Javne financije i međuovisnosti - poslovnaskola.hr · 3 Fiskalna politika Tko provodi fiskalnu politiku? Državni proračun je glavni akt fiskalne politike Koji su ciljevi oporezivanja?

Pendl & Dr. Piswanger poslovni odabir d.o.o. HUMAN RESOURCES & MANAGEMENT

Javne financije i međuovisnosti

Zagreb, travanj 2019.

2

Sadržaj dvodnevnog modula

1 • UVOD

2 • UPRAVLJANJE FINANCIJAMA I PLANIRANJE

3 • EKONOMSKI POJMOVI I MEĐUOVISNOSTI VARIJABLI

4 • FINANCIJSKO TRŽIŠTE, REGULACIJA I PLAĆANJA

5 • FINANCIRANJE

6 • JAVNE FINANCIJE I MEĐUOVISNOSTI S BANKAMA

7 • ANALIZA I POKAZATELJI POSLOVANJA BANKE

8 • ANALIZA I POKAZATELJI POSLOVANJA KOMPANIJA

9 • REKAPITULACIJA

10 • ISPITNA PITANJA

3

Fiskalna politika

Tko provodi fiskalnu politiku?

Državni proračun je glavni akt fiskalne politike

Koji su ciljevi oporezivanja? Prikupljanje prihoda zbog rashoda Provedba fiskalne politike

Koji su instrumenti fiskalne politike? Javni prihodi (porezi) Javni rashodi (budžet) Dug Zaduživanje

Koji su pojmovi povezani uz provedbu fiskalne politike? Proračunski saldo / Suficit / Deficit Javni dug / Dug opće države / instrumenti javnog duga

Obveznice – vrijednost

Vrijednost pri emisiji ovisi o:

rejtingu države/kompanije (1)

vremenu do dospijeća obveznice (2)

Vrijednost pri trgovanju na sekundarnom tržištu ovisi osim (1 i 2) i o:

kamatnim stopama na tržištu

Kuponska kamatna stopa – određena kod izdavanja obveznica; u pravilu odgovara zahtijevanom prinosu investitora u trenutku izdanja, a uzimajući u obzir ročnost i kreditni rizik izdavatelja

Tržišna kamatna stopa – kamatna stopa koju tržište u određenom trenutku zahtijeva za određenu obveznicu.

Tekući prinos: omjer isplata kamata i tržišne vrijednosti papira Prinos do dospijeća = YTM

najvažniji pokazatelj jer pokazuje stopu prinosa na ulaganje koju će ostvariti kupac obveznice po trenutnoj tržišnoj cijeni uz pretpostavku da se obveznica ne prodaje prije dospijeća i uz reinvestiranje kupona po stopi koja odgovara stopi prinosa do dospijeća –interna stopa povrata

Obveznice – krivulja prinosa

Normalni oblik – anticipiran rast gospodarstva – rast inflacije i ksInvertirani oblik – očekivana recesija, usporavanje inflacije i pad ksRavan oblik – ili usporavanje rasta ili zadržavanje niskih stopa rasta i inflacije


6

Financiranje javnog duga

2011-2015 Kriza „Euro-zone” i „Grčka”

„što je tržište razvijenije to su veće posljedice pojedine financijske krize“

7

Case study: Grčka 2015.

8


9


Grčka je ušla u Eurozonu odmah po nastanku iste te se godinama zaduživala koristeći povoljne kamatne stope na tržištu. Do “Lehman brothers” krize sve je funkcioniralo, no tada, padom financijskog povjerenja rastu kamate na dug jer su investitori procijenili da grčki dug nije održiv. Godine 2011, grčka kriza prelazi u krizu Eurozone te iste godine vjerovnici otpisuju dio grčkog duga, a dug s privatnog sektora prelazi na države vjerovnice.

U siječnju 2015, u Grčkoj na izborima pobjeđuje Syriza te karizmatični vođa Alexis Tsipras

obećava biračima da će tražiti otpis dugova, ali i ostanak Grčke u Eurozoni.

Kako su politički krugovi u ostatku Eurozone rezervirano reagirali na te najave, financijska tržišta su burno reagirala, a kriza se zaoštrila.

Kroz najnoviji slučaj Grčke može se promatrati slojevitost nastanka duboke financijske / ekonomske /valutne /političke / socijalne krize.

