Izbor lokacije, nabavno poslovanje i upravljanje zalihama · najpogodnijim za pokretanje i rast malih preduzeća: pristup dinamičnim univerzitetima, dovoljan broj raspoloživihkvalifikovanih

Izbor lokacije, nabavno poslovanje i upravljanje zalihama

Prof. dr Saša Petković[email protected]

Ekonomika i upravljanje MSP

Akademska 2017/2018. godina

Cilj predavanjaAnalizirati uticaj izbora lokacije za uspjeh

malog biznisa

Steći znanja i informacije kako se vrši odabir lokacije za biznis

Predstaviti mogućnosti nabavnog poslovanja u MSP

Literatura:Petković, S., i Milanović, M. (2017). Laboratorija ideja. Od ideje do preduzetničkog poduhvata. Banja Luka: Univerzitet u Banjoj Luci, Ekonomski fakultet. ISBN 978-99938-46-72-7.http://www.cpme.ef.unibl.org/wp-content/uploads/2017/06/Laboratorija-ideja.pdf

Digitalna era i lokacija

• Danas, u vrijeme digitalneere, koju mnogi nazivajučetvrtom industrijskomrevolucijom, s obzirom na to da je dovela do velikedigitalne transformacije, eksponencijalnog rasta u razvoju tehnologije, pojave„pametnih” uređaja, interneta i slično, postavljase pitanje o značaju izboralokacije biznisa. Sve višeposlovanja se odvija puteminterneta, onlajn (eng.Online) u tzv. virtuelnomprostoru.

• Čak i tradicionalnedjelatnosti, poputmaloprodaje, postaju sve više„digitalizovane” i gotovo da se eliminiše svaki kontakt„uživo”.

Da li je uopšte i koliko u današnje vrijeme digitalizacije i virtuelnog onlajn prostora zaista bitna lokacija biznisa?

• Trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila i predmeta za ličnu upotrebu, vađenje ruda i kamena, ribarstvo, poljoprivreda, lov i šumarstvo, poslovanjenekretninama i iznajmljivanje, hoteli i restorani, informaciono-komunikacione tehnologije, saobraćaj, skladištenje i komunikacije, energetskaefikasnost i obnovljivaenergija, prerađivačkaindustrija, uslugeračunovođa......

• ........revizora, advokata, građevinarstvo, preradadrveta i proizvodi od drveta, stručne, naučne i inovacionedjelatnosti, industrija, zdravstvena zaštita, samo suneke od djelatnosti i poslovnih aktivnosti kojezahtijevaju pažljiv i specifičan pristup izborulokacije biznisa.

Postoji značajna literaturaposvećena identifikovanju i objašnjavanju faktora koji

određuju gde će kompanijebiti locirane.

• studije koje mјereuticaj određenogspecifičnog faktora iliskupa faktora o odluci o lokaciji; i

• studije kojeobjašnjavaju procesizbora lokacije za specifičan biznis iliindustriju (Kimelberg & Williams, 2013).

Kako navode Kimelberg & Williams (2013, str. 92-93), primjeri prvog tipa studija

uključuju:

analizu uticaja poreza,

subvencija i podsticaja,

propisa o zaštitiživotne sredine, kvaliteta života i sadržaja

troškova radne snage,

troškove transporta i pristupa

Lokacijavisokotehnoloških

firmi

• Istraživanja drugog tipauključuju studije o izborulokacije biotehnoloških firmi(Ferrand et al., 2009; Koo, Bae & Kim, 2009; Su & Hung, 2009); kompanija izautomobilskog sektora(Bilbao-Ubillos & Camino-Beldarrain, 2008; Klier & McMillen, 2008; Klier & Rubenstein, 2010); pozivnicentri (call centers, engl.) (Bishop, Gripaios & Bristow, 2003; Richardson & Gillespie, 2003) i visokotehnološkihfirmi (Frenkel, 2001; Hackler, 2004).

Šta se podrazumijevapod lokacijom

biznisa?

Lokacija, lokacija, lokacija

• Eksperti za preduzetništvo, u komentarima važnostilokacije za biznis, radospominju sintagmu: „lokacija, lokacija, lokacija”. Njom se uglavnom nastojinaglasiti važnost lokacije za biznis, međutim, ona možesugerisati i na to da se „svaznačenja” riječi „lokacija” u kontekstu biznisa mogugrupisati u tri osnovnapojma:

Lokaciju u biznisu možemo posmatrati kao:

1. “adresu”;

2. “parče zemlje” (ograničen prostor);

3. “dio tržišta”.

