UNIVERZITET U SARAJEVU EKONOMSKI FAKULTET U SARAJEVU Seminarski rad iz predmeta Poso!ne "nansi#e T ema$ Instr%menti tr&i'ta kapitaa Mentor$ Adnan dr (Ro!)anin Vedad K%)%ko!i*+ ,-./0 1enis Mioko!i*+ ,-0.0 Matea Mar i# ano!i *+ ,-00- Nermina S%2a'i*+ ,-03. Ima 1eim%sta"*+ ,-./4 Meisa Me5ina6i*+ ,-.73
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
7/23/2019 Instrumenti Trzista Kapitala Finalna Verzija
Posmatrajući vrijednosne papire sa aspekta roka dospijeća, dijelim ih na vrijednosne papire
tržišta novca i vrijednosne papire tržišta kapitala. 6 nastavku rada slijedi detaljnija analiza
instrumenata tržišta kapitala, odnosno o!veznica i dionica.
Općenito o instrumentima tržišta kapitala
2nstrumenti tržišta kapitala predstavljaju vrijednosne papire sa rokom dospijeća dužim od
jedne godine. u podrazumijevamo pored dugovnih instrumenata i sve dugoročne o!veznice i
dionice. rgovina ovim instrumentima se odvija na tržištu kapitala i iz tog razloga se nazivaju
instrumentima tržišta kapitala.
6česnici na tržištu kapitala su o!ično investitori, posrednici, korisnici kapitala u ulozi kupaca,
te u ulozi korisnika & kupaca na tržištu kapitala javljaju se pojedinci, privredni su!jekti i
država.
*ajčešća podjela vrijednosnih papira je sa aspekta emitenta koja o!uhvata
• državne vrijednosne papire, koje emituje vlada i državni organi i organizacije da !i došli do
sredstava koja su potre!na za finansiranje javnih potre!a ili pokriće proračunskog deficita• vrijednosne papire koje emituju preduzeća i drugi privredni su!jekti poput !anaka i drugih
finansijskih i nefinansijskih institucija i organizacija.
'rijednosni papiri sa aspekta roka dospijeća možemo podijeliti na
• kratkoročne 7 rok dospijeća do jedne godine• srednjoročne 7 rok dospijeća jedna do pet godina• dugoročne 7 rok dospijeća duži od pet godina8
OBVEZNICE
!veznice se mogu definisati kao dugoročni vrijedonosni papiri koji omogućavaju
emitentima da prikupe sredstva za finansiranje svojih potre!a na kreditnoj osnovi, a koje
svojim vlasnicima o!ez!jeđuju isplatu kamate i glavnice po unaprijed utvrđenoj dinamici, u
određenom vremenskom periodu.
-$dnan 9ovčanin, 06pravljanje finansijama1, ' izdanje, #arajevo, okto!ar 8:3:. godine
4
7/23/2019 Instrumenti Trzista Kapitala Finalna Verzija
Prema porijeklu, odnosno zemlji gdje se emituju, razlikujemo
Domaće obveznice
%omaće o!veznice su o!veznice koje se emituju na domaćem tržištu, u zemlji gdje emitent
ima stalan !oravak i gdje o!avlja najveći dio svoje poslovne aktivnosti.
%omaće o!veznice korisne su za;
• 9ješavanje pitanja unutrašnjeg duga, sa pose!nim akcentom na rješavanje pitanja stare
devizne štednje
• 9ješavanje pitanja vanjskog duga
•
*ove investicije
• "ratkoročno finansiranje !udžeta na svim nivoima
<ta je stara devizna štednja=
Parlamentarna #kupština (i> usvojila je -akon o izmirenju o!aveza po osnovu stare devizne
štednje. -akon uređuje postupak, način i rokove izmirenja o!aveza (i> po osnovu računastare devizne štednje deponovane u domaćim !ankama na teritoriji (i>. -a izmirenje o!aveza
odgovorna je (i>, a sredstva osiguravaju F(i>, 9# ?entiteti@ i (rčko %istrikt (i>. 2zmirenju
o!aveza prethodi postupak verifikacije potraživanja. 6 postupku verifikacije !anke su
o!avezne sarađivati sa entitetskim ministarstvima finansija, 6pravom prihoda %istrikta,
$gencijama i komisijama za verifikaciju računa stare devizne štednje.
. O2!ezni8e na 25( "nansi#skom tr&i't% ? pripreme za izda!an#e dr&a!ni5 o2!ezni8a Kema
Kozari*+ -33=( @odina
=
7/23/2019 Instrumenti Trzista Kapitala Finalna Verzija
9ok za podnošenje zahtjeva za verifikaciju računa stare devizne štednje je šest mjeseci od
dana stupanja na snagu ovog -akona, a $gencije su dužne završiti postupak verifikacije u
roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovog -akona.
!aveze po osnovu računa stare devizne štednje koje nikada nisu !ile preračunate preračunavaju se u "A po srednjem zvaničnom kursu B((i> na dan stupanja -akona
Clavnica i kamata na o!veznice direktno se isplačuje iz dijela sredstava entiteta i %istrikta sa
+edinstvenog računa trezora (i>. DscroE račun i račun za servisiranje duga po osnovu
o!veznica stare devizne štednje !it će otvoren u B((i> za ovu svrhu, a Ainistarstvo finansija
i trezora (i> će upravljati njime.
Primjer domaćih o!veznica
*( uzlanska !anka je !ila prva u F(i> koja je uspješno završila emisiju o!veznica u
ukupnom iznosu od G.:::.::: "A. o je ne samo prva emisija o!veznica !anke, nego i prva
emisija ove vrste vrijednosnih papira na prostoru Federacije (i>. 6pisano je i prodato G:.:::
o!veznica, nominalne vrijednosti 3:: "A sa fiksnom kamatnom stopom G,HG I na
godišnjem nivou i rokom dospijeća od ; godine.
Inostrane obveznice
2nostrane o!veznice se emituju i prodaju na finanasijskim tržištima neke druge zemlje
odnosno van zemlje stalnog !oravka nekog emitenta. okom emisije o!veznica, emitent
uvažava zakonske propise u zemlji u kojoj se vrši emisija o!veznica i nominalna vrijednost
tre!a da !ude izražena u lokalnoj valuti. Dmitovanje ino o!veznica je čest o!lik finansiranja
preduzeća u razvijenim zemljama. 2ma jako dugu tradiciju. Pogodno je sredstvo u finansiranju
privrednih su!jekata koji imaju međunarodnu dimenziju poslovanja. *a primjer, velike
glo!alne firme iz #$% emituju svoje o!veznice na tržištima <vicarske, 'elike (ritanije i
+apana, kako !i prikupile sredstava po što nižim troškovima kapitala.
Euroobveznice
Duroo!veznice ?engl. Durocredit, njem. Duro&"redit@ je međunarodni !ankovni kredit
nominiran na neku od eurovaluta. 9azvoj euroo!veznica veže se za razvojem eurodolarskog
tržišta. u se govori o tržištu dolara sa kojim se trgovalo izvan #$%, najprije u Dvropi. 9az!oj
,
7/23/2019 Instrumenti Trzista Kapitala Finalna Verzija
osnovni i najčešći o!lik. 'eličina periodično o!računatih i isplaćenih kamata po o!veznicama
ovisi od načina njihove amortizacije. ako su kod kuponskih o!veznica, dakle kod o!veznica
s jednokratnim dospijećem, periodično o!računate i isplaćene kamate konstantne. *a dan
dospijeća o!veznice, izdavatelj vraća dug isplaćujući vlasniku o!veznice njezinu nominalnu
vrijednost. "uponska stopa o!veznice određuje iznos kamate godišnja isplata kamata
jednaka je proizvodu kuponske stope i nominalne vrijednosti o!veznice. "ako !i se privukli
investitori da plate nominalnu vrijednost o!veznice, one se o!ično izdaju s dovoljno visokim
kuponskim stopama.
