1
Predmet: JAVNO ZDRAVSTVO
(EPIDEMIOLOGIJA, MEDICINA RADA, SOCIJALNA MEDICINA, OPA
MEDICINA)
Ispitivai: ga Klajn
Izvori: Epidemiologija, skripta; Babu
+ ZAKON o zatiti puanstva od zaraznih bolesti, NN br. 60 od
1.10.1992.
+ PRAVILNIK o nainu provoenja imunizacije, seroprofilakse,
kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te osobama koje se
podvrgavaju toj obavezi, NN br. 23 od 23.3.1994
+ PRAVILNIK o nainu prijavljivanja zaraznih bolesti, NN br. 23
od 25.3.1994
Medicina rada; Beriti-Stahulajk,
Socijalna medicina, praktikum I i II; .Jaki
Opa medicina; Budak,
EPIDEMIOLOGIJA
1. Epidemiologija, definicijagrana medicine koja se bavi
istraivanjem raspodjele bolesti na nekom podruju te razlozima takve
raspodjele. Cilj epidemiologije je prevencija bolesti i ouvanje
zdravlja. Babu 15 2. Endemija, epidemija, pandemijaendemija je
dugotrajna prisutnost bolesti na odreenom podruju; kao endemska
nefropatija u okolici Slavonskog Broda)epidemija (pojava odreene
bolesti na nekom podruju u veem broju nego se oekuje; na koliko
stanovnika epidemija: na 200 000 st)pandemija (pojava kad neka
bolest u kratkom vremenu zahvati vie zemalja pa i kontinenata)Babu
19
3. Infektivna dozada bi domain mogao reagirati infekcijom,
potrebna je tvz infektivna doza uzronika. To je ona koliina
patogenih mikroorganizama koja e izazvati infekciju osjetljivih
osoba. to je broj unesenih uzronika vei, to je vea vjerojatnost da
e domain reagirati ne samo infekcijom nego i infekcioznom boleu.
Babu 25
4. Virulencijaje stupanj patogenosti, dok je patogenost
sposobnost uzronika da izazove bolest kod osjetljiva domaina. Babu
25
5. Imunitetje stanje imunosti, tj sigurnosti protiv odreene
bolesti. Ova obrana ukljuuje humoralni i stanini imunitet.
Humoralni imunitet ine protutijela (antitijela) nastala od tvz B
limfocita, onih koji sazrijevaju pod utjecajem kotane sri. Stanini
imunitet nastaje od tvz T limfocita, onih koji sazrijevaju pod
utjecajem timusa. Imunitet moe biti priroen (dobiva se od majke) i
steen (nastaje tijekom ivota). Stanini imunitet moe biti aktivan
(nastaje nakon preboljenja neke zarazne bolesti, nakon cijepljenja
i prokuivanjem infekcijom) i pasivan (domain ne stvara ve ga
dobiva, bude unesen imunim serumom, gamaglobulinom ili putem krvi u
toku trudnoe, odnosno mlijekom pri dojenju nakon poroda. Babu
26
6. Epidemioloki lanac - Vorgalikov lanacima 5 elemenata: izvor
zaraze: inficirani ovjek ili ivotinja, kliconoa, putevi irenja
zaraze: kontaktom, hranom, vodom, zemlom, lankonocima i
posteljicom, ulazna vrata infekcije: probavni i dini sustav,
sluznica, koa, koliina i virulencija uzronika te
okolina sa svojim fizikim, socijalnim i biolokim
karakteristikama: domain moe reagirati i na najmanju koliinu
uzronika: morbili i variele, veliina infektivne doze kod pojedine
bolesti ovisi o virulenciji uzronika, osjetljivost ili dispozicija
domaina: ima bolesti pred kojima je je apsolutno osjetljiv pa e
uvijek oboljeti kad prvi put doe u kontakt s njihovim uzronikom
(morbili) a prema nekima je relativno osjetljiv, pa treba velika
koliina uzronika ili velike virulencije : poliomijelitis,
meningokokni meningitis, difterija. Stupanj osjetljivosti domaina
na bolest - indeks kontagioznosti. Babu 287. Izvor zarazeinficirani
ovjek ili ivotinja, kliconoa. Babu 288. Kliconotvomse naziva zdrava
osoba koja u sebi nosi klicu, uzronike bolesti i izluuje ih u
okolinu. Izluivati ih moe pljuvakom, slinom, krvlju, stolicom,
mokraom. Kliconoom se moe postati nakon preboljenja bolesti ili
poslije infekcije. Po trajanju kliconotvo moe biti akutno i
kronino. Akutno je mnogo ee a moe trajati nekoliko dana, tjedana
koji mjesec. Kronino kliconotvo je rijetka pojava. U nas ga ima kod
trbunog tifusa i paratifusa i serumskog hepatitisa. Bab. 289.
