UNIVERZITET U BIHAUTEHNIKI FAKULTET BIHAMAGISTRASKI
STUDIJTEKSTILNI ODSJEK
KRITIKI PRIKAZ TEME: INTELIGENTNA ODJEA Lea Grukovnjak, vii
asist. dr. sc. Katarina Nina Simoni Zavod za dizajn tekstila i
odjee, Tekstilno tehnoloki fakultet, Zagreb
Predmet: Metodologija nauno istraivakog radaMentor: Prof. Dr.
Ismet BieviKandidat: Alibegovi Muinovi Alma Biha, januar 2015.
godineSADRAJ
1.
UVOD.............................................................................................................................12.
OPI PODACI O
AUTORU..........................................................................................23.
OPI PODACI O
LANKU..........................................................................................34.
KONCEPTUALNA
MODA...........................................................................................45.
NAUNA
ESTETIKA.................................................................................................116.
LABARATORIJSKE
TKANINE.................................................................................137.
POGLED U BLIU
BUDUNOST.............................................................................168.
ZAKLJUAK...............................................................................................................179.
LITERATURA..............................................................................................................18
1. UVOD
Inteligentna odjea i nosiva tehnologija pojmovi su koje smo do
nedavno smatrali znanstvenom fantastikom. Danas zahvaljujui razvoju
znanosti i tehnologije postaju naa stvarnost. Inteligentna ili
pametna odjea nastaje sinergijom dijelova raunala, digitalnih i
elektronikih komponenata i tekstilnih materijala. U posljednje
vrijeme takvi materijali privlae izuzetnu pozornost irom svijeta
jer potencijalno mogu imati izrazito vaan (ak i revolucionarni)
uinak na ljudski ivot. Unato napretku koji obeava mnoga uzbudljiva
rjeenja, prije uestalih primjena inteligentne odjee biti e potrebno
rijeiti jo mnoge zapreke poput fleksibilnosti i nosivosti
materijala na koje su ugraeni razni senzori i digitalne komponente.
Ova tematika je veoma veliko osvjeenje na podruju tekstilnog
dizajna. Zapoinje 2008. godine izlobom Technothreads at the science
gallery (Dublin, Trinity Colleague, Irska) u kojoj su savremeno
modni dizajneri istrauju spoj znanosti i tehnologije. Autorica nam
ukazuje poveznicu izmeu nanotehnologije i mode te nastoji
odgovoriti na sljedea pitanja: kako ili kada materijali stvoreni za
ekstremna okruenja (hladnoa, toplina, spoj s tehnologijom...)
postaju ulina moda?! Hoe li napredak biotehnologije omoguiti
stvaranje zamjenske koe kao vid novog materijala? Ako je moda otila
korak dalje otvara se pitanje etinosti. Da li je sve to uasavajua
vizija ili nova, pozitivna kvaliteta ivota? Rad profesorice Simoni
prouava pojmove kao to su: nosivo, odjevna raunala, nosiv
atehnologija, pametna odjea, pametna modna odjea, obua i
interaktivne e-(elektronske) haljine koji se odnose nafunkcionalne
elektronske objekte integrirane u odjeu. Literatura koja se koristi
kao izvor za rad visoko je znanstveno referentna za futuristiki
pogled u tekstilnoj industriji. To su poglavlja iz knjige Ingrid
Loschek: When clothes become fashion design and innovation sistems,
2009, gdje autorica analizira budunost odijevanja, te katalog
izlobe Technothreads at the science gallery kustosice Marie
O'Mahony, 2008, koji se zasniva na radovima i dostignuima mladih
modnih dizajnera na temi tehnologije u odijevanju i elektronski
izvori koji donose podatke o istraivanjima i radovima na
podruju
2. OPI PODACI O AUTORU
Gospoa dr.Katarina Nina Simonije mlada docentica na
Tekstilno-tehnolokom fakultetu Sveuilita u Zagrebu koji educira i
usavrava budue modne stiliste,modne dizajnere, stvaratelje nove
odjee, kostimografe, prizvoae tkanina, modne kritiare, analitiare i
povjesniare odijevanja, kroniare modnih trendova i brendova. Prole
je godine objavila izvrsnu knjigu, koja nije samo udbenik, s
naslovom: Kultura odijevanja u Zagrebu na prijelazu iz 19. u 20.
stoljee. Nina Simoni je iznimno komunikativna osoba, vrlo struna i
kompetentna, prepuna znanja o tom udesnom drutvenom fenomenu -
modi.
Gospoica Lea Grukovnjak je vii asistent na katedri za dizajn na
Tekstilno-tehnolokom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. Koautorica je
lanka Inteligentna odjea.