"od o!veznica s anuitetskom, odnosno amortizacijom pomoću serije konstantnih godišnjih ili
polugodišnjih anuiteta, iznos kamata postepeno će se smanjivati kako se smanjuje ostatak
duga na koji se kamate o!računavaju. Fiksne kamatne stope na o!veznice, pose!no onesvojstvene kuponskim o!veznicama opisuju prave profitno&rizične karakteristike o!veznica.
*eke od karakteristika profitno&rizičnih o!veznica jesu trajanje i konveksnost. o je i posve
razumljivo jer tek do novijih datuma, postojale su isključivo o!veznice s fiksnim prinosom,
koji je mogao !iti modificiran kroz različite opcije, koje su također, utemeljene prema fiksno
utvrđenoj nominalnoj vrijednosti i iz nje izvedenom iznosu kamata po fiksnoj kamatnoj stopiM.
!veznice mogu nositi ivarija!ilne kamate. ako su se u praksi finansiranja preduzeća
pojavile tzv. dohodovne o!veznice ?income bonds@ kod kojih veličina periodično isplaćenih
kamata ovisi o ostvarenom poslovnom rezultatu preduzeća kao i o volji uprave preduzeća da
ih izglasa. ve se o!veznice po pravilu emitiraju prilikom reorganizacije kapitala preduzeća
koje je zapalo u finansijske poteškoće. e se o!veznice mogu emitirati i kao redovni
instrument finansiranja kao svojevrsna zamjena za instrumente vlasničke glavnice poduzeća.
6 uvjetima inflacije mogu se izdavati o!veznice s varija!ilnim kamatama koje se
o!računavaju prema utvrđenom postotku udjela u poslovnom rezultatu emitenta. 9adi se o
tzv. participativnim o!veznicama koje najčešće nose fiksiranu nižu kamatnu stopu od o!ičnih
o!veznica ali i pravo udjela u poslovnom rezultatu emitenta fiksirano u određenom postotku.
akvim se o!veznicama štite interesi njihovih vlasnika u uvjetima inflacije jer sc kamate
stopa na tržištu odnosno na temelju kamatnih stopa koje odo!ravaju specijalizirane finansijske
organizacije. akve kamatne stope fluktuiraju s promjenama kamatnih stopa na tržištu. -!og
toga je i tržišna vrijednost o!veznica s fluktuirajućim kamatnim stopama relativno sta!ilna jer
se povećanje ili smanjenje tržišnog prinosa na o!veznice kompenzira automatizmom
povećanja ili smanjenja stvarnog prinosa na o!veznice.
6 praksi finansiranja poslovanja preduzeća javile su se i o!veznice koje ne nose kamate niti
kamatnu stopu. o su tzv, o!veznice !ez kupona ?zero ili verN loE coupon !onds@ odnosno
o!veznice s du!okim diskontom ?deep&discount !onds@. ve o!veznice ne nose kamatnu
stopu niti kamate, tako da se prodaju uz diskont za iznos kamata prema tržišnoj kamatnoj
stopi. Dmitent se o!vezuje da će izvršiti samo jednu isplatu na određeni !udući datum i ta
isplata jednaka je nominalnoj vrijednosti o!veznice. !veznice !ez kupona !iti će atraktivan
finansijski instrument u slučaju da se poreznom politikom kapitalni do!itak, kao razlika
između nominalne vrijednosti koja će se realizirati u momentu njihova dospijeća i diskontne
cijene po kojoj su kupljene takve o!veznice, oporezuje sla!ije od kamata jer će investitori u
takve o!veznice ostvariti veći prinos na svoja ulaganja nakon oporezivanja. -!og toga će
o!veznice !ez kupona !iti češće na tržištu što su razlike poreznog tereta kapitalnih do!itaka i
kamata veće. Prednost o!veznica !ez kupon za emitenta je u tome što, za razliku odkuponskih o!veznica, sve do momenta njihova dospijeća ne mora vršiti nikakve novčane
izdatke vlasnicima o!veznica, a zadržava prednosti poreznog zaklona jer će se diskont na
takve o!veznice amortizirati na račun oporezivog poslovnog rezultata. #la!ost o!veznica !ez
kupona za emitenta je velik teret otplate duga u vrijeme njihova dospijeća tako da otkup
o!veznica o dospijeću može ugroziti solventnost preduzeća.
-a vlasnika o!veznica !ez kupona javljaju se također određene prednosti i nedostaci naspram
vlasništva tradicionalne kuponske o!veznice. ako je temeljna prednost o!veznice !ez
kupona za vlasnika mogućnost plaćanja ?nižeg@ poreza na kapitalne do!itke ?od većeg poreza
na kamate@. # druge strane, za vlasnika o!veznice !ez kupona pojavljuje se povećani stepen
rizika da će nominalna vrijednost tih o!veznica postati ugrožena, pogotovo jer ne može pratiti
93
7/23/2019 Instrumenti Trzista Kapitala Finalna Verzija
solventnosnu situaciju preduzeća !arem kroz isplate periodičnih kamata. va !i se sla!ost
tre!ala kompenzirati većim prinosom nakon poreza.G
Obveznice prema opcijama
!veznice koje nose opcije važni su instrumenti po!oljšanja finansijske strukture emitenta,
odnosno tim opcijama se povećava atraktivnost o!veznica za njihove potencijalne kupce.
Prema opcijama o!veznice mogu !iti
• "onverti!ilne o!veznice• !veznice s pridruženom punomoći
• !veznice s opozivom• !veznice otkupljive na zahtjev vlasnika
"onverti!ilne ili zamjenjive o!veznice jesu o!veznice koje se mogu po opciji vlasnika
konvertirati u o!ične dionice istog poduzeća. "ada se jednom konvertiraju u o!ične dionice,
ne mogu se ponovno zamijeniti u konverti!ilne o!veznice, pravo vlasnika na konverziju
utvrđuje se u raspisu emisije. !veznice se zamjenjuju u dionice po određenom odnosu
zamijene ili odnosu konverzije koji je fiksiran. aj odnos ne mora !iti konstantan tokom
vremena, već neke emisije konverti!ilnih o!veznica osiguravaju povišenja cijene konverzije u periodičnim intervalima. *a taj način o!veznica se zamjenjuje u manje o!ičnih dionica kako
vrijeme teče. Bijena konverzije po kojoj se može steći jedna dionica se do!ije kada nominalnu
vrijednost o!veznice podijelimo sa odnosom konverzije. 6koliko !i se tržišna cijena dionica
povećala u odnosu na cijenu konverzije, vlasnik o!veznica stiče određeni kapitalni do!itak.
vo je jedna od značajnijih prednosti ulaganja u konverti!ilne o!veznice, osim što nose
određenu kamatnu stopu, svojim vlasnicima daju i mogućnost sudjelovanja u rastu cijena
dionicaistoga emitenta. -!og toga emitenti o!ično nude manje kamatne stope od kamata nao!ične o!veznice i na taj način mogu jeftinije doći do kapitala. "ad se jednom konverzija
izvrši dolazi do povećanja kapitala emitenta, emitent ne mora više plaćati kamatu na
o!veznice, ali dolazi do smanjenja zarade po dionici, s o!zirom da se sada zarada mora dijeliti
*eke o!veznice mogu sadržavati i punomoć koja vlasniku daje pravo da kupi o!ične dionice
emitenta po unaprijed utvrđenoj cijeni. Pridružena punomoć daje o!veznici karakter hi!ridnog
vrijednosnog papira. 'lasnik ostvaruje kapitalni do!itak u slučaju rasta cijene dionica iznad
one utvrđene ugovorom.
pozive o!veznice daju pravo emitentu da ih otkupi od investitora prije roka dospijeća, služi
kao zaštita od prekomjernog rasta cijena o!veznica i to je opcija utisnuta kod standardne
o!veznice koja štiti emitenta. vo je veoma čest slučaj ukoliko se u ulozi emitenta nalaze
preduzeća. !veznicu je moguće opozvati od strane emitenta jer je u uslovima emisije
o!veznice sadržana provizija koja se naziva cijenom opoziva. Dmitenti se na povlačenje
o!veznica mogu odlučiti kada dolazi do pada kamatne stope, zato što u takvim situacijama
mogu izvršiti zamjenu skupljeg duga manje skupim. %a !i se emisija ovih o!veznica učinilaatraktivnijom, investitorima se nude više kamatne stope. tkup se uvijek vrši uz premiju,
odnosno po cijeni koja je viša od nominalne vrijednosti o!veznica.
!veznice otkupljive na zahtjev vlasnika 7 vlasnicima se u ugovoru o emisiji može dati
pravo otkupa prije dospijeća. 'lasnik od emitenta može zatražiti otkup po nominalnoj
vrijednosti u !ilo koje vrijeme trajanja takve opcije, vlasnik se štiti od promjene kamatne
stope.
Obveznice prema sistemu amortizacije
Prema sistemu amortizacije, o!veznice mogu !iti
• !veznice s jednokratnim dospijećem• !veznice s višestrukim dospijećem• !veznice s kom!inovanim dospijećem
!veznice s jednokratnim dospijećem 7 o!veznice čija se glavnica amortizuje odjednom, a
kamata se isplaćuje u jednakim iznosima ?godišnje, polugodišnje ili tromjesečno@. Prednosti
jednokratnog sistema amortizacije o!veznica za emitenta su u tome što se u cijelom razdo!lju
trajanja dužničkog odnosa raspolaže sa cjelokupnim iznosom sredstava koje može više puta
o!rnuti. $ko su uslovi za nova zaduženja nepovoljni, naplata duga odjednom može izazvati
emitentu pro!leme sa solventnošću. -a vlasnika o!veznice s jednokratnim sistemom
amortizacije, prednost se sastoji u tome što se uložena sredstva vraćaju odjednom, ali je veći
9-
7/23/2019 Instrumenti Trzista Kapitala Finalna Verzija
!ične dionice predstvljaju učešće u vlasništvu preduzeća, o!ez!eđuju vlasnicima glasačka
prava na skupštini dioničara i učestvuju u likvidacionoj masi. so!a ili ustanova koja je
vlasnik o!ične dionice je time proporcionalni vlasnik dijela jednog preduzeća, odnosno
korporacije. 6 većini zemalja o!ične dionice svojim vlasnicima donose dva osnovna prava
pravo da prime dividendu po svakoj dionici kojoj su vlasnici ? u skladu s odlukom upravnogod!ora preduzeća@, te pravo da sudjeluju u glasovanju na skupštini dioničara ? npr. kod iz!ora
upravnog od!ora preduzeća i slično@. Aeđutim, glavni razlog što ulagači kupuju dionice nije
primanje dividende niti glasanje na raznim skupštinama, već očekivanje vlasnika dionica da
će njihova cijena porasti na tržištu iznad one cijene za koju su je kupili. o, na primjer, znači
da je interes dioničara da kupe dionicu kompanije Providian Financial Borp ?još jedna poznata
američka !anka za potrošačke kredite 7 Bosumer (ank@ za oko K; po dionici ?cijena krajem
8::8. godine@ te je prodaju za oko K33 po dionici godinu dana poslije u septem!ru 8::;.
godine, sto je profit od oko M:: I.
#vaki vrijednosni papir ima nominalnu i tržišnu vrijednost. *ominalna ?paritetna@ vrijednost
je vrijednost po kojoj je emitovan vrijednosni papir, tj. vrijednost koja je napisana na njemu i
određena u periodu izdavanja. #tvarna vrijednost vrijednosnog papira je međutim različita od
njegove nominalne vrijednosti. ržišna vrijednost je vrijednost koja se određuje na
finansijskom tržištu. 6koliko je tržišna vrijednost dionice veća od njene nominalne
vrijednosti, investitor je postigao pozitivan finansijski rezultat, poznat kao OažijaO ufinansijama. !rnut slučaj nosi naziv OdisažijaO.
"ada se vrijednost dividende izražava u procentu, to se naziva prinos od dividendi i
predstavlja omjer tekuće godišnje dividende po dionici i tekuće tržišne cijene. "oristi se kao
mjera investitorovog tekućeg prinosa zasnovanog na dividendi. 'elike kompanije teže da
imaju više prinose na dividende, dok se manje kompanije fokusiraju na u!rzane razvoje, teže
da imaju manji prinos. %ruga značajna mjera koristi koja proizilazi iz investicije u
vrijednosne papire je dobit po dionici (EPS), što je indikator zasnovan na omjeru neto profita
90
7/23/2019 Instrumenti Trzista Kapitala Finalna Verzija
dioničarskog društva minus dividende na preferencijalne dionice i ukupan !roj o!ičnih
dionica.
Po osnovu o!ičnih dionica investitori, kroz dividende učestvuju u profitu preduzeća.
%ividende se dioničarima mogu isplatiti tek po izmirenju ostalih o!aveza iz tekućih prihoda
preduzeća.
Procjena vrijednosti običnih dionica
eorija o procjeni vrijednoti o!ičnih dionivca doživjela je velike promjene. na je predmet
velike kontroverze. #toga niti jedna metoda procjene vrijednosti nije univerzalno prihvaćena,
2pak, poslijednih se nekoliko godina sve više prihvatila ideja da !i se pojedine o!ične dionice
tre!ale analizirati kao dio ukupnog portfolia o!ičnih dionica koje investitor moze imati.
%rugim riječima, investitora toliko ne zanima porast ili pad vrijednosti određene dionice
koliko ono sto se događa s ukupnom vrijednosti njihovih portfolija. akvo poimanje ima vrlo
veliki uticaj na određenje stope prinosa na vrijednosnicu. -a razliku od o!veznica i
prioritetnih dionica kod kojih su novčani tokovi ugovorno određeni, kod o!ičnih dionica
postoji mnogo veća nesigurnost glede !udućih tokova prinosa.J
Osnovna prava vlasnika običnih dionica
!ične dionice kao finansijski instrumenti akcijskog kapitala predstavljaju jedan od
najatraktivnijih o!lika finansijske aktive za investitore. +edan od glavnih razloga za takvom
velikom popularnošću dionica leži u činjenici da investitori njihovom kupovinom stiču veći
!roj prava koja nisu karakteristična ni za jedan drugi finansijski instrument. re!a istaći kako postoje pristupi pitanju prava vlasnika o!ičnih akcija, što je posljedica njihovog o!ilja. #va se
prava vlasnika mogu podijeliti u dvije velike grupe
"olektivna prava 7 koja su vezana za odlučivanje na skupštini akcionara kada svi akcionara
mogu da se izjasne po nekim izuzetno !itnim pitanjima. 6 ova prava moguće je uključiti
• pravo na izmjene članove statuta i drugih internih akata korporacije,
• pravo na iz!or direktora,• pravo na odo!renje prodaje određene fiksne aktive,• pravo da se prihvati ponuda spajanja, pripajanja ili preuzimanje ?AQ$@,• pravo da se mijenja ukupan !roj odo!renih akcija,• pravo da se odlučuje o emisiji drugih hartija od vrijednosti, kao na primjer o!veznica,
de!entura, preferencijalnih akcija, konverti!ilnih hartija od vrijednosti i tome slično.
Individualna prava 7 koja su vezana za set prava koje ima svaki akcionar nezavisno od
drugih akcionara. u uključujemo sledeća prava 7 pravo glasa, pravo na dio do!iti, pravo
preče kupovine, pravo na uvid u najvažnije poslovne rezultate korporacije, pravo na aktivu u
slučaju !ankrotstva i pravo na prodaju akcija.
Pravo glasa 7 predstavlja jedno od osnovnih prava koje investitor do!ija kupovinom o!ičneakcije, no se sastoji u mogućnosti akcionara da na #kupštini akcionara glasa za iz!or
direktora koji ulaze u sastav 6pravnog od!ora. "ao što do sada već znamo, uprav!i od!or
postavlja menadzment koji kasnije mora da upravlja korporacijom na takav način da se kreira
!lagostanje za vlasnike. tuda, slo!odno možemo reći da pravo glasa najdirektnije odražava
vlasništvo, drugim riječima ovdje je najvidljivija osnovna relacija između vlasništva i
menadžmenta 7 da karakter vlasništva utiče na karakter menadžmenta.
Pravo na dio dobiti 7 što nije ništa drugo nego pravo na dividendu. *e smijemo za!oraviti
da da akcije plaćaju svojim vlasnicima dividendu, a o!veznice kamatu. Pravo na dividendu je
po svojoj prirodi rezidualnog karaktera. o konkretnije znači da emitent akcija nema
zakonsku o!avezu da isplaćuje dio do!iti vlasnicima. %ividenda predstavlja dio neto do!iti
koju korporacija može ali i ne moira da ostvari. *eto do!it predstavlja neposredni finansijski
rezultat koji je vidljiv iz analize na do!it korporacije. 9ezidualnost ovoga prava nosi sa so!om
kako pozitivnu, tako i negativnu stranu. *egativna strana se ogleda u slučaju da preduzeće
loše posluje i ostvaruje sla!ije poslovne rezultate. ada je ukupan prihod mali i emitent nećemoći da pokrije rashode. Aože se čak i desiti da zapadne u gu!itke. 6 tom slučaju sigurno
neće !iti isplate dividende.
Aeđutim, u slučaju do!rih poslovnih rezultata, visokog nivao prihoda i velike neto do!iti,
rezidualnost ovoga prava akcionarima donosi značajne koristi. *aime, oni mogu ukoliko to
odluče cio iznos do!iti podeliti kao dividendu. *aime, tre!a imati u vidu da akcionari prinos
ne ostvaruju samo po osnovu dividendi, već i po osnovu kapitalnog do!itka.
9=
7/23/2019 Instrumenti Trzista Kapitala Finalna Verzija
"roz ovaj seminarski rad uvidjeli smo da su finansijska tržišta od velikog značaja, te da uz pomoć istih možemo mjeriti razvijenost tržišne privrede jedne države. *aglasili smo da se na
tržištu kapitala trguje vrijednosnim papirima čij je rok dospijeća jedna godina. %a !i dostigli
uspjeh na tržištu kapitala, važno je imati kvalitetnu interakciju između učesnika, iz razloga što
je to glavni preduslov za sta!ilan i kvalitetan razvog zemlje.
"ada govorimo o tržištu novca, svrha istog nije velika zarada, nego održavanje kupovine
moći novca. #a druge strane, na tržištu kapitala se na strani tražnje nalaze preduzetnici sa
nedostatkom finansijskih sredstava neophodnih radi pokretanja projekata koji profit donose u
dugom roku.
%akle, finansijska tržišta postala su glavni izvor za finansiranje razvoja ekonomskih sektora.
*aime, razlog ovoga jeste činjenica da finansiranje preko tržišta kapitala ne podrazumijeva
nove fiksne troškove i dugoročno dospijeće ili dospijeće uopšte. *a ovaj način, kompanije
mogu imati pristup svježem kapitalu i po!oljšati svoju sta!ilnost i kreditni rejting.
-3
7/23/2019 Instrumenti Trzista Kapitala Finalna Verzija