politici, kao
dijete u bordelu
1752. odlazi u Rusiju, trai tota ne dobiva nita, pie Istoriju o
ernoj Gori ne utjee na sklapanje saveza, ali die moral u Crnoj
Gori, istie PETROVIE
1754. Turci opet napadaju, dolaze skoro do Cetinja, Crnogorci
zbog jesenjih kia uspjeli pobijediti, 1757. primirje u NIKIU, iako
su pobijedili pristaju na plaanje haraa, Vasilije pobjegao u
Rijeku, izostala pomo EU sila Rusi alju pukovnika Pukova da napie
opiran izvjetaj o Crnoj Gori 1759
Vasilije pri treem posjetu Rusiji umire, 1766., sa svojim
brojnim pokuajima sklapanja saveza s Rusijom konano je udaljio Crnu
Goru od Mleana. Rusi su slali materijalnu i moralnu podrku
CETINJSKOM manastiru to je omoguilo njihov veliki utjecaju Boki
Kotorskoj praznik PETROVDAN
Cetinjska eparhija ulazi u sastav Peke patrijarije, patrijarhe
birao crnogorski zbor, Peka samo potvrivala 1766. srpska crkva je
podreena Vaseljenskoj patrijariji u Carigradu CETINJSKA MITROPOLIJA
postaje samostalna4. Organiziranje prve vlasti
pojavljuje se lani car epan Mali, proglaen za ruskog cara
od Danila do epana malog etovanja doseu vrhunac u crnogorskoj
povijesti
u narodu se vjerovalo da e se uspostaviti srpsko carstvo
nemanjike tradicije
vjerovanje da PETAR III. nije mrtav
grupa ljudi imenuje epana Malog za cara 1766. kada se doznalo da
je varalica sukobio se sa Savom i zatvorio ga. ; pomagao ga
posljednji srpski patrijarh Vasilije Brki zanosio je ljude,
idol!
Katarina II. Poslala ovjeka da protjera tog lanjaka
1768. porta na elu s Osman paom iz Niia zauzima Maine, Pobore i
Brajie - epan Mali nestaje.
1768. poinje Tursko Ruski rat Katarina II. eli pomo makar sada i
tog epana, nita od toga.
1773. epan Mali konano zaklan, zaklao ga sluga GRK, podmitio ga
skadarski paa
On je obuzdao krvnu osvetu! Otro kanjavao ubojstva.
Imao postrojbe od 10 do 50 ljudi za zatitu linosti, prve oruane
postrojbe u Crnoj Gori nezavisne od plemena!!
1772. u Crnu Goru stie Savi Barjanovi, ruski podoficir, naredio
da se u Crnoj Gori uspostave oruani organi nastaje prvi slubeni
odred vrenja javne vlasti, nakon epanove smrti te vlasti je
nestalo. Vaan je epan
5. Od epana do bitke na Krusima
na vodeu ulogu u dravi izbija guvernadur Jovan Radonji suradnju
ponovno odbijaju Austrija i Rusija
1785. Turci pustoe Cetinje, skadarski paa
1787. 1792. RA-T - Rusija Crnu Goru preputa Austrijskom utjecaju
Rat je zavren mirom u Svitovu 1792. Crna Gora dobila amnestiju.
1796. velika pobjeda Crnogoraca na Martiniima, javlja se linost
vladike PETRA PETROVIA blagoslovio ga Mosjije Putnik, karlovaki
mitropolit 1784. Turci stiu tonije skadarski paa obrana podijeljena
na 2 dijela : Petar Petrovi, Radonji, guveradur
ODLUNA BITKA NA KRUSIMA TURCI POTUENI DO NOGU! VANO! BITKA NA
MARTINIIMA + KRUSIMA (P.R.) TURSKI JE UTJECAJ U CRNOJ GORI NESTAO
CRNA GORA TERITORIJALNO POLITIKO MORALNO JEDINSTVO!