Prijenos bolesti hranomnajei mesom i mlijekom i njihovim
preraevinama, najee se prenose crijevne zarazne bolesti i
alimentarne intoksikacije (uzronici: salnonela, stafilokoki i
klostridijum perfigens), unese se vei broj uzronika nego drugim
nainima irenja bolesti pa tako imaju krau inkubaciju i teu kliniku
sliku. Obiljeja ovakve epidemije: izbija eksplozivno, traje kratko,
broj oboljeli ovisi o broju osoba koje su uzimale hranu, mogu
nastati bilo kada ali su ee u toplijim mjesecima. Babu 29, 3410.
Hidrina epidemijanajee iz zdenaca, vodovod je kontroliran i voda
kondicionirana. Vodom za pie najee se prenose crijevne zrazne
bolesti. Vodom druge namjene mogu se prenjeti leptospiroza, virusni
konuktivitis i streptokokoze. U vodi se uzronici ne razmnoavaju ve
razrjeuju pa je infektivna doza unesena u organizam manja a
inkubacija dua. Obiljeja ovakve epidemije: nespecifini proljevi,
izbija eksplozivno, traje kratko, rezultati kemijske analize vode
pokazuju poveanje nitrita, nitrata i potronje kisika znak su
fekalnog zagaenja, izolacija uzronika iz osumljiene vode i
oboljelih osoba. 11. Indeks kontangioznostije stupanj osjetljivosti
domaina prema pojedinoj bolesti. Ovaj indeks pokazuje broj
oboljelih na 100 izloenih nekoj zaraznoj bolesti. Kod bolesti sa
apsolutnom dispozicijom (morbili) taj e indeks biti gotovo 100, kod
arlaha on je 30-40, a kod polija je 0. Babu 3512. Deskriptivna
epidemiologijaopisuje bolest u populaciji s obzirom na mjesto,
vrijeme i osobe koje oboljevaju (tko?, gdje?, kada?) Slui nam za
postavljanje hipoteze o moguim uzrocima bolesti, koje emo potvrditi
analitikom epi (kohortno i, sluaj- kontrola, presjeno)
eksperimentalna epi (istaiav aktivno utjee na promjenu jedne
karakteristike kako bi eventualno registrirao promjene u drugoj)-
randomizirani kliniki pokus, kontrolirani terenski pokus,
intervencija u zajednici.13. Epidemioloka anketanain provoenja
posebnih ispitivanja, koristi se anketni list sa sastavljenim
pitanjima i moguim odgovorima da ili ne. Babu 4014. Morbiditetbroj
oboljelih od neke bolesti prema broju stanovnika odreenog podruja.
Morbiditet moe biti opi i specifini. Konstanta moe biti 100, 1 000,
10 000. Babu 4115. Stopa incidencijebroj novih bolesnika od neke
bolesti na svakih 100, 1 000, 10 000, stanovnika odreenog podruja.