3. OPI PODACI O LANKU
Broj stranica: 6Editor: Tekstilno-tehnoloki fakultet Sveuilita u
Zagrebu
asopis TEDI objavljuje interdisciplinarne radove koji se odnose
na podruja povijesti i kulture odijevanja, modne teorije i
sociologije, tekstilnog i modnog dizajna, konzervacije i
restauracije tekstila, tekstilne obrade i tehnologije, tekstilne
kemije, boje, nanotehnologije, forenzike, zatite okolia, ekologije
i dr.Prva godina izlaenja: 2010Uestalost izlaenja (godinje):
1Podruja pokrivanja:Prirodne znanosti; Kemija; Tehnike znanosti;
Arhitektura i urbanizam; Grafika tehnologija; Kemijsko inenjerstvo;
Strojarstvo; Tekstilna tehnologija; Biotehnologija; Drutvene
znanosti; Humanistike znanosti; Znanost o umjetnosti; Etnologija i
antropologija; Povijest umjetnosti;
Prava koritenja:asopis TEDI izdaje se bez naplate. Radovi se
nalaze u PDF formatu uz doputenje autora da se itaju, spremaju,
kopiraju, distribuiraju, ispiu, pretrauju pod pretpostavkom da e
biti pravilno citirani.
4. KONCEPTUALNA MODA
Mnogi modni dizajneri i umjetnici nagovjetaju budunost mode u
kojoj se istiu nove funkcije ne samo primarnih svojstava nosivosti
i estetskih zahtjeva ve i kao pomo u medicinske svrhe. Konceptualna
moda se koncentrira na upotrebu znanosti i tehnologije. Dananja
suvremena istraivanja omoguavaju da se odjea moe u obliku spreja
nanijeti direktno na tijelo, koritenje elektro-luminantnih ica koje
uzrokuju da haljine sjaje, te izradu odjee koja se ponaa poput ivog
organizma zahvaljujui napretku u biotehnologiji. Rad je
eksperimentalan s nekim odjevnim predmetima ili tekstilom koji su
jo u konceptualnoj ili prototipnoj fazi. Ipak, svi autori su vrlo
realni u koritenju tehnologije i svojim radom prikazuju sljedee
generacije u odjevnoj tehnologiji. Znanost i industrija danas usko
surauju. Tako je znanost proela sve segmente proizvodnje: od izuma
novih vlakana od kojih se proizvodi odjea, do materijala i
konstrukcije. Izgled, tekstura, te u nekim sluajevima zvuk i miris
elementi su koji sudjeluju u oblikovanju odjee u cilju pobuivanja
osjetila i uma. Tkanine su zbog svoje podatnosti zahvalan medij za
primjenu novih tehnologija, to je dovelo do oblikovanja
inteligentne odjee. Veoma bitan umjetnik i dizajner koji je pomakao
granice i nastajanju inteligentne odjee je i Hussein Chalayan. Za
svoju kolekciju proljee / ljeto 2007 stvorio je niz mehanikih
haljina u suradnji sa kuom Swarovski. Kristalno perlasta haljina
prerasla je svoj put kroz desetljea, kombinirajui
high-tech[footnoteRef:2]1 s runom izradom. Mehanika haljina prvi je
odjevni predmet kolekcije Sto i jedanaest. Naslov se referira na
nadilazeu povijest mode za 111 godina. [2: High tech jedna od
najnaprednijih tehnologija trenutno dostupnih. Pridjev: high-tech
ili visoke tehnologije. Tu je i arhitektonski stil poznat kao
high-tech. Ne postoji specifina klasa tehnologija koja je high-tech
- definicija smjene tijekom vremena - tako da proizvodi hyped kao
high-tech u 1960-ih sada bi se moglo smatrati, ako ne ba kao niske
tehnologije, onda barem donekle zastarjele. Ova definicija je
dovela do marketinke podjele opisujui gotovo sve nove proizvodi kao
high-tech (http://en.wikipedia.org/wiki/High_tech).]
Elena Corchero koristi fotonaponske (PV) elije koje prikupljaju
i pohranjuju sunevu energiju. Fotonaponske elije postaju sastavni
dio odjee i modnih dodataka te oblikuju njene estetske kvalitete
koje podsjeaju na primjenu veza kroz povijest (samo to su sada
tehnologijom osuvremenjene). To je kombinacija runo izraenog veza i
aplikacije s tehnologijom solarnih elija i svijetleih dioda (LED).
Corchero u svojoj viziji odjee budunosti tehnologiju vidi u slubi
naela humanosti. Kroz odjeu promilja o pitanjima zatite okolia,
stoga koristi solarne elije za prikupljanje suneve energije koju
pretvara u energiju potrebnu za napajanje LED dioda nou.
.