Lokacija kaoadresa - primjer

• Naziv institucije:

• Ekonomski fakultet Univerziteta u BanjojLuci

Lokacija kao adresa:

• Majke Jugovića 4, 78000 Banja Luka, RS/BiH;

• II gradska zona, zona Obilićevo 1

Lokacija kao „parče“ zemlje - primjer

• Naziv institucije:

Ekonomski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci

• Lokacija kao „parče zemlje”:

• Banja Luka, grad koji leži s obje strane rijeke Vrbas u tektonskoj uvali pravca sjeveroistok-jugozapad. Nalazise na 44º46'27 sjeverne geografske širine i 17º11'44 istočne geografske dužine. Prosječnanadmorska visina iznosi 164 metra. Banja Luka je grad u Republici Srpskoj, odnosno Bosni i Hercegovini, državi smještenoj na Balkanskom poluostrvu.

Lokacija kaodio tržišta -

primjer• Naziv institucije: • Ekonomski fakultet

Univerziteta u Banjoj Luci

• Lokacija kao „diotržišta”:

• Dio privrednog sistemaRepublike Srpske (Bosne i Hercegovine), konkretno, pripada sektoru P –Obrazovanje u okviruprivrednog sistemaRepublike Srpske.

• Poslovanje se odvija nateritoriji grada Banje Luke, kao lokalne jedinicesamouprave.

Faktori lokacije biznisa

Vlakou i Iakovidou (Vlachou & Iakovidou, 2015) sugerišu posmatranjefaktora lokacije biznisa kroz sljedećetri kategorije:• Studije koje mjere uticaj specifičnog

faktora ili skupa faktora na odluke u vezi sa lokacijom biznisa;

• Studije koje objašnjavaju procesdonošenja odluka o lokaciji krozspecifične industrije ili specifičnekarakteristike biznisa;

• Studije koje identifikuju faktorelokacije uspješnih biznisa u specifičnim oblastima.

U skladu sa tim, isti autori(Vlachou & Iakovidou, 2015) posmatrajusljedeće faktore:

1) Specifični faktori, kojipodrazumijevaju: analizuuticaja poreza, subvencijai podsticaja, kvalitetaživota i običaja, transporta i pristupa. U okviru ovih faktoranajviše se analiziraju:

• transport;

• infrastruktura;

• regulacije u vezi sa zaštitom životnesredine;

• finansijsko-poreskipodsticaji;

• kvalitet života;

• lični motivi.

2) Faktori koji utiču na specifičneindustrije i specifične biznise, a čineih studije preduzeća iz oblastibiotehnologije, automobilske industrije, telekomunikacija, visoke tehnologije, porodičnih preduzeća i dr. Najznačajnijimeđu tim faktorima su:• faktori proizvodnje;• znanje;• mala i srednja preduzeća iz

okruženja;• članovi porodice i ostali članovi

izvan porodice.

3) Prostorni faktori kojiodređuju sam prostor u smislu lokacije na kojoj je„smješten” biznis. Najistaknutiji među timfaktorima su:

• urbana okruženja;

• ruralna okruženja.

Značaj izbora lokacije

Lokacija utiče na rezultate biznisa preko: “Obimamoguće prodaje proizvoda i usluga, nivoa troškovanabavke, mogućnosti obezbjeđenja potrebnihkadrova, različitih poreskih opterećenja, komunalnihi drugih uslova okruženja" (Božić, 1996, p.45)

Izbor lokacije biznisa

Kada se vrši?

Prilikom osnivanja preduzeća (pokretanjabiznisa);

Prilikom proširenja preduzeća, kao posljedicerasta i razvoja;

Rezultati biznisa u mnogome zavise od izbora lokacije!

Izbor lokacije biznisa u 21.

vijeku

• Međutim, danas, u XXI vijeku, u razvijenim zemljama svijetapresudni faktori za izborpodesne lokacije za biznis sulokacije u bliziniuniverziteta, lokacije kojenude brzi pristup internetu i pristupačnost autoputevimai aerodromima.