Babu 4216. Stopa prevalencijeukupan broj bolesnika od neke bolesti
u odreenom broju stanovnika nekog podruja. 17. Mortalitetoznaava
broj svih umrlih osoba nekog podruja na 1 000 stanovnika tog
podruja u jednoj kalendarskoj godini na odreenom podruju, u RH ?
Babu 4318. Specifini mortalitet - mortalitet dojenadioznaava broj
umrle djece dobi 0-365 dana na svakih 1 000 ivoroenih u jednoj
kalendarskoj godini na odreenom podruju. Babu 4319. Perinatalni
mortalitetoznaava mortalitet dojenadi od 28. tjedna trudnoe do
kraja 1. tjedna iza poroda, mrtvoroeni + ivoroeni koji su umrli u
ovih 7 dana nakon poroda,
20. Neonatalni mortalitet21. mortalitet dojenadi u dobi od 1. i
28. dana ivota
22. Postneonatalni mortalitetmortalitet dojenadi u dobi od 28.i
365. dana ivota
23. Letalitetbroj umrlih na 100 oboljelih od neke bolesti, Babu
4424. Meunarodna klasifikacija bolesti, ozljeda i uzroka smrtiMKB:
podijeljena ja na 17 poglavlja u koja su svrstana sva patoloka
stanja izraena brojevima od 000 do 999. Babu 4425. Profesionalne
bolestipatoloka stanja nastala u neposrednoj vezi s redovitim
zanimanjem bolesnika. One nastaju djelovanjem specifine nokse koje
izviru iz tehnolokog procesa odnosno uvjeta rada. hepatitis B kod
zdravstvenih radnika: lijenici 5-8 puta a drugo zdravstveno osoblje
3-6 putapod veim rizikom oboljenja. Babu 5126. Kolektivni
imunitetsva djeca jednog podruja ne moraju biti cijepljenja protiv
odreene bolesti a da ipak budu sva zatiena. titi ih tzv kolektivni
imunitet. Za veinu bolesti protiv kojih se provodi obavezno
cijepljenje, proporcija cijepljenih mora dosei najmanje 90%
predviene djece. Babu 5327. Granica gustoeproporcija neimunih koja
je potrebna da se nolest u nekoj sredini moe iriti zove se granica
gustoe. Svaka epidemija zaraznih bolesti odreena u svom irenju
granicom gustoe. Infekcija ima tendenciju da se u kolektivu
progresivno ili masovno iri zbog umnoavanja izvora zarazete se
razvija u epidemiju. Epidemija se zatim postupno sama od sebe gasi,
jer je broj osjetljivih time to su neki preboljeli bolest ili
umrli, sasvim smanjen pa se infekcija nema na koga dalje iriti. To
je zapravo mehanizam samoregualcije epidemije. Babu 5428. Vrste
analitikih istraivanja: Kohortno: istariti postoji li povezanost
izmeu imbenika I bolesti. Ciljana populacija- uzorak- Izloeni
(bolesni/ zdravi)/ neizloeni (bolesni/ zdravi) mogu biti
retrospektivna i prospektivna.odreujemo RR. Sluaj- kontrola:
istraiti koji su imbenici povezani s boleu. Bolesni/ zdravi- koliko
ih je u prolosti bilo izloeno imbeniku. Izraunavamo O- procjena
uinka izloenosti na rizik od razvoja bolesti. Presjeno: ispitati
prevalenciju bolesti u populaciji u tom trenutku ili odreenom
razdoblju.29. Retrospektivna istraivanjakoriste zapaanja i
informacije prikupljene u prolosti, tu pripadaju studije
prevalencije i bolesnik/kontrola istraivanja. Babu 6430.
Prospektivna istraivanjakoriste zapaanja i informacije koje se
sabiru poetkom istraivanja, drugi nazivi za prospektivna istraivnja
su: longitudinalno i kohortno. Babu 6531. Relativni rizikGovori o
snazi povezanosti izmeu izloenosti imbeniku rizika I razvoja
bolesti(1- poveava se rizik) pripisivi rizik: govori o viku bolesti
meu izloenim nego kod neizloenih.