Istraivaki projekt Solartex razvija i ispituje mogunost
integracije fleksibilnih solarnih elija, a tvrtka Solarion u
Leipzigu je razvila fleksibilne, tankoslojne solarne
elije[footnoteRef:3] integrirane u odjei koje osiguravaju energiju
za male mobilne aparate putem USB[footnoteRef:4] kabla. Jakne
proizvode energiju pomou solarnih elija ili koriste toplinu
tijela[footnoteRef:5] dok su sportske cipele oblikovane da
kretanjem stvaraju energiju. Energija je proizvedena kinetiki,
statiki i solarno-tehnikim sredstvima pohranjenim u tekstilu.
Istraivanja su usredotoena na slojevitost tkanina u ije se pojedine
slojeve ugrauje Bluetooth[footnoteRef:6] u svrhu komunikacije:
jedan sloj u funkciji je skladita, drugi je osjetljiv na svjetlo i
zvukove, a trei pomou senzora ubrzanja registrira promjene
lociranja pomou senzora ubrzanja [3: samo 7,5 mikrometara debele i
gotovo bez teine] [4: 3 Univerzalna serijska sabirnica (eng.
Universal Serial Bus, USB) je tehnoloko rjeenje za komunikaciju
raunala s vanjskim ureajima pri emu se podaci razmjenjuju serijski
relativno velikom brzinom. USB je zamijenio razna dotadanja
serijska i paralelna suelja na raunalima
(http://hr.wikipedia.org/wiki/USB).] [5: ljudsko tijelo proizvodi
energiju za oko 10 vata, tako da toplina tijela moe slati svoju
energiju high-tech tkanini] [6: 5 Bluetooth je nain beine razmjene
podataka izmeu dva ili vie ureaja. Veina dananjih modernih raunala,
mobitela i mp3 player-a i sl. imaju mogunost slanja podataka pomou
Bluetootha. Kao veina veza nije klasina i ne mora se tono
usmjeravati. Bluetooth stvara "krug" oko ureaja na kojem je
pokrenut, pa se povezuje s drugim ureajem gdje god se on nalazio u
promjeru od otprilike 10 metara. Povezivanje se odvija na
frekvencijskom podruju od 2,4 do 2,48 GHz. Odlikuje se brzinama
prijenosa podataka do 1 Mbit/s. Prije putanja u upotrebu, proizvodi
s bluetooth tehnologijom moraju biti kvalificirani i proi
ispitivanje meudjelatnosti
(http://hr.wikipedia.org/wiki/Bluetooth). ]
Cute Circuit i Alyce Satoro istrauju mogunosti odjee kao
sredstva komunikacije. Ovi dizajneri mogunost tehnolokog napretka
iskoristili su za istraivanje i razvijanje virtualnog osjeaja
tkanine na nain da se virtualnom simulacijom tkanine postiu fiziki
parametri. Zagrljaj majica stvara fiziki osjeaj grljenja, postignut
pulsiranjem tkanine nalik otkucaju srca, nadimanjem tkanine i
proizvodnjom topline i "zagrljaj" alje putem mobilnog telefona
drugoj osobi. U majicu su ugraeni senzori s ureajem koji
kontrolirano pretvara elektrinu energiju (ili neku drugu) u
mehaniku energiju, kojima se postie osjeaj dodira, topline i
otkucaj srca poiljatelja.
Zastave Tibetanske molitve s aktivnim blagoslovom vjetra i audio
kasete koritene su kao inspiracija za Santorinu Sonic Tkaninu. U
svom projektu ona koristi 50% recikliranih audio kaseta i 50%
pamuka tkajui ih u oblikovanu audio tkaninu. Tijekom procesa izrade
odjevnog predmeta magnetska kvaliteta trake se zadrala, tako da se,
kada glava kazete prelazi preko tkanine napravljene od trake,
stvara zvuk. Critz Campbell i Suzi Webster koriste
elektro-luminantne ice, opet vrlo razliite svrhe. Campbell je
oblikovala haljinu s ukrasom od izvezenog svijetla jednostavne
estetike. Elektro-luminantne kabelske sisteme oblikuje tehnikom
runog veza spojivi tradiciju i tehnologiju odstupajui od pravila
dizajna. Webster koristi tehnologiju u koju nositelj moe puhnuti
ime se izaziva svjetlosna reakcija. Koristei elektro-lumintne ice
stvara se elektrina koa osjetljiva na nositeljevo disanje. Svaki
udah i izdah proizvode svjetlost na tkanini. Taj tip odjee
oblikovan je pomou pametnih materijala koji su rezultat promjene u
svom okruenju.
Znanstvenici Sveuilita Texas u Dallasu stvorili su preu od
ugljikovih nanocjevica u cilju novog tekstila koji moe napajati
I-PAD[footnoteRef:7]. Nano cjevice sadre super provodljive estice,
kao to su bor i magnezij u prahu. Svrha je istkati preu koja
prijenosi energiju u lagane baterije neprimjetne za vrijeme noenja.