Optimalna lokacija

• „U stvari, jedna studija jepokazala da su faktori kojičine određeno područjenajpogodnijim za pokretanjei rast malih preduzeća: pristup dinamičnimuniverzitetima, dovoljan brojraspoloživih kvalifikovanihradnika, aerodrom u blizini, umjerena klima i visokkvalitet života” (Scarborough, 2012, str. 518).

• Kako navode Plakalović et al. (2005) izbor lokacije biznisauslovljen osnovnomdjelatnošću preduzeća, predmetom poslovanja, teblizinom nabavnog i prodajnog tržišta.

• Iako ne postoji idealnalokacija koja bi bilauniverzalno dobra iliuniverzalno loša, neadekvatna lokacija možebiti „garancija” poslovnogneuspjeha.

Proces izbora lokacijemožemo fazno prikazati na

sljedeći način:

1. Definisanje potrebnih i dovoljnih lokacijskih uslova za biznis;

2. Formiranje više opcija za lokaciju biznisa na osnovupoželjnih faktora lokacije;

3. Komparativna analiza opcija;

4. Izbor najbolje opcije za lokaciju biznisa.

Glavni pristup izbora lokacije

• Prvi korak u ovom procesuje ujedno i najzahtjevniji. Može se posmatrati kao izboruzorka iz skupa.

• Baš kao što se u statisticinalaže da uzorak mora bitireprezentativan, ukolikoželimo dobiti relevantneinformacije o osnovnomskupu, tako i u ovom slučaju, ako se neadekvatnodefinišu lokacijski uslovi, neće se formiratiadekvatne opcije, te nakraju neće biti izabranaadekvatna lokacija za biznis.

• Definisanje potrebnih i dovoljnih uslovapodrazumijeva definisanjeonih faktora lokacije bez kojih se biznis uopšte ne bi mogao realizovati.

• Prema Mareju i Dauvelu(Murray & Dowel, 1999) glavni pristup u izborufaktora lokacije biznisa bi trebalo da bude takav da preduzetnik traži region ilizajednicu koja će svojimkarakteristikamaodgovarati potrebamanjegovog biznisa.

Primjer:

• Ukoliko preduzetnik želida se bavi flaširanjem i distribucijom prirodnevode, te pri tome odlučuje o lokaciji„fabrike”, potrebanuslov (minimalan uslov) je da na lokaciji postojiizvor prirodne vode.

• Međutim to nijedovoljno, već jedovoljan uslov da vodabude za piće i da se koncesijom (ili na nekidrugi način) možekoristiti taj izvor.

Drugi korakpodrazumijeva:

.....da se na osnovudefinisanja „poželjnih” faktora, broj lokacija do kojih se došlo u prethodnom koraku svedena nešto manji broj, kakobi se moglo vršiti daljeanaliziranje.

Primjer:

• Sada je potrebno uzeti u obzir faktore koji bi olakšali njegovo poslovanje, odnosno omogućili mu boljerezultate, a samim tim i većiposlovni uspjeh.

• Na primjer, ukoliko postojiizvor koji ispunjava potrebnei dovoljne uslove, a on se nalazi u prirodi, izolovano od glavnih saobraćajnica i ostatka infrastrukture, preduzetnik može „de facto” da puni vodu, međutim, nećemu biti jednostavno da svojeproizvode distribuira.

• U skladu sa tim, u ovoj fazipreduzetnik treba da donese odluku da lokacijatreba da bude u okruženjusa dobro razvijenominfrastrukturom, kojaomogućava jednostavanpristup glavnimsaobraćajnicama, koja nemau blizini fabrike ili sličnegeneratore negativniheksternalija koje bi moglenegativno uticati na njegovoposlovanje.

Kriteriji za poređenje

• U trećem korakupreduzetnik najprijedefiniše kriterijume za poređenje, a zatim vršisamo poređenje.

• U ovom koraku je bitno da postoji dovoljno opcija izprethodnog koraka, kako bi se uopšte mogle porediti i kako bi se ustanovilo koja jeviše preferirana, ali jeistovremeno bitno da nemapreviše opcija, kako samopoređenje ne bi iziskivaloprevelike resurse, povećavalomaterijalne troškove i troškove propuštenih prilika.

