-
SKRIPTA IZ INFEKTIVNIH BOLESTI po ispitnim pitanjima
1. Znaaj infektivnih bolesti u optem morbiditetu i vanost
njihove prevencije u ouvanju zdravlja naroda.Infektivne bolesti su
danas veoma aktuelne,cemu su doprineli skoranji digaaji,kao to su
pojava:HIV infekcije,hepatitsi B i C, SARS itd.U svetskoj
statistici uzroka smrti,inf.bolesti su na prvom mestu sa 33%,ispred
bolesti srca i krvotoka,pa i raka.Pojavom antibiotika smatralo se
da je borba sa infekcijama zavrena,meutim pojavom HIV-a i drugih
veoma tekih bolesti sve je krenulo iz poetka.Promene okoline imaju
znaajan uticaj na rasprostranjenost prebivalita domaina i
prenosilaca inf.agenasa.To je dovelo do porasta oboljenja kao to je
malarija.Promene uzronika utiu na epidemiologiju inf, tj.genetske
promene utiu na imunogenost,virulenciju itd.Takoe i sam ovek je
odgovoran za promene koje su omoguile porast oboljenja od
inf.bolesti(migracije,ratovu,droge,prostitucija).Danas sve vei broj
ljudi dospeva u stanja imunosupresije(hiv,oboleli od tumora..) i
tako omoguava patogenima da izazovu bolest.Stalno se proiruje
spektar prouzrokovaa infekcija.Ali su i tehnika i nauka napredovale
i omoguavaju bolju dijagnostiku,leenje i izleenje tamo gde je
mogue.
2. Osnovni mehanzmi nastanka infekcije i principi nespecifine
zatiteJedan od bitnih uslova za nastanak infekcije oveka je da
odreeni broj patogenih ili uslovno patogenih mikroorganizama doe u
dodir sa odreenim tkivima,vee se za njih i tu se,na njihovoj
povrini ili prodrevi u dublje slojeve,razmnoi.Ukoliko se
mikroorganizmi posle kolonizacije zadre samo na mestu ulaska u
ljudsko telo,nastaje lokalna infekcija.Meutim,ako sa mesta
ulaska,putem limfotoka i krvotoka,mikroorganizmi dospeju u druge
organe i tkiva,nastaje generalizovana infekcija.Da li e do
infekcije doi,zavisi od sposobnosti mikroorganizma i odbrambene
sposobnosti ljudskog prganizma.
Ulazna vrata za mikroorganizme su:1.Koa-prirodna barijera gde
prekidi u kontinuitetu olakavaju razvoj infekcije.2.Respiratorni
trakt-ak i pored barijera kao to su mukocilijarni pokrov i
makrofazi u alveolama,mikroorganizmi su nali nain za
invaziju.3.Orofarings-pljuvaka ima ulogu da spira mikroorganizme i
sadri amtimikrobna sredstva kao to su lizozim,Ley.Poremeaj luenja
dovodi do disbalansa.4.Intestinalni trakt-prirodan tok kretanja
sadraja creva uz pomo normalne peristaltike prdstavlja jedini nain
ienja,ako se izuzmu dijareje i povraanje.Barijere su
sluz,sekretorna IgA At,kiselina u eludanom soku,pankreasni enzimi u
lumenu creva,kao i prisustvo ui.Meeutim,mnoge bakterije nalaze
naina da prou ove barijere.
1
-
5.Urogenitalni trakt-je sterilan uzimajui poslednju treinu
uretre.Mikroorganizmi koji pokuavaju da preu iz uretre u mokranu
beiku i dalje spira ih sterilni urin.Sva stanja koja dovode do
retencije urina,pogoduju nastanku inf.Takodje,poto je uretra kod
ena kraa,mokroorganizmi e lake dospeti do mesta
dejstva.6.Konjuktiva-se tite stalnim luenjem suza i treptanjem,ime
se vri stano mehaniko ienje povrine.Mikroorganizmi prodiru samo ako
imaju poseban sistem za adherenciju i takodje sva mehanika oteenja
dovode do prodora mikroorganizama.
3. Nespecifini faktori u zatiti od infekcijePolimorfonukleari,
monociti i sistem komplemenata.
4. Znaaj anamneze u klinikoj dijagnozi bolesti, posebno u
infektivnim bolestimaAnamneza ima za cilj da saznamo od bolesnika
sve bitne elemente u vezi sa njegovom boleu, tj. da na osnovu nje
izvrimo rekonstrukciju nastanka i razvoja svih simptoma i znakova
oboljenja.Anamneza bolesnika se sastoji od:generalija,sadanje
bolesti,line anamneze,porodine anamneze i epidemioloke
ankete.Najopirniji deo anamneze je sadanja bolest gde je potrebno
saznati glavne tegobe,detaljan opis sadanje bolesti,kako ju je
bolesnik doiveo i uzeti anamnezu po sistemima.
5. Opti infektivni sindromOIS je skup nespecifinih
simptoma,praenim poremeajem opteg stanja bolesnika,koji se javljaju
na poetku veine infektivnih bolesti,kao nespecigian odgovor
organizma na dejstvo mikroorganizama ili njihovih toksina.On
obuhvata povienu telesnu
temperaturu,groznicu,znojenje,glavobolju,malaksalost,gubitak
apetita,oseaj munine i bolova u miiima i zglobovima.Ovaj sindrom je
jae izraen kod akutnih(influence) nego kod hroninih(tuberkuloze)
infektivnih bolesti.Pored toga naroito je izraen na poetku inf
bolesti,za vreme tzv. Invazivnog stadijuma bolesti.
6. Znaaj pregleda bolesnika u postavljanju klinike dijagnoze
infektivne bolestiFizikalnim pregledom bolesnika tragamo za
karakteristinim znacima inf. bolesti.Prikupljanje svih znakova
bolesti po sistemima slui nam za postavljanje klinike
dijagnoze.Veliki znaaj ima prisustvo karakteristinih,patognomonikih
znakova(npr meningealni znaci za meningitis,Koplikove mrlje za
morbile),koje viamo kod pojedinih bolesti,a koji nam omoguavaju
brzo postavljanje dijagnoze.Fizikalni pregled se vrai
sistematski,odreenim redom i to :inspekcija,palpacija,perkusija i
auskultacija.
2
-
7. Bakterijski meningitis, definicija i najei uzronici prema
dobi bolesnikaAkutni bakterijski meningitis je teko infektivno
oboljenje,izazvano razliitim bakterijama,u toku koga dolazi do
stvaranja gnojnog eksudata u subarahnoidalnom prostoru,a kliniki se
karakterie pojavom meningealnih simptoma i znakova.Faktor rizika za
nastanak meningitisa je povean broj kliconoa jer od njih infekcija
nastaje,a faktor rizika kod domaina je nedostatak At na mestu
ulaska ili neadekvatan imunoloki odgovor na njihovo prisustvo.
Bakterijski meningitis je najee bolest dece,i to skoro 70% je
uzrasta do 5god.U uzrastu novorodjeneta najei uzrok je
Streptococcus grupe B.Kod dece uzrasta do 5god najei uzrok je
H.influenzae.Kod osoba starosti od 5-29god najei uzrok je
N.meningitidis.Kod osoba starosti preko 30god najei uzrok je
Str.pneumoniae.
8. Bakterijski menigitis, klinika slika i principi leenja
obolelihKlinika slika:pojava meningealnih simptoma i
znaka.Meningealni simptomi su kombinacija sistemskih pojava,kao to
su temperatura,malaksalost i povraanje, i simptoma od strane CNS
kao to su glavobolja,fotofobija,poremeaj svesti .Prisustvo
meningealnih znaka omoguava postavljanje blie dijagnoze
bolesti,koja e biti potvrena lumbalnom punkcijom.Meningealni znaci
su ukoen vrat,koji ima veliki znaaj,naroito kod bolesnika sa
poremeajem svesti kod kojih izvoenje drugih meningealnih znakova
moe biti teko.Drugi znaci su gornji i donji Brudzinski,Kernigov i
Vujiev znak.Kod kolske dece vidi se i tzv. Znak tronoca-dete se u
sedeem poloaju oslanja na 3 oslonca:dlanove,glutes,pete.Kod najteih
oblika,pogotovo dece,vidi se tzv.meningealni poloaj:dete lei na
boku,sa glavom zabaenom unazad,rukama i nogama savijenim i
privuenim uz telo i licem okrenutim od izvora
svetla(fotofobija).Takoe se javlja i napeta fontanela kod odojadi i
male dece kod kojih lobanjske kosti jo nisu srasle.Stepen napetosti
je srazmeran stepenu povienja intrakranijumskog pritiska.Izleenje
se postie samo primenom ogovarajuih antibiotika.Njima se postie
bakterioloko izleenje meningitisa,to znai unitavanje bakterija u
CST.Do bakterioloke potvrde leenje se poinje empirijskom
antibiotskom terapijom,a posle utvrivanja bakterijske etiologije
terapija se po potrebi koriguje.Inicijalna antibiotska terapija
treba da bude usmerena ka uzroniku,na osnovu uzrasta obolelog i
okolnosti u kojima je bolest nastala.Th: ceftriaxon uz vankomicin i
rifampicin
9. Bakterijski meningitis, likvorske karakteristike i principi
dijagnostikeCerebrospinalna tenost je zamuena ili mutna to potie od
velikog broja elijskih elemenata.Taj broj se kree od nekoliko
stotina do nekoliko hiljada u mm3.Najvei procenat elijskih
elemenata ine polimorfonuklearni Ley.
3
-
Vrednosti proteina su poviene,a vrednosti glukoze su
sniene.Poviene su vrednosti C-reaktivnog
proteina,laktata,LDH,endotoksina(kod G+).Ako G- vrednosti
endotoksina su niske.Etioloka dijagnoza bazirana je na dokazivanju
bakterije u likvoru,zbog ega je neophodno njeno kultivisanje.Danas
se koriste tzv. brzi testovi koji otkrivaju bakterijske Ag u
likvoru.Najsavremenija metoda kojom se dokazuje prisustvo bakterije
je PCR.Koristi se i CT i MR zato to se mogu uoiti znaci edema i
proirenih subarahnoidnih prostora, koji mogu da ukau na postojanje
infekcije.
10. Tuberkulozni meningitis, etiopatogeneza i kliniki razvoj
bolestiTM je hronino zapaljenje mekih modanica,najee izazvano
humanim sojom bacila M.tuberculosis.Kochov bacil je
aeroban,acidialkoholno rezistentan tapi koji ne stvara spore.TBC
bacil je sposoban da se razmnoava intra/extracelularno.Ukoliko
inficirani domain ne proizvede odgovarajui imuni
odgovor,mikroorganizmi dovode do lize makrofaga i nastavljaju da
proliferiu extracelularno.Zbog toga u domainu postoje 2 vrste
Koc.bacila:velike extacel.forme u alkalnoj sredini
tenog,kazeoznog-kavernoznog sadraja i male intracel.forme u
zatvorenim kazeoznim lezijama gde je sredina kisela.Takoe postoje i
latentne forme koje se ne razmnoavaju.CNS nije nikad primarna
lokalizacija TBC infekcije,ve ona nastaje diseminacijom
mikroorganizama iz nekih extraneuralnih ognjita. Ognjita su nastala
prethodnom hematogenom diseminacijom,u toku prealegijske faze plune
primoinfekcije ili reinfekcije.TBC meningitis kod dece nastaje
najee diseminacijom bacila iz primarnog plunog TBC ognjita.Dok je
kod starih ea extrapulmonalno primarno ognjite.Najvanije promene
su: inflamatorni exudat koji je najizraeniji na bazi
mozga,vaskulitis sa trombozama i isheminim cerebralnim infarktima i
opstruktivni hodrocefalus.Klinika slika: Poetak bolesti je
postepen.Oboleli su malaksali,imaju povienu temperaturu,obilno se
znoje,bez apetita su,ponekad razdraljivi ili apatini.U drugom
stadijumu se ispoljavaju simp i znaci meningitisa,a zbog
inflamacije bazalnih meninga,javljaju se znaci oteenja kranijalnoh
nerava koji kroz njih prolaze(III,IV,VI,VII).Zbog arteritisa
bazalnih krvnih sudova mogu nastati
hemipareze/plegije,disfazija...Ukoliko leenje nije zapoeto bolest
se najee zavrava fatalno.
11. Tuberkulozni meningitis, klinika slika i principi
dijagnostike i terapijeKlinika slika: Poetak bolesti je
postepen.Oboleli su malaksali,imaju povienu temperaturu,obilno se
znoje,bez apetita su,ponekad razdraljivi ili apatini.U drugom
stadijumu se ispoljavaju simp i znaci meningitisa,a zbog
inflamacije bazalnih meninga,javljaju se znaci oteenja kranijalnih
nerava koji kroz njih
4
-
prolaze(III,IV,VI,VII).Zbog arteritisa bazalnih krvnih sudova
mogu nastati hemipareze/plegije,disfazija...Ukoliko leenje nije
zapoeto bolest se najee zavrava fatalno.Najsigurniji nain za
potvrdu TBC meningitisa je izolacija bacila iz likvora ili nervnog
tkiva,dobijenog biopsijom.Kultivacija bacila na Lowensteinovoj
podlozi je najbolji metod.Takoe koriste se i novije tehnike poput
PCR.Terapija se sastoji u primeni vise antituberkuloznih lekova
zbog mogue pojave rezistencije.Lekovi koji se koriste su:
izonoiazid,rifadin,pyrazinamid,streptomicin.
12. Karakteristike likvora u tuberkuloznom menigitisuLikvor je
najee bistar ili opalescentan.Nekad moe biti ksantohroman usled
spinalnog bloka zbog arahnoiditisa.Retko moe biti
hemoragian,ukoliko postoji fibrinoidna degeneracija cerebralnih
krvnih sudova.Ukupan broj Ley je 100-500mm3 sa predomoinacijom
limfocita.Proteini su povieni,glukoza smanjena.