Poveavanjem mree od nanocijevi, a zatim prskanjem mree ugljikovim
prahom, zavrni materijal se moe pretvoriti u preu za ivanje i
pletenje. Prah, koji moe sadravati 95 do 99 posto teine pree,
zarobljen je unutar isprepletenih nanocijevi. [7: Apple je 2010.
godine predstavio svoju verziju tablet raunala pod nazivom iPad.
Taj ureaj trebao bi promijeniti nain na koji se pregledava web,
itaju knjige, gledaju slike, filmovi i ostali multimedijalni
sadraji
(http://www.ucionica.net/racunala/ipad-sto-je-to-i-cemusluzi-949/)]
Veina haljina jo uvijek se izrauje na isti nain na koji su se
izraivale prije sto godina. To se polako mijenja i dalje e se
mijenjati s napretkom tehnologije. Spojevi (avovi) na vodootpornoj
odjei ve su obraeni na odreene naine kako bi se sprijeilo
prodiranje vode kroz avove, dok su arape i neka ekskluzivna odjea
proizvedeni kao cjevasti oblik tkanine. Janne Kyttanen spaja
slojeve spaja termoplastinim prahom i tako stvara sigurnosni
tekstilni uzorak u slojevima. Proces brze proizvodnje ee je povezan
s proizvodima, a ne s modom. Koristei digitalne proizvodne procese,
kao to su laserski stroj za ispisivanje i slobodu stvaranja dizajna
na 3D CAD datotekama, rezultat moe biti zavrena trodimenzionalna
tkanina, odjea ili dodaci. U potpunosti suprotan pristup od gore
navedenog je tekstil u limenci fabrican Manela Torresa. Autor
prskanjem tvari iz limenke na tijelo oblikuje odjeu bez krojenja i
ivanja. Naglaavanje prskanjem odreenih dijelova stvara skulpturalnu
odjevnu formu. Taj nain oblikovanja specifine strukture dovodi ga
je do promiljanja o materijalu koji bi se poput druge koe magino
prilagodio tijelu i pridonio revoluciji u tekstilnoj proizvodnji s
novim nainom oblikovanja odjee u kojoj primarna ne bi bila
konstrukcija i ivanje ve osjet za skulpturalnu formu. Fabriki
tekstil u limenci ili druga koa postignuta prskanjem izravno na kou
bez dodira imala bi znaajan doprinos i na podruju zdravstvene
njege. Biotehnologijom[footnoteRef:8] u tekstilu bave se dva
izlagaa Donna Franklin i Gary Cass koji su imali priliku
sudjelovati u umjetnikom laboratoriju SymbioticA[footnoteRef:9]
Sveuilita Zapadne Australije. Polje njihovog istraivanja bile su
nove mogunosti za stvaranje materijala uzgojenih u znanstvenom
laboratoriju razmatrajui etika i ekoloka pitanja. U njihovom djelu
tkivo + cultura, moe se vidjeti kako bismo mogli dobiti umjetnu
kou. Koritenjem biotehnologije, odjea se uzgaja od embrionalnih
stanica mia i ovjeka usaenih preko biorazgradivih polimera. Dobiven
je supstrat od kojeg se oblikuje odjea. Na poluivom tekstilu raste
polimer i izgrauje novu ivu haljinu. [8: Prema definiciji Europske
federacije za biotehnologiju iz 1992. godine, biotehnologija je
Znanost koja povezuje prirodne i inenjerske znanosti, da bi se
postigla primjena organizama, stanica, njihovih dijelova i
molekularnih analogona u svrhu dobivanja proizvoda za dobrobit
ovjeanstva. To je relativno nova tehnologija u tekstilstvu i jedna
od onih koji privlae svoj udio kontroverze (O'Mahony, Marie,
exhibition curator: Technothreads at the science gallery, Science
gallery, 2008). ] [9: SymbioticA je umjetniki laboratorij posveen
istraivanju, uenju i kritici znanosti o ivotu. Smjeten je unutar
kole za anatomiju iljudsku biologiju na Sveuilitu Zapadne
Australije. To je prvi istraivaki laboratorij ove vrste koji
omoguuje umjetnicima da se ukljue u rad na odjelu bioloke znanosti
]
Donna Franklin i Gary Cass stvorile su tekstil od vina,
kultiviran od fermentacije crnog vina. Vinska haljina oblikovana je
bez avova. Stanice se obino sastoje od jedne vegetativne stanica
koje se razdvaja u manje stanice. Vinski kvasac zavrava proces
fermentacije. Jasni ciljevi inteligentne odjee su poveanje svojih
funkcija i performansi. Integrirani navigacijski sistem ne bi
trebao zahtijevati unos podataka od korisnika. Uz to, trebao bi
dovesti korisnika na odabrano odredite, pazei na vremenske uvjete i
ostale performanse. Na taj nain, simbioza ovjeka, raunala i odjee
se razvija. To su pokrenuli pioniri poput Stevea Manna iz MIT-a
(Massachusett Institute of Technology). Ve 1980-ih, Mann je izumio
cipele-raunalo, a ranih 1990-ih slualice i kameru koje proiruju
stvarnost. Kamere su smanjene do veliine dimenzija sunanih naoala.
