-
(Upozorenje : uredniki proieni tekst; Narodne novine broj 63. od 02.06.2008. i broj 90. od 21.07.2010., u kojima je naznaeno vrijeme njihova stupanja na snagu)
DRAVNI PEDAGOKI STANDARD SREDNJOKOLSKOG SUSTAVA ODGOJA I OBRAZOVANJA
I. TEMELJNE ODREDBE
lanak 1. (1) Ovim Dravnim pedagokim standardom srednjokolskog sustava odgoja i obrazovanja (u
daljnjem tekstu: Standard) ureuju se jedinstveni uvjeti za kvalitetan odgojno-obrazovni rad i uspjeno ostvarivanje ciljeva i zadataka u srednjokolskim ustanovama.
(2) Ovaj Standard zajedno sa zakonima i podzakonskim aktima je osnova za utvrivanje potrebnih sredstava za financiranje srednjokolskih ustanova.
lanak 2. (1) Ovim Standardom utvruju se mjerila za materijalne, financijske, kadrovske i druge uvjete nune
za ostvarivanje odgojno--obrazovne djelatnosti i podjednak razvoj sustava srednjeg kolstva na itavom podruju Republike Hrvatske.
(2) Ovaj Standard utvruje: a) mjerila za veliinu srednjokolske ustanove s obzirom na: broj razrednih odjela i uenika u srednjoj koli, broj uenika u razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini, broj radnika, b) mjerila za uvjete provoenja odgojno-obrazovnog procesa s obzirom na: optereenost uenika u nastavi, smjetaj uenika u uenikim domovima i nabava udbenika, prostorno-tehnike uvjete u srednjokolskim ustanovama, opremu srednjokolskih ustanova, zdravstvenu zatitu uenika, c) mjerila za ostvarivanje uvjeta rada: za posebne potrebe u srednjem kolstvu, u uenikim domovima.
II. MJERILA ZA VELIINU SREDNJOKOLSKE USTANOVE
Broj razrednih odjela i uenika u srednjoj koli
lanak 3. (1) Srednja kola optimalne veliine ima 16 do 20 razrednih odjela, odnosno 400 do 500 uenika. (2) Matina srednja kola moe se ustrojiti s najmanje 8 razrednih odjela i 150 uenika. (3) Srednje kole za rijetka zanimanja, umjetnike kole, kole s nastavom na jeziku i pismu
nacionalnih manjina i kole za uenike s tekoama, kole na otocima i na podrujima od posebne dravne skrbi, kole u brdsko-planinskim podrujima te privatne kole s pravom javnosti mogu se organizirati i s manjim brojem razrednih odjela.
Broj uenika u razrednom odjelu
lanak 4. (1) Optimalan je broj uenika u razrednom odjelu 24. Razredni odjel moe se ustrojiti i s 20 uenika,
a ne s vie od 28 uenika. (2) U jednom razrednom odjelu mogu se obrazovati uenici za najvie tri srodna zanimanja, s time
da je u razrednom odjelu najmanje est uenika istog zanimanja.
-
(3) Razredni odjeli u kolama na otocima i podrujima od posebne dravne skrbi, u brdsko-planinskim podrujima te razredni odjeli u umjetnikim kolama, kolama koje izvode programe za rijetka i tradicijska zanimanja, kolama na jezicima i pismu nacionalnih manjina i privatnim kolama s pravom javnosti mogu se ustrojiti i s manjim brojem uenika.
(4) U razredni odjel mogu biti ukljuena najvie tri uenika s tekoama iz lanka 47. stavka 1. podstavka 1. ovoga Standarda. Ako je u razredni odjel ukljuen jedan uenik s tekoama, razredni odjel ne moe imati vie od 26 uenika, s dva ukljuena uenika s tekoama razredni odjel ne moe imati vie od 23 uenika, a s tri ukljuena uenika s tekoama razredni odjel ne moe imati vie od 20 uenika.
Odgojno-obrazovna skupina
lanak 5. (1) Rad u odgojno-obrazovnim skupinama rad je s manjim brojem uenika od broja utvrenog
lankom 4. stavkom 1. ovoga Standarda koji ne moe biti manji od 10, osim ako posebnim propisima nije drugaije utvreno.