10

Case study: Prinos na grčke obveznice

11


Zbog globalne financijske krize koja je nastala u SAD-u, raste kamatna stopa na grčki dug uslijed prezaduženost države i pada povjerenja

Porastom kamatnih stopa, cijena grčkih obveznice pada te institucionalni investitiori ostvaruju smanjenje vrijednosti njihovih uloga u grčke obveznice

Padom vrijednosti obveznica, bilance banka (i drugih investitora) moraju se tako i vrednovati, što im smanjuje aktivu/pasivu.

Grčke banke su u kontrakciji, koče se krediti gospodarstvu i stanovništvu, što negativno utječe na potrošnju, potražnju i proizvodnju.

Državni budžet je u problemima jer smanjenjem potrošnje, smanjuju se prihodi budžeta, država ne može vraćati dugove niti se može dodatno zadužiti

Banke dolaze u probleme, štednja bježi iz zemlje (40 milijardi EUR), dolazi do nelikvidnosti jer država ne može plaćati svoje obaveze ( plaće u javnom sektoru, mirovine, zdravstvo itd)

Uvode se kapitalne restrikcije, smanjuje se likvidnost u gospodarstvu

Realni sektor je u krizi (država ne daje plaće, ne plaća dobavljače, banke ne daju kredite gospodarstvu, raste nezaposlenost, pada potrošnja)

Nezaposlenost i pad potrošnje generiraju i manje fiskalne prihode, država tone još dublje – proračunski deficit dostiže 15% BDP - 35 milijardi EUR.

12


POMOĆ MORA DOĆI IZVANA – Epilog Grčke krize

Međunarodni sektor (ECB, EK, MMF) je spreman pomoći Grčkoj pod izrazito rigoroznim uvjetima.

Grčka je od 2010. primila 250 milijardi EUR međunarodne pomoći, ali je morala pristati na oštre mjere štednje, smanjiti državnu potrošnju za 30%. To se odrazilo na pad gospodarstva 25%, pad zaposlenosti u javnom sektoru, rezanje plaća i mirovina. Nezaposlenost je 20%, među mladima 50%.

2016. je Grčka imala proračunski višak od 0,7% BDP-a.

2017. se Grčka vlada se prvi put nakon tri godine ponovo zadužila za 7 milijardi EUR. Izdali su 5g po YTM 4,7%.

2019. 10g obveznica izdana po YTM 3,9% u 5x veću potražnju

13


Hipoteze:

Kao uzrok krize može se navesti niska kamatna stopa koja je Grčka kao članica eurozone postigla za državne obveznice i tako se uspjela zadužiti više nego što bi mogla inače.

Da je financijski sektor bio jače reguliran, ne bi mogao u tolikoj mjerikupovati obveznice i kreditirati javni sektor, pa bi kriza bila manja, adržava bi bila prisiljena na štednju i strukturne reforme.

14


Scenario 1:

Kakav bi bio rasplet da je Grčka izašla iz eurozone/EU?

Kakav bi utjecaj bio na Grčku ekonomiju?

Kakav bi utjecaj bio na ekonomiju Eurozone?

Kakav bi utjecaj bio na politička kretanja u Eurozoni / EU?

(320 milijardi eura grčki javni dug)

Scenario 2:

Kakav bi bio slijed krize u slučaju da Grčka nije bila u eurozoni?

15

Case study: Grčka 2015

16


REZIME:

Ovaj slučaj pokazuje kako su svi sektori gospodarstva povezani imeđuovisni, te je prezaduženost države, dužnička kriza izazvalabankarsku, a zatim i gospodarsku krizu.

Zbog razvijenih ekonomskih odnosa s inozemstvom, kriza je snažnoutjecala i na ostatak Europe te još uvijek postoji opasnost od raspadaEurozone i cijele EU, jer je dug Grčke još uvijek neodrživ.

Film Bloomberg: European debt crisis

17

Case study: Moldavija 2014

18

Case study: Moldavija 2014.

Moldavija je najsiromašnija tranzicijska zemlja istoka Europe, pod ruskim političkim i

ekonomskim utjecajem, s slabo razvijenim gospodarstvom i slabo razvijenim

upravnim institucijama društva.