Nosiva elektronika je ostvarena, testirana i koritena u vojne
svrhe. Izmeu ostalog, tvrtke Interactive Wear u Schweinfurtu
razvile su Zna gdje jaknu za civilnu serijsku proizvodnju. Zna gdje
jakna sadri kompletni integrirani elektronski stroj poznat kao
GPS[footnoteRef:10]-oko koje otkriva i prenosi podatke o poloaju
nosioca. To olakava pozicioniranje jakne korisnika s preciznou
GPS-a. Jakna sadri i MP3 player, slualice i mikrofon, vodootporna
je, a rukavi sadre tipkovnice koje su otporne na udarce te tipke za
hitne sluajeve. Raspon koristi od Zna gdje jakne je gotovo
neogranien. Moe se koristiti za sport i slobodno vrijeme (npr.
planinarenje, brdski biciklizam, jedrenje) do radne i zatitne
odjee. [10: Sistem globalnog pozicioniranja (GPS) je navigacijsko
pomagalo koje je prvotno bilo razvijeno za vojene portrebe. Sustav
jednostavno prima, alje i ponovno prima signale, dok je prava snaga
GPS tehnologije u irokom rasponu njezine primjene
(http://www.graphicom.hr/gps.htm).]
Jedno od glavnih polja primjene inteligentne odjee predstavlja
tzv. nadzor bolesti, zdravstvenih mjera predostronosti. Senzori su
integrirani u tkaninu Life Shirt i stalno mjere vitalne funkcije
kao to su puls, krvni tlak, eer u krvi, srani ritam i izgaranje
masnoa kao i pH vrijednost koe. Signal odgovara upozorenjem ili
automatski poduzima odgovarajue mjere. Haljina s integriranim
senzorom masae - koji se primjerice moe aktivirati tijekom
putovanja vlakom, namijenjen je poboljanju opeg dobrog osjeanja.
Vano je da vrijednost elektronskog tekstila (e-tekstila) i nosive
tehnologije pomognu u poboljanju ivota ljudi koji trebaju lijeenje,
rehabilitaciju nakon lijeenja i poboljanje kvalitete ivota starijih
osoba. Integriranjem senzora za praenje u odjeu, omoguuje se mnogim
ljudima da vode kvalitetniji ivot. Virginija tech inenjerski tim
dizajnirao je hlae u koje su integrirani razni senzori i prenosiva
tehnologija za praenje aktivnosti korisnika. Ti senzori
komuniciraju s malim tiskanim ploicama koje sadre mikrokontrolere
drugih senzora (tzv. eoznakama). Sustav e-oznaka je dovoljno
razvijen da detektira razlike izmeu odstupanja u kretanju tijekom
normalnih uvjeta kao to su hodanje na ravnom ili neravnom terenu,
te moe otkriti nepravilnosti karakteristine za osobe koje bi mogle
imati nestabilnosti u pokretu. Istraiva iz Tajvana je smislio nain
ispisa elektrokemijskih senzora izravno na tkaninu. Integracija
biosenzora u odjeu nije jednostavna. Panja mora biti usmjerena na
morfoloki utjecaj tkanine i kontinuirana oteenja i deformaciju
performansi senzora kroz kretanje tijela. Znanstvenici koriste
sitotisak tehnologiju za izradu gustog filma amperometrijskih
senzora koji se mogu rastegnuti, savinuti i slomiti bez ometanja
njihovih sposobnosti. Odjea sa integriranim elektrohemijskim
senzorima ima znaajan utjecaj za buduu zdravstvenu zatitu, vojsku
ili sport. Tehnologija moe pratiti konzumiranje alkohola kod vozaa
ili razinu stresa kod vojnika i sportaa.
5. NAUNA ESTETIKA
Uz dizajnere koji inspiraciju trae u svemirskim putovanjima,
kamuflai, Ratovima Zvijezda i Brailleovom pismu, moe se vidjeti
koliko snano znanost i nauna fantastika proimaju nae ivote. Utjecaj
naunih istraivanja i otkrie svemira daju mnogo estetskih mogunosti
utjecanja na siluetu, strukturu odjee, tkanine i povrinsku
dekoraciju. Znanstvena fantastika uvelike je utjecala na znanost,
umjetnost i estetski razvoj. Dizajneri u ovom podruju koriste
estetske pojmove u obliku razigranih kiastih motiva. Kreiraju
siluete otrih linija i oblikuju povrinu ili futuristike koncepte.