• Četvrti korak je zapravoishod trećeg koraka. Svodi se na prosto iščitavanje opcijekoja je u prethodnom koraku„dobila najveći skor”.

Dosadašnja iskustva pokazuju da se:

objekti trgovine na malo i uslužni servisi lociraju namjestima koja su pristupačna potrošačima ikorisnicima usluga;

objekti trgovine na veliko najčešće se lociraju namjestima koja su pristupačna saobraćajnicama idrugoj potrebnoj infrastrukturi, koja je potrebna za ovuvrstu djelatnosti;

proizvodni pogoni se lociraju na mjestima koja sudobro povezana sa saobraćajem, povoljnim uslovima zasnadbijevanje materijalima, vodom, mogućnostima zaobezbjeđenje potrebnih ljudskih potencijala i drugihpreduslova;

firme koje svoju djelatnost obavljaju iz savremenihkomunalnih sistema, mogu se locirati u stanovima idrugim pogodnim pomoćnim prostorijama;

Lokacija objekata trgovine na malo i veleprodaje

Za lociranje objekata trgovine

na malo i uslužnih servisa, po pravilu se polazi od sljedećeg:

• broja i strukture stanovništva injegove kupovne moći,

• broja i rasporeda objekatakonkurencije,

• pristupačnosti lokacijepotrošačima,

• raspoloživog parkinga i drugihkomunalnih instalacija,

• propisanih uslova rada, i

• uslova prodaje u trgovinskimcentrima.

Lokacija objekataveleprodaje zahtijeva, pored ostalih uslova, prijesvega povoljne transportneuslove od dobavljača do skladišta i od skladišta do kupaca.Ovdje je veoma bitno datroškovi transporta buduminimalni.

Objekti maloprodaje i za pružanje raznih vrsta uslugamogu se locirati i u tržnimobjektima, takozvanim šopingcentrima, koji mogu biti (Božić, 1996, str. 48):

(a) mjesnicentri

(b) rejonskicentri i

(c) regionalnicentri.

(a) Mjesnicentri

....su takva područja u kojima se locirajunajčešće supermarketi, prodavnice hrane, ugostiteljski objekti, zelene pijace, razniuslužni servisi(frizerski i kozmetičkisaloni, servisi za male popravke, servisi za pranje i čišćenje i slično). Ovi centri, popravilu, privlače velikibroj potrošača i imajusvoje parking prostore.

(b) Rejonski centri

• ....obuhvataju područja u kojima stanuje od 40 000 do 60 000 stanovnika.

• Karakteristike ovih centarasu: da su locirani naperifernim područjimagrada, gdje je na istoj lokacijimoguće izgraditi prostraneprodajne i uslužne prostoresa svom potrebnominfrastrukturom, štoomogućava lociranje većegbroja maloprodajnih i uslužnih radnji.

• Ovo je i razlog da oni privlače veliki broj potrošača. Prodajni i uslužni prostori u ovim rejonima se najčešće obezbjeđuju učešćem u finansiranju njihove izgradnje ili zakupom.

(c) Regionalnišoping centri

• .....opslužuju velikibroj stanovnikaokolnih naselja. Ovi centri su od zona stanovanjanajčešće udaljeni i do 20, pa i višekilometara. Oni supo svojimkarakteristikamadosta sličnirejonskim šopingcentrima.

Lokacija malih fabrika

Lokacija malih fabrika u mnogome je uslovljenavrstom biznisa. One se popravilu lociraju u:

- za to određenimindustrijskim zonama,

- prigradskim naseljima, i -seoskim područjima.

Za lokaciju malih

fabrika i organizovanjeproizvodnje neophodnoje pribaviti saglasnostnadležnih organa, kaošto su službe za urbanizam, ekologiju, komunalne poslove i dr.

mogućnosti plasmana proizvoda,

nabavka materijala, transport,

komunalna infrastruktura, mogućnost anagažovanja odgovarajuće radne snage, poreske i druge obaveze.

Kod izbora lokacije male fabrike potrebno je uzeti u obzir sve faktore koji utičuna uspješan rad firme. Tuse prije svega misli na:

Lokacija biznisa zasnovanih na informaciono-komunikacionim tehnologijama

• Danas veliki broj preduzeća postojisamo u onlajn, virtuelnom prostoru, te svoje poslovanje, umjesto u realnom, obavlja u virtuelnomprostoru i vremenu.