U cilju ekonomskog razvoja zemlje, Vlada je u razdoblju 2005-2008 donijela niz mjera

koje su trebale potaknuti strana ulaganja u zemlju. Izmjene su napravljene u cilju

smanjenja ovlasti Narodne banke Moldavije u pogledu nadzora bankarskog sustava i čuvanja dokumentacije o financijskim transferima i tokovima transkacija, te privatizacije banaka.

Sve te mjere deregulacije dovele su do jedne od najvećih suvremenih sofisticiranih

pljački , koje su državu stajale 12% BDP-a.

Cilj vježbe: Potaknuti na razmišljanje o stabilnosti i sustavu povjerenja / važnost

regulacije.

Pitanja:

Tko je zakazao u slučaju Moldavije? (Centralna banka, zakonodavac, vjerovnici)

Da li znate što je na kraju bilo s Moldavijom ?

19

Case study: Moldavija 2014

Zadatci:

1. Podijeliti se u dvije skupine

2. Skupina “Pravnici” analiziraju institucionalni okvir i ulogu centralne banke

3. Skupina “Ekonomisti” analiziraju “poslovnu politiku” inkriminiranih banaka

Pitanja:

Da li bilo moguće da se ovakav slučaj dogodi u suvremenoj RH?

Pokušajte naborjiti što više odredbi hrvatskog zakonodavstva koje bi spriječile da

se dogodi ovakav slučaj?

Koji bi zakoni bili prekršeni u tom slučaju?

Da li znate što je na kraju bilo s Moldavijom ?

Predstaviti rješenja (prezentacija ), a suprotna grupa postavlja pitanja


Međuovisnosti javnih financija i stabilnosti bankarskog sektora

Zagreb, travanj 2019.

21

Stabilnost financijskog sustava

Stabilnost i razvijenost financijskog sustavaneke države bitne su pretpostavke zastabilnost i razvoj gospodarstva te države.

Financijski sustav ima multiplikacijske učinkena cjelokupno gospodarstvo, zaposlenost iproizvode svih ostalih sektora povezanih sfinancijskim sektorom.

Problemi u financijskom sektoru predstavljaprijetnju za sve ostale gospodarske sektore jerse svi ostali sektori financiraju putemfinancijskog sektora.

22

Karta svjetskog duga

23

Primjer: Cipar 2012

BRRD: Novi zakon o sanaciji banaka

Zakon o sanaciji kreditinih institucija i investicijskih društava

Prema Direktivi EK, sve su države EU, dužne jamčiti za štednju do 100.000 eura, no kako će se financirati, same odlučuju. Odlukom o osnivanju Europske bankarske unije, banke su dužne utemeljiti vlastiti jamstveni fond iz kojeg će spašavati posrnule članice da taj trošak više nikad ne snose građani.

Banke će imati dva fonda: za sanaciju i depozite. DAB upravlja s oba.

U Fond za sanaciju, banke će izdvajati doprinose koji su namijenjeni intervenciji u slučaju problema, prije nego što neka od njih dospije u stečaj.

U Fondu za osiguranje štednih uloga, banke će i dalje izdvajati premiju, a za taj dio tehnički je odgovorna država.

Minimalna ciljana razina Fonda osiguranja depozita propisana je Zakonom na 2,5 % ukupno osiguranih depozita.

26

Ni ostatak EU nije lišen problematičnih banaka...

27

Ni ostatak EU nije lišen problematičnih banaka...

Novi/stari rizici za Eurozonu

Novi/stari rizici za Eurozonu

Novi rizici za Eurozonu

Novi/stari rizici za Eurozonu: Italija

32

Vježba: Film

“Overdose, the next financial crisis”

Prema knjizi

“Financial Fiasco” (Johan Norberg)

Ukupni svjetski javni dug trenutno iznosi ( World Debt Clock)

68 tisuća milijardi USD, (214 ukupno svi ili 318% svjetskog BDP-a)

68 trilijuna dolara i konstantno raste, od toga skoro trećina pripada SAD-u (javni dug je 22.000 mrld USD).

http://www.usdebtclock.org/world-debt-clock.html

http://www.usdebtclock.org/world-debt-clock.html

MOLIM VAS REZIME!Zahvaljujem na pozornosti!

©Dr. Pendl & Dr. Piswanger

Javne financije i međuovisnosti

Javne financije i međuovisnosti - poslovnaskola.hr · 3 Fiskalna politika Tko provodi fiskalnu politiku? Državni proračun je glavni akt fiskalne politike Koji su ciljevi oporezivanja?

Documents