Estetika se kree izmeu znanosti i znanstvene fantastike. Tako pojam
o tome to je to ovjek dolazi u pitanje. Granica izmeu znanosti i
znanstvene fantastike esto je zamagljena. To se dijelom moe
pripisati injenici da toliko inspiracije znanstvene fantastike
dolazi iz znanosti koja se jo ne smatra opim znanjem. Knowearova
Brand ovisnost je rad koji okruuje i dijeli, ini da gledatelj
oklijeva i pita dogaa li se to zaista ili je to neto to bi moglo
biti uskoro. Ta pitanja odvedena su u krajnost u umjetnikoj
instalaciji za koju on smatra kao potencijalni uzrok za futuristike
kone bolesti. Walter van Beirendonckovo djelo njegova je vlastita
fascinacija poveanjem ljudskog tijela. To istovremeno podsjea na
iskrivljeni oblik tijela prikazan u srednjem vijeku i suvremenu
plastinu kirurgiju i kemijska poboljanja. Sexclown muka kolekcija
proljee / ljeto 2008 odraava fascinaciju novim vrstama fetiizma
budunosti. Avatari[footnoteRef:11], digitalni oblici ivota i afriki
Sogobo rituali kombinirani zajedno stvoraju estetiku koja slavi
mukosti i tjelesnu raznolikosti. Van Beirendonck je dizajnirao
kostime za U2 PopMart turneju, ukljuujui i Bonov markantni "balon"
ansambl. Claudy Jongstra radi sa osjetljivim tkanina. S jedne
strane koristi tradicijski runi rad, ali i bujni futuristiki kostim
princeze Leie iz Star Warsa - Fantomska prijetnja. Jongstrine
tkanine idu puno dalje od tradicionalnog shvaanja i estetskih
medija kombinirajui sirov svileni ifon za izradu upadljive grafike,
bogato obojene i teksturirane tkanine. Jakne su nastale suradnjom
izmeu Claudy i modnog dizajnera Alexandera von Slobbea u njegom
projektu Orsona + Bodil. Manish Arora se s lakoom kree izmeu
tradicionalnog indijskog veza nizanja perli i visoko tehnologijskih
slika astronauta i raketa. Spajajui ovo dvoje podie svijest svakog
od nas i podsjea na kontrast izmeu runog rada i tehnologije koja
nas okruuje u naem svakodnevnom ivotu. [11: 5 Avatar je objekt koji
predstavlja utjelovljenje korisnika ili tzv. alter ego korisnika u
dvodimenzionalnom i trodimenzionalnom svijetu. Koristi se raunalnim
igrama, na internet forumima i drugim mjestima
(http://hr.wikipedia.org/wiki/Avatar_%28informatika%29).]
Dok mnogi modni dizajneri poinju ugraivati komunikacijske alate
u svoju odjeu, drugi su na posve drugaiji nain inspirirani idejom
komunikacije. Shelley Fox kao inspiraciju koristi Brailleovo pismo
i Morseov kod, dvije vrlo razliite forme komuniciranja. Njihovom
interpretacijom na povrinskom uzorku njezine odjee odraava njihov
nain komunikacije. Brailleovo pismo je podignute teksture povrine,
dok je Morseov kod tiskan kao ravan uzorak. Maharishi je
najpoznatiji u interpretiranju i promociji kamuflaa za ne-vojne
svrhe. Mnogi uzorci preuzeti su iz vojske i prilagoeni u
zasljepljujue serije odjevnih predmeta. Ostali uzorci dolaze iz
popularne kulture kao to je prvobitni film Apokalipsa sada i New
Yorki umjetnik grafita budunosti. Crno-bijela grafika majice iz
proljee / ljeto 2008 referira se na zasjenjeno razoran uzorak sa
brodova iz Prvog i Drugog svjetskog rata. Odjevni predmet iz
kolekcije jesen / zima 2007 bogato je vezena stadion jakna s
motivima iz djela Umjetnika grafita. Ono to se moe vidjeti kroz rad
u ovom dijelu izlobe je ne samo utjecaj znanosti na estetski nain,
nego i razvoj prie za modernu odjeu. Prirodna vlakna i materijali
su takoer imali svoju formu od svog poetka izrade do poetka
njihovog koritenja za odijevanje. Priznanje dobivaju kroz
dizajnersku priu ili runu izradu, oni su element koji ini high-tech
osobnim.