• Kada je riječ o ovom tipu biznisa, u njihovom slučaju se lokacija i daljemože posmatrati sa prethodnopominjana tri aspekta, sa izvjesnimmodifikacijama:

Lokacija kao adresa – čak i kadanemaju svoje zvanične kancelarije, te nemaju adresu pošte, ova preduzeća moraju biti locirana nanekoj virtuelnoj adresi, a to možebiti: adresa veb (eng. web) stranicepreduzeća, linkovi profila nadruštvenim mrežama, adresaelektronske pošte i dr. Zapravo, čak i „tradicionalna” preduzeća, koja imaju svoje fizičkeposlovnice, ako dio svog poslovanjaobavljaju posredstvom IKT, osimklasične adrese pošte imaju i sveove dodatne odrednice elektronskeili virtuelne lokacije.

Lokacija biznisa zasnovanih na informaciono-komunikacionim tehnologijama

• Lokacija kao parče interneta – u slučaju da preduzeće nema svojeposlovnice u fizičkom smislu naodređenim geografskim lokacijama, ono i dalje pripada nekom prostoru. Ovo takođe važi i za tradicionalnapreduzeća koja samo dio svogposlovanja obavljaju onlajn.

• Analogno posmatranju reljefa i geografskog prostora kodtradicionalnih preduzeća, ovdje se posmatraju različita IKT sredstva i domeni na internetu. Dakle, kao štoje u slučaju klasičnih preduzećanekada pogodan kontinentalni, a nekada pomorski reljef, kod ovihpreduzeća je važno donijetipravilne odluke o izboru internet domena.

• Lokacija kao dio tržišta – bez obzira na to da li određenopreduzeće ima ili nema poslovniceu stvarnom prostoru, ono mora bitiregistrovano kod nadležnog organa vlasti, mora poslovati poštujućilegislativu organa javne uprave, temu plaćati obaveze i druge dažbine(kao što su porezi). U tom smislulokacija kao dio tržišta jeistovjetna i u slučaju virtuelnihpreduzeća, kao i u slučajutradicionalnih. Kada preduzeće ne bi posjedovalo ovo određenjelokacije, to bi značilo da posluje u domenu sive ili čak crne ekonomije.

Značajizbora

lokacije• Lokacijski svjesnipreduzetnici, sa osjećajem za lokaciju i njen uticaj na poslovneprocese, u stanju su da osjete trenutni status biznisa, ali i da razumijuukupni poslovni proces. • Na osnovu toga oni suu stanju da dinamičnoreaguju i mijenjajucjelokupne proceseizvršenja biznisa kako bi postigli krajnje ciljeve(Zhu, Vanden Broucke, Zhu, Vanthienen & Baesens, 2015).

Značaj izboralokacije

• Može se zaključiti da je, pored nesporne važnostiefikasnog izbora lokacijebiznisa, podjednako važno da preduzetnik ostvaruje„interakciju sa lokacijom” na način da koristi svepogodnosti koje mu pruža, u smislu da dinamično reagujena prilike koje se ukazuju, a da istovremeno negativnodejstvo faktora lokacije nastojiminimizirati tako što će svojbiznis prilagođavati uslovimalokacije.

MENADŽMENT POSLOVNIH FUNKCIJA

POJAM I ZNAČAJ NABAVNOG POSLOVANJA

• Predmet nabavke zavisi oddjelatnosti biznisa.

U proizvodnim firmama,

nabavno poslovanje se odnosi na obezbjeđenjesredstava za proizvodnju, s tim što se ovdje misli, prijesvega na nabavkereprodukcionog materijala:

- osnovni i pomoćni materijal,

- pogonsko gorivo, i

- razne usluge koje imajukarakter svakodnevnih

potreba.

Pojam i značaj nabavnog poslovanja

Nabavke u proizvodnim firmama

Drugi pravac nabavki za proizvodne firme je usmjeren na snabdijevanje mašinama, uređajima i drugom opremom, kao i materijalima u cilju održavanja funkcionalne sposobnosti sredstava za rad.

Pojam i značaj nabavnog poslovanja

Nabavke u trgovinskim firmama

U firmama trgovinske djelatnosti predmet stalnog nabavljanja je roba za trgovinske svrhe, tj. namijenjena je prodaji, dok se povremene nabavke odnose na osnovna sredstva potrebna za obavljanje trgovinske djelatnosti.