6. Jaanje glavarskog sloja
crnogorski zbor osnovno tijelo, donosio unutranje odluke i
pitanja sa stranim silama
nadlean za cijelu Crnu Goru
par puta se pokuao uvesti miran opi sud za sve crnogorce,
djelomino uspio za Danila i Malog epana
vanjska politika: vladika i guvernadur polagali raune zboru
trgovina uglavnom preko Kotora
prodavali: stoku, saragu(ukljeve) ; kupovali: manufakturne
proizvode, ito, prah i olovo
trgovinu ireg opsega vodili su BOKELJI preko Crnogoraca
glavari bogati pritok novca stranih sila ide u njihove depove ne
mogu biti klasa jer ih je premalo
plemenska organizacija na poetku 19. st. : svaka nahija ima :
Vladiku, serdara, a svako pleme vojvodu, kneza i barjaktara i sve
je nasljedno + glavari(uglednici) kae Vuk ( formalni upravlja CRNE
GORE ( GUVERNADUR(kua Vukotia) , vojni poslovi SEREDAR(kua
Radonjia) nakon 1750. obitelji se mijenjaju G R; S-V
shvaali su svi nunost izlaska na Skadarsko jezro ekonomija
RASPADANJE TURSKOG FEUDALNOG UREENJA. ISTONO PITANJE
1. Pojave anarhije u Turskoj
1699. Karlovaki mir sve vie se osjea propast Osmanskog
carstva
U jugoslavenskim zemljama opadanje gradova, hara kuga
Kapitalizam ih lomi
Na Porti vani postaju bogati Grci FANARIOTI neki predstavnici
postali su utjecajne face kod turskih vlasti, naroito utjecajni
tumai
Pod vodstvom Patrona Halila izbila je janjiarska buna 1730. s
prijestolja zbaen Ahmed III. (1703. 30.)
Mahmud I. (30 54) krvavo uguio 2 ustanka janjiara Feudalna
anarhija
Pojedinci se bogate, okupljaju svoju vojsku: ajani u Rumeliji;
derebezi u Anadoliji; ajani i kapetani u Bosni; nasljedni upravnici
u Albaniji
Provincijama u samostalno upravljaju begovi i uzurpatori.
Upravnici ejaleta (valije) i pae bili su u potpunosti u vlasti
lokalnih silnika
Feudalci vodili nezavisnu politiku
Africi
2. Porezni i feudalni pritisak
narodu je najtee: vlast + lokalni silnici nameu poreze
feudalci zakidaju dravu (oni prikupljaju u ime drave)
18. St. valije kupe tkz. Pomoni mirnodopski prirez ili poveani
ratni prirez u 2 obroka (taksit)
Od kranskih vojnih redova ostali su samo vojnuci konjuari
Nakon ukinua Peke patrijarije raja postaju i krani strogi zakoni
za krane o odijevanju, ponizno ponaanje prema muslimanima
Odmeu se u hajduke
3. Prevladavanje Rusije u borbi protiv Turske
vojska u banani, oruje prastaro
odrala se u ratu protiv Petra Velikog pobjedom na Prutu 1711., a
1715 uspjela nanovo dobiti Moreju
mirom u Poarevcu 1718. gubi Banat, Malu Vlaku, sjevernu Srbiju i
uski pojas u Bosni juno od Save i Dunava
1736. T R rat - 39. Mir u Beogradu, izgubili podruja juno od
Save i Dunava
Navjei pobjednik rata je Francuska, pomagala tursku, ostvarila
jak utjecaj u dravi, priznato pravo zatite katolika (1740.) -
nastupa vrijeme od 30 godina mira
1736. sporazum s Perzijom, gubi neke krajeve ( ne navodi se)
1743 46 rat s Perzijom odrali ranije stanje
Francuski reformator Baron de Tot za vrijeme Murata III. (57.
74) reformira vojsku
Katarina II. (1762.-96) - okomila se na Tursku prvenstveno se
uzdajui u pomo Grke na balkanu
1768. Francuska potie Tursku na napad Rusije mir je sklopljen u
Kuuk Kajnardi 1774. KRIM postaje nezavisan.
Josip II. I Katarina dogovaraju da se stvore 2 kranske drave pod
ruskim protektoratom i vladarima DAKIJA I GRKO CARSTVO
Josip II. Zahtjeva Malu Vlaki s pojasom na desnoj obali Dunava
od Nikopolja do Beograda, djelove Balkanskog poluotoka zapadno od
linije Beograd Drimski zaliv. nisu se ba najbolje dogovorili 1783.
Rusija pripaja Krim u Krimu se nalaze JII. I Kata Turci objavljuju
rat 1787.