6. LABORATORIJSKE TKANINE
Laboratorijske tkanine izgledaju, u najmanju ruku, kao napredni
tekstil. Svi aspekti tkanine ovdje su uzeti u obzir, od pree i
naina na koji su tkanine izraene do zavrnih dorada. Primjeri
ukljuuju i odjevne predmete i samu tkaninu. Fotografski prikaz
tkanine pokazuje kako proces tiska u doba masovne proizvodnje moe
biti jedinstven. Koriste se metalna, reflektirajua i transparentna
prediva i zavrne dorade, a panja je posveena i tehnikim, estetskim,
etikim i ekolokim problemima. Oni su podsjetnik da kao potroai
moramo biti svjesni tih pitanja. Dolazak novih materijala esto je
popraen vrhunskim dizajnerskim inovacijama u svijetu mode. Uvoenjem
likre uvidjela se mogunost koritenja stretch tkanina i time se
promijenila silueta i stil doba. Dananje inovacije su rijetko tako
dramatine. Primjeri u ovom podruju u rasponu su od laserskog
rezanja i vezenih tkanina, haute couture catwalka na modnim pistama
Pariza, do koritenja toplinske izolacijske tehnologije iz svemirske
industrije. Te tkanine e pokazati kako tehnologija i tradicija mogu
zajedno suraivati kako bi stvorili tkanine s prepoznatljivim
vizualnim i taktilnim osobinama. Grado Zero Espace i Schoeller
koriste tehnologije koje imaju svoje porijeklo u svemirskoj
industriji. Oni su istraivali upotrebu aerogela u odjei. Aerogel je
tvari koja ima najuinkovitiji omjer teine i toplinske izolacije.
Najlake je vrsto tijelo na svijetu toliko lagano da u svom najiem
obliku moe plutati na zraku. Takoer ima izvrsni teinsko toplinski
izolacijski omjer. Rezultat istraivanja je jakna koja je izuzetno
lagana, ali vrlo topla. U proizvodnji ove jakne koritena je
tehnologija Europske svemirske agencije (ESA) u suradnji s Grado
Zero Espaceom. Schoeller je dugo bio angairan u proizvodnji
sofisticirane, visoko tehnike tkanine za modnu, sportsku i leernu
odjeu. On ve ima svoje proizvode Schoeller PCM (materijal u fazi
promjena). PCM ima sposobnost promijene stanja (kao to je oblik
vrstog u plinovito), kada je podvrgnuti promjeni temperature. Ideja
je bila napraviti tkaninu koja moe zadrati toplinu nosioca dok
stoji ekajui autobus zimi, i hladiti ga kada tri da uhvati autobus.
vicarska tvrtka Jakob Schlaepfer i japanski dizajner Yoshikia
Hishinuma pokrenuli su drugaiji put do tekstilne inovacije. Oni
kombiniraju razne tehnologije, runu izradu i tehnoloki napredak.
Tkanine su termiki obraene i laserski rezane. ini se ironino da je
danas to mjeavina obrta i stroja koji je oznaio luksuz. Runa izrada
postaje sve vie povezana s loom reputacijom i na tritu se
pojavljuje kao jeftini uvoz iz zemalja poput Kine. Umjesto da uzima
ravne tkanine, Yoshiki Hashinuma ih ree i ivanjem oblikuje u 3D
oblik i time razvija niz 3D pletenih odjevnih predmeta. U nekim
sluajevima ak su i tipke koje tvore uzorak pletene na ovaj nain. U
kolekciji jesen / zima 2005. Jakob Schlaepfer koristi antilop
efekt, transparentnost, srebrne i zlatne luksuzne boje, teme sa
akard tkanjem, lasersko rezanje, vezenje i utiskivanje. U tkaninama
za visoku modu kombinira sve kako bi stvorio tkanine koje su i
tehniki napredne, futuristike i estetske. Briga za okoli je sada
postala prioritet. Rebecca Earley uzima to kao polazite, a zatim
gleda na cijeli proces dizajna i nain na koji koristimo i
obnavljamo odjeu. Earley je sve vie zainteresirana za utjecaj
tekstilne industrije na okoli. Koristi iscrpno bojenje, ponovno
koritenje kupke za bojenje nekoliko puta, tako da odjea svaki put
postane svjetlija. To je sastavni dio njezine filozofije dizajna i
estetike. Tako svaki komad postaje jedinstven. Tkanina izraena od
poliesterskih vlakana s milijunima sitnih filamenata obloenih
silikonom smatra se najvodootpornijom. Kapi vode zadravaju se na
povrini tkanine u obliku kuglica. Komad materijala je potrebno samo
nagnuti za 2 stupnja od horizontalne ravnine i kapljice bez traga
skliznu sa tkanine. Tajna ovog nevjerojatnog svojstva krije se u
povrini materijala sainjenoj od silikonskih nanofilamenata koji su
visoko hidrofobni. iljata struktura 40-nanometarskih niti pojaava
taj efekt stvaranja sloja koji spreava da se kapljice vode
ulijevaju kroz slojeve poliesterskih vlakana koja se nalaze ispod
povrine. Silikonski nanofilamenti takoer zadravaju sloj zraka meu
njima, stvorivi stalni zrani sloj. Tkanina moe biti uronjena u vodu
dva mjeseca i jo uvijek ostati suha. Premaz takoer moe biti dodan u
ostale tekstilne proizvode, ukljuujui i vunu, viskozu i pamuk, iako
poliester trenutno daje najbolje rezultate.