Plan nabavki u osnovi predstavlja skup određenih zadataka i po pravilu sadrži:

vrstu robe koju trebanabaviti u planiranom

periodu

količinurobnih

artikala kojetreba nabaviti

dinamikusnabdijevanja

oznakedobavljača za

svaku vrsturobe, odnosno

za svakupojedinačnu

nabavku

vrijednostplaniranihnabavki i

visinupotrebnihsredstava

Osnovna načela politike nabavki

Poznavanje prilika na tržištu

Ekonomičnost poslovanja

Minimiziranje poslovnog rizika

Poznavanje tržišnih prilika

Kako je mogućnostnastajanja rizika u obrnutoj srazmjeri sastepenom poznavanjatržišnih prilika, to se bezodgovarajućeg poznavanjatržišta nabavki, ne možezamisliti dobro vođenjenabavne politike.

Od posebnog je značajaispitivanje tržištanabavki onih artikala koji imaju veću vrijednost, odnosno koje se nabavljajuu većim količinama.

Poznavanje tržišnih prilika

Pored količine i kvaliteta robe, svakako tuje i pitanje nabavne cijene, a da bi se moglo pravilno pratiti kretanje cijena, potrebno je posmatrati:

količinske odnoseponude i

tražnje natržištu

funkcijukvaliteta

funkcijuostalihuslova

nabavke

funkcijupolitikecijena

ponuđačarobe

Politika izbora dobavljačaIz mase mogućih dobavljača u obzir dolaze vrijedni pažnje kupca i

povjerenja samo oni:

koji su u mogućnosti da

obezbijedeisporuku u traženim

količinama i u zahtijevanom roku

koji su korektni u odnosima

koji posjeduju

finansijskustabilnost

čiji su usloviprodaje

razumni i odgovaraju

tržišnimprilikama

koji vode politikuneprekidnog

unapređenja svojihproizvoda, odnosno

aktuelizirajuasortiman robe.

Politika izbora dobavljača

Za uspješno nabavno poslovanje važno je uspostavljanje i gajenjeprijateljskih odnosa sa dobavljačima.

Srdačni odnosi sa dobavljačima su posebno korisni u situaciji kada smo primorani da tražimo izmjene u već utvrđenim nabavnimaranžmanima.

Selekcija dobavljača

• kada dobavljač znatno odstupaod drugih u pogledu uslovanabavki (kvalitet, cijena, usloviplaćanja i dr.)

• kada je u pitanju takva količinarobe da se nije moglo naćiopravdanje za njeno cijepanjena više dobavljača, ili kada se koncentracijom nabavke postižuznatno bolji uslovi kupovine(cijena, transportni troškovi i dr.)

Argumenti koji upućuju za izbor samo jednogdobavljača za određeni artikal su sljedeći:

Da li koncentrisati nabavke kod jednog ili se odlučiti na podjelu porudžbina na više dobavljača.

I jedno i drugo rješenje imaju dobre i loše strane.

• kada dobavljačuslovljava pružanjeza nas značajnihuslugapovjeravanjemisključivogsnabdijevanjaizvjesnim artiklima.

• snabdijevanje kodviše dobavljačaneminovno prate odstupanja u kvalitetu, štozavisno od prirode i pripreme robe možeda bude razlog za orijentaciju najednog dobavljača.

Argumenti koji upućuju za izbor samo jednogdobavljača za određeni artikal su sljedeći:

• oslonac na jednog dobavljača lišava kupca ekonomskihprednosti koje mu pružaslobodno tržište.

• Nestašica robe kod jednogdobavljača ne pogađa kupcakada ima aktivne poslovneodnose sa više njih.

• Korisno je razbijanje kontigentanabavke kada se razdvojenimporudžbinama postignezapošljavanje slobodnihkapaciteta jednog ili višedobavljača, spremnih za pružanje povoljnijih uslovaisporuke.

Argumenti koji upućuju za izbor više dobavljača za određeni artikal ima više sljedbenika, a radi se o sljedećim

argumentima:

Na koji način kvantitativno izvršiti podjelu porudžbina? Praksa je izbacilatri metoda raspodjele porudžbina:

• Prvi metod: ravnomjerne podjele čitavog kontigenta na izabrani broj dobavljača.