Intrahospitalna infekcijaje ona koju bolesnik dobije na bolnikom
odjelu, 5-10% svih hospitaliziranih bolesnika zaradi neku
intrahospitalnu infekciju. Oko 3% ih zavrava letalno. Uzroci:
nedovoljna asepsa, antisepsa, sterilizacija, prenatrpanost
bolesnika, manjak osoblja, neprovoenje aseptikih postupaka, zloraba
antibiotika, virulentniji uzronici u bolnici i rezistentni na
terpiju. Babu 7132. Prevencija zaraznih bolestiprimarna: postupci
koji se neprestano provode ili profilaksa: ope mjere: opskrba
zdravom pitkom vodom, higijenska dispozicija fekalija i otpada,
nadzor nad smjetajem, istoom javnih povrina, nad prodajom svjeeg
mesa, nad proizvodnjo i skladitenjem proizvoda, zdravstveni odgoj i
specifine ili epidemioloke: mjere prema kliconoama, obavezna
cijepljenja, mjere zatite stanovnitva koje se provode na granici i
sekundarna: mjere koje se provode tek onda kad se odreena bolest ve
pojavila Babu 7433. Mjere prema kliconoamaprvenstveno kod kroninog
kliconotva. Postupci su jedino obavezne u kliconoa: salmonela,
igela, meningokoka, streptokoka ili piogenog stafilokoka u djejim
ustavovama ili bolnikim odjelima. U spomenutim sluajevima klicomoe
se otkrivaju uzastopnim pregledima stolice tri dana (salmonele,
ogele) odnosno brisa drijela (meningokok, streptokok, piogeni
stafilokok). Kod pojave kliconotva u spomenutim ustanovama,
obavezno se primjenjuje kemoprofilaksa, antibiotici odnosno
sulfonamidi. Mjere su: otkrivanje kliconoa, evidencija i prijava
kliconoa, kontrolu kliconoa. Babu 7634. Kliconotvo od trbunog
tifusa, postupakpregled stolice i mokrae na kliconotvo od trbunog
tifusa kod osoba koje su tu bolest preboljele, vri se 3 puta. Prvi
se pregled obavlja 7dana nakon prestanka terapije a ostali pregledi
u razmaku od najmanje 24 sata od prolog pregleda i to tri puta
uzastopce. Pozitivan nalaz spomenutih uzronika crijevnih boleseti
(u preboljelih kod bacilarne dizenterije i salmoneloze) u stolici
ili mokrai zahtijeva prijavu i evidenciju takvih osoba na tvz
karton kliconoa i prijaviti epidemiolokom odjelu Zavoda za zatitu
zdravlja RH. Nakon registracije i prijave, kliconou je potrebno i
kontrolirati za trbuni tifus vri se jednom na mjesec tijekom godine
dana a sastoji se od bakteriolokog pregleda stolice i mokrae. Ako
tri uzastopna pregleda stolice i mokrae budu negativna a k tome
pregled ui koji se vri koji se vri uporedo s treim negativnim
nalazom spomenutih uzoraka, takvu osobu brie iz popisa kliconoa.
Ali ako i nakon godinu dana od utvrivanja kliconotva ne uspije
dobiti tri negativna nalaza takvu se osobu proglaava kroninim
kliconoom. Otada se kontrola vri jednom godinje a da bi se takav
kliconoa brisao iz popisa potebno je 6 uzastopnih pregleda stolice
i mokrae uzetih u razmaku mjesec dana budu negativni + negativn
nalaz ui. 35. Karantenamjere zatite stanovnitva koje se provode na
granici: naziv dolazi od talijanske rijei quaranta to znai 40,
dubrovani su jo 1377 godine prvi u svijetu rijeili taj problem
izgradnjom u luci tvz karantenskog lazareta. Prema pravilnku u roku
24 sat prijaviti: pojavu kuge, kolere i ute groznice. Zdravstvenom
pregledom moraju se podvrgnuti u roku 7 dana: endemska malarija.