13. Meningitisi izazvani virusima, patogeneza i razvoj
bolestiVirisni meningitis je zapaljenje mekih modanica izazvano
virusima kao to su:herpes,mumps,enterovirusi,HIV,influenca..Ulazna
mesta virusa su razliita: koa,drelo,transplacentarni
prenos.Primarna virisna replikacija u epitelnim elijama,fiksnim i
mobilnim makrofazima,vaskularnom endotelu,mononuklearnim elijama
krvi i limfnim vorovima.Sluz,trepljasti epitel,kisela sredina
eluca,git enzini,u,At klase IgA spreavaju dalje irenje virusa u
odgovarajue sisteme i organe.Ukoliko organizam ne uspe da se
odbrani dolazi do replikacije virusa i njihovog pelaska u krv.U
primarnoj viremiji virusi diseminuju do razliitih
organa(jetre,slezine,miia) gde se dalje razmnoavaju.Zatim nastaje
sekundarna viremija u toku koje virusi mogu dospeti u CNS.Ukoliko
viris dospe do CNS,viremija prestaje i zapoinje sekrecija IFN i
specifinih At.Virusi najee dospevaju u CNS hematogeno,ali mogu du
olfaktornog nerva i putem perifernih nerava.Nakon prodora u CNS
nastaje inicijalni inflamatorni odgovor koji je imunoloki specifian
i sastoji se od populacije limfocita senzibilisanih virusom.Ovi
limfociti deluju na virus specifine proteine produkujui
inflamatorne medijatore-citokine.Nakon inflamatornog odgovora
nastaje oteenje hematoencefalne barijere.
14.Meningitisi izazvani virusima, klinike osobenosti, principi
dijagnostike i terapijeKlinika slika: Poetak bolesti je nagao.Najei
simptomi su glavobolja,povraanje,opstipacija i poviena
temperatura.Ponekad se mogu javiti razdraljivost,pospanost...Pored
simptoma javljaju se i meningealni znaci-ukoen vrat,Kernigov
znak,Brudzinski znak,Vujiev znak.
5
-
Dijagnoza se postavlja na osnovu klinike slike i
citibiohemijskih nalaza u likvoru.Potrebno je izlovati ili
identifikovati virus ili njegove Ag u
likvoru,serumu,brisu,fecesu.Najee se koristi dokazivanje virusnih
At u likvoru i serumu.Terapija: -Simptomatska i supstituciona
(analgetici,antipiretici,korekcija elektrolita)
-Antiedematozna(furosemid) i antiinflamaciona(kortikosteroidi)
15. Likvorske karakteristike kod virusnih meningitisaLikvor je
najee bistar,retko opalescentan.Ukupan broj Ley 50-500mm3 sa
predomonacijom limfocita.Glukoza i proteini skoro uvek
normalni.Vrednosti mlene kiseline su normalni za razliku od
bakterijskih.Znaajan dokaz prisustva virusa je IFN(kod bakterijskof
je TNF).
16. Virusni encefalitisi, etiologija, klinika slika, principi
dijagnostike i leenja obolelihAkutni virusni encefalitis je
zapaljenje modanog parenhima uzrokovano dejstvom virusa ili
mehanizmima koje oni podstiu.Encefalitis obino prati neku lokalnu
ili optu infekciju,a ponekad joj i prethodi.Klinike karakteristike
bolesti su glavobolja,povraanje,poremeaj svesti i fokalni neuroloki
znaci.Poviena temperatura ukazuje na to da se radi o infektivnom
procesu.Pored mozga mogu biti zahvaene i modanice,kimena modina pa
i ceo CNS.Za dijagnozu se koristi:pregled likvora koji je najee
bistar sa povienim brojem elijsih elemenata,a dominiraju
limfociti.Pored likvora koriste se i virusoloka ispitivanja,sto
podrazumeva konrolu krvi,stolice,sekreta iz disajnih puteva i
modanog tkiva dobijenog biopsijom ili nekropsijom.Virusni Ag se
mogu dokazivati.Najpouzdanija metoda je PCR.Koristi se i
EEG,CT,MR.Leenje je veoma sloeno i obuhvata: procenu stanja
vitalnih funkcija,praenje i leenje psihomotornog nemira,leenje i
prevenciju konvulzija,antiedemsku terapiju,prevenciju i leenje
ranih komplikacija,antivirusnu i imunomodulatornu
terapiju.Psihomotorni nemir i konvulzije se saniraju lekovima iz
grupe diazepama.Protiv edema daju se
diuretici(manitol,furosemid).
17. arlah-skarlatina, etiolgija, patogeneza, klnike
karakteristike, principi dijagnostike i terapijearlah je akutna
zarazna bolest koja se manifestuje gnojnim zapaljenjem na mestu
ulaska infekcije,difuznom sitno zrnastom ospom na eritematoznoj
osnovi i optim znacima infekcije.Bolest izaziva b-hemolitini
streptokok grupe A.U toku arlaha mogu se ispoljiti toksini znaci
infekcije i alergijska reakcija na prisustvo
streptokoka.B-hem.streptokok lui pirogeni egzotoksin koji svojim
direktnim dejstvom na hipotalamus izaziva skok temperature,a
dejstvom na kou dovodi do arlahne ospe.arlah se prenosi kapljinim
putem i najee mesto ulaska su usta.Na mestu ulska nastaje
zapaljenje.Sobzirom da su usta mesto ulaska tu su
6
-
promene najintenzivnije i odatle se toxin resorbuje.Koa je na
dodir topla i suva jer su znojne zlezde zapuene.Inkubacija traje
3-5 dana.arlah se manifestuje naglim
poetkom,glavoboljom,guoboljom,povraanjem,arkim crvenilom gue,sitno
zrnastom ospom i malinastim jezikom.Temperatura je poviena,limfni
vorovi vrata su uveani,kad osip pone da bledi vidi se
perutanje.Ospa zahvata pazuh,boni deo grudnog koa,donji deo
trbuha,prevoje velikih zglobova u unutranji stranu natkolenice.Kada
se u kou zagleda primeuje se da ona nije samo crvena ve ima sitne
papule nalik grizu.Kod svih se vidi bledilo oko usta(Filatovljev
znak) a usne su jarko crvene kao namazane.Dijagnoza se uspostavlja
klinikom i laboratorijskom dijagnozom.arlah se lei penicilinom ili
eritromicinom usled alergije.
18. Znaaj infekcije disajnih puteva, etiologija i naini
transmisije uzronikaInfekcije disajnih puteva do larinksa je vodea
patologija kod lekara opte prakse.Uzronici infekcije
su:virusi(influenca A i B,CMV,EBV,Coxackie),bakterije(Streptokokus
piogenes,Stafilokokus aureus,Corinobaketrijum difterijeNajseria
gonoreje,Hlamidije),gljivice.Uzronici infekcije se najee prenose
kapljinim putem,preko kliconoa,ili direktnim kontaktom.
19. Difterija, etiologija, klinka slika, principi dijagnostike i
terapijeDifterija je akutno infektivno i kontangiozno oboljenje
izazvano gram+ bacilom Corynebacterim diphteriae.Otporan je na
spoljnu sredinu.Lui egzotoxin koji je veoma jak i deluje na nivou
elije i dovodi do inhibicije sinteze proteina.Toxin je iskorien za
proizvodnju vakcine. Putevi prenosa su respiratorni i
kontakt.Oboljevaju najee deca do 14 godina.A danas je vakcinacijom
difterija iskorenjena.U tropskim i subtropskim predelima esta je
difterija koe.Difterija se javlja u
nosu,tonzilama,drelu,oku,genitalijama...Bolest poinje postepeno sa
temperaturom do 38 najee,malaksalost,bolovi u gui, i pri
gutanju.Javljaju se i: -znaci miokarditisa (tihi tonovi, aritmija,
tahikardija, TA nii, malaksalost) -neuritis pareza i paraliza miia,
najee mekog nepca-disfonija, kasnije i drugih-simetrinoDijagnoza se
uspostavlja uz pomo klinike slike i dokaza Co. Diphteriae u brisu.
Na krvnoj slici postoji:leukocitoza sa polinukleozom-poveanje AST,
ALT- kod miokarditisa.Najvanija mera terapije je rano davanje
seruma im., ili iv.Antibiotici se primenjuju obavezno i to
Penicilin, EritromicinPrevencija:vakcinacija DiTePer
20. Pertusis, klinike karakteristike, dijagnostika i leenje
obolelih
7
-
Pertusis ili veliki kaalj je akutna infektivna i kontangiozna
bolest,najee odojeta i malog deteta,a manifestuje se kaljanjem i
karakteristinim zacenjivanjem.Izaziva bolesti je Bordetella
pertussis- gramneg. bacil neotporan na spoljanjoj temperaturi.Izvor
infekcije je bolesnik u inkubaciji i tokom bolest I bliski
kontakt-aerosol.Inkubacija traje 7-14 dana.Bolest protie kroz 3
stadijuma:1.Kataralni stadijum-blag I neproduktivan kaalj uz blagu
kijavicu I umeren konjuktivitis2.Stadijum zacenjivanja-posle 7
dana.Kalje jae,ee nou,napadi zacenjivanja.Sputum
oskudan,lepljiv,staklastog izgleda.Zbog napada kalja dete postaje
crveno u licu sa oteenim kapcima,subkonjuktivalno
krvarenje,oznojeno,uplaeno,umorno odbija hranu.Na pluima bronhitini
nalaz.3.Stadijum rekovalescencije-kaalj je slabiji I sledi dug
oporavakDijagnoza se postavlja na osnovu klinike
slike,epidemiolokih podataka o kontaktu sa obolelim I bakteriolokog
nalaza brisa iz nazofarinksa.U krvnoj slici postoji leukocitoza sa
limfocitozom do 80%Seroloka dijagnostika se uspostavlja na osnovu
prisustva At klase IgM i IgG u krvi ili IgA u respiratornim
sekretima.I naravno PCR.Leenje antibioticima I to
eritromicinom.Primenjuje se I simptomatska terapija da smanji kaalj
I to antitusici,spazmolitici,sedativi.Prevencija: Di-Te-Per
vakcina
21. Pneumonija, etiopatogeneza, klinike i radiografske
karakteristikeZapaljenje plua(pneumonija),je akutno zapaljenje koje
zahvata pluni parenhim,alveolarni prostor I intersticijalno
tkivo.Uzronici:streptoc.pneumoniae,stafilokok,H.influence,
,hlamidije,mikoplazme,legionela..Infekcija se prenosi udisanjem
zaraenih kapljica ili praine.Simptomi I znaci pneumonije su poviena
telesna temperatura,kaalj I iskaljavanje koji progrediraju,oteano I
ubrazano disanje,znaci kondenzacije plunog parenhima(skraen ili
tmuo perkutorni zvuk,bronhijalno disanje),I znaci zastoja sekreta u
disajnim putevima.Bol pri disanju ukazuje na zahvaenost plune
maramice.U toku bolesti se javljaju znaci opte infekcije kao to su
glavoblja,mialgija,gubitak apetita,opta slabost.Znak teke bolesti
je cijanoza-zbog nedovoljne difuzije gasova.Na pneumoniju se sumnja
na osnovu klinike slike I rengenografskog nalaza.Radi se standardni
PA snimak pri emu se jasno vidi karakter infiltrata.Mogu se videti
I senke koje predstavljaju kondenzaciju plunog parenhima.
22. Influenca, znaaj i klinike karakteristike
8
-
Influenca ili grip je akutno infektivno oboljenje izazvano
virusima influence A i B.Infekcija se najee prenosi kapljinim
putem,posredstvom aerosola koji se formiraju pri kalju,kijanju ili
govoru.Inkubacija traje 18-72 sata i zavisi od koliine virusnog
inokuluma.Bolest poinje naglo,praena simptomoma kao to su poviena
temperatura,glavobolja,znojenje,malaksalost,bolovi u miiima i
zglobovima a praena je simptomima infekcije respiratornog
trakta,najee kapljem i kuoboljom.Nakon par dana temperatura se
normalizuje a respiratorni simptomi postaju izraeniji i odravaju se
jo barem nedelju dana.
23. Principi leenja i mere prevencije kod obolelih od
influenceKod nekomplikovanih sluajeva terapija je samo
simptomatska:antipiretici,analgetici,vitaminiTreba izbegavati
primenu salicilata(aspirin) kod dece jer moe da izazove Reyeov
sindrom.Specifina antivirusna terpija je indikovana kod pacijenata
iz tzv. Kritinih grupa(imunokompromitovani,stari..)Najvanija
preventivna mera je vakcinacija.Kod nas se koristi mrtva vakcina
dobijena od sojeva virusa koji su cirkulisali u prethodnoj
epidemiji virusa.Atenuirana iva vakcina koja se koristi u drugim
zemljama primenjuje se intranazalno i stimulie lokalnu produkciju
At,mnogo efikasnije nego mrtva.
24. Parotitis, etiologija, klinike osobenosti, principi
dijagnostike i terapijeParotitis ili zauke su akutna sistemska
infekcija koju karakterie otok pljuvanih,i to najee parotidnih
vorova.Izaziva je virus mumpsa.Parotitis je najea manifestacija
bolesti,a osim njega javljaju se i serozni
meningitis,orhitis,encefalitis i dr.Bolest poinje posle kraeg
prodromalnog perioda,u toku koga se javljaju umereno poviena
temperatura,malaksalost,glavobolja i gubitak apetita.Mala deca se
ale na bol u uhu.Potom se razvija otok parotidne lezde sa jedne
strane.Otok je elastian,nejasno ogranien,lako bolno osetljiv, gura
unu koljku napred i skriva ugao mandibule,a 2-3dana posle javlja se
i na drugoj strani.Smanjuje se posle 3dana i praen je padom
temperature i prestankom ostalih simptoma.Posle 7dana sve nestaje,a
mogu i druge lezde biti zahvaene.Dijagnoza se postavlja na osnovu
klinikog nalaza,a ukoliko nije praena parotitisom treba i
laboratorijska dijagnoza.Mumps se dokazuje serolokim
metodama(ELISA),kojima se otkriva prisustvo IgM At a posle 3-4dana
i IgG At.Amilaze su poviene u krvi i urinu.Terapija je simptomatska
i sastoji se od mera koje e olakati tegobe bolesnika i omogiiti
aadekvatnu hidrataciju i ishranu.Kod orhitisa preporuije se
leanje,hladne obloge,suspenzorijum i analgetici u ako je otok
izraeniji mogu se dati kortikosteroidi.
9
-
25. Infekcije izazvane herpes virusima, podela virusa i znaaj
njihove latencijeHerpes virusi uzrokuju akutna oboljenja sa
razliitim klinikim manifestacijama,ali i mogunou uspostavljanja
latentne infekcije.Herpes virusi se na osnovu domaina i biolokih
osobina dele u 3 familije:alfa,beta i gama.ovek je jedini izvor
herpes infekcija.Virisi su veoma termolabilni i osetljivi u
spoljnoj sredini i nephodan je direktan kontakt za njihov
prenos.CMV i EBV se mogu preneti transfuzijom i transplantacijom.Na
osnovu naina prenoenja dele se na:-virusi koji se prenose oralno i
negenitalno:HSV-1,EBV,CMV,...-virisi preneti sexualno:HSV-2,HHV-8U
svom prirodnom domainu posle primarne(egzogene)infekcije svi herpes
virusi imaju sklonost da razviju latentnu onfekciju.Ukoliko
latentni virusi budu reaktivirani nekim stimulusom nastaje endogena
infekcija sa slinim ili razliitim manifestacijama oboljenja u
odnosu na egzogenu infekciju.
26. Infekcija citomegalovirusom, klinika slika, dijagnostika i
principi terapijeInfekcije CMV mogu biti intrauterina,perinatalna
ili postnatalna..Primoinfekcija je najee asimptomatska.Manifestni
oblik infekcije se ispoljava kao oboljenje jetre ili kao bolest
slina mononukleozi.ovek je jedini rezervoar infekcije.CMV se
izluuje urinom,stolicom,suzama,mlekom,cervikalnim sekretom i
spermom,krvlju..Kliniki manifestni oblici infekcije
su:1.kongenitalna infekcija:infekcija majke dovodi do infekcije
fetusa.Moe dovesti do prevremenog poroaja ili smrti ploda.U
postnatalnom periodu moe doi do zastoja u
rastu,utice,hepatosplenomegalije,encefalitisa,oteenja
CNS...2.steene infekcije:novoroene se moe inficirati dojenjem ili
eksangvino transfuzijama.Manifestni oblik bolesti ima akutni tok sa
pneumonitisom, hepatosplenomegalijom...Infekcije koje se jave
kasnije su sline mononukleozi:vienedeljna febrilnost sa
limfadenopatijom i atipinom limfocitozom.Za seroloku dijagnozu
koristis se dokazivanje prisustva IgG i IgM At.Koristi se i
PCR.Najjednostavniji ali ne toliko pouzdan je nalaz CMV u
urinu,pljuvaki..U terapiji kod imunokompromitovanih se koriste 3
leka:ganciklovir,foscarnet,cidofovir.
27. Infektivna mononukleoza, etiopatogeneza i klinike
karakteristike Infektivna mononukleoza je akutna bolest
retikuloendotelnog i limfatinog sistema uzrokovana EBV.Rezervoar
infekcije je ovek.Prenosi se vazduno-kapljinim putem,preko
pljuvake.Poljupci olakavaju irenje infekcije.Virus ulazi u
organizam preko nazofarigsa gde poinje njegova replikacija u
epitelnim elijama.Cirkuliui B limfociti se inficiraju u intimnom
kontaktu sa
10
-
epitelnim elijama.Odatle virusi,noeni B limfocitima,dospevaju u
krvotok,pa do svih limfnih vorova,slezine i jetre,te dolazi do
generalizovane infekcije i bolesti.Inkubacija traje
7-15dana.Kliniki znaci koji se javljaju su:poviena
temperatura,angina,generalizovani limfadenitis
hepatosplenomegalija.
28. Principi dijagnostike i leenja obolelih od infektivne
mononukleozeDijagnoza se postavlja na osnovu klinike
slike,hematolokih promena i serolokih nalaza.Hematoloki nalaz:Broj
Ley povean sa limfocitozom i pojavom tzv.atipinih T lifocita.Ove
elije se mogu videti u perifernoj krvi kod CMV infekcije,hepatitisa
B,influence B...Transaminaze su
poviene.Serologija:PCR,Paul-Bunnellovim testom aglutinacije
dokazujemo u krvi heterofilna At protiv nespecifino Ag tj. Er
ovce.Ovaj test daje 85-90% pozitivan rezultat.Najvie se koristi
ELISA za dokazivanje IgM i IgG
29. Stafilokokno trovanje hranom, etiopatogeneza, klinke
karakterisike, dijagnoza i leenje obolelihStafilokokno trovanje
hranom se najee javlja u letnjim mesecima.Najea trovanja su
sladoledom,jer za S.aureus idealna podloga je mleko i jaja.Ovo
trovanje ima kratak period inkubacije 1-12h, naglim-brutalnim
poetkom bez ikakvog prethodnog upozorenja,upornim povraanjem,esto
uz pojavu proliv,dok se poviena T po pravilu ne javlja.Poto su
ljudska koa i sluznice esto zagaeni S.aureusom,ljudi su najei izvor
kontaminacije hrane stafilokokom.Staf produkuje bar 7 razliitih
enterotoxina koji su otporni na toplotu,zraenje,kiseline,baze i
proteolizu.Smatra se da jedan od njih ima emetiko dejstvo a drugi
blokiraju resorpciju vode i elektrolita iz crevnog
volumena,prouzrokujui proliv. Dijagnoza se uspostavlja uzimanjem
anamneze i uz odgovarajuu kliniku sliku.Terapija se sastoji u
nadoknadi tenosti i elektrolita.Antiemetike dati ako nema povraanja
hrane.Ne davati antibiotike i analgetike.
30. Kolera, etiopatogeneza, klinike osobineKolera je teko akutno
oboljenje sa obilnim vodenim prolivima,koji mogu brzo da dovedu do
teke dehidratacije i smrtnog ishoda ve nekoliko sati od poetka
bolesti.Stolica moe dostii volumen od 1L/h,a dnevna izgubljena
koliina i do 15-20L.Izaziva bolesti je Vibrio cholerae.Postoje 2
biotipa: klasini tip i El tor koji izaziva blau formu
bolesti.Glavni nain prenosa je kontaminiranom hranom i vodom.Retka
je infekcija kao posledica kontakta sa bolesnom osobom.Za takav vid
prenosa infekcije
11
-
potrebno je 109 vibriona.Jedini izvor vibriona kolere je ovek,a
kliconotvo se javlja u 50% sluajeva.Do gubitka tenosti kod kolere
dolazi u tankom crevu,pre svega u duodenumu i gornjem delu
jejunuma.Debelo crevo je najosetljivije na dejstvo toxina tako da
se u njemu odvija ak pojaana apsorpcija.Sutina oboljenja je u tome
to izluivanje tenosti u gornjem delu tankog creva,koje nastaje pod
dejstvom kolerinog toxina,znatno nadmauje apsorptivnu sposobnost
donjeg dela crevnog trakta.Toksin A,poveava aktivnost adenilat
ciklaze to dovodi do poveane koncentracije cAMP.Toxin takoe
ispoljava sekretorno i antiresorbtivno dejstvo.Klinika slika kolere
ima itav spektar klinikih manifestacija bolesti poev od
asimptomatskog kliconotva do teko obolelih.Opisiju se 3 stadijuma
bolesti:1.Kolerina dijareja-predstavlja sam poetak bolesti.Poinje
naglo,bolom epigastrijumu,gaenjem i malaksalou.Zatim sledi pojava
tenih stolica ali fekulentnih. Traje nekoliko sati do 2
dana.Pacijent je lako dehidriran, TA ouvan.Bolest se zavrava
ozdravljenjem ili prelaskom na naredni stadijum.2.Kolerini
gastroenteritis- Ovaj stadijum traje 2-dana.Dominira
povraanje.Stolice su uestale,obilne,eksplozivne, bezbolne i
bezbojne,izgleda kao pirinana voda a miris posea na miris ribe.
Gubitak tenosti zbog povraanja i proliva-8% telesne mase.TA
pada,pacijent ima greve u miiima. Bolest se zavrava ozdravljenjem
ili prelaskom na naredni stadijum.3.Algidni sindrom kolere-znaci
tekog oblika bolesti. Broj stolica extremno raste i dostie
vrednosti 40-50 na/dan.Pacijent gubi 15-20L vode dnevno.Javlja se
gubitak telesne mase vie od 10%.Pacijenti povraaju,mnogo su
edni,imaju jake greve u miiima.Javljaju se znaci teke
dehidratacije,febrilnost i znaci hipovolemijskog oka.Aksilarna
temperatura se sputa do 30,a rektalna raste na 40.Srana radnja
ubrzana,puls neopipljiv,trbuh uvuen.Moe doi do smrtnog ishoda.
31. Principi dijagnostike i leenja obolelih od kolerePoto se
kolera brzo ori potrebno je da dijagnoza kolere bude brza.Dijagnoza
se postavlja na osnovu klinike slike,epidem. podataka i lab.testova
tj izolacijom vibriona kolere iz stolice kao i dokazivanje
prisustva Antitela 7-10 kasnije.Terapija kolere se sastoji u
nadoknadi tenosti i elektrolita.Najee se upotrebljavaju sledei
rastvori za urgentnu terapiju:Ringerov laktatNaCl + NaHCO3 2:1NaCl
+ Na laktat 2:1DACCA rastvor: NaCl+NaHCO3+KCl 5:4:1Od terapije
lekovima daju se antibiotici: Tetraciklin,Baktrim i Cefalosporini
III generacije Postoji vakcina, titi do 70%, vredi 6 meseci.
12
-
32. Infekcije izazvana Helikobakter pilori i klinike
karakteristike infekcijeHeliobakterioza je hronina infekcija
eludane sluznice koja za posledicu moe imati razliite oblike
bolesti eluca i duodenuma.H.pylori je mikroaerofilni gramnegativni
bacil koji se veoma dobro prilagodio.ivi u digest. traktu sisara i
ptica, neke inficiraju oveka.Produkuje enzim ureazu koja razara
ureu a oslobaa amonijak.Najpatogeniji sojevi su oni koji produkuju
vakuolizirajui citotoksin.Glavni rezervoar je ovek.U dentalnom
plaku ivi 90% populacuje,a u elucu 25-90%,Prenosi se
fekalno-oralno,oralno-oralno i putem kontaminiranih predmeta.U
elucu stimulie sekreciju gastrina, poveava HCL.Primoinfekcija
protie pod klinikom slikom tzv. epidemine hipohlorhidrije,tj dolazi
do pojave bolova u eludcu, povraanje, gasovi, pov. temp.Smanjena
sekrecija HCL ostaje i do godinu dana a H. Pylori ostaje u
epitelnim elijama. Hronina Infekcija kod veine sluajeva protie bez
tegoba,mada histopatoloki pregled ukazuje na prisustvo
gastritisa.Manji broj pacijenata ima tegobe kao to su goruica,
nadimanje, podrigivanje, bol u predelu eluca.Posle 10-20god hronone
infekcije kod pojedinih pacijenata postoji aktivni superficijalani
gastritis.Kod drugih se javlja ir na duodenumu i elucu kao i
karcinom i limfom eludca.
33. Principi dijagnostike i leenja obolelih od infekcije H.
PiloryDijagnoza H. Pylori infekcije se postavlja korienjem metoda
histologije,izolacijom bakterija, serolokim rekacijama i ureaza
testom.Terapija:Jedan od inhibitora sekrecije HCL i 2
antibiotika:-Inhibitori sekrecije HCL (Omeprazol,Controloc) +
Amoxicillin,ClarythromycinI Metronodazol kod alerginih na
penicilin
34. Invazivno-septiki tip crevnih infekcija-trbuni tifus,
etiopatogenezaEnterika(crevna) groznica ili trbuni tifus je kliniki
sindrom koji uzrokuje Salmonella typhi a ree paratyphi.Prenosi se
feko-oralnim pitem.Izvor infekcije je ovek-bolesnik ili
kliconoa,koji klice izluuje stolicom ili mokraom.Postoje 2 faze
razvoja infekcije:I faza: nespecifini OIS, infekcija epitela
terminalnog ileuma, Pajerove ploe, diseminacija u RESII faz:sek.
bakterijemija iz RES-a,hiperplazija
RES(1.nedelja),nekroza(2,3),ulceracija(3.ned), ruptura creva.35.
Invazivno-sept.iki tip crevnih infekcija-trbuni tifus, klinike
osobenosti, principi dijagnostike i terapijePoetak bolesti je
podmukao,postepen.Poetne manifestacije su u vidu poviene
temperature,malaksalost,gubitak apetita,glavobolje i
mijalgija.Bolest prolazi kroz 4 stadijuma:1.Stadijum incrementi- 1.
sedmicu: febrilnost do 40,opte stanje se pogorava
13
-
2.Stadijum acmes-2-3 ned: teko stanje, OIS izraeniji, stolice
utozelene, nekoliko na dan, dehidracija, abdomen iznad ravni
grudnog koa,meteoristian zbog pareze creva,hepatosplenomegalija,
bradikardija, rozeole-ruiaste makule u 50%, bolesnik odsutan,
omamljen, zanesen(tifozan)3.Stadijum decrementi- poetak 4.ned a
traje 1 sedmica: ublauju se simptomi, stanje svesti se popravlja,
apetit bolji, proliv prestaje, ostaje adinamija4.Stadijum
rekonvalescencije- poinje u 5.ned a traje oko 2
sedmice-oporavakDijagnoza se uspostavlja izolacijom uzronika iz
krvi,stolice,urina i kostne sri. Terapija trbunog
tifusa:Cefalospirini (Ceftriaxon),Hloramfenikol
,Hinoloni,Ampicillin
36. Znaaj alimentarnih infekcija-salmoneloza, klinka slika,
dijagnostika i leenje obolelihSalmoneloze su oboljenja izazvana
bilo kojim tipom Salmonele osim S.typhi i paratyphi.Ima oko 2000
serotipova koje su patogene za ljude i ivotinje.Salmonele su G-
pripadaju Enterobacterijama.Prenose se pitem kontam. hrane i vode,
prljavih ruku.Kod infekcija salmonelama razlikuje se 5 klinikih
sundroma:1.Gastroenteritis2.Bakterijemija sa ili bez
gastroinetsinalnih poremeaja3.Tifoidni oblik4.Septini oblik-sa
septinim metastazama u raznim tkivima i organima i posledinim
oboljenjima(meningitis,osteomojelitis...)5.Kliconotvo kao
asimptomatski oblik bolestiDijagnoza se uspostavlja uz pomo
anamneze, klinika slika, epidemioloki podaci, izolacija
uzronika.Terapija salmoneloze se zasniva na nadoknadi vode i
eliktrolita a antibiotici su rezervisani za: decu, starije
bolesnike i imunokompromitovane.Najee:
Ampicillin,Ciprocinal,Baktrim
37. Bacilarna dizentrija, etipatogeneza i klinika slika
Bacilarna dizenterija je bakterijsko zapaljenje sluznice debelog
creva koje se karakterie sluzavo-krvavim prolivima.Izazivaju je
Shigellae,G- Enterobacterije.Fekalno-oralna infekcija (prljave
ruke),prenosi se putem kontaminirane vode i hrane.Shigellae
inficiraju epitelne elije kolona.Retko prodiru ispod sluznice tako
da je bakterijemija retka.Javlja se lokalni inflamatoni odgovor sa
pojavom PMN,makrofaga,uz brz razvoj edema,mikroapcesa,gubitak
epitelnih elija i nastanak ulceracija.Ove promene dovode do pojave
krvavo-sluzavih stolica.Javljaju se bolovi u trbuhu, febrilnost u
oko 50% sluajeva,stolice u poetku obilne fekulentne kaaste, kasnije
krvavo sluzave stolice 10-20/dan.Za 3-5 dana stolice su sve vie
sluzave (enterotoksin), oskudne samo sluz i krv(dizenterini
ispljuvak).Karakteristina je pojava bolnih pranjenja,lanih
14
-
pozivi na stolicu(ogoljelost nervnih zavretaka), perforacija
kolona-kod tekih formi.Mogua je pojava ektraintestinalnih
manifestacija kao to su:meningelani sindrom,reaktivni
artritis,pneumonije...
38. Principi dijagnostike i leenja obolelih od bacilarne
dizenterijeDijagnoza dizenterije obuhvata anamnezu,kliniku
sliku,izolaciju bacila iz stolice ili rektalnog brisa, osetljiv,
brzo ga zasejati.Terapija: nadoknada vode i
elektrolita.Antibiotici-Ampicillin,Ciprofloksacin
39. Amebna dizenterija, etiologija, klinika slika i principi
terapijeAmebna dizenterija: Izaziva je Entamoeba histolytica, i E.
Dispar. irok spektar klinike prezentacije bolesti. ovek je domain
ovog protozoa.Infekcija se prenosi kontaminiranom hranom i
vodom.Prisustvo cista ukazuje na inf. stadijum,a prisustvo tkivnih
trofozoita ukazuje na invazivni stadijum.Jedna cista daje 8
trofozoita koji lue enzim proteazu i druge enzime i dolazi do
citolize epitelnih elija.Ameba ima fagocitnu spsobnost,
pokretljivost.Izmenjeni enzimi iz njih doprinose leziji tkiva a
trofozoiti izazivaju ulceracije, koje se ispod povrine sluznice ire
u obliku oce. Klinki sindromi koji se javljaju su:-blagi
dizenterini sindrom-stolice sluzavo krvave, rekto fulminantne
forme-amebomi: bujanje vezivnog tkiva-tumori-najee komplikacije su
abscesi u jetri- ikterus, febrilnost, uveanje Terapija amebijaze:
Metronidazol Posle invazivne. Th intraluminalne forme: paromomycin,
manje efikasni tetraciklini
40. Akutni A virusni hepatitis, klinike karakteristike, tok
bolesti i leenje obolelihAkutni A virusni hepatitis virusno
oboljenje koje se prenosi fekalno-oralnim putem.Virus je RNK koji
se peplikuje u citoplazmi hepatocita.Period inkubacije za HAV je do
45 dana.Izvor infekcije je bolesnik sa hepatitisom A koji izluuje
virus stolicom.Viremija je kratka i nema hroninog vironotva.Putevi
prenoenja su zagaena voda,hrana,ruke-bolest prljavih ruku.Svi
virusni hepatitisi imaju slinu kliniku sliku.Bolest(HAV) poinje
naglo sa simptomima slinim
gripu(kijavica,kaalj,malaksalost,glavobolja..) ili GIT
oboljenjima(muka,gaenje, povraanje,bol ispod DRL).Najei simptom je
malaksalost.On se prvi javlja a zadnji nestaje.Gaenje je izraeno na
masnu hranu i na cigarete kod puaa.Posle ovog stadijuma bolesti
mokraa postaje tamnija a svetlija stolica,ublaavaju se ve postojei
simptomi i dolazi do pojave ikterusa.Uveana je jetra a moe biti i
slezina.Jetra je meke konzistencije, napeta,glatka,lako bolno
osetljiva.Ikterus isezava posle 1-2 ned i nastupa period
oporavka.
15
-
Specifine terapije nema izuzev simptomatske i
higijensko-dijetetskog reima i mirovanja.Zabranju je se masna hrana
,alkohol.
41. Akutni B virusni hepatitis, klinike osobenosti, tok bolesti,
principi dijagnostike i leenja obolelihAkutni B virusni hepatitis
virusno oboljenje koje se prenosi putem krvi.HBV je DNK
virus.Inkubacija HBV je do 160 dana.Izvor infekcije je ovek nosolac
HBV infekcije.Najzarazniji je u periodu inkubacuje,prodromalnom
stadijumu i kad se pojavi ikterus.Najee oboljevaju
i.v.narkomani,promiskuitetne osobe(homo),osobe koje su esto na
infuzijama,transfuzijama,alkoholiari..Putevi prenoenja su
krv,sex,sa majke na plod.Svi virusni hepatitisi imaju slinu kliniku
sliku.Bolest(HBV) poinje postepeno sa simptomima slinim
gripu(kijavica,kaalj,malaksalost,glavobolja..) ili GIT
oboljenjima(muka,gaenje, povraanje,bol ispod DRL).Najei simptom je
malaksalost.On se prvi javlja a zadnji nestaje.Gaenje je izraeno na
masnu hranu i na cigarete kod puaa.Javlja se sindrom slian
serumskoj bolesti(ospa,artritis,poviena temperatura).Ekstrahepatine
manifestacije se javljaju u ovom stadijumu,kao to su artritisi,ospa
po koi i uveani limfni vorovi.Posle ovog stadijuma bolesti mokraa
postaje tamnija a svetlija stolica,ublaavaju se ve postojei
simptomi i dolazi do pojave ikterusa.Uveana je jetra a moe biti i
slezina.Jetra je meke konzistencije, napeta,glatka,lako bolno
osetljiva.Ikterus isezava posle 1-2 ned i nastupa period
oporavka.Dijagnoza se postavlja na osnovu anamneze,epidemilokih
podataka,klinike slike i biohemijskih
nalaza:bilirubin,AST,ALT,PTT-neto due.Dokazuje se i prisustvo HbsAg
kao i IgM anti-HBc At zbog eliminacije drugih hepatitisa.Specifine
terapije nema izuzev simptomatske i higijensko-dijetetskog reima i
mirovanja.Zabranju je se masna hrana ,alkoholLek-Zefix (rekla mi
mama ne pie u knjizi)
42. Infekcija C virusom hepatitsa, kliniki tok infekcije,
principi dijagnostike i terapijeInfekcija C virusom hepatitisa se
prenosi putem krvi. HCV je RNK virus.Period inkubacije HCV je 40-60
dana??? Izvor infekcije je ovek nosolac HCV infekcije. Putevi
prenoenja su krv,sex,sa majke na plod.Svi virusni hepatitisi imaju
slinu kliniku sliku.Bolest(HCV) poinje postepeno sa simptomima
slinim gripu(kijavica,kaalj,malaksalost,glavobolja..) ili GIT
oboljenjima(muka,gaenje, povraanje,bol ispod DRL).Najei simptom je
malaksalost.On se prvi javlja a zadnji nestaje.Gaenje je izraeno na
masnu hranu i na cigarete kod puaa.Posle ovog stadijuma bolesti
mokraa postaje tamnija a svetlija stolica,ublaavaju se ve postojei
simptomi i dolazi do pojave ikterusa.Uveana je jetra a moe biti i
slezina.Jetra je meke konzistencije, napeta,glatka,lako bolno
osetljiva.Ikterus isezava posle 1-2 ned i nastupa period
oporavka.
16
-
Dijagnoza se postavlja na osnovu anamneze,epidemilokih
podataka,klinike slike i biohemijskih
nalaza:bilirubin,AST,ALT,PTT-neto due.Dokazuje se i prisustvo
anti-HCV At .Takoe je potrebno odraditi virusnu ribonukleinsku
kiselinu PCR-om.Terapija je antivirisna i imunomodulatorna sa
interferonom(rekombinantni alfa2 interferon) koji znaajno smanjuje
prelazak akutnog u hronini hepatitis.
43. Hronini B virusni hepatitis, virusni markeri, biohemijski
parametri i klinike karakteristikeHronini B virusni hepatitis
nastaje kao posledica akutne infekcije HBV-om.HHB i HHC su najee
lake bolesti koje teku supkliniki ali su njihove posledice
smrtonosne.Najei simptomi su umor,malaksalost,oseaj pritiska i
titanja pod DRL-om.Jetra je lako poveana,vrsta i bezbolna. Jetra je
est nalaz,slezina retko uveana i tad ukazuje na progresiju
bolestika cirozi jetre.U cirozi se javljaju:ikterus, slabost,
malaksalost, hepatomegalija, splenomegalija, proirenje vena
jednjaka, eludca, rektuma, trbunog zida, ascites, encefalopatija
(amonijak, edem...)Hronini virusni hepatitis otkriva se sluajno
otkrivanjem virusnih markera u krvi pri njenoj kontroli, sluajnim
otkrivanjem povienih transaminaza i nakon rutinske biopsije
jetre.Odravanjem povienih serumskih transaminaza i virisnih markera
u krvi pokazatelj su dojagnoze.Najsigurniji dokaz je biopsija koja
ukazuje na uznapredovalost fibroze u tkivu jetre i intenziteta
zapaljensko-nekrotinog ognjita.
44. Hronini B virusni hepatitis, principi dijagnostike i leenja
obolelihDijagnoza se postavlja na osnovu anamneze,epidemilokih
podataka,klinike slike i biohemijskih nalaza:AST,ALT i virusnih
markera. Najsigurniji dokaz je biopsija.Osnovni lek je interferon
alfa koji ima antivirusno,imunomodulatorno i antiproliferativno
delovanje.HHB zahteva vee doze.45. Hronini C virusni hepatitis,
viremija, biohemijski nalazi i klinike osobenostiHronini C virusni
hepatitis nastaje kao posledica akutne infekcije HCV-om.HHB i HHC
su najee lake bolesti koje teku supkliniki ali su njihove posledice
smrtonosne.Najei simptomi su umor,malaksalost,oseaj pritiska i
titanja pod DRL-om.Jetra je lako poveana,vrsta i bezbolna. Jetra je
est nalaz,slezina retko uveana i tad ukazuje na progresiju
bolestika cirozi jetre.U cirozi se javljaju:ikterus, slabost,
malaksalost, hepatomegalija, splenomegalija, proirenje vena
jednjaka, eludca, rektuma, trbunog zida, ascites, encefalopatija
(amonijak, edem...) Hronini virusni hepatitis otkriva se sluajno
otkrivanjem virusnih markera u krvi pri njenoj kontroli, sluajnim
otkrivanjem povienih transaminaza i nakon rutinske biopsije
jetre.Odravanjem povienih serumskih transaminaza i virisnih markera
u krvi pokazatelj su dojagnoze.Najsigurniji dokaz je biopsija
17
-
koja ukazuje na uznapredovalost fibroze u tkivu jetre i
intenziteta zapaljensko-nekrotinog ognjita.
46. Hronini C virusni hepatitis, principi dijagnostike i leenja
obolelihDijagnoza se postavlja na osnovu anamneze,epidemilokih
podataka,klinike slike i biohemijskih nalaza:AST,ALT i virusnih
markera(HCV RNK polimeraza-PCR).Test na HCV At moe biti lano
pozitivan. Najsigurniji dokaz je biopsija.Osnovni lek je interferon
alfa koji ima antivirusno,imunomodulatorno i antiproliferativno
delovanje.
47. Leptospiroze, patofiziologija, klinike forme bolesti,
principi dijagnostike i terapijeLeptospiroze su akutno infektivno
generalizovano oboljenje-zoonoza.Uzronik je leptospira- porodici
spiralnih, pokretnih bakterija: T pallidum, B
recurrentis..Rezervoari su pacov, mi, pas maka, svinje a retko
oboljevaju.Izluuju spirohete urinom mesecima i
godinama.Transmisija- direktno sa urinom ili tkivom inficirane
ivotinje,indirektno kontam. vodom, hranom (povre),mikropovreda koe,
sluznica, digestivnog trakta.esto profesionalno oboljenje- mlade
zdrave osobe: ribari,ribolovci, radnici na kanalizaciji, rudari,
kupai, ronioci u rekama, barama i bazenima ija je voda
konaminiranaOd mesta ulaska u organizam ulaze u cirkulaciju do svih
tkiva. Mo, Ma, PMN prema LPS uzronika u drugim antigenima-
vaskulitis (bubrezi, jetra, miii, meningeae...).Inkubacija je 7-15
dana. 90-95% sluajeva su blage infekcije, u 5-10% teke formeFaze
bolesti:I faza- 4-9 dana, ulazak u cirkulaciju, repliakcija, OIS,
visoka febrilnost, povraanje, bolovi u miiaima, konjuktivalne
sufuzije, ospa po koi, krvarenje iz nosa..II faza-do 30 dana, posle
poboljanja uz afebr. 1-2 dana-imunska ili tkivna faza: febrilnost i
simptomi od strane zahvaenih organa, meningealni znaci,, ospa,
poremeaj funkcije bubrega, jetreWeilova bolest- utica, ak. ren.
Insuficijencijom, krvarenjemHepatitis- ikterusom,
H-Splenomegalijom, bol pod DRL, bilirubinemija konjug. tipa, AST i
ALT i do 5x vee, poviena CKPored hepatitisa: nefritis, hemoragijski
sindrom,pad Trc,, seroznog meningitisa, GI oblik
leptospiroreDijagnoza leptospiroze: anamneza, zanimanje, klinika
slika, biohemijski parametri (SE, L-citoza, hiperbilirubinemija,
AST i ALT 5 i vie x,, disfunkcija bubrega....Terapija: penicilin G,
ampicilin, amoksicilin (J-H reakcija), eritromicin, doksiciklin,
hemodijaliza suportivna i ostala substituciona
terapija..Prevencija: vakcinacija ivotinja, profilaksa ljudi na
kampovanju i logorovanju doksiciklinom
18
-
48. Erizipel, etiologija, klinika slika, dijagnostika i leenje
obolelihCrveni vetar oboljenje koje predstavlja povrinski celulitis
uz poremeaj limfotoka.Uzronik je hemolitiki streptokok grupe A,ree
C i G. Oteena koa,retko sluzokoe,pupak kod novoroeneta.Najee je
lokalizovan u 80% podkolenice, lice,trup i ruke.Razmnoavanje
beta-hemolitikog Str. se odigrava u koi.Javlja se naglo sa jezom i
groznicom.Dolazi do pojave munine, povraanja, malaksalosti i bol na
mestu gde e se pojaviti erizipel.Javlja se crvenilo koje se
iri.Otok je elastian,umereno bolno osetljiv na palpaciju i
bedemasto ogranien od zdrave koe.Uveani i bolni reg. Limfni
nodusi.Dijagnoza erizipela je klinika dijagnoza,sa oskudnom mogunou
lab potvrde.Lab se ne moe potvrditi dijagnoza:nalaz streptokoka u
gui pomae,ali ga negativan nalaz ne opovrgava.Dif. Dijagnoza:
tromboflebitis, flegmona, alergijski dermatitis, nekrotizujui
fasciitis, gasna gangrenaTerapija: Penicilin, eritromicin obino 10
dana, mirovanje, elevacija ekstremiteta, obloge 3% ac. borici,
smanjuje oseaj zategnutosti i bola.
49. Sepsa, definicija, klinike karakteristike i mogua
evolucijaSepsa- sindrom sistemskog zapaljenskog odgovora
(SIRS).Karakterie je: -febrilnost preko 38, ili afebrilnost manja
od 36-tahipneja vea od 20/min-tahikardija vea od 90/min-Leukocitoza
vea od 12.000, ili manji od 4.000 Izazivai:Gram poz. (stafilokok,
streptokok, enterokok, koagulaza neg. staf...), Gram neg. (E. Coli,
proteus, klebsiela, acinetobakter, pseudomonas...)Teka sepsa: sepsa
+ disfunkcije jednog ili vie organa (MODS), zbog hipotenzije: sist.
manji od 90 mmHg ili za 40mmHg mani od normalnog, acidoza,
oligurija, respiratorni distres, mentalni poremeajSeptiki ok:
sepsa+disfunkcija+ hipovolemija koja se ne popravlja na
supstituciju uz MO insuficijenciju
50. Sepsa-patofizioloki mehanizmiPrimarno arite, bakterijemija,
sekundarno arite itave bakterije, lipopolisaharide, peptidoglikane,
lipoteihoina kiselina prepoznaju:Monociti, PMN, makrofagi,
aktivacija C alternativnim putem-oslobaanje prozapaljenskih
citokina, TNF-alfa, IL-1, IL-6, IL-8-sinteza PGs (vazodilatacija) i
leukotriejna (agregaciju Trc)-degranulacija PMN, aktivacija unut. i
spolj. puta koagulacije (DIK)-C3a i C5a-vazodilataciju, endotelne
elije-adhezivne molekule-antiinflamatorne supstance: IL-10,
antagon.rec. za IL-1, sol. Rec. za TNF
19
-
51. Patofizioloki mehanizmi teke sepse i septikog oka52. Klinike
karakteristike teke sepse i septikog okaSepsa:1.Poviena telesna
temperatura,ali moa biti i ispod normalnih
vrednosti2.tahipneja(hiperventilacija)3.tahikardija,ponekad
aritmija i pojava umova4.hepatosplenomegalija5.bledilo tena,ree
blag ikterus6.petehije i hematomi,vezani za septiko oteenje
endotela7.otok zgoba(topao,crven) najee 1 veeg zgloba8.mentalna
alteracija uz neuroloke ispade i/ili meningealne znake(ako je
zahvaen cns)Obino ne postoje svi ovo znaci.S moe biti rana
manifestacija sepse ili se rzviti u okviru ve postojee
infekcije.Bolest poinje naglo,obino drhtavicom koja moe,a i ne
mora,biti praena skokom temperature.Ubrzano disanje,tahikardija,pad
krvnog pritiska,cijanoza prstiju,munina,povraanje,prestanak
mokrenja i razliiti stepen poremeaja svesti.Na koi se mogu javiti
tipine promene vezane za diseminaciju bakterije(septine
metastaze),ali i znaci poremeaja koagulacije u vidu podliva.
53. Streptokokni toksini ok sindrom i klinika slikaStreptokokni
TS-Nastaje delovanjem toksina koje produkuje Str. Pirogeni
egzotoksini A, ree B i C.Glavne karakteristike bolesti su
febrilnost,hipotenzija,bubrena insuficijencija i ARDS.Postoji
udruenost sa infekcijama mekih tkiva(nekrotizirajui
fasciitis..),ali i sa pneumonijom,peritonitisom,osteomojelitisom i
miometritisom. ST prati smrtnost od oko 30%,a najei uzroci su ok i
respur.insuficijencija.
54. Principi dijagnostike i leenja obolelih od streptokoknog
toksinog ok sindromaDijagnoza se uspostavlja pomou anamneze,klinike
slike,leukocitoze,pad Trc,izolacija Streptokoka iz
krvi,likvora..Terapijski pristup mora biti agresivan i podrazumeva
nadoknadu tenosti,dopamin,vetaku ventilaciju i antibiotike,a kod
postojanja nekrotizirajueg fasciitisa i hirurku intervenciju.
55. Stafilokokni toksini ok sindrom i klinika slika Stafilokokni
toksini ok sindrom je akutna,po ivot opasna intoksikacija,koja se
karakterie povienom temperaturom,padom TA,ospom,multiorganskom
disfunkcijom i deskvamacijom u toku oporavka.Izaziva ga egzoprotein
koga produkuje St.AureusKlinika slika:
20
-
- Febrilnost preko 38C, muka, povraanje, bolovi u trbuhu,
proliv, bolovi u miiima, -ospa-difuzan makulozni eritem,kod 50%
pacijenata malinast jezik-hipotenzija-poremeaj u funkciji
jetre,bubrega,cns(dezorjentacija,poremeaj svesti...)
56. Principi dijagnostike i leenja obolelih od stafilokoknog
toksinog ok sindromaDijagnoza se uspostavlja pomou anamneze,klinike
slike,leukocitoze,pad Trc,izolacija stafilokoka.Terapija
podrazumeva dekontaminaciju mesta produkcije toksina,nadoknadu
tenosti i primenu antistafilokoknih lekova.Od amtibiotika daje se
klindamicin sam ili u kombinaciji sa beta laktamskim antibioticima
ili vankomicinom.
57. Nekrotizujui miofasciitis, patofiziologija i klinike
osobenosti, principi dijagnostike i terapijeNekrotizujui fasciitis
(NF)- objedinjuje dva razliita entiteta:-I izazvan meovitom
bakterijskom infekcijom Anaerobi (Bacteroides i Peptostreptokok) i
Streptokoke razliite od grupe A i Enterokoke(E. Coli,klebsijela,
proteus..)- II gangrena(hemolitika streptokokna gangrena) :
streptokokom A sam ili kombinaciji sa drugim vrstama-najee
staf.aureus-NF se javlja u 50% bolesnika sa Strafilokoknim TSS (M
protein 1,3,12, 28)Patogenetski mehanizam se zasniva na sposobnosti
pirogenog egzotoxina bakterije da se vee za molekule
histokompatibilnog komplexa-MHC II klase na Ag prezentujuim
elijama(makrofazi,mikroglije..) i za varijabilni deo receptora na T
limf.Time se pokree poliklonska aktivacija T limf.To dovodi do brze
proliferacije i aktivacije imunog sistema,ije elije produkuju
velike koliine citokina(TNF-a i b,IL-1,IL-2,IL-6)NF se moe javiti
na bilo kom delu tela(najee extremiteti,noge),povrede (noge),
hirurke rane...-zahvaeno mesto je BOLNO, eritematozno, bez jasne
granice, koa topla, napeta, sjajna, febrilnost, opta
intoksikacijaBolest brzo napreduje za 1-2, nekada za 5 i vie
sati,javljaju se bule sa purpurno-ruiastim sadrajem,suva gangrena
koe,dolazi do nekroza nerava i tromboze krvnih sudova,razvija se i
emfizem kod polimikrobnog NF. Terapija:antibiotici, suportivna
terapija, hiruka obrada
58. Tetanus, patofiziologija, klinike karakteristike, principi
dijagnostike i terapijeTetanus-zli gr: je neurointoksikacija koju
karakteriu toniki i paroksizmalni grevi miia.Izazvana je toxinima
bakterije Clostridium tetani,gram.poz anaerob. bacil-tapi. U spolju
sredinu dospeva iz digestivnog trakta ivotinja: konja, goveeta,
vuka, lisice.. Dospeva u ranu ili povreeno tkivo gde prelazi u
vegetativni oblik.Neophpdni su anaerobni uslovi, strana tela i gnoj
-blokiraju fagocitozu.
21
-
Za nastanak tetanusa najvaniji je tetanospazmin,koji je jedan od
najjaih biolokih otrova.Patogen je za oveka I mnoge
ivotinje.Tetanospazmin- dospeva do tela motornih elija medule
spinalis i produene modine- gde se vezuje za gangliozide aksona
motornih nerava koji inerviraju maiie. Toksin migrira do sinapsi,
gde se vee za presinaptike nervne zavretke, inhibira ili blokira
oslobaanje inhibitornih neurotransmitera - glicin i GABA; grevi pp.
miia. Poremeaji neurotransmisije se ispoljavaju pojavom tonikih i
klonikih greva,koji su posledica gubitka ili snienja miine
inhibicije,tj preovladavanja ekscitacije i
hiperaktivnosti.Poremeaji ANS se ogledaju u preteranoj stimulaciji
smpatikusa zbog ega se javlja hipertenzija tahikardija,
znojenje.....Klinikom slikom dominiraju grevi pp miia.Grevi mogu
biti toniki traju nedeljama; paroksizmalni u atacima na provokacije
(svetlo,, govor, dodir...)Grevi celokupne muskulature se mogu
javiti (lea-opistotonus, farinksa, larinksa...Kliniki
oblici:-generalizovani- toniki, toniko-paroksizmalni-gr
masetera-trizmus-grevi miia lica-rizus sardonicus ili cinicus,
otean govor-iti kroz zube, usne razvuene, naborano elo, oi mirave
poluzatvorene-bol u miiima - hod otean i ogranien-trbuh tvrd kao
daska - akutni abdomen-gr interkostalnih miia i dijafragme- strah
od uguenja-svest ouvana-paroksizmi lie udaru struje-znojenje, skok
TA, tahikardijaDijagnoza: anamneza, povreda, klinika
slika..Terapija:Hirurka obrada ranePrimena antitoksina 500 ij im to
pre, na vezani toksin ne deluje (humani, heterologniAntibiotici:
Peniclin kristalni- sinergizam sa tetanospazminom???
Metronidazol-kod alerginih na penic Cefalosporini, aminoglikozidi,
makrolidi, tetraciklini
59. Botulizam, patofiziologija, klinika slika, principi
dijagnostike i terapijeBotulizam je akutna neurointoksikacija
izazvana egzotoksinom bakterije Clostr.botulinum.Toksin se
resorbuje iz digestivnog trakta u cirkulaciju,a potom dospeva do
nervnog tkiva gde se vee se za presinaptiku membranu,tj za Ach
receptore.Potom ulazi u nervne elije gde spreava oslobaanje Ach i
sprovoenje nervnih impulsa.To dovodi do mlitave slabosti
miia.Inkubacija traje 2-3 dana.Posle GIT
tegoba(bol,povraanje,proliv) javljaju se oteenja kranijalnih
nerava.Dominiraju midrijaza, ptoza kapka oka,
22
-
diplopije, suvoa usta, otean hod i gutanje, mlitava slabost
disajne muskulature,opstipacija,bradikardija.Pacijentu je svest
ouvana, afebrilan.Oporavak za oko 3 sedmice.Smrtnost do
45%.Dijagnoza: anamneza, epidemioloki podaci,klinika slika,dokaz
toksina u ostacima hrane, stolici i krvi-biolokim ogledom.
Terapija:antitoksini serum, to pre,desenzibilazacija, Peniclin ili
Metronidazol, inhibitori holinesteraze(fiziostigmin ili
prostigmin),ispiranje eludca,rektalne klizme,nazogastrine sonda kod
oteanog gutanja, traheotomija-vetaka ventilacija
60. Osnovi patofiziologije HIV infekcijeHIV poseduje tropizam za
CD4+ elije,a osnovna patofizioloka odlika ove infekcije je
postepena eliminacija itavih klonova CD4+ T limfocita,prevashodno
memorijskog fenotipa-CD45RO,koji dovodi do nastajanja rupa u
imunitetskoj memoriji.To smanjuje sposobnost imunskog odgovora na
HIV,a potom u na druge endogene infekcije,za iju kontrolu je
neophodna funkcija elijskog imuniteta.Takoe,zbog smanjene
produkcije naivnih T limfocita CD45RA,imuni sistem ne moe da
odgovori na agense sa kojima se sree po prvi put.Tu spadaju
paraziti,gljivice,neki DNK virusi-uglavnom herpes.AIDS karakteriu i
oportunistiki tumori koji su u vezi sa oteenjem iminiteta-Kapoijev
sarkom i non-Hodgkin limfom.
61. Klinike karakteristike HIV infekcijePlune
manifestacije:Pneumocystis carinii pneumonija je najei uzronik plu.
Infekcije kod osoba obolelih od AIDS-a.Kliniki se manifestuje
povienom TT,suvim kaljem,dispnejom pri naporu,koja se kasnije
javlja i u mirovanju.Kod nekih kaalj i dispneja mogu biti
zanemareni,a da dominira produena febrilnost.Pored ove infekcije
javljaju se i mycobact.tuberculosis,CMV,bakterijske
pneumonije,Kapoijev sarkom plua.GIT manifestacije:orofaringealne
lezije - javljaju se oralna kandidijaza(beliaste pseodomembrane) i
vlasasta leukoplakija(vezana je za EBV,i to su beliasti vertikalni
nabori na bokovima jezika),koje su veoma este i predstavljaju prve
klinike pokazatelje imunodeficijencije.Javljaju se i
ezpfagitis,dijareja praena abdominalnim kolikama,gubitkom teine i
znacima malapsorpcije,est je znak kod obolelih od AIDS-a.Zatim se
javljaju i CMV kolitis praen jakim bolovima u
stomaku,krvavosluzavim stolicama,salmoneloza,Kapoijev sarcom koji
karakteriu modroljubiasti plakovi na sluznicama usne
duplje;hepatitis C,lomfom.Neuroloke manifestacije-fokalne
lezije,cerebralna toxoplazmoza,progresivna multifokalna
leukoencefalopatija,meningitis,meningoencefalitis,AIDS demencija
komplex-sam HIV dovodi do encefalopatije koju karakterie niz
kognitivnih i motornih poremeaja,uz poremeaj ponaanja.Pacijenti
postaju zaboravni,smanjena je koncentracija,tokom nekoliko meseci
dolazi do razvoja supkortikalne demancije,sa znacima poremeaja
linosti i motornim piramidalnim ispadima.
23
-
Dermatoloke manifestacije-kone lezije su najee.Stafolok
infekcije,bacilarna angiomatoza,hrononi mukokutni herpes,herpes
zoster(jedan od prvih znakova imunodeficijencije,a mogu biti
zahvaeni 1 ili vie dermatoma,a kasnije VZV moe da diseminuje i da
ugrozi ivot),seborini dermatitis,Non-Hodgkinov lmfom.
62. Kriterijum za nastanak AIDS i opte klinike karakteristikeHIV
se prenosi na 3 naina:1.Sexualnim putem-rizik je veo kod ena zbog
vee povrine vaginalne sluznice koja dolazi u kontakt sa semenom
tenou.Slino je i kod analnog odnosa.2.vertikalno prenoenje-do
infekcije ploda dolazi intrauterino,tokom poroaja i
dojenja.Dokazano je da azidotimidin smanjuje rizik od prenosa za
67% ukoliko se da u 2 i 3 trimestru,tako da se plod najee inficira
u toku samog poroaja ili pred.3.putem krvi-korienjem nesterilnih
instrumenata i igala,zajednikog nesterilnog probora za uzimanje
narkotika.Klinike karkteristike ve navedene u pitanju gore.
63. Klinike karakteristike najeih oportunih infekcija u
bolesnika sa AIDS-omPlune manifestacije:Pneumocystis carinii
pneumonija je najei uzronik plu. Infekcije kod osoba obolelih od
AIDS-a.Kliniki se manifestuje povienom TT,suvim kaljem,dispnejom
pri naporu,koja se kasnije javlja i u mirovanju.Kod nekih kaalj i
dispneja mogu biti zanemareni,a da dominira produena
febrilnost.Pored ove infekcije javljaju se i
mycobact.tuberculosis,CMV,bakterijske pneumonije,Kapoijev sarkom
plua.GIT manifestacije:orofaringealne lezije - javljaju se oralna
kandidijaza(beliaste pseodomembrane) i vlasasta leukoplakija(vezana
je za EBV,i to su beliasti vertikalni nabori na bokovima
jezika),koje su veoma este i predstavljaju prve klinike pokazatelje
imunodeficijencije.Javljaju se i ezpfagitis,dijareja praena
abdominalnim kolikama,gubitkom teine i znacima malapsorpcije,est je
znak kod obolelih od AIDS-a.Zatim se javljaju i CMV kolitis praen
jakim bolovima u stomaku,krvavosluzavim
stolicama,salmoneloza,Kapoijev sarcom koji karakteriu
modroljubiasti plakovi na sluznicama usne duplje;hepatitis
C,lomfom.Neuroloke manifestacije-fokalne lezije,cerebralna
toxoplazmoza,progresivna multifokalna
leukoencefalopatija,meningitis,meningoencefalitis,AIDS demencija
komplex-sam HIV dovodi do encefalopatije koju karakterie niz
kognitivnih i motornih poremeaja,uz poremeaj ponaanja.Pacijenti
postaju zaboravni,smanjena je koncentracija,tokom nekoliko meseci
dolazi do razvoja supkortikalne demancije,sa znacima poremeaja
linosti i motornim piramidalnim ispadima.Dermatoloke
manifestacije-kone lezije su najee.Stafolok infekcije,bacilarna
angiomatoza,hrononi mukokutni herpes,herpes zoster(jedan od prvih
znakova imunodeficijencije,a mogu biti zahvaeni 1 ili
24
-
vie dermatoma,a kasnije VZV moe da diseminuje i da ugrozi
ivot),seborini dermatitis,Non-Hodgkinov lmfom.
64. Principi leenja obolelih od AIDS-a, etioloka i oportunih
stanja, posebno infekcijaTerapija HIV-a i AIDS-a se sastoji u
terapiji i profilaksi oportunistikih infekcija,tumora,a potom i
antiretrovirusnoj terapiji.Leenje oportunistikih infekcija obuhvata
primenu terapije akutne faze infekcije,a poto je veina sklona
recidivima,onda i primena hronine supresivne
terapije.Antiretrovirusna terapija ide u cilju konbinivane terapije
tako da deluje na vie ranjivih mesta na virusu.Do danas je
regisrovano 6 antiretrovirusnih lekova koji spadaju u grupu
nukleozidnih inhibitora
RT:Dideoksicitidin,dideoksiinozin,stavudin,lamivudin,azidotimidin,abakavir.Druga
grupa inhibitora RT su nenukleozidni inhibitori
RT:nevirapin,delavirdin,lovirid i efavirenz.
65. Poliomijelitis, etiologija, klinika slika i principi
dijagnostike i terapijePoliomijelitis ili deija paraliza, esto
skraeno polio (lat. Poliomyelitis (epidemica anterior acuta), od
gr. u znaenju upala sive modine) je akutna infektivna bolest koju
izaziva poliovirus. Veoma je zarazna i prenosi se oralno-fekalnim
putem. U 90-95% sluajeva zaraza ne izaziva nikakve simptome, dok u
3% sluajeva virus prodire u centralni nervni sistem. Tu izaziva
aseptini meningitis, i u 0,1-0,5% sluajeva unitava motorne neurone
i dovodi do slabosti miia i paralize. Polovina onih koji doive
paralizu kroz mesec dana (maksimalno 6 do 8 meseci) doivi povraaj
funkcije, a etvrtina delimino povrati paralizovane funkcije. Mogui
su smrtni sluajevi kada paraliza onemogui normalno disanje i
gutanje. Neki od ovih pacijenata se mogu spasti aparatima za vetako
disanje, koji se primenjuju do oporavka funkcije ili doivotno. Tri
osnovna tipa poliomijelitisa su: spinalni (79%), bulbarni (2%) i
spinalno-bulbarni (19%). Spinalni polio izaziva slabost ili
paralizu jednog ili dva uda, pri emu ulni oseaj ostaje ouvan.
Bulbarni polio utie na disanje, govor i gutanje. Spinalno-bulbarni
polio je kombinacija ove dve varijante. Poliomijelitis naroito
napada decu u uzrastu 3 do 8 godina (otuda naziv deija paraliza).
Prognoza bolesti kod odraslih je dosta loija. Poliomijelitis je
hiljadama godina postojao kao endemska bolest i nije privlaio mnogo
panje do 1880-ih kada su u Evropi, a zatim i Severnoj Americi,
izbile epidemije. Vakcinacija: Za zatitu od poliomijelitisa danas
postoje efikasne vakcine. Prvu vakcinu je 1952. razvio Donas Salk,
a ovo otrie je javno objavljeno 1955. Albert Sabin je tvorac oralne
polio vakcine koja je u upotrebi od 1962. Obe ove vakcine su u
upotrebi danas. Primenom masovne vakcinacije, sluajevi
poliomijelitisa su u razvijenom svetu dramatino redukovani. Svetska
zdravstvena organizacija i UNICEF su 1988. zapoeli kampanju
iskorenjivanja ove bolesti. Godine 1988. u svetu je registrovano
350.000 sluajeva deije paralize, to je svedeno na 1.310
25
-
sluajeva 2007. Ameriki kontinent je proglaen kontinentom bez ove
bolesti 1994. Godine 2000, potvreno je da je polio iskorenjen u
Kini, Australiji i 36 pacifikih zemalja. U Evropi se to dogodilo
2002. Od 2006, sluajevi poliomijelitisa su zabeleeni u samo 4
emlje: Nigeriji, Indiji, Pakistanu i Avganistanu.
66. Variela, etiologija, klinika slika, dijagnostika i leenje
obolelihVaricella-(ovije boginje) akutno,infektivno,virusno
kontagiozno deje oboljenje koje se ispoljava generalizovanom
vezikuloznom ospom.Izaziva je Varicela Zoster virus-DNK.Variela je
respiratorno prenosivo oboljenje.Izvor infekcije je ovek oboleo od
variele,eventualno od herpes zostera.Prenosi se kapljinim
putem.Potrebna je izolacija obolelih dok se vezikule ne pretvore u
kruste.Nakon preleane variele,VZV ostaje u senzornim ganglijama,i
moe se aktivirati ponovo.Inkubacija traje 7-21 dan.Bolest poinje
iznenada,najee afebrilno,izbijanjem retkih makulopapula koje veoma
brzo postaju vezikule.Naredni nalet ospe javlja se posle 12-24h
praen skokom temperature.Ospa izbija nekoliko puta i najgua je na
licu i trupu.Praeno svrabom.Kod dece je laka bolest dok kod
starijih osoba ima teu formu bolesti.Kod imunokompromitovanih moe
doi do toga da ospe ne prestaju i da se zavri smrtnim ishodom.Kod
trudnica moe dovesti do prevremenog poroaja,oboljenja ploda,smrtnog
ishoda.Dijagnoza se uspostavlja pomou anamneze, klinike slike.Moe
se izolovati virus iz vezikule,iz brisa gue,mokrae,krvi u akutnom
stadijumu bolesti.Serolokom dijagnozom mogu se dokazati IgM i IgG
prema antigenima VZV.Jedina sigurna dijagnoza je KLINIKA.Terapija
se stoji u mirovanju,lakoj ishrani i odravanju istoe koe.Kod
odraslih mogu se javiti komplikacije virusne i potrebno je to pre
dati terapiju Aciklovira.
67. Herpes zoster, patofiziologija, klinika slika, dijagnostika
i leenje obolelihHerpes zoster je recidivantno virusno
oboljenje.Javlja se kod strarijih osoba praeno sa lokalizovanom
ospom.Do reaktivacije virusa dolazi u senzitivnim ganglijama.Du
nerva stie do koe- suprabazalnih elija i dolazi do stvaranja
vakuolarne degeneracije-ospa. Ukoliko je senzitivni nerv zahvaen
zapaljenskom reakcijom javlja se jaka bol.Bolest nastaje naglo.Prvo
se javlja bol u zahvaenom regionu.Nakon nekoliko dana javljaju se
eritem i arenje,izbijaju vezikule koje su grozdasto rasporeene du
dermatoma.Promene su lokalizovane uvek na jednoj strani tela.Nakon
otpadanja krusta zaostaju hiperpigmentacije i plitka ulegnua
koe,koja se vremenom gube.Dijagnoza: anamneza, klinika
slikaTerapija: Aciklovir, Sol Eozini 2%, spoljaPrevencija: vakcina,
smanjuje recidiv za 60-70%
26
-
68. Morbili, etiopatogeneza, klinika slika, principi
dijagnostike i terapijeMorbilli-(male boginje) kontagiozna virusna
osipna bolest koja se ispoljava makulopapuloznom ospom koja izbija
u vie naleta,uz visoku temperaturu i enantem.Izaziva je virus
morbilla RNA koji je patogen samo za oveka.Male boginje su
najkontagioznija kapljina infekcija.Virus je neotoporan u spoljnoj
sredini.Visoka smrtnost dece u siromanim zemljama.Bolest se prenosi
kapljinim putem.Inficira epitelne elije resp. trakta.Prvih dana
dolazi do diseminacije virusne infekcije u regionalne limf noduse
gde se dalje razmnoava.Potom zbog prskanja inficiranih elija virus
dospeva u krvotok i diseminuje se.U tkivima se proces nastavlja i
dolazi do masivne viremije(sekundarna viremija)u toku koje virus
dospeva u visceralne organe, kou i sluznice.Ovim se zavrava
inkubacioni period.U toku ovog perioda osoba je bila bez
tegoba.Znaci prodromalnog(kataralnog) stadijuma su edem i
hiperemija,a na mnogima se vide beliaste mrlje koje se na bukalnoj
sluznici zovu Koplikove mrlje.One se javljaju pre ospe.U toku
osipnog stadijuma postoji nekoliko viremija,od kojih je svaka
praena skokom temperature i izbijanjem ospe.Prodromalni(kataralni
stadijum) traje 1-4 dana i ispoljava se suvim,nadraajnim
kaljem,skokom temperature,promuklou,konjuktivitisom.Pred kraj ovog
perioda javlja se Koplikov enantem na na sluznicama.Osipni stadijum
poinje novim skokom temperature i pojavom makulopapulozne ospe na
licu iza uiju,i iri se na dole dok ne izbije na dlanovima i
tabanima.Ospa izbija kao makulozna ali se tokom ponovnog izbijanja
sliva,postajui makulopapulozna i delimino slivena.Ospa se povlai
redom kako se javljala,lice izgleda plano.Uveani su regionalni l.
nodusi, jetra i slezina..Dijagnoza se uspostavlja uz pomo
epidemilokih podataka, anamneze, toka bolesti i klinike slike.-Abs
prema Ags virus u IgM i IgG frakciji-SE umereno ubrzana, L-penija
sa ly-ozom, -kod odraslih esto AST i ALT-prognoza loa kod
neutropenine deceTerapija: mirovanje, simptomatska, antibiotici kod
bakterijskih komplikacija
69. Rubela etiopatogeneza, klinika slika, dijagnostika i
terapija. Znaaj ove infekcije kod trudnicaRubela(crvenka, rubeola)
je akutno respiratorno transmisivno virusno obolejenje sa
ospom.Uzronik je rubella virus-RNA.Postnatalna infekcija je
benigna,dok intrauterina infekcija moe da dovede do kongenitalnih
malformacija.Virus je patogen samo za oveka i prenosi se kapljinim
putem.Inkubacija traje 7-21 dan.Virus dospeva na sluznicu gornjeg
respiratornog trakta i inficira epitelne elije.Potom se iri na
lokalno limfno tkivo gde nastavlja
27
-
razmnoavanje.Posle nekoliko dana javlja se viremija kojom se
virus iri do visceralnih organa i koe.Pojavom ospe-viremija se
smanjuje.Kongenitalna rubela ima teratogeno delovanje i I trimestru
trudnoe.Ne deluje tetno na majku ve na plod i moe dovesti do
kongenitalnih malformacija.Bolest se javlja naglo, praena
OIS(malaksalost,poviena temperatura...).Uvek se javlja
generalizovana limfadenopatija(retro-aurikularni i subokcipitalni
l. Nodusi).Ospa koja izbija je makulozna bledoruiasta,i prvo se
javlja na licu i vratu.Ospa prolazi,bez perutanja i
pigmentacije.Bledi za 1-2 dana,limfadenopatija perzistira.Dijagnoza
se uspostavlja pomou anamneze, toka bolesti, klinike
slike.Izolacija virusa se u praksi ne koristi.IgM i IgG antitela
prema Ags virusa-vakcina zajedno sa vakcinom protiv zauki i
morbilaTerapija simptomatska,npr analgetici kod osoba sa bolovima
glave i miia.
70. Variola, etiopatogeneza, kliniki oblici, principi
dijagnostike i terapijeVariola je bila kontagiozno oboljenje sa
visokim letalitetom.Manifestuje se vezikuloznom ospom,visokom
temperaturom,izraenom intoxikacijom.Uzronik virus variole
DNA.Respiratorni put prenosa, epitelne elije ciljne.iri se do
regionalnih limfnih nodusi - primarna viremija.Sekundarna
viremija-diseminacija virusa do visceralnih organa i koe.Oko 8.
dana javlja se febrilnost, toksemija.Bivaju zahvaene i endotelne
elije, epitel oralne i faringelane sluznice gde je visoka
virulencija i patogenost virusa.Virusni proteini spreavaju reakciju
nespecifine odbrane,citokina,komplementa.Bolest poinje naglo praeno
malaksalou i groznicom.Javlja se povraanje,glavobolja, bolovi u
leima.Potom se razvija enantem i ospe.Ospa ima centripetalni tip
distribucije.Ospa je prvo makulopapulozna pa vezikulozna,
pustulozna, i na kraju kruste.Kliniki oblici variole major
su:1.obian tip2.flat tip-najtei oblik bolesti.Manifestovan ospom
koja je u ravni koe,letalni ishod.3.hemoragian tip-bolest poinje
uobiajeno,ali promene na koi veoma brzo postaju hemoragine.Izraeni
su toxikemija,hemoragije i rana smrt.4.modifikovani oblik-est kod
vakcinisanih,slian obinom tipu,sa brzim tokom i sitnijim
promenama,a naziva se i variolois.5.variola sine eruptione-poviena
temperatura ali ne i osip,koja je uoena kod vakcinisanih.Dijagnoza
se uspostavlja kroz epidemiologiju,.kliniku sliku.Moe se izolovati
virus kuturom.Koristi se i PCR za dokazivanje segmenta virusne
nukl. kiselineTerapija je simptomatska,mirovanje,adekvatna
nega.
28
-
71. Osnovni principi u etiopatogenezi hemoragijskih groznicaPo
inficiranju odgovarajuih elija,dolazi do diseminacije
mikroorganizma u endotelne elije krvnih sudova i do njihovog
oteenja i do pojave hemoragije.
72. Hemorgijska groznica sa bubrenim sindromom, patofiziologija,
klinika slika, principi dijagnostike i terapijeHemoragijske
groznice za bubrenim i pulmonalnim sindromomUzronici su
hantavirusi-RNA.Izvor infekcije su izluevine miolikih
glodara(aerosol, kontaminacija predmeta..).Virus napada epitelne
elije sluznica, najee respiratornog trakta, ree konjuktiva, usta
..Za 5-10 dana preko regionalnih l. nodusa nastaje viremija.Dolazi
do sistemskog oteenja endotela.Inkubacija moe da traje i do 36
danaHGBS-korejska groznica-Simptomi su slini teoj formi
gripa.Javlja se bol u predelu bubrenih loa i potom krvarenje u
sluznicama i koi.Dolazi do pojave oligurije,proteinurije,
hematurije,azotemije.Posle 5-6 dana poliurija,oporavak 6 meseci, a
nekada i vie godina.Smrtnost do 15%Dijagnostika HGBS putem
izolacije virusa,dokazivanjem Ags virusa pomou monoklonskih
antitela i IgM i IgG antitela prema antigenima virusaTerapija:
simptomatska,supstituciona i suportativna dijaliza, ribavirin
73. Krimska-Kongo hemorgijska groznica, patofiziologija, klinika
slika, principi dijagnostike i terapijeKrimska-Kongo hemoragijska
groznica-opisana u regionu Krima, virus izolovan u Kongu-Nairovirus
(bunyavirida).Rezervoari ovog virusa su ovce, goveda,
zeevi...Prenose ih krpelji- Hyalomma plumbum.Bolest se prenosi
interhumano.Bolest se prenosi ubodom,kontakt sa sadrajem krpelja
diretkno ili indiretktno,.. Od epitelnih elija sluznica,virus
diseminuje i dolazi do oteenja endotela krvnih sudova.Inkubacija do
12 dana.Bolest poinje naglo,febrilnim stanjem slino gripu.Javljaju
se hemoragije u koi i
sluznicama,hematemeza,Trc-penija,L-penija,H-S-megalijaProlazno
poboljanje.Dijagnoza: izolacija virusa, Abs IgM i IgG prema Ags
virusaTerapija: simptomatska, ribavirin
74. Zoonoze, definicija, osnovni principi transmisije i
prevencijeZoonoze su bolesti domaih ili divljih ivotinja koje se
prenose na oveka.Ljudi se zaraze direktnim ili indirektnim
kontaktom sa ivotinjama ili njihovim izluevinama.Zaraza je mogua i
tokom prerade proizvoda koji
29
-
potiu od bolesnih ivotinja(koa,vuna,kosti..).Zoonoze se mogu
preneti prainom i vektorima(buve,krpelji..) kao i radom u
laboratoriji.Uzronici su bakterije,virusi,paraziti..Neke zoonoze se
mogu koristiti kao bioloko oruje.Prevencija:-izbegavanje kontakta
sa bolesnim ivotinjama i njihovim izluevinama-upotreba zatitnih
odela i rukavica-kontrola i vakcinacija ivotinja-unitavanje vektora
itd
75. Listerioza, klinika slika, principi dijagnostike i
terapijeListerioza je akutna bolest koju uzrokuje Listeria
monocytogenes. Najee oboljevaju stari,trudnice,novoroenad,osobe sa
malignim hematolokim bolestima i oni kojima je oteen elijski
imunitet.Moe se i zavriti sa smrtnim ishodom.Listerioza najee
nastaje ingestijom zagaene hrane.Inkubacioni period je 2-6
ned.Listerija prolazi kroz barijeru crevnog volumena i aktivnom
endocitozom ulazi u krvne sudove.Uzrokuje bakterijemiju sa
hematogenom diseminacijom do predilekcionih organa,pre svega
CNS-a,placente i endokarda.Infekcija CNS-a- dolazi do zapaljenja
mekih modanica i modanog stabla.Infekcija se ispoljava kao
meningitis,meningoencefalitis ili modani apces.Ukoenost vrata se ne
javlja kod svih,a mogi se ispoljiti nevoljni pokreti kao to su
ataksija,tremor i mioklonus.Infekcija trudnica-najee u treem
trimestru trudnoe.Moe proi asimptomatski,u vidu lake infekcije ili
se ispoljava povienom temperaturom, glavoboljom, bolovima u leima,
artralgijama i digestivnim tegobama.Ukoliko je inf u ranoj trudnoi
razvija se horioamnionitis, koji uzrokuje pobaaj a ukoliko se javi
kasnije infekcija,dolazi do prevremenog poroaja.Infekcija
novoroenadi i odojadi- Novoroene oboleva od sepse,pneumonije sa
respiratornom insuficijencijom, diseminovanih mokroapscesa ili
granuloma u pluima,jetri,slezini..Endomiokarditis-nastaje usled
bakterijemije,infekcijom prirodnih ili vetakih valvula.Javlja se
sklonost ka septinim kompikacijama i smrtnom ishodu.Dijagnoza
zahteva izolaciju bacila iz likvora,krvi,amnionske tenosti.Rade se
i At na listeriozin O.U leenju znaaj ima ampicilin koji se moe
kombinovati sa gentamicinom.
76. Bruceloza, etiopatogeneza, klinike karakteristike, principi
dijagnostike i terapijeBruceloza se moe ispoljiti kao ak,subak i
hronina bolest,koju uzrokuju razliiti sojevi bakterija iz roda
Brucele.Bruceloza je profesionalna zoonoza,koja nastaje direktnim
kontaktom oveka sa zaraenim ivotinjama kroz povrede na
koi.Oboljenje genitalija moe dovesti do steriliteta i pobaaja.
30
-
Brucele se unutar monojedarnih elija RES-a mnoe.Smatra se da
produkcijom adenina i guanina izbegavaju unitenje od strane imunog
sistema.Akutna- javlja se primarna kona promena na mestu ulaska
bacila.Javlja se poviena
temperatura,znojenje,malaksalost,nesanica,bolovi u miiima.Potom
krvarenja iz nosa,opstipacija ili proliv.esto mogu biti uveani
limfni vorovi,slezina i jetra.Subakutna- neleena ili neadekvatno
leena akutna bolest se razvija,u kojem dominira zapaljenje 1 ili
vie organa.Temperatura poviena,i viaju se artritisi kod mlaih
mukaraca.Hronina-javlja se hronini zamor i depresija,koji mogu da
traju i do godinu dana.Istovremeno se uoava neutropenija,anemija i
trombocitopenija.U dg znaaj ima izolacija uzronika iz kostne
sri,krvi,CST..U Leenju daje se doxiciklin sa rifampicinom(ili
streptomicin i gentamicin)
77. Tularemija, patofiziologija bolesti, klinika slika,
dijagnostika i leenje obolelihTularemija je akutna ili subakutna
infekcija koju uzrokuje Francisella tularensis.Karakteriu je
zapaljenska promena na mestu ulaska uzronika(prim afekt),regionalni
limfadenitis i metastatske promene u organima i to najee u pluima i
digestivnom traktu.Ljudi se najee zaraze ubodom krpelja.Zapaljenska
promena se stvara na mestu ulaska uzronika koja kasnije
nekrotizuje.irenje bacila limfnim i hematogenim putem dovodi do
stvaranja lokalnih nekrotinih lezija u limf.vorovima,jetri i
slezini.Poetne promene su okruene PMN leukocitima i
makrofazima.Usled otpornosti na fagocitozu,bacil se dugo razmnoava
u mononuklearnim elijama i epiteloidnim.Pri tom vri stalnu antigenu
stimulaciju,koja posle dovodi do stvaranja granuloma.Slino TBC-u u
granulomima dolazi do kazeozne nekroze i gnojenja.Klinike
manifestacije su razliite i zavise od mesta ulaska,njegove
virulencije,obima diseminacije i imunog odgovora.Nakon
inkubacije(1-21 dan),poinje naglo,povienom TT uz jezu i
drhtavicu,glavobolju i bolove u zglobovima i miiima.Tularemija moe
biti
ulceroglandularna,glandularna,okuloglandularna,pluna,orofaringealna
i GIT,tifoidna.Dijagnostifikuje se bojenjem uzorka uzetih iz lezije
ili biopsije;kao i reakcije aglutinacije,hemaglutinacije i
ELISA.Lei se i.m. primenom streptomicina/gentamicin.
78. Kuga, etiopatogeneza, klinki oblici, principi dijagnostke i
terapijeKuga je veoma zarazna bolest koju uzrokuje Yersinia
pestis.Bolest se najee ispoljava kao febrilni limfadenitis(bubonska
kuga),zatim pluni i septiki oblik.Kuga je bolest glodara uglavnom
pacova a ljudi se zaraze ujedom buve.Bacil kuge je veoma invazivan
i patogen.Za njegovu virulenciju su odgovorni faktori poreklom iz
plazmida kao to su faktor F1 i antigen V.F1
31
-
potie sa omotaa,spreava fagocitozu i omoguava intracelularno
razmnoavanje bacila.Antigen V inhibie sintezu interferona i faktora
nekroze tumora.Bolest se najee ispoljava febrilni
limfadenitis(bubonska kuga),kojeg prati bakterijemija uzrokujui
pneumoniju i septikemiju.Bolest poinje naglo povienom
TT,drhtavicom,malaksalou i glavoboljom.U predelu regionalnog
limfnog vora vidi se promena u vidu otekline koja se naziva
bubon.Koa iznad bubona je edematozna i hiperemina.On se najee jvlja
u preponama,gde buve i ive,potom u femoralnom predelu,aksili ili na
vratu.Moe biti septina kuga(prati je bakterijemija,gde masivno
razmnoavanje dovodi do oka i otkazivanja funkcije
bubrega,respiratorne insuficijencije,DIK-a,obilnog krvarenja i
smrti) i pluna kuga(nastaje udisanjem bacila ili kao sekundarna.Uz
povienu TT javlja se kaalj sa vodenim,sluzavim,sluzavokrvavim ili
krvavim ispljuvkom,bol u grudima,dispneja,respir i kardiovask
insuficijencija).Dijagnoza izolacijom bacila kuge iz
bubona,krvi,sputuma;imunofluorescentni i imunohistohemijski
testovi.Lei se primenom streptomicina/gentamicin.
79. Antraks, patofiziologija bolesti, klinki oblici, principi
dijagnostike i terapijeAkutne bakterijska infekcija praena
toxemijom koju uzrokuje Bacillus anthracis.To je bolest ivotinja,a
ljudi se inficiraju ulaskom spora kroz povrede na koi.Virilencija
potie iz 2 plazmida.Antraks- crni prit, bedrenica, maligna
pustulaEtiologija: B. anthracis, grampoz. bacil- ima kapsulu i
stvara spore u nepovoljnim uslovimaEpidemiologija: bolest konja,
ovaca, goveda, koza, irom sveta u vidu aritaPatogeneza: kapsula
veg. oblika inhibira fagocitozu, sintetie dva egzotoksina: edema
faktor i letalni faktor enzimske aktivnosti deluje na elije.
Odgovorni su za nastanak edema i brzu smrt zbog toksinog
delovanjaKlinika slika : koni, pluni i crevni-koni: ake,
podlaktice, vrat, lice; -infekcija nastaje preko povreene koe
(posle oko 2 sedmice) javlja se -papula, vezikula sa seroznim,
serohemoraginim i hemoraginim sadrajem, Le i bacilima-otok okolnog
tkiva i regionalni limfadenitis-praeno febrilnou i toksemijom-crna
krasta, adenopatija, bakterijemija, meningitis-hirurgija
kontraindikvana-diseminacia-bez th smrtnost 20% Pluni antraks:
aerosol, hem. medijastinitis, i grudni limfadenitis-spore prelaze u
vegetativne forme 60 dana-inkubacija 1-6 dana; kaalj, bol u
grudima, malaksalost; brzo napreduje do dispneje i oka
32
-
-Rtg-proiren medijastinum, hem. nekroza medijastinalnih i
hilarnih l- nodusa, prostracija, meningitis, hematemeza i melena-i
pored th smrtnost je 100%-Crevni antraks: ulceracije, term. ileum i
cekum, edem i nekroza mez. l. nodusa., sepsa, ok..-meningitis-
likvor je hemoragian Dijagnoza: -anamneze, toka bolesti i klinike
slike.-bojenje po Gramu bacila antraksa-kultura uzronika iz
biolokog materijala-detekcija antigena B. antraksa-detekcija
antitela prema kapsularnom anrigenu Dif dg; furunkulus, ulcerozna
tularemija, pluna tularemija, crevne infekcije igelama i
jersinijama Th: penicilin, ampicilin, ciprofloksacin, doksiciklin,
rifampicin Prevencija: vakcina i antibiotici za ugroene grupe
osoba
80. Kju (Q) groznica, etiopatogeneza, klinika slika,
dijagnostika i leenje obolelihKju groznica- akutna bolest izazvana
rikecijomEtiologija- Coxiella burnetii, otporna u spoljnoj sredini,
vrlo patogena za ljudeEpidemiologija: u celom svetu, rezervoar su:
ovce, goveda, koze,..u talama aerosol, ugroeni radnici na farmama,
talama i veterinariPatogeneza: aerosol, zahvaena plua. Zapaljenski
infiltrat u intersticijum (Ma, ly. plazma elije..), a
peribronhijalno infiltrat limfocita... Klinika slika: inkubacija
7-21 dan-akutna bolest: naglo, ois, groznica, bolovi u miiima,
neproduktivni kaalj, oskudan auskultatorni nalaz, Rtg znaci
intersticijalne pneumonije, biohemijski znaci hepatitisa ALT,
AST-hronina bolest: hronini granulomski hepatitis, endokarditis,
fibroza plua.. Dg: anamneza, epidemiologija, klinika slika,
antitela prema antigenima I i II faze, SE umereno ubrzana, umerena
Le-oza sa ly-ozom Th: tetraciklini, makrolidi.. Prevencija: lina
zatita, pasterizacija mleka, vakcina za ugroene osobe
81. Lajmska bolest, patofiziologija i kliniki oblici
bolestiLajmska bolest- artropozoonoza, spirohetaTransmisija:
Borrelia burgdorferi, spiroheta, vie serotipova, krpelji iz roda
IksodidaEpidemiologija: ceo svet, preteno u sev. hemisferi,
rezervoar-sitni glodari. Prenose sve razvojne forme krpelja (larve,
lutke i odrasli) najee lutke
33
-
Patogeneza: Bb se unosi ubodom krpelja, diseminacija.,
inkubacija 3-30 dana u oko 50% EM; nervni sistem, srce, zglobovi,
koa, miii, strukture oka; zapaljenska reakcija (Mo, Ma, ly, C) i
citokina pro- i antizapaljenskih (IL-10) Klinika slika LB: -EM
(50%), najee na nogama, uz slabo ispoljen OIS. -u oko 15% nervni
sistem, kranijalni neuritis-facijalis, meningitis (likvor bistrar,
oko 100 el./mm, normalan eer, lako povieni proteini,
radikuloneuritis, perif. Neuropatija, encefalitis, encefalopatija
(kognitivne funkcije: memorija, koncentracija, pamenje...)-u oko 8%
karditis, AV-blok I, II ili III stepena-u oko 10% artritis, veliki
zglobovi-hronina bolest koe-ACA-sve strukture oka mogu biti
pogoene....-digestivni, irinarni trakt, vezivo, kosti-anamneza, tok
bolesti, klinika slika-izolacija Bb se ne vri rutinski-od pomoi je
odreivanje IgM i IgG antitela prema Ags Bb-SE umereno ubrzana,
umerena Le-oza, lako povieni ALT, AST Dif, dg: kone promene,
reumatoloka stanja, degenerativna neuroloka stanja (MS... Th: rana
i adekvatna anribiotska terapija: penicilini, tetraciklini,
makrolidi, cefalospirini Prevencija: lina zatita, rano odstranjenje
krpelja
82. Dijangostika i leenje obolelih od Lajmske bolesti -anamneza,
tok bolesti, klinika slika-izolacija Bb se ne vri rutinski-od pomoi
je odreivanje IgM i IgG antitela prema Ags Bb-SE umereno ubrzana,
umerena Le-oza, lako povieni ALT, AST Dif, dg: kone promene,
reumatoloka stanja, degenerativna neuroloka stanja (MS... Th: rana
i adekvatna anribiotska terapija: penicilini, tetraciklini,
makrolidi, cefalospirini Prevencija: lina zatita, rano odstranjenje
krpelja
83. Meningealni sindrom, patofizioloki mehanizmi i
diferencijalna dijagnozaMeningelani sindrom predstavljaju simptomi
i znaci koji nastaju zbog povienog intrakranijalnog pritiska,ije su
normalne vrednosti 70-100,a kod dece 45-90cm vodenog stuba.U
fiziolokim uslovima,konstantne vrednosti intrakranijumskog pritiska
obezbeuju: 1.zapremina cerebrospinalne tenosti-CST 150ml 2.
zapremina mozga-1400ml 3.intrakranijumski krvni volumen-75ml
34
-
Ove komponente se nalaze u intrakranijumskoj i intraspinalnoj
upljini,iji je volumen stalan,poto je ogranien kotanim
strukturama.Blaga rastegljivost ovojnica mozga i elastinost,su
faktori koji spreavaju izmene intrakr.pritiska.Prva kompenzatorna
promena koja spreava izmene intrakrakranijalnog pritiska je poveana
resorpcija likvora iz subarahnoidnog u vaskulni prostor,potom
kolaps cerebralnih vena i duralnih sinusa.Ukoliko su kompenzatorni
mehanizmi nedovoljni,ispoljavaju se simptomi i znaci povienog
intrakr.pritiska koji mogu nastati zbog tumora,subarah i intracereb
krvarenja,inflamatornih bolesti CNS-a,povienog
intraabdominalnog/torakalnog pritiska... U toku zapaljenskih
oboljenja CNS-a uzroci povienja intrakrakranijalnog pritiska
su:-poveana produkcija CST, usporena reapsorpcija ili cirkulacija
CST,-posledina vazodilatacija,poveanje intrakranijumskog krvnog
volumena-edem mozgaPosledice povienja intrakranijalnog pritiska su:
-smanjena perfuzija, hipoksigenacija i oteanje neurona.Meningelani
simptomi i znaci:-simptomi:glavobolja(zbog rastezanja mekih
modanica),povraanje(nadraaj centra za povraanje i
vagusa),opstipacija(nadraajem vagusa).Meningealni znaci:-ukoen
vrat, Kernigov, gornji i donji BruinskiUsled pritiska na prednje
motorne korenove, dolazi do pojave hipertonusa pp
muskulature.Pritiskom na zadnje senzitivne korenove nastaju znaci
pojaanog senzibiliteta-fotofobija,
hiperakuzija,hiperestezija,dermografizam.Napeta fontanela se javlja
samo kod odojadi i male dece kod kojih lobanjske kosti nisu
srasle.Lumbalna punkcija se radi izmeu 3. i 4. lumbalnog
prljena.Normalna CST je bistra,u 1mm3 nalazi se 5 elijskih
elemenata(limf,mononukl fagociti).Proteinorahija normalno je do
0,40g/l, eer je 2/3 od vrednosti glikemije)
84. Sindrom ospe, klinika slika i diferencijalna
dijagnozaSindrom ospe ili egzantema je promena na celoj ili delu
koe tela.Ospa na sluznicama se naziva enantem.Kod osipnih groznica
ospa je najstalniji i najvaniji znak bolesti.Ospu treba gledati pri
dnevnoj svetlosti.Kod svake ospe poterbno je voditi rauna o
sledeem: vreme izbijanja ospe, lokalizacija (difuzna, mestimina),
nain irenja, morfologija (makula, papula, vezikula, pustula,
krusta), evolucija ospe.Makula je mala,okruglasta crveno-ruiasta
promena u nivou koe.Papula je mala,okruglasta crveno-ruiasta
promena iznad nivoa koe.Makulopaulozna ospa je makula i paula
zajedno.Vezikula je mehuri ispunjen prozirnom tenou-limfom.Pustula
je mehuri ispunjen gnojem.Krusta je osuena vezikula ili
pustula.
35
-
Purpura (multipla krvarenja u koi), petehija (sitna purpura),
ekhimoza(mrlja, podlivi u koi i sluznicama)-modrica.
85. Sindrom angine, klinike karakteristike i diferencijalna
dijagnozaSindrom angine oznaava zapaljenje tonzila ili drela,praeno
bolom u gui.Angine mogu biti samostalna oboljenja(str. Infekcija)
ili biti prvi znak nekog generalizovanog oboljenja kao to je inf.
Mononukleoza.Najei uronici su virusi(influenca,herpes...),a
najznaajniji bakterije Streptoc.pyogenesKlinika slika zavisi od
uzronika.Kod virusnih inf javlja se grebanje,bol u gui,kaalj,obino
nema temperature.Lokalni nalaz u gui je najee nekarakteristian:edem
sluznice,hipermija.Kod bakterijske infekcije takoe klinika slika
zavisi od uzronika.Uglavnom se javlja bol u gui,bol pri
gutanju,jeza.gnojni exudat na tonzilama,uveani limfni
vorovi,slezina,jetra...Dijagnoza se postavlja na onovu
anameze,epidemiolokih podataka,klinike slike-kod koje su
najznaajniji lokalni nalaz u gui i paralokalni nalaz(limf
vorovi),promene na koi(ospa) i drugim
organima(jetri,slezini,srcu...)86.Sindom hepatomegalije,
diferencijalna dijagnoza i klinika prezentacijaKod bolesnika sa
hepatomegalijom treba obratiti panju da li je u pitanju primarna
bolest j