• Drugi metod: pretežni dio potreba se povjerava jednom (najbolje ocijenjenom dobavljaču), a ostatak se povjerava ostalim dobavljačima.

• Treći metod: je kompenzacija. To znači da jednom određeni dobavljač dobija veću porudžbinu, a drugi put drugi, itd.

U slučajevima kada se radi o izboru dobavljača proizvođačili trgovina, pravilo je da se za dobavljača bira proizvođač robe, jer je normalno očekivatipovoljnije nabavne cijene.

• Proizvodna preduzeća, popravilu se ne baveprodajom malih količina.

• Trgovinska mreža je, popravilu, locirana bližekupcu od proizvodnihfirmi.

Međutim, i snabdijevanje od trgovine na veliko može da

pruži izvjesne koristi, koje se svode na sljedeće:

Izbor najpovoljnijeg dobavljača

Jedan od najviše korišćenih metoda za izbor dobavljača je

tzv. analitički metod. Klasifikacija dobavljača po ovom metodu se može vršiti na dva načina:

(1) stvaranjem rang liste dobavljača po relativnojvrijednosti odbijene robe, i

(2) izračunavanjem prosječnog procenta vrijednostiodbijene robe pa zatim klasifikacijom dobavljača u odnosu na ovaj prosjek.

Rang: Dobija dobavljač koji:

Najviša kotacija a) obično prihvata zahtijevane termine isporuka

b) isporučuje po ugovorenim rokovima bezurgencija

Ocjena "dobar" c) često sposoban da prihvati zahtijevane termineisporuka

d) obično respektuje ugovorene rokove bezmnogo urgencija

Ocjena "podnošljiv"

e) neki put isporučuje sa zakašnjenjem. Potrebnesu brojne urgencije

Ocjena "rđav" f) obećane rokove rijetko održava, te običnoisporučuje sa zakašnjenjem. Potrebno je stalnourgiranje.

Politika zaliha

Održavanje kontinuiteta

proizvodnje, odnosno kontinuiranog snabdijevanja potrošača trgovinskom robom, nalaže postojanje određenih zaliha

Ovo je naročito izraženo kada se snabdijevanje reprodukcionim materijalom i potrošnom robom vrši iz prirodnih izvora sezonskog karaktera, kao i slučajevima kada se ponuda sučeljava sa promjenjljivom, ili neizvjesnom tražnjom.

Za utvrđivanje politike zaliha robe, odnosno pojedinih grupa artikala, od značaja je više faktora:

• Potrebe firme za robom (obim i učestalost tražnje, ravnomjernost potreba u vremenu i dr.);

• Uslovi nabavke (odnos ponude i tražnje, porast, stagniranje ili pad cijena, količinski rabat, rokovi isporuke, način pakovanja robe, troškovi nabavke i sl.);

• Cijena uloženog kapitala - finansiranja (kamata);

• Uslovi transporta (putevi, sredstva, osoblje, transportnitroškovi, i dr.);

• Priroda robe.

Na likvidnost firme, zalihe materijala, odnosno robe djeluju trojako:

(1) Preko visine

angažovanih sredstava;

(2) Troškovaposjedovanja zaliha robe;

(3) Rizikom poslovnoggubitka.

(2) Zalihe , ne samo da imobilušu finansijska sredstva koja su u njima angažovana, nego predstavljaju izvor i drugih troškova. Ovdje se po

pravilu radi o sljedećim troškovima:

(a) Kamate na uložena sredstva;

(b) Troškovi osiguranja;

(c) Gubici na materijalu i robi;

(d) Troškovi skladišnog prostora;

(e) Troškovi radne snage.

Oblici i načini nabavke

Kod izbora između

direktnog ili indirektnognabavljanja, firma se opredjeljuje za onaj koji je povoljniji.

To je po pravilu direktanput nabavki. Međutim, pogrešna bi bila politikanabavki koja aprioriizbacuje mogućnostkorišćenja posrednika.

Kao posrednici kod nabavke mogu da se pojave:

(1) komisionari,

(2) trgovačkeagencije i posredničkefirme,

(3) zastupništvainostranih firmi.

HVALA NA PAŽNJI