7. POGLED U BLIU BUDUNOST
U budunosti e elektronika oprema biti dio odjee. Integracija
elektronike i novih tehnologija te modni znakovi poetak su nove ere
u odijevanju i tekstilnoj industriji, u kojoj vizija pojedinca daje
prednost proizvodima visoke tehnologije. Primjerice, mikrofon moe
biti skriven u ovratniku i spojen na minijaturno raunalo u depu na
prsima koje ima program za prepoznavanje govora i lica. Pozadinske
informacije biti e prikazane na zaslonu. Ako situacije postanu
stresne, kontrola tjelesnih funkcija izvjetavat e o opasnosti od
preoptereenja stresom. Sustav za kontrolu teine e upozoriti na
svaki suvian zalogaj na poslovnom ruku. Cipele za proizvodnju
energije koje emo nositi osigurat e potrebnu elektrinu energiju
koja e odravati rad tih aparata. Nain brandiranja odjee, u
budunosti noenja elektronike odjee, mogao bi postati sredstvo
razlikovanja. U poetku (u poetnoj fazi prihvaanja) atraktivna e
zasigurno biti inteligentna odjea, kao to su audio jakna s ugraenim
slualicama i upravljakom ploom na rukavu. No, bilo bi besmisleno da
jedna osoba nosi ovu elektronsku modu, jer je cilj razmjena
podataka sa drugima. Podaci odijela su beskorisni bez nekog oblika
kompatibilnosit. I tako e nosiva tehnologija morati postati dio
odreenih skupina. Nakon toga razvijati e se posebnosti. elja za
prestiem i tenja za nadilaenjem nee biti izraena pomou materijalnih
vrijednosti, nego u smislu tko posjeduje najvie i, iznad svega,
najkorisnije i ideoloki najvrjednije ili moda ak i najatraktivnije
informacije, i koliko brzo im moe pristupiti. U sluaju internet
skupina, ve postoji tendencija u tom smjeru. Dananje drutvo je
definirano informacijama koje se obrauju i odlaze dalje. Kreativno
pakiranje informacije bi mogao biti u isto vrijeme i dizajn mode.
Slijedom toga, nosiva raunala takoer e ponuditi moderne i nemoderne
sustave. Postojat e trita dobre i retro estetike, vjerojatno u
formi Old school obrade. U ovom scenariju za budunost moralo se
raditi na tome da se ukloni sumnja u tehnologiju i zatitu podataka.
Stoga e daljnji razvoj tehnike vjerojatno imati snaan utjecaj na
modne promjene.
8. ZAKLJUAK
Moda ima veliku ulogu u dananjem ivotu svakoga od nas htjeli mi
to ili ne. Pored estetike koja je nuna u tekstilnom svijetu, ovo
usmjerenje modnih dizajnera ka koritenju novih tehnologija
integriranih u odjevne predmete daje veoma zanimljiva rjeenja u
svakodnevnom ivotu. Cilj i namjena ovakvih inovacija jesu da
olakaju nae ivote. Kako tehnologija svakodnevno pokazuje svoj
napredak, tako i moda pokuava da ide u korak s njom. U prethodnom
tekstu vidjeli smo mnogo zanimljivih inovacija koje e u budunosti
postati dio svakodnevnog odijevanja te u mnogim aspektima poboljati
ivot. Pozvani smo da pogledamo estetiku u djelima navedenih autora.
A onda trebamo pogledati ponovo i pronai znanstvene prie iza
primjera. Oni nee razoarati.
LITERATURA1. Loschek, I. (2009). When clothes become fashion
design and innovation sistems, poglavlje u knjizi When clothes
become fashion design and innovation sistems, Tehnical crossing,
str. 122, Berg, Oxford, New York.2.
https://www.google.ba/search?q=hussein+chalayan+dress&biw=1366&bih=624&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ei=8a2VLNuk99qp86BeA&sqi=2&ved=0CAYQ_AUoAQ#tbm=isch&q=hussein+chalayan+swarovski+dress&spell=1&imgdii=_&imgrc=-8r5JJb5Kfm87M%253A%3BCijJ_0BdKSiroM%3Bhttps%253A%252F%252Fjungyunlee.files.wordpress.com%252F2010%252F10%252F33-hussein-chalayan-fall-winter-2010fw10.jpg%3Bhttps%253A%252F%252Fjungyunlee.wordpress.com%252Fcategory%252Fdasigner-brand%252F%3B600%3B4803.
http://www.crunchwear.com/intelligent-textile-pants-for-the-elderly/4.
http://www.newscientist.com/article/dn16126-nanotech-clothing-fabric-never-gets-wet.html#.VLbnxNLF-k45.
http://www.ecouterre.com/electricity-generating-t-shirts-could-someday-power-your-iphone/