Mirovi u Svitovu 1791 ; Jaiju R i Tu Nakon Svitovskog mira
Austrija je otpala kao ozbiljan protivnik Turske Selim III. (1789
1807) reformeMAKEDONIJA
1. Drutveno ekonomske promjene
potkraj 17. st. udareni su velik nameti duhanskoj
proizvodinji
glavne privredne grane zemljoradnja i stoarstvo
Sersko polje pamuk (ak u Poljsku izvoz), ito, ria
Petriko, Strumniko i Jenide-vardarsko polje duhan
iftuluk sahibije novi vlasnici iftluka (bogati feudalci)
Juruci prerada vune u abu izvoz
Rudarstvo pada, ali egzistira jo uvijek (Siderokapsa rudnik
srebra pao na 250 rudara)
Rudnici sumpora u ohridskom kraju, olova u Kratovu
Vaan trgovaki grad zapadno od Ohrida MOSKOPOLJE
Jo neka trgovita: Ohrid, Kostur
1742. Napuljsko kraljevstvo uspostavilo sredozemnu potu koja je
jedamput mjeseno ila od Carigrada preko Soluna na Dra
Odravanje panaura (sajmova) Solun, Serezm Strumica, Prilep
Solun luka Francuzi(Marseille) osnovali predstavnitvo 1685. malo
kasnije i u Kratovu
40 000 idova u Solunu
Trgovaka kua BAKALOVIH iz VODENA poznata
Zavisni seljaci iftligari ; bezemljai momci
Razvija se robno novana privreda i ifligarski agrarni sistem
sporo (hajduija i ostalo)
Armatolosi uvaju opasna mjesta od napada hajduka veinom
albanci
Postali opasni, poeli ucijenjivati trgovce, sultan ih ukinuo,
ali i dalje harae
Haramijske bande utjerivai dugova
U borbi protiv Turaka angairali su se ohridski arhiepiskop i
katoliki nadbiskup Mihailo Suma, sam Peki patrijarh svratio je
1773.u Skoplje
Pregovarali su s Austrijom, Turci saznali pregovori propali
U Austrijsko Turskom ratu sudjelovao je samo krivopalanaki kraj
u veoj mjeri, ostali su ekali uspjehe Austrijske vojske
2. Ukidanje autokefalnosti Ohridske arhiepiskopije (1767)
Jai utjecaji robno novane privrede nepovoljno djelovali na
duhovna lica
Od 1650. do 1700 u Ohridu se promijenilo 19 arhiepiskopa (neast,
otimanje jedni drugima)
Ohridska arhiepiskopija plaala je turskoj blagajni velike
poreze, a sam je davao PEKE, poklon za berat
esto kontaktiraju Rim za pomo Rim eli stvoriti uniju, ne
uspijeva
Pohlepa carigradskih patrijarha 1766 ukinuta Peka patrijarija,
zatim 6 mjeseci poslije Ohridska arhiepiskopija podreene
Carigradskoj patrijariji Posljednji Ohridski arhiepiskop bio je
ARSENIJE po porijeklu Makedonac Bio je na elu Pelagonijske eparhije
24.6. 1767. i tu podnosi ostavku tim inom OA podreena je
Carigradskoj patrijariji Fanarioti prikljuju Ohridsku episkopiju
PRESPANSKOJ i mijenjaju ime PRESPANSKO LIHINDSKA, stari naziv za
Ohrid je LIHIND Veliko nezadovoljstvo u Makedoniji Ohrid je bio
kocen slavenske pismenosti3. Dalje raspadanje timarskog sistema i
masovno bjeanje seljaka u gradove.
nisu se odazvali Makedonci na poziv Katarine u rat
turska vlast u strahu pokupila sve oruje od raje
r8kad su Rusi iskrcali svoje snage na Peloponez, turska je vlast
poslala albanske gortake da tamo ratuju, no oni su se rasporedili
po Makedoniji te stali pljakati i pustoiti
gospodari Albanije : polunezavisne pae - Mahmud, Buatlija i Ali
paa Tepelenij
pojavila se porodica abanderoglu sa sjedite u Dojranu ogromni
prhodi od posjeda voa Abdil aga okupio odmetnute janjiare,
pobijedio Jurukog bega Hasana, postao najmoniji feudalac june
Makedonije
za vrijeme Selima III. vlada anarhija narod beji u gradove,
jedan francuski konzul u Solunu primjetio je slinost sa francuskim
seljacima FELIX de BEAUJOUR (nebitno)
3. Kulturni ivot u Makedoniji manastiri su jednina kulturna
sredita
vano kulturno sredite grad Kratovo, inae poznat kao rudarsko
sredite, u njemu se spominje knjievnik Dimitrije Kratovski, koji je
1466. preveo Nomo-kanon na srpski
poznati kaligraf pop Jovan iz 16. st.
masovno se pojavljivao zbornik kojega je sastavio Solunac
Damaskin Studit jo u 16. st. , a preveo ga episkop Grigorije na
makedonski, svi prijevodi poeli su se nazivati damaskini
knjiga je unato rasulu traena u crkvenim krugovim
kole u manastirima, VELES, SKOPLJE prodire grka kola, bile su
podupirane od strane Carigradske patrijarije
imamo sauvan slikarski prirunik TIPIK, pisan u 16. stoljeu u
Makedoniji nastao u 17. stoljeu
osobito se njegovalo rezbarenje u drvetu
umjetnost se prenosi s koljena na koljeno
unato loim uvjetima od 15. do 18. st. makedonska umjetnost nije
stala
BOSANSKI EJALET (PAALUK) U 18. ST.