(2) Odgojno-obrazovna skupina moe se formirati radi kvalitetnog izvoenja neposrednoga odgojno-obrazovnog procesa u:
zajednikom dijelu programa, izbornom dijelu programa, fakultativnoj nastavi, izvannastavnim aktivnostima, dodatnoj nastavi, dopunskoj nastavi.
Broj radnika u srednjoj koli
lanak 6. Za izvoenje nastave i obavljanje drugih poslova kola mora imati potreban broj radnika
odgovarajuih kvalifikacija sukladno provedbenim propisima koje donosi ministar nadlean za obrazovanje (u daljnjem tekstu: ministar).
Broj nastavnika
lanak 7. (1) Broj nastavnika utvruje se na temelju broja sati neposrednoga odgojno-obrazovnog rada
propisanih nastavnim planom, a sukladno provedbenom propisu nadlenog ministarstva. (2) Neposredni odgojno-obrazovni rad obuhvaa izvoenje: zajednikog dijela programa, dopunske,
dodatne, fakultativne, izborne nastave, rad s razrednim odjelom i izvannastavne aktivnosti. (3) Tjedno zaduenje nastavnika odgojno-obrazovnim radom utvruje se sukladno odredbama
pravilnika o normi. (4) Ukupni tjedni broj sati dodatne i dopunske nastave u pojedinoj koli ne moe biti vei od broja
razrednih odjela. (5) Broj sati izvannastavnih aktivnosti u koli utvruje se godinjim planom i programom kole.
Nastavnici i drugi radnici prema djelatnosti koju obavljaju
lanak 8. (1) Srednja kola optimalne veliine za obavljanje zajednikih poslova zapoljava ravnatelja, tajnika,
radnika na raunovodstvenim poslovima i administrativnog radnika. Popis poslova koji obavljaju, broj izvritelja i koliina radnog vremena utvruju se provedbenim propisom koji donosi ministar.
(2) Ukoliko je u sastavu kole ueniki dom, kola ima voditelja uenikog doma. (3) kola ima strunjaka koji odrava sva raunala i ostalu informatiku opremu, softvere, unosi
slubene podatke, aurira internetske stranice, odrava raunalne mree u koli i povezuje kolske raunalne mree u sve edukativne i ostale potrebne raunalne mree.
lanak 9.
-
(1) Vrsta i broj potrebnih radnika za obavljanje posebnih poslova odreuje se sukladno provedbenim propisima koje donosi ministar.
(2) Srednja strukovna kola s laboratorijima, radionicama, poligonima i imanjima za praktinu nastavu i vjebe zapoljava, sukladno planovima i programima pojedinih zanimanja, radnike koji odravaju i ureuju takve prostore i ureaje u njima, timare ivotinje, obrauju biljne povrine potrebne u nastavi i rade ostale pomone poslove koji su potrebni za odravanje nastave.
(3) kola zapoljava za svako strukovno podruje nastavnika za praenje realizacije programa praktine nastave u gospodarskim subjektima s radnim vremenom sukladno provedbenom propisu.
(4) kola zapoljava za svako strukovno podruje voditelja kolskih radionica, laboratorija i praktikuma, praktine nastave na otvorenim prostorima s radnim vremenom sukladno provedbenom propisu.
(5) kola ima voditelja tehnolokih centara. (6) kola zapoljava voditelja kolske portske dvorane ako u svom sastavu ima viedijelnu portsku
dvoranu s gledalitem koju koriste dvije ili vie kola.
lanak 10. (1) Broj radnika na pomono-tehnikim poslovima utvruje se prema veliini i nainu upotrebe
kolskog prostora s time da u svakoj srednjoj koli radi: 1.1. Jedan radnik na poslovima ienja na svakih 800 m2 zatvorenoga kolskog prostora s
centralnim grijanjem ili na 700 m2 uionikog prostora (ili drugoga zatvorenog prostora u kojem se odrava nastava) koji se grije na drva ili loivo ulje u svakoj prostoriji. Ukoliko je prostor zatvorenog kolskog prostora za najmanje 25% vei, odnosno manji od prethodno utvrenog, broj izvritelja utvruje se u odgovarajuem omjeru.
1.2. Jedan radnik na poslovima domara i kotlovniara na svakih 3.000 m2 (u koli s vlastitim centralnim grijanjem) koji obavlja i poslove kunog majstora. Ukoliko kola nema centralno grijanje, ima jednog radnika na poslovima domara koji obavlja i poslove kunog majstora.
1.3. jedan radnik na poslovima vratara i pazikue u smjeni. kola za takve poslove moe angairati i ovlatenu zatitarsku tvrtku ako osniva kole odlui za tu svrhu snositi trokove.
(2) Djeljive kolske portske dvorane s gledalitem imaju domara dvorane. (3) kola mora osigurati provoenje zatite na radu u skladu sa Zakonom o zatiti na radu i
odredbama kolektivnog ugovora.
Struni suradnici
lanak 11. (1) Struni suradnici u srednjoj koli jesu: pedagog, psiholog, knjiniar i strunjak edukacijsko-
rehabilitacijskog profila. (2) kola do 180 uenika zapoljava 2 struna suradnika od kojih jedan mora biti pedagog. (3) kola s vie od 180, a manje od 500 uenika zapoljava 3 struna suradnika sukladno vrstama i
opsegu programa koje izvodi. kola s vie od 500 uenika zapoljava 4 struna suradnika po istom kriteriju odabira profila strunog suradnika.
(4) Ukoliko je u rad kole ukljueno vie od 20 uenika s tekoama koji se koluju po posebnim programima, kao i uenika s poremeajima u ponaanju, kola treba zapoljavati i strune suradnike onoga specifinog profila koji su neophodni za izvoenje odgojno-obrazovnog procesa.
(5) kola prema potrebi moe zaposliti i druge profile strunih suradnika ili vei broj navedenih strunih suradnika, ukoliko lokalna zajednica ili druga pravna osoba trajno preuzima financiranje tog rada.
III. MJERILA ZA UVJETE PROVOENJA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA
Optereenje uenika u nastavi
lanak 12. (1) Optereenje uenika teorijskom nastavom ne smije biti vee od 6 sati dnevno, odnosno 30 sati
tjedno. (2) Optereenje uenika praktinom nastavom u koli i izvan kole ne smije biti vee od 8 sati
dnevno, odnosno 40 sati tjedno, osim uenika u prvoj godini obrazovanja kojima optereenje praktinom nastavom u koli i izvan kole ne smije biti vee od 4 sata dnevno, odnosno 20 sati tjedno.
-
(3) Nastavni sat traje 45 minuta. Uenicima se mora osigurati odmor izmeu nastavnih sati (odmor izmeu dva nastavna sata traje 5 minuta, a nakon 3. sata 15 ili 20 minuta).
(4) Nastavni sat u glazbenim kolama za zbor i orkestar traje 90 minuta, a za sve ostale predmete 45 minuta.
(5) Optereenje uenika u nastavi na jeziku i pismu nacionalnih manjina moe biti vie za dva do pet sati od propisanog.
lanak 13. (1) Optimalno je da kola provodi rad u jednoj smjeni s mogunou cjelodnevnoga odgojno-
obrazovnog rada u koli u sklopu dodatne i dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti za uenike te organiziranja aktivnosti cjeloivotnog obrazovanja za cjelokupnu lokalnu zajednicu.
(2) kola ne smije raditi u vie od dvije smjene.
lanak 14. (1) kola je duna osigurati boravak uenicima u koli koji iz objektivnih razloga dolaze
prijevremeno, odnosno ekaju prijevoz. (2) S ciljem racionalizacije prijevoza uenika kola moe imati vlastito vozilo za prijevoz uenika
pod uvjetom da sredstva za osiguranje vozila osigurava osniva, lokalna zajednica ili donator.
Smjetaj uenika u uenike domove
lanak 15. (1) Pravo na smjetaj uenika u uenike domove propisuje se zakonom. (2) Nain i uvjeti smjetaja u ueniki dom ureuju se provedbenim propisima koje donosi ministar.
Nabava udbenika
lanak 16. (1) Odobravanje i nabava udbenika propisuje se zakonom. (2) Za slabovidne uenike potrebno je osigurati jedinstvene udbenike na Brailleovom pismu na
razini drave. (3) Audiovizualna sredstva za slijepe i slabovidne uenike sastavni su dio normativa.
Zdravstvena zatita uenika
lanak 17. (1) Oblici i nain ostvarivanja zdravstvene zatite uenika srednje kole provode se sukladno
propisima iz djelatnosti zdravstva. (2) Uenicima kojima je propisano utvrivanje zdravstvenih sposobnosti osiguravaju se financijske
olakice sporazumom izmeu nadlenih ministarstava. (3) kola osigurava uenike od posljedica nesretnog sluaja prema posebnom propisu.
Znanstvena i druga istraivanja u koli
lanak 18. (1) U srednjoj koli mogu se provoditi istraivanja za unapreivanje nastave i drugih oblika rada
kole koje provode istraivake ustanove, istraivai pojedinci ili mjerodavne dravne ustanove. (2) Za provoenje istraivanja istraivai su duni ishoditi: odobrenje ministarstva nadlenog za obrazovanje, odobrenje ravnatelja srednjokolske ustanove, pisanu suglasnost roditelja/skrbnika uenika koji su obuhvaeni istraivanjem. (3) kola koja sudjeluje u istraivanju ima pravo na naknadu trokova istraivanja koju snosi
istraiva.
Srednja kola prostorni i tehniki uvjeti
-
lanak 19. (1) Zgrade srednjih kola grade se i opremaju prema Standardu, normativima za izgradnju i
opremanje prostora srednjih kola i drugim posebnim propisima u graenju i drugim podrujima bitnim za rad i boravak u kolskom prostoru.
(2) Ovisno o predvidivim demografskim, gospodarskim i urbanistikim kretanjima na upisnom podruju kole te utjecaju ovih kretanja na mreu kola i programa, nadleno ministarstvo izdaje suglasnost na idejne projekte izgradnje novih kao i dogradnje i rekonstrukcije postojeih kola za rad u jednoj ili dvije smjene.
(3) Normativi za izgradnju i opremanje kola moraju biti primjenjivi za projekt izgradnje novih te dogradnju i rekonstrukciju postojeih kola koje rade u jednoj ili dvije smjene.
lanak 20. Povrina potrebnog zemljita za izgradnju kolske zgrade i kolske dvorane te formiranje kolskog
trga, kolskog vjebalita, prostora za rekreaciju i kolskog parka, zelenih povrina i dr., po ueniku iznosi 30 m2. Iznimno, zbog vee katnosti kolske zgrade ili guste izgraenosti naselja, povrina potrebnog zemljita moe biti 20 m2 po ueniku.
Prostorni uvjeti za izvoenje gimnazijskih programa
lanak 21. (1) Prostorni uvjeti za izvoenje nastave prema pojedinim podrujima jesu: 1.1. Za jezino-umjetniko podruje: uionica za hrvatski jezik, kabinet za hrvatski jezik, uionica za manjinski jezik, kabinet za manjinski jezik, uionica za strani jezik, kabinet za strani jezik, uionica za glazbenu kulturu, kabinet za glazbenu kulturu, spremite za glazbenu kulturu, uionica za likovnu kulturu, kabinet za likovnu kulturu, spremite za likovnu kulturu. 1.1.a Ovisno o broju razrednih odjela i uenika, nastava se moe izvoditi u zajednikoj uionici za hrvatski jezik, manjinski jezik i strani jezik koje imaju zajedniki kabinet za hrvatski jezik, manjinski jezik i strani jezik. 1.2. Za prirodoslovno-matematiko podruje: uionica za matematiku, kabinet za matematiku, informatika uionica, informatiki kabinet, uionica za fiziku, praktikum za fiziku, kabinet za fiziku, uionica za kemiju, praktikum za kemiju, kabinet za kemiju i spremite, uionica za biologiju, praktikum za biologiju, kabinet za biologiju. 1.2.a Ovisno o broju razrednih odjela i uenika, nastava se moe izvoditi u zajednikoj uionici za fiziku, kemiju i biologiju koje imaju zajedniki kabinet za fiziku, kemiju i biologiju. 1.3. Za drutveno podruje: uionica za povijest,
-
kabinet za povijest, uionica za geografiju, kabinet za geografiju, uionica ope namjene (filozofija, sociologija, logika, etika, psihologija, politika i gospodarstvo,
vjeronauk), kabinet za nastavnike. 1.3.a Ovisno o broju razrednih odjela i uenika, nastava se moe izvoditi u zajednikoj uionici za
zemljopis i povijest koje imaju zajedniki kabinet za zemljopis i povijest. (2) Prostorni uvjeti za tjelesnu i zdravstvenu kulturu jesu dvorane i druge prostorije, i to: dvorana (dvodijelna, trodijelna), dvorana za korektivnu gimnastiku, spremite sprava, skupna svlaionica, skupna praonica s WC-ima, kabinet za tjelesnu i zdravstvenu kulturu, svlaionice nastavnika za tjelesnu i zdravstvenu kulturu sa sanitarijama, ambulanta, prostorija za kondicioniranje zraka, prostorija za pribor i sredstva za ienje i odravanje, ulaz za vanjske korisnike s klupskim prostorom, sanitarije uz ulaz za vanjske korisnike, gledalini prostori, prostorija za reiju, spremite sprava i rekvizita za vanjske terene, teretana i trim-dvorana. (3) Drutveni prostori jesu: vienamjenski prostor, kolska knjinica, prostor za ueniki klub. (4) Prostori za upravu, organizaciju i koordinaciju rada kole jesu: zbornica, soba ravnatelja kole, soba tajnika, sobe struno-razvojne slube (pedagog, psiholog, strunjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila,
voditelj programa, voditelj programa na jeziku i pismu nacionalne manjine, informatiar, satniar), soba administracije, soba raunovodstva, soba za primanje roditelja, arhiv, ajna kuhinja. (5) Gospodarski prostori jesu: 5.1. Energetsko-tehniki blok koji ine: kotlovnica za centralno grijanje, radionica kunog majstora, garderoba i sanitarije tehnikog osoblja, ope gospodarsko spremite, garderoba i sanitarije spremaica, prostor za odlaganje smea, spremite arhiv. (6) Ostali prostori jesu: 6.1. Ulaz koji ine: trijem, vjetrobran, ulazni prostor, vratarnica, garderoba za uenike garderobni ormarii u komunikacijskim prostorima.
-
6.2. Komunikacije koje ine: hodnici, stubita. 6.3. Sanitarije koje ine: sanitarije za uenike, sanitarije za uitelje. 6.4. Prostor za sredinju informacijsko-komunikacijsku opremu. (7) Vanjski prostori jesu: 7.1. Opi prostori koje ine: pjeaki prilazni put, parkiralite, gospodarsko dvorite. 7.2. Prostori nastavnih podruja koje ine: kolski didaktiki prostor, kolsko dvorite, kolsko vjebalite vanjski prostori za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture, ostale parkovne povrine u skladu s mogunou lokacije.
Prostorni uvjeti za izvoenje strukovnih programa
lanak 22. (1) Prostorni uvjeti za izvoenje nastave jesu: 1.1. Za zajedniki dio programa: uionica za hrvatski jezik, kabinet za hrvatski jezik, uionica za manjinski jezik, kabinet za manjinski jezik, uionica za strani jezik, kabinet za strani jezik, uionica za matematiku, kabinet za matematiku, informatika uionica, informatiki kabinet, ostale uionice (povijest, zemljopis, gospodarstvo, etika itd.). 1.1.a Ovisno o broju razrednih odjela i uenika, nastava se moe izvoditi u zajednikoj uionici za hrvatski jezik, manjinski jezik i strani jezik koje imaju zajedniki kabinet za hrvatski jezik, manjinski jezik i strani jezik. Ovisno o broju razrednih odjela i uenika, nastava se moe izvoditi u zajednikoj uionici za zemljopis i povijest koje imaju zajedniki kabinet za zemljopis i povijest. 1.2. Specijalizirane uionice za strukovnu nastavu jesu: uionica, praktikum/laboratorij, kabinet. 1.3. Radionice za praktinu nastavu u koli jesu: prostori za pripremu vjebi, prostori za izvoenje vjebi, prostori za skladini dio (alata, ureaja, sirovina, gotovih proizvoda), prostori za odlaganje otpadnih i opasnih materijala, kabineti za nastavnike, kabinet voditelja, prostori za ueniku garderobu, sanitarni vor. (2) Prostorni uvjeti za tjelesnu i zdravstvenu kulturu jesu: dvorana (jednodijelna, dvodijelna, trodijelna), dvorana za korektivnu gimnastiku, zatvoreni bazen, spremite sprava,
-
skupna svlaionica, ambulanta, skupna praonica s WC-ima i prostorom za tuiranje, kabinet za tjelesnu i zdravstvenu kulturu, svlaionice nastavnika za tjelesnu i zdravstvenu kulturu sa sanitarijama, prostorija za kondicioniranje zraka, prostorija za pribor i sredstva za ienje i odravanje, ulaz za vanjske korisnike s klupskim prostorom, sanitarije uz ulaz za vanjske korisnike, gledalini prostori, prostorija za reiju, spremite sprava i rekvizita za vanjske terene, teretana i trim-dvorana. (3) Drutveni prostori jesu: vienamjenski prostor, kolska knjinica, prostor za ueniki klub. (4) Prostori za upravu, organizaciju i koordinaciju kole jesu: zbornica, soba ravnatelja kole, soba tajnika, sobe za strune i ostale suradnike (pedagog, psiholog, strunjak edukacijsko rehabilitacijskog
profila, voditelj programa, voditelj programa na jeziku i pismu nacionalne manjine, informatiar, satniar), soba administracije, soba raunovodstva, soba za primanje roditelja, arhiv, ajna kuhinja. (5) Gospodarski prostori jesu: energetsko-tehniki blok, kotlovnica za centralno grijanje, radionica kunog majstora, garderoba i sanitarije tehnikog osoblja, ope gospodarsko spremite, garderoba i sanitarije spremaica, prostor za odlaganje smea, spremite arhiv. (6) Ostali prostori jesu: 6.1. Ulaz koji ine: trijem, vjetrobran, ulazni prostor, vratarnica, garderoba za uenike garderobni ormarii u komunikacijskim prostorima. 6.2. Komunikacije koje ine: hodnici, stubita. 6.3. Sanitarije koje ine: sanitarije za uenike, sanitarije za uitelje. 6.4. Prostor za sredinju informacijsko-komunikacijsku opremu. (7) Vanjski prostori jesu: 7.1. Opi prostori i to: pjeaki prilazni put, kolski trg, parkiralite,
-
gospodarsko dvorite. 7.2. Prostori nastavnih podruja i to: kolski didaktiki prostor, kolsko dvorite, kolsko vjebalite vanjski prostori za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture, ostale parkovne povrine u skladu s mogunou lokacije.
Prostorni uvjeti za izvoenje umjetnikih programa
lanak 23. (1) Prostorni uvjeti za izvoenje nastave jesu: 1.1. Za opeobrazovne predmete (prema nastavnom programu) jesu: uionica za hrvatski jezik, kabinet za hrvatski jezik, uionica za manjinski jezik, kabinet za manjinski jezik, uionica za strani jezik, kabinet za strani jezik, uionica za matematiku, kabinet za matematiku, informatika uionica, informatiki kabinet, ostale uionice (povijest, zemljopis, gospodarstvo, etika itd.), opeobrazovni program moe se pohaati u pravilu u gimnaziji ili drugoj etverogodinjoj koli. 1.1.a Ovisno o broju razrednih odjela i uenika, nastava se moe izvoditi u zajednikoj uionici za hrvatski jezik, manjinski jezik i strani jezik koje imaju zajedniki kabinet za hrvatski jezik, manjinski jezik i strani jezik. Ovisno o broju razrednih odjela i uenika, nastava se moe izvoditi u zajednikoj uionici za geografiju i povijest koje imaju zajedniki kabinet za geografiju i povijest. 1.2. Specijalizirane uionice jesu: uionica za pojedinanu nastavu, uionica za grupnu nastavu (2 8 uenika), uionica za skupnu nastavu (razredni odjel 10 20 uenika), kabinet nastavnika. 1.3. Dvorane za skupnu nastavu jesu: dvorana za koncerte uenika, kabinet nastavnika, spremite za instrumente, plesna dvorana, prostor za tuiranje s WC-ima, kabinet nastavnika sa sanitarnim vorom. (2) Prostorni uvjeti za tjelesnu i zdravstvenu kulturu jesu: dvorana (jednodijelna, dvodijelna, trodijelna), spremite sprava, skupna svlaionica, prostor za tuiranje s WC-ima, kabinet za tjelesnu i zdravstvenu kulturu, ambulanta, svlaionice za nastavnike tjelesne i zdravstvene kulture sa sanitarijama, prostorija za kondicioniranje zraka, prostorija za pribor i sredstva za ienje i odravanje, ulaz za vanjske korisnike s klupskim prostorom, sanitarije uz ulaz za vanjske korisnike, spremite sprava i rekvizita za vanjske terene. (3) Drutveni prostori jesu: vienamjenski prostor, kolska knjinica,
-
prostor za ueniki klub. (4) Prostori za upravu, organizaciju i koordinaciju rada kole jesu: zbornica, soba ravnatelja kole, soba tajnika, sobe za strune i ostale suradnike (pedagog, psiholog, strunjak edukacijsko-rehabilitacijskog
profila, voditelj programa, voditelj programa na jeziku i pismu nacionalne manjine, informatiar, satniar), soba administracije, soba raunovodstva, soba za primanje roditelja, arhiv, ajna kuhinja. (5) Gospodarski prostori jesu: 5.1. Energetsko-tehniki blok kotlovnica za centralno grijanje, radionica kunog majstora, garderoba i sanitarije tehnikog osoblja, ope gospodarsko spremite, garderoba i sanitarije spremaica, prostor za odlaganje smea, spremite arhiv. (6) Ostali prostori jesu: 6.1. Ulaz koji ine: trijem, vjetrobran, ulazni prostor, vratarnica, garderoba za uenike garderobni ormarii u komunikacijskim prostorima. 6.2. Komunikacije koje ine: hodnici, stubita. 6.3. Sanitarije koje ine: sanitarije za uenike, sanitarije za uitelje. 6.4. Prostor za sredinju informacijsko-komunikacijsku opremu. (7) Vanjski prostori jesu: 7.1. Opi prostori i to: pjeaki prilazni put, kolski trg, parkiralite, gospodarsko dvorite. 7.2. Prostori nastavnih podruja i to: kolski didaktiki prostor, kolsko dvorite, kolsko vjebalite vanjski prostori za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture, ostale parkovne povrine u skladu s mogunou lokacije.
Mjerila za prostore u srednjim kolama
a) Uionice za izvoenje zajednikog dijela programa
lanak 24. (1) Uionice ope namjene s pripadajuim kabinetima moraju imati odgovarajuu opremu prema
nastavnim podrujima. Povrina uionikog prostora je 2,5 m2 po ueniku te iznosi 60 m2, visine 3,0 3,2 m. (2) Specijalizirane uionice za biologiju, kemiju i fiziku s pripadajuim kabinetima opremaju se
demonstracijskim stolom i popratnom opremom i dimenzioniraju se s 3,0 m2 po ueniku. Specijalizirana
-
uionica za informatiku s pripadajuim kabinetom dimenzionira se za pola razrednog odjela s 3,5 m2 po ueniku.
(3) Praktikumi za biologiju, kemiju i fiziku omoguuju izvoenje uenikih vjebi i nastavne pokuse za pola razrednog odjela i dimenzioniraju se s 3,5 m2 po ueniku.
b) Specijalizirane uionice za strukovnu nastavu
lanak 25. (1) Specijalizirane uionice za strukovnu nastavu uionice su u kojima se realizira teorijska i
praktina nastava. (2) Uionice za teorijsku strukovnu nastavu opremaju se demonstracijskim stolom i popratnom
opremom i dimenzioniraju se s 2,5 do 3,0 m2 po ueniku. (3) Praktikumi i laboratoriji dimenzioniraju se prema broju uenika na nastavi pojedinog predmeta
koji se regulira nastavnim planom i programom za pojedina zanimanja. (4) Specijalizirane uionice za strukovnu nastavu prate odgovarajui kabineti i potrebna spremita.
c) Radionice za praktinu nastavu u koli
lanak 26. (1) Radionice za praktinu nastavu sastoje se od prostora za pripremu vjebi, prostora za izvoenje
vjebi radionica, skladinih prostora (sirovina i gotovih proizvoda), prostora za alate, strojeve i ureaje, prostora za odlaganje otpadnih i opasnih materijala, kabineta za nastavnike, kabineta voditelja te uenike garderobe i sanitarnog vora.
(2) Radionice se dimenzioniraju sukladno planu i programu zanimanja koji donosi ministar, a za koje je ta radionica namijenjena.
(3) Radioniki prostor za uenike s tekoama vei je od dimenzioniranog prostora kako bi im omoguio nesmetan rad i kretanje.
(4) Dio praktine nastave izvodi se u otvorenim prostorima ija namjena i povrina ovisi o specifinim zahtjevima programa praktine nastave pojedinih zanimanja (poljoprivreda, umarstvo, veterina itd.), a utvruje minimalne uvjete za odvijanje nastave prema posebnim propisima koje donosi ministar.
d) Prostori za tjelesnu i zdravstvenu kulturu
lanak 27. (1) Prostori za tjelesnu i zdravstvenu kulturu sastoje se od zatvorenih i otvorenih prostora kolskih
vjebalita. (2) Prostor za tjelesnu i zdravstvenu kulturu odreuje se, organizira i oprema u skladu s uvjetima
utvrenima nastavnim planom i programom tog predmeta prema propisanim standardima u kolstvu i portu. Srednja kola ima osigurano koritenje dvorane za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture primjerenu broju uenika.
(3) Srednja kola do 16 razrednih odjela ima osigurano koritenje dvodijelne dvorane veliine 30 x 20 x 7 m sa svim prateim prostorima. Srednja kola s vie od 16 razrednih odjela ima osigurano koritenje trodijelne portske dvorane veliine 45 x 27 x 8 m sa svim prateim prostorima.
e) Vienamjenski prostor
lanak 28. (1) Vienamjenski prostor koristi se za boravak i odmor uenika, mogunost prehrane te povremeno
za priredbe, predavanja, projekcije i prezentacije i druge izvannastavne aktivnosti. Dimenzionira se s 0,50 m2 po ueniku, ali ne manje od 90 m2. Prostor se moe realizirati kao izdvojena dvorana ili kao proirenje komunikacije.
(2) Ueniki klub slui za druenje uenika, rad uenikog vijea, boravak uenika putnika i slino.
f) kolska knjinica
lanak 29.
-
(1) kolska knjinica sastavni je dio odgojno-obrazovnog sustava i izravno je ukljuena u nastavne i slobodne aktivnosti. Na raspolaganju je uenicima, nastavnom osoblju i drugim korisnicima. Prostor knjinice treba biti prilagodljiv promjenama u obrazovnom programu i novim tehnologijama.
(2) Veliina prostora knjinice ovisi o broju uenika odnosno broju razrednih odjela. Prilikom dimenzioniranja treba raunati da e u itaonici istodobno boraviti 5% uenika kole, a radni prostor po jednome korisniku iznosi 2 m. Knjinica ne moe biti manja od 60 m2.
(3) Knjinica se sastoji od prostora za rad knjiniara (rad s korisnicima i obrada grae 15 m), prostora za smjetaj knjinine grae u slobodnome pristupu (5,5 m na 1000 knjiga, raunajui 15 knjiga po korisniku), raunalnih mjesta za individualni rad korisnika (3 5 mjesta = 15 m), itaoniki prostor za individualni i skupni rad, izlobeni prostor i spremite za knjininu grau. U sklopu knjinice, u koli optimalne veliine, multimedijska se uionica dimenzionira za 20 korisnika x 3 m = 60 m2. U sklopu knjinice nalazi se i kabinet knjiniara (15 m).
g) Prostori za upravu, organizaciju i koordinaciju rada
lanak 30. (1) Prostori za upravu, organizaciju i koordinaciju rada ujedinjuju pedagoku i administrativnu
slubu kole. Poeljno je da ovi prostori imaju jednostavnu i preglednu vezu s ulaznim prostorom kole. (2) Zbornica je prostor kojim se koriste svi nastavnici kole za okupljanje, razmjenu iskustava i
rezultata rada te odmor izmeu nastavnih sati. U zbornici se odravaju nastavnika vijea i ureuje nastavna i ostala administracija. U koli sa 16 do 20 razrednih odjela, zbornica treba imati 30 mjesta za sjedenje, u pravilu oko spojenih stolova, te je povrine od 60 do 80 m2. Zbornica moe biti proirena s prostorom za odmor i razgovor.
(3) Sobe strunih suradnika koriste se za kontakte s nastavnicima, uenicima i roditeljima. (4) Arhiv jest prostor za pohranu kolske dokumentacije.
h) Gospodarski i ostali prostori
lanak 31. (1) Gospodarski prostori dimenzioniraju se i opremaju prema vrsti kole, kapacitetu kolske zgrade,
nainu opskrbe te osiguranju energetskih potreba. (2) Ukupna irina vanjskih ulaznih vrata dimenzionira se po broju uenika. Najmanja irina
jednokrilnih ulaznih vrata iznