ANTROPOZOONOZE Epidemiološke karakteristike
ANTROPOZOONOZE
Epidemiološke karakteristike
Definicija
Infektivne bolesti koje se u prirodnim uslovima
prenose sa životinja (kičmenjaka) na čoveka. (Last, 2001)
Značaj:
- Broj entiteta se povećava i incidencija je u porastu
- Neke zoonoze su oboljenja sa ozbiljnom prognozom
(visokim letalitetom)
- Problem dijagnostikovanja !
- Problem prevencije !
Čine oko 1/3 svih zaraznih bolesti (oko 150 bolesti)
RasprostranjenostBesnilo
Širom sveta, procenjuje se da svake godine ima više od 59.000
slučajeva besnila, većina u zemljama u razvoju.
Tetanus
U zemljama EU/EEA prema poslednjim podacima iz 2016. godine,
stopa incidencije tetanusa iznosila je 0,02/100.000 stanovnika
(registrovano je 89 slučajeva i 14 smrtnih ishoda).
Najviša stopa incidencije registrovana je u Sloveniji (0,10/100.000), a
najveći broj slučajeva registruje se u Italiji (30), sa stopom
incidencije 0,05/100.000 stanovnika.
Uzrasta iznad 65 godina bilo je 70,8% obolelih osoba.
Стопа инциденције тетануса одраслих на територији РепубликеСрбије у периоду од 2008. до 2017. године
RasprostranjenostLeptospiroza
U zemljama EU/EEA u 2016. godini stopa incidencije leptospiroze
iznosila je 0,17/100.000 stanovnika (registrovano je 783 slučaja i
16 smrtnih ishoda). Najviša stopa incidencije registrovana je u
Portugalu (0,98/100.000) i Sloveniji (0,82/100.000).
Uzrasta između 25 i 64 godine bilo je 67,5% obolelih, sa
dominacijom obolevanja osoba muškog pola (80,9%).
87 laboratorijskih potvrđenih slučajeva leptospiroze u Engleskoj,
2017.
U Republici Srbiji u 2017. godini registrovan je 61 slučaj obolevanja
od leptospiroze sa stopom incidencije od 0,86/100.000. Ovo je
približno ista vrednost u odnosu na prethodnu godinu
(0,85/100.000).
RasprostranjenostBruceloza
U zemljama EU/EEA su u toku 2016. godine prijavljena 534 slučaja
bruceloze, sa stopom incidencije od 0,10/100.000 stanovnika.
Najviše stope incidencije registrovane su u Grčkoj (1,10/100.000),
Bugarskoj, Portugaliji (0,48/100.000) i Italiji (0,35/100.000), tako da
je u ovim zemljama prijavljeno 71,1% od ukupnog broja
registrovanih slučajeva obolevanja u humanoj populaciji u 2016.
godini.
U 2017. godini u Republici Srbiji registrovano je sedam slučajeva
bruceloze, sa stopom incidencije od 0,09/100.000 stanovnika.
RasprostranjenostAntraks
Antraks je oboljenje koje se u zemljama EU/EEA na godišnjem
nivou registruje u formi sporadičnih slučajeva obolevanja. Tokom
2017. godine u zemljama EU/EEA registrovano je šest slučajeva
obolevanja od antraksa, u Rumuniji (5) i Bugarskoj (1).
U 2017. godini na teritoriji Republike Srbije nisu registrovani
slučajevi obolevanja od antraksa.
ZARAZNE BOLESTI U RS
2012. godina
Grupe ZB Broj
obolelih
Inc/
100.000
%učešće medju
svim
obolelilama
Respiratorne
bolesti
254.609 3542,7 90,5%
CZB 15.677 218,1 5,6%
Zoonoze 275 3,8 0,09%
Vektorske 974 13,6 0,3%
Parazitarne 5232 73,0 1,9%
PPI 1702 23,7 0,6%
Hepatitisi 1000 13,9 0,4%
Ostale ZB 920 12,7 0,4%
Стопа инциденције зооноза на територији Републике
Србије у периоду од 2008. до 2017. године
Број оболелих и инциденције зооноза на територији РепубликеСрбије у периоду од 20013. до 2017. године (I)
Број оболелих и инциденције зооноза на територији РепубликеСрбије у периоду од 20013. до 2017. године (II)
Etiologija
Bakterije: antraks, bruceloza, leptospiroza,
tetanus, tularemija, kuga, listerioza
Virusi: besnilo, arbovirusne infekcije, krpeljski
meningoencefalitis, hemoragične groznice
Rikecije: Q groznica
Protozoe: toksoplazmoza
Gljivice: mikrosporija, trihofitija, favus
Helminti: ehinokokoza, trihineloza
Rezervoari:
• Prirodno žarište
• Biotop
• Biocenoza
Rezervoar/izvor:
Životinje: obolele
kliconoše
leševi ili delovi uginulih
životinja
(meso, koža, vuna, dlaka)
Čovek: samo kod nekih bolesti
Putevi prenosa
- Direktan i indirektan prenos (svi načini)
- Vektori
Epidemiološke karakteristike
- Nekontagiozna oboljenja (ima izuzetaka)
- Profesionalni karakter
- Sezonsko javljanje
- Karakteristična geografska distribucija
Preventivne mere
Mere prema rezervoarima
Organizuju se u saradnji sa veterinarskom službom
Prevencija oboljenja kod životinja (opšta i specifična prevencija),
izolacija i lečenje obolelih životinja
Kod opasnih zaraza uništavanje obolelih životinja
Mere prema putevima
Izbegavanje kontakta sa obolelim životinjama
Kontrola prometa stoke i prometa mesa i mleka
Higijena staja i njihova dezinfekcija i deratizacija
Suzbijanje vektora – dezinsekcija
Adekvatna priprema namirnica životinjskog porekla
Preventivne mere
Preventivne mere
Zaštita ulaznih mesta
- Mreže, repelenti:
lajmska bolest,
krpeljski meningoencefalitis,
neke virusne hemoragične groznice,
lajšmanijaza
Preventivne mere
Zaštita ulaznih mesta
- Zaštitna odeća: Q-groznica, antraks, tularemija, leptospiroza
Preventivne mere
Zaštita ulaznih mesta
- Maska: Q-groznica, antraks, bruceloza
Vakcine
Humane vakcine protiv: tetanusa, besnila, kuge, bruceloze,
tularemije, leptospiroza, Q groznice,
krpeljskog meningoencefalitisa
Preventivne mere
Mere suzbijanja
(protivepidemijske mere)
Mere prema bolesniku:
Prijava (SZO - kuga, VHG, ptičiji grip)
Izolacija -hospitalizacija - prema zakonskim propisima (kuga, VHG,
tetanus, besnilo, bruceloza, tularemija, leptospiroza, antraks)
Lečenje - za bakterijske antibiotici, a za virusne simptomatska terapija
Mere prema okolini:Epidemiološko istraživanje
- istraživanje kontakata i izvora zaraze
Karantin - VHG izuzev mišije groznice, kuga
Zdravstveni nadzor
Dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija
Hemioprofilaksa - kuga
Sanitarno-higijenske mere
Zdravstveno vaspitanje