Poslije Karlovakog mira
Mirom u Srijemskim Karlovcima 1669. Bosanski ejalet dobiva
granice koje uz neznatne izmjene zadrava sve do Berlinskog kongresa
1878.
nakon Karlovakog mira Osmansko Carstvo prelazi u defenzivu Bosna
je, kao najzapadniji ejalet Carstva, izloen stalnim napadima
Austrije i Mletake Republike
podjela:
5 sandaka: Bosanski, Hercegovaki, Kliki, Bihaki i Zvorniki ubrzo
se ukida Bihaki sandak, a njegov se teritorij pripaja Bosanskom
sandaku
38 kadiluka (Sarajevo muluk kadiluk vieg stupnja) nahije
nakon Velikog bekog rata Bosanski ejalet je potpuno opustoen
stradava poljoprivreda to dovodi do teke ekonomske krize, a potom i
prave gladi stradava i gradska privreda gdje se javljaju i
epidemije kuge nakon povlaenja mletake i austrijske vojske, velik
broj krana naputa Bosanski ejalet (uglavnom katolici) najpoznatija
je seoba katolika iz sredinje i sjeverne Bosne u Slavoniju 1697.
muslimansko stanovnitvo se iz izgubljenih osmanskih podruja
useljava u Bosanski ejalet oko 1703. bosanski vezir prenosi svoje
sjedite iz Sarajeva u Travnik postaje glavni grad ejaleta
prvi vezir sa sjeditem u Travniku: Eli Ibrahim-paa gradi neke
zadubine
najznamenitiji vezir za procvat Travnika: Foak Mehmed-paa
Kukavica Travnik od kasabe postaje eher (grad) snaan razvoj obrta i
trgovine
bosanski veziri u veim gradovima Bosanskog ejaleta postavljaju
svoje muteselime (povjerenike) feudalna gospoda oni u tim mjestima
obavljaju razne administrativno-upravne poslove po nalogu vezira i
kadija
osmanske vlasti stalno ulau u sustav obrane u Bosanskom ejaletu
elei od njega uiniti utvrdu prema Zapadu (grade se novi ardaci i
palanke, obnavljaju i grade novi gradovi)
Vojno ureenje
obranu zemlje ine:a) vojnici po kapetanijama tijekom 18. st.
osnivaju se brojne kapetanije osnovne obrambene jedinice Bosanskog
paaluka (do kraja 18. st. bilo ih je 38, od kojih je svaka imala
oko 24 000 vojnika i svog zapovjednika babeg) dizdari zapovijedaju
gradovima i izvan i u kapetanijama agalucib) spahije lena (timari i
zameti) su rasporeena u 4 live koje su nosile ime sandaka, a
dijelile su se na nahije na elu im je alajbeg spahije su stanovali
na posjedima koje su uivalic) janjiari glavni im je logor bio u
Sarajevu sjedite njihovog zapovjednika, janjiarskog age ili
serdara
janjiarske plae su esto bile neredovne to je dovodilo do nereda
u ejaletu
bavili su se obrtom i trgovinom te sudjelovali u esnafskim
organizacijama
Autonomne povlastice bosanskih gradova
nakon gubitka Dalmacije, Like i Slavonije, Bosanski paaluk
postaje, u vojnom pogledu, sve vaniji za Osmansko Carstvo za sve
turske povlatene gradove karakteristino je to da je njihovo
stanovnitvo osloboeno izvanrednih poreza i izvanrednih
doprinosa
a) Sarajevo zahvaljujui odsutnosti vezira u Sarajevu se razvija
jaka lokalna vlastela koju predstavljaju janjiari, pripadnici
esnafa i ajani oni u svojim rukama dre ekonomsku mo i lokalnu
vlast
u 18.st. u Bosni postaje sve vanija uloga ajana (ajansko
vijee)
poetkom 18.st. obnavlja se od udara princa Eugena Savojskog
obnavlja se gradska privreda
sjedite pravoslovnog mitropolita i idovskog vrhovnog vjerskog
starjeine
zbog iseljavanja katolikog stanovnitva zamire rad katolike upe,
a potpuno nestaje dubrovaka kolonija
postaje protutea politici centralne vlasti centar svih nemira i
nereda koji se onda ire dalje u unutranjost
b) Mostar ima slian poloaj kao Sarajevo
nakon ustanka i pobjede nad bosanskim vezirom Mehmed-paom
Kukavicom 1760., postaje gotovo neovisan o veziru u Travniku po
ekonomskoj vanosti odmah je iza Sarajeva postoje jake esnafske
organizacije
Od Poarevakog do Beogradskog mira
Mirom u Poarevcu Austrija dobiva pojas bosanskog zemljita u
Posavini i grad Furjan