Zdravstveni nadzor: 5 dana kog kolere, 6 dana kod kuge, 14 dana kod
hemoraginih groznica. Babu 82, 8936. Protuepidemijske mjeremjere
skundarne prevencije: epidemiloko i terensko izvianje. Moge se
podijeliti na one koje se provode: prema izvoru zaraze: provode se
samo onda kad se pojavi bolsenik s nekom zaraznom boleu (rano
postavljanje dijagnoze, izolacija kuna ili bolnika, rano i efikasno
lijeenje, dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, evidencija i
prijava oboljenja odnosno smrti od ovih bolesti: VIDI PRAVILNIK),
prema putevima irenja: (sprijeiti kontakt; voda, hrana, lankonoci)
i prema osobama koje su u posebnoj opasnosti da obole: (osobe koje
su bile u kontaknu su ugroene osobe a mjere su: karantena,
zdravstveni nadzor, imunoprofilaksa, saroprofilaksa i
kemoprofilaksa od kolere - tetraciklini u tijeku 3 dana od
izloenosti, TBC - izonijazidi ukoliko je tuberkulinska proba vea od
6 mm, bacilarna dizenterija - tetraciklin, malarije
-4-aminokinolini). Babu 8237. Prevencija kroninih nezaraznih
bolesti38. primarna: ope mjere: (stvaranje pozitivnih uvijeta,
odgovarajua prehrana, odmor, rekreacija, zdravstveni odgoj) i
specifine: (eliminacija dosad rizinih faktora ili ublaiti njihovo
djelovanje) i sekundarna: (rano otkrivanje na pretklinikom i
klinikom stadiju: skrining). Babu 9039. Skriningotkrivanje bolesti
u drugom stadiju kad jo nema nikakvih simptoma ali patolokepromjene
ve postoje. Postupci kao: fluorografija, mjerenje RR, mjerenje UK,
Papa-test, Vi-test, EKG, sistematski pregledi. Da bi bio
validan,skrining mora identificirati to vie stvarno bolesnih i to
manje zdravih proglasiti bolesnima. Babu 9340. ValidnostSposobnost
testa da razlikuje bolesne od zdravih. Validnost ukljuuje dvije
komponente: osjetljivost i specifinost. Babu 9341.
Osjetljivostpodrazumijeva se sposobnost postupka da tono
identificira bolesne Osjetljivost skrininga prema tome izraava
proporciju vjerojatno bolesnih meu zdravima, a specifinost
proporciju vjerojatno bolesnih meu oboljelima. Osjetljivost i
specifinost obino su obrnuto proporcionalne. Visoka osjetljivost
ide na raun niske specifinosti i obratno. Babu 9342. Specifinost
postupkaizraena je u tome da skrining tono identificira zdrave. to
je spec testa vea to je osjetljivost manja.43. PouzdanostSe odnosi
na konzistentnost rezultata ukoliko bi se test ponovio uzastopno
vie puta na istim ispitanicima44. Tercijarna prevencija kroninih
nezaraznih bolestifizioterapije i rehabilitacije. Babu 9545.