Mletaka Republika dobiva Imotski s kotarom, a gubi Gabelu
Osmansko Carstvo dobiva s obje strane dubrovakog teritorija
izlaz na more
1727. Bosanski ejalet pomae Osmansko Carstvo u ratu protiv
Perzije (5200 vojnika)
1732. pojavila se velika epidemija kuge
u tako tekim prilikama za bosanskog namjesnika dolazi bivi
veliki vezir Ali-paa Hekim-oglu (1735. 1740.), jedan od
najvaljanijih i najenerginijih namjesnika to je Bosna imala
1735. Bosanski ejalet pomae Osmansko Carstvo u ratu protiv
Rusije (10 000 vojnika, Beir-paa engi)
Austro-turski rat (1737. 1739.) Bosna je dio bojita odluujua
bitka: Bitka kod Banja Luke 1737. Ali-paa nanosi teak poraz
austrijskoj vojsci Ali-paa bez pomoi iz Carigrada uspijeva spasiti
Bosnu od osvajanja i jo pomoi sultanove snage pri osvajanju
Beograda 1739. 1739. Mir u Beogradu Austrija gubi sve u Bosni to je
dobila Mirom u Poarevcu od Ali-paina vremena do 1835. sastaje se
svake godine ajansko vijee na koje su dolazili svi politiki
uglednici Bosanskog ejaleta, a predsjedavao mu je bosanski vezir
1740. Ali-paa odstupa sa slube odlazi u Egipat nasljeuje ga
Abdulah-paa Muhsin zade Bune i anarhija
srozava se ugled centralne vlasti Osmanskog Carstva pada ugled
vezira
bae, feudalci, janjiari i kapetani postaju sve moniji
tijekom 18. st. kapetani se bave iftluenjem te postaju srednji i
veliki feudalci kao lanovi ajanskog vijea ulaze u politiki ivot
zemlje
neki veziri otvoreno poinju tlaiti raju
1745. Ali-paa Hekim-oglu ponovno dolazi u Bosnu za vezira s
ciljem da nametne teke poreze jer se dravna blagajna u ratu
ispraznila nailazi na otpor iste godine je uklonjen
1747. ponovno dolazi s istom misijom nailazi na otpor iste
godine je uklonjen
iste godine izbijaju nemiri i bune koji e potrajati desetak
godina
iz Sarajeva se nemiri prenose na cijelu zemlju pa dolazi do
potpune anarhije
1747. pobuna muslimanskih seljaka tuzlanskog kadiluka zbog
povienog poreza, taksita (obroka i kuluka)
zbog istih i slinih razloga dolazi do pobune i u selima oko
Tenja voa bune: Abdurahman Muharemija
1748. manja buna u Mostaru
ovoj anarhiji napokon staje na kraj energini bosanski vezir
Mehmed-paa Kukavica
najprije imenovan kao Portin komesar da zavede mir, a zatim
1752. postaje vezirom
na tom poloaju ostaje sve do 1756. te staje na kraj brojnim
nemirima u Bosanskom ejaletu
1757. 1760. ponovno je imenovan bosanskim vezirom
ovaj put i sam vri nasilje te ucjenjuje narod dolazi do bune u
Mostaru
Mehmed-paa doivljava teak poraz pri pokuaju njenog guenja
na tubu Mostaraca lien je svih asti i prognan na Kretu gdje je i
umro
1777. dolazi do bune u Ostroakoj kapetaniji centar joj je Cazin,
a bune se muslimani
Dubiki rat (1788. - 1791)
1788. Austrija objavljuje rat Osmanskom Carstvu
Austrija se posebno priprema za ovaj rat angairanjem brojnih
uhoda po Bosanskom ejaletu potpora bosanskih franjevaca (franjevaki
biskup fra Augustin Bote-Oki)
navjeujui rat Austrija izdaje 2 proklamacije:
a) kranima da dignu ustanak (pravoslavcima obeava ista prava
koja uivaju pravoslavci u austrijskim zemljama)
b) muslimanima da ostanu u miru (obeava im se potpuna
ravnopravnost islamske vjere)
Austrija prema Bosni postavlja 2 korpusa:
a) hrvatski od liko-dalmatinske granice do Dubice (39 000
vojnika)
b) slavonski od Gradike do apca (12 000 vojnika)
u ovom ratu austrijski protivnik nije velika sultanova vojska,
ve bosanski muslimani (Porta se ograniila na slanje ratne opreme i
novca)
glavne borbe u Bosni se vode oko grada Dubice Dubiki rat
bosanski muslimani pruaju junaki otpor znatno nadmonijim
austrijskim snagama
tek kad zapovjednitvo nad austrijskom vojskom preuzima general
Laudon, Austrija postie neke uspjehe (zauzima Dubicu)
Dubiki rat zavrava Mirom u Svitovu 1791.
Privredne i prometne prilike
privredni ivot je u propadanju u najitorodnijem kraju Bosne
Posavini zemljoradnja je nerazvijena (manjak penice) od itarica
prevladavaju jeam, ra, proso i heljda vinova loza Hercegovina,
podruje Neretve ljive Posavina i rijene doline ostalih bosanskih
rijeka kukuruz Posavina (sijanje kukuruza nailazi na otpor turskih
vlasti) glavna sredita obrta i trgovine: Sarajevo, Mostar , Banja
Luka, Foa, Plevlja i Novi Pazar obrtnici su organizirani u esnafe
ili cehove: svi obrtnici jednog obrta ili vie manjih, a srodnih
obrta u jednom mjestu ine jedan esnaf na elu im je odbor ili londa
kojeg vodi ehaja (ceh majstor) u esnafima su bili udrueni svi
obrtnici bez obzira na vjersku pripadnost
u 18.st. se poinju mijeati u politiki ivot svog grada i
zemlje
sudjeluju u svim nemirima i pobunama
1851. esnafi su ukinuti
i trgovci su imali svoje esnafe
bosansko-hercegovaki trgovci se osim trgovine domaim proizvodima
istiu i posrednikom trgovinom
najvaniji izvozni proizvod: koa
bosansko-hercegovaki trgovci odlaze na sajmove u Osijek i u
dalmatinske gradove, a najvaniji bosanski sajam je onaj banjaluki
prijevoz robe:
po planinskim krajevima ejaleta konjima
po Posavini kolima
to je posao ponosnika ili kiridija
ceste propadaju jer se kaldrme ne popravljaju
najbolje ceste:
Stambolska dada (Sarajevo Novi Pazar)
cesta Sarajevo Travnik
ne grade se vie kameni mostovi preko veih rijeka, ve drveni koji
zahtijevaju ee popravke
preko veih rijeka promet se odvija skelama (Sava, Drina, Bosna,
Vrbas, Una)
na opasnim mjestima uz ceste postojali su ardaci s manjim
posadama koji su titili putnike od razbojnika i hajduka
uz ceste su bili karavan-saraji i hanovi za putnike
vodeni putovi (Sava, Sana, Una, Bosna, Drina, Neretva)
krijumarenje
aka, najnia novana jedinica, je u posljednjim desetljeima 18.st.
zamijenjena parom
nedae u gradovima: ratovi i pobune, poplave, poari i
epidemije
najjae epidemije kuge: 1732. 1742., 1762. 1765., 1780. 1783.
gradsko stanovnitvo bjei u sela i ume, a crkve se zatvaraju kako bi
bilo to manje javnih okupljanja
Kulturne prilike
u 18.st. se javljaju prvi kolovani lijenici u Bosni: Butrovi i
Graci (franjevci) bahekimi osobni lijenici bosanskih vezira
knjievni rad je u opadanju bosanski franjevci nastavljaju sa svojim
knjievnim radom najznamenitiji su: Margiti i Lastri (napisao prvu
povijest franjevakog reda u Bosni na latinskom jeziku, Epitoma)
najvaniji kroniari 18.st.: fra Nikola Lavanin dogaaji prve polovine
18.st. fra Bono Beni dogaaji od 1759. 1785. Mula Mustava Baeskija
dogaaji druge polovine 18.st. arhitektura je u opadanju slikarstvo
ikonografija po pravoslavnim manastirima i crkvama, slikari
umjetnikih obrta po franjevakim samostanima
SRBIJA U 18. STOLJEU
a) Srbrija pod Austrijskom vlau
1. Od Karlovakog do poaravekog mira
karlovaki mir za Srbiju bio je velika historijska prekretnica,
velike tete, rtve
veliki dio sprskog stanovnita odselio se 1690. s Arsenijem
rnojeviem u Ugarsku
1699. beogradski paaluk postaje pogranni paaluk, a Beograd
glavna tvrava prema zapadu
Mustafa paa uprili
1718. Poarevakim mirom Austrija dobila sjevernu Srbiju, Srbi
nisu sudjelovali u tom ratu u velikoj mjeri jer su se sjeali
turskih osveta za beki rat 83 992. Srbija pod Austrijskom
okupacijom 1718. do 39
vlada austrijski kralj, oblast nazivaju Srbijom
upravnik oblasti je guverner Srbije
stara Srbija Brankovia i Lazarevia od 1718. ne zove se vie sami
Smederevski sandak
ustroj: jedan dio Srbije : Krajinski okrug te Golubaki, Zviki i
Homoljski srez Poarevakog okruga prpojeni Banatu, Temivarska
administracija, ostatak posebna Beogradska administracija
Srbija u ovom razdoblju ima neodreen poloaj i mjeanu graansku i
vojnu vlast (prvi do Turaka pa Austrija eli neposrednu vlast, a ne
vojnu krajinu, uglavnom ne zna ni sama kako da organizira srpski
teritorij) Osvojena zemlja kojom neposredno upravlja car (18 20 ima
privremenu upravu, 1720 nizom patenata dobiva vojno-graansku
upravu) Na elu Beogradske administracije stoji vojnik knez
Alesandar Wurttemberki, a onda grof WALLIS, administrator Vojska
odluivala veinom jer je dvorsko ratno vijee imalo veliku mo (PES)
Okruzi (15ak) ( kneine ( sela - civilna uprava Na elu okruga
stajali provizori: sud nije odvojen od administracije Graniarska
oblast rasuta po cijeloj zemlji, oko 90 hajdukih sela Milicija
podijeljenja na kompanije, na elu kapetani, vie kompanija vode
oberkapetani Openito Austrijska uprava patila je od slabe
organizacije ostala narodu u looj uspomeni Tada se javlja jedna
upravna ustanova znaajna za daljnji razvitak zemlje u 18. i 19.
stoljeu ( kneinska samouprava oborknez (policija,sud,budet)
3. Privreda i drutvo u Srbiji za vrijeme austrijske
okupacije
privredne veze u pravcu Jadranskog i Egejskog mora
dolaskom austrijanaca: privreda i kultura tei sjeveru
zatekli pusto i neorganiziranost
alju komesara grofa Neiperga da popie narod 1718. i 19.
1. mjera kolonizacija Srbije strancima
Obrte i rudnike dre njemaki kolonisti, a trgovinu Srbi, Grci,
Cincari i Jermeni
Rudnici: RUDNIK i AVALA slabi rezultati, nestat e s austrijskom
vlau
Poljoprivreda slaba krut fiskalni porezni sistem ( Austrijanci
samo dodali svoje namete, a ostavili turske seljak jadan
ita nije bilo uope pa se moralo uvoziti iz Vojvodine
Drutveno raslojavanje stvara se graanstvo
Ovakva ugava situacija rezultirala je ravnodunou Srba u ratu 37
39
4. Rat 37 39
Austrija se sprema nastaviti svoje prodiranje na Balkan preko
Srbije, 1736. sklapa savez sa s Rusijom
Teila osvojiti BiH te to dubje prodrti u Balkan, hvata vezu s
pekim patrijarhom ARSENIJEM IV. AKABENTOM
1737. zapadna Srbija i umadija nalazile su se u rukama Turaka,
Austrija je drala Beograd 1739. Mir u Beogradu, preputa Turskoj
Srbiju, napustili Beograd
Propalo je sve to je izgraeno za vrijeme Austrijskog boravka
Odlaze i mnogi Srbi graani, naroito u Novi Sad (tu lei njegov
srbizam)
U Srbiji ostaje maltene samo seljatvo
b) Peka patrijarija u sukobu s Turskom dravom i njeno ukidanje
1766.
1. Opadanje Peke patrijarije
kad je Arsenije III. Crnojevi otiao u Ugarsku
Porta postavlja KALINIKA prije nisu postavljali ve samo
potvrivali
On umire nakon 1 godine 1710. pa slijede Atanasije(1712. umro),
Mojsije Rajovi (1726. umro)
Karlovaka mitropolija autonomna(BE), ali u okviru Peke
patrijarije
Poarevaki mir pripojen je teritorij Beogradske, Valjevske, Vrake
i Temivarske eparhije pod vlast Habsburkog dvora
Jaa autonomija srpske crkve tei stvaranju jedinstvene crkvene
organizacije
Arsenije IV. Onaj koji je pobjegao kad je poeo rat 37-39
imenovan je 41. za Karlovakog arhiepiskopa i mitropolita s naslovom
patrijarha, tamo je ostao do svoje smrti 1748.
Prekidaju se veze s Beogradsko-karlovakom mitropolijom
Kad je Arsenije IV. otiao na elu crkve smjenjuju se Grci i Srbi
tlaili narod, neuredna politika crkve
Zaduivali se previe kod fanariota sve vie pod utjecajem
Carigradske patrijarije
Posljednji Srbin na elu patrijarije je Vasilije Jovanovi Brki
(djelovao u Crnoj Gori, spomenut gore)
2. Ukidanje Peke patrijarije
Grcima smetaju Srbi na elu patrijarije i to je to. (toka)
igre i igrice
Sultan Mustafa III. je fermanom od 11.11. 1766 ukino Peku
patrijaiju 6 mjeseci nakod toga ukinuta je i Ohridska
arhiepiskopija Srbi su protestirali preko Save Petrovia (javljau se
Rusima), 0 bodova
Crnoj Gori ostala je mitropolija s episkopima iz kue
Petrovia.
U habsburkoj nadlenosti ostala Karlovaka mitropolija
FEUDALNI SISTEM JE SRUEN
Sveenstvo je palo na razinu naroda, ostali su bogati samo
fanariotski episkopi koji su i dalje tlaili narod
c) Razvitak seoske samouprave u Srbiji i Borbe protiv Turaka
1. Privredni i drutveni odnosi u srbiji u drugoj polovici 18.
stoljea
39. kad su Turci opet navratili nema potvrda o nasilju
Opet se izgrauje uprava na elu s beogradskim muhafizom, paom i
upravnikom Smederevskog sandaka
Vraaju se nahije, a zadrane su i kneije
Vraaju se osmanlije i u gradove, balkanski trgovci i obrtnici
takoer
Poinje obnova osmanskog feudalnog drutva jer se vraa i poneki
spahija
Ali taj feudalizam je minoran otpori su sve vei revolucija
1804.
Vraa se trgovina na istok, razvija se Zemun
Trgovina se odvija Dunavom i pritocima Savom, Dravom i Tisom,
Temiem, Begejom
Ide neto i prema Osijeku
Trst - ljubljansko polje dolina Save Sisak Beograd(prometno
vorite)
Izvoz: vosak, pamuk, koa duhan, svila
Europa: eljezo, porculan, svila staklo uvoz
Nagli razvoj trgovine zapaa se poslije 7 godinjeg rata 56 63
Trgovci Grci, Cincari, Jermeni, idovi, Srbi
Obrt se sporo razvija (Cincari i Makedonci)
O razvoju poljoprivrede nemamo podataka loe, sporo (samo
ljivovica)
19.st. ljivarstvo i vinogradarstvo
Stoarstvo se razvija jer je najednostavnije, a kraj to doputa -
volovi, svinje javlja se povean uzgoj kuruza
Stoari se bogate, kasnije e biti nositelji revolucije
Muslimanska mo lagaano opada
1740. obnavlja se Beograd, poslana velika doza janjiara
Javlja se janjiarsko iftluenje Selim III. e ga zabraniti
2. Patrijahalno drutvo i njegovu ustanove na selu u Srbiji u 18.
stoljeu
Seljatvo glavni nositelj narodinih osobina, tu se moraju traiti
drutvene snage za ustanak 1804.
Poslije 1740. velika kolonizacija
3 kolonistike struje : kosovsko-metohijska, moravsko-vardarska,
dinarska Kolonisti donose iste patrijarhalne odnose
Kune zadruge ivotni temelj u 18. st.
Upravni ivot : KNEINE oborknezovi(narod ih volio, uzdigli se
visoko, turci ih se bojali)
Trgovci stokom bogate se, nositelji revolucije 1804.
Prepreka su janjiari iftluari3. Koina krajina. Tajna sluba u
Srbiji za vrijeme Josipa II. Austrija vri agitaciju(vrenje
Srba)
Mihajlo Mihaljevi potpora Austrijancima, otvorili vrata donjeg
grada 1788. osnovan PRVI FRAJKOR, odred dobrovoljaca u ratu
88-91.
Zapovjednik austrijske vojske : nepokretni FELDMARAL LACY
Na poetku rata, Austrija ne daje oekivanu pomo srpskom
narodu
Pripadnik prvog frajkora KOA ANELKOVI zapoinje bunu i zauzima
podruja Poarevca i Kolare, probija se sve do Kragujevca pokret brzo
propao, narod tulav, KOA (alkohol,ene, neorganiziranost) Kasnije
opet stupa u frajkor u obrani Banata
To zapravo nije ni bio a t rat ve guenje KOE, zato se taj rat u
Srbiji i srbijanskim krugovima naziva KOINA KRAJINA
1789. istie se LAUDON austrijski vojni zapovjednik - zauzima
BEOGRAD, pomae mu Mihaljeviev frajkor Na elu Turske vojske je
Abdi-paa
1790. mir u Reichenbachu (austrijsko pruski), austrija
prihvatila prijeratnno stanje
1791. Svitovski mir (A T) Turska ponovno gospodari cijelim
beogradskim paalukom
Subae i handije imenovani kad se ponovno uspostavila turska
vlast