Zdravstveni nadzorpostupak sekundarne prevencije kod akutnih
zaraznih bolesti prema ugroenoj populaciji, kontaktima. Sastoji se
u tome da se takve osobe svakodnevno javljaju u zdravstvenu
ustanovu kako bi se odmah uoila eventualna pojava bolesti kod njih,
Babu 107
46. Epidemilogija kardiovaskularnih bolestinajei pojedinani
uzrok smrti u industrijslim razvijenim zemljama. U RH godinje umre
preko 4000 osoba od koronarne bolesti 50%. U industrijskim
razvijenimzemljama Europe ova bolest zahvaa oko 25% svih boesnika
KVB u dobi od 40 do 59 godina. Babu 11747. Epidemilogija malignih
neoplazmiSvaki trei stanovnik Europe 2000 godine oboljet e od raka
(kompleksa od 180 raznih bolesti - raznog prirodnog tijeka i
mogunosti preivljavanja; oito se radi o nadolazeoj pandemiji),
nedovoljne rane detekcije raka, svega 50% lijeenih preivi 5 godina
nakon poetka terapije, jednom pboljeli mora biti pod stalnom
doivotnom kontrolom zdravstvene slube, mogunost ponovnog
razboljevanja moe biti preko 20%. 1.rak plua (RH: 2800
novooboljelih, malo manje umrlih); 2. Rak dojke (1. Kod ena) (RH:
2572); 3. Kolorektalni (RH: 2835); 4. Rak vrata maternice (RH:
350); 5. Rak prostate (RH:1583)48. Deset stepenica primarne
prevencije malignih neoplazmi1. Suzbijanje aktivnog i pasivnog
puenja, 2. Ispravna prehrana bez suvika energetskih tvari, 3.
Kontrola zagaenosti prehrane, 4. Suzbijanje prekomjernog uivanja
alkohola, 5. Kontrola kancerogenih noksi i procesa, 6. Kontrola
ionizirajueg zraenja, 7. Kontrola virusnih oboljenja, 8. Suzbijanje
venerinih bolesti, 9. Zabrana kancerogenih lijekova, 10. Genetski
faktori rasta. Babu 118ZAKON o zatiti puanstva od zaraznih bolesti,
NN br. 60 od 1.10.1992.
NAUI SVE
1. Zarazne bolesti, l. 3
2. Kliconoe, l. 9
3. Prijava zaraznih bolesti, l. 16
4. Koje se prijavljuju telefonom /sa lab. nalazom AIDS/ a koje
ne, l. 16
5. Zdravstveni nadzor, l. 29
6. Streptokok u vrtiu, l. 33
7. Obavezna imunizacija, seroprofilaksa i kemoprofilaksa, l.
42
8. Karantene i izolacije u lukama, l. 479. Karantena gube,
kolere, kuge, pjegavca, velikih boginja, l.47
PRAVILNIK o nainu provoenja imunizacije, seroprofilakse,
kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te osobama koje se
podvrgavaju toj obavezi, NN br. 23 od 23.3.1994
NAUI SVE
1. Kalendar cijepljena
2. Kemoprofilaksa, koje bolesti, kada i to
3. Kalendar cijepljenja / nema RU u 8. razredu za , ve MOPARU u
6. R. za sve/4. Dijete ima febrilne konvulzije - to je s
cijepljenjem Per i Pa
PRAVILNIK o nainu prijavljivanja zaraznih bolesti, NN br. 23 od
25.3.1994
NAUI SVE
1. Prijava zaraznih bolesti, l.
2. Koje se prijavljuju telefonom /sa lab. nalazom AIDS/ a koje
ne, l.
MEDICINA RADA
1. Definicija medicine rada, MR 2
preventivna djelatnost iji je glavni zadatak odravanje i
unaprijeivanje zdravlja zaposlenika te to dulje ouvanje radne
sposobnosti.
2. Definicija profesionalne bolesti, MR 3
bolesti prouzroene neposrednim prodiljenim utjecajem procesa i
uvjeta rada. Na listi se nalaze 44 profesionalne bolesti
3. Definicija nesree na poslu, MR 5
povrede prouzroene neposrednim kratkotrajnim mehanikim, fizikim
i kemijskim djelovanjem, kao i povrede prouzroene naglim promjenama
poloaja tijela ili drugim iznenadnim promjenama fizilokog stanja
organizma, ako su uzrono povezane s obavljanjem rada.
4. Procjena radne sposobnosti, MR 5, 129
radna sposobnost je takvo stanje zaposlenika koje mu omoguuje
rad u punom random vremenu uz napor koji mu ne ugroava zdravlje.
Ocjenjivanje radne sposobnosti je usklaivanje biolokih osobina
organizma sa zahtjevima radnog mjesta. Ono poinje prije poetka
usmjerenog obrazovanja te se ponavlja pri stupanju u radni odnos.
Ocjena radne sposobnosti je rezultat timskog rada- specijalist
medicine rada (koji je glavni nositelj) + psiholog+ soc.radnik+
injinjer sigurnosti na radu itd.
5. Povrede na poslu, MR 24
najea prof.oteenja su ozljede na radu uzrokovane mehanikom
silom. imbenici koji sudjeluju pri pojavi tih ozljeda su:
a.) ljudski- ivotna dob (najopasniji su oni>25g i >60g.),
spol (mukarci su skloniji povredama), alcohol, droga, manjak
iskustva, nezadovoljstvo na poslu, akut. i kronine bolesti.
b.) okolini- osvjetljenje, buka, toplina/hladnoa, meuljudski
odnosi, organizacija rada (prekovremeni rad, nedostatak odmora,
monotoni rad)
c.) socio-ekonomski- ivotni standard, stanovanje, obiaji
prehrane, obiteljske prilike
6. Spreavanje ozljeda na radu, MR 28
profesionalna orijentacija (nije svaki posao za svaku osobu),
profesionalno obrazovanje, organizacija radne okoline (buka,
svjetlo, meuljudski odnosi), termika zatita, zdravstveni odgoj,
briga za zaposlenikov soc-ekonomski poloaj.7. Mikroklimatski uvjeti
rada, MR 29
toplinski uvjeti, opasnost od suhe i vrue mikroklime (npr. u
industriji stakla, valjaonicama metala) i vrue i vlane mikorklime
(rudnici, praonice)- toplinska iscrpljenost, toplinski udar,
toplinski grevi.8. Hidrina epidemija, MR 30- vidi kod
epidemiologije9. Toplotni udar, MR 35
u organizmu dolazi do zatajenja termoregulacije, povisi se
temp.tijela na 40-43C, osoba hiperventilira, suha je i vrua koa
(jer prestaje znojenje), javljaju se glavobolja, munina i povraanje
(nadraaj meningi). U teim sluajevima progredira do kome i smrti.
TH/ ledena kupka i mirovanje.10. Otrovanja, MR 36
olovom, ivom, manganom (pri izradi baterija i stakla), kadmijem
(rudnici), kromom (proizvodnja elika), nikalom (izrada
elek.aparata), kobaltom, cinkom, bakrom i plinovima (amonijak,
klor, fluor, fosgen, ugljini monoksid i dioksid), pesticidi.11.
Kesonska bolest, MR 37
ronilaka bolest. Poveano otapanje duika pri povienom tlaku, a
pri ponovnom niem tlaku se oslobaa u krv u boliku mjehuria to
izaziva embolije. KS: bolovi u miiima, zglobovima i kostima uz
svrbe i crvenilo koe, a mogua je ak i pluna embolija. TH/
rekompresija i ponovna spora dekompresija.
12. Buka, MR 45
mjeraem zvuka mjeri se razina ukupne buke. BUKU definiramo kao
mjeavinu zvukova razliitih jakosti i frekvencija, koja bude
doivljena kao nepoeljna. Osjetljivost na buku ovisiti e o:
( karakteristikama buke (jakost, ritam, sadraj)
( duljini, vrsti (superpozicija infrazvuka kod sjekaa) i reimu
izloenosti (poloaj osobe prema izvoru buke, prisutnost ili
neprisutnost buke i u vrijeme odmora te u slobodno, a ne samo radno
vrijeme)
( individualnim karakteristikama izloene osobe (starost, stanje
organa sluha, osjetljivost na buku)
( je granica neugode 90 dB
( je granica bola 120 dB8h radno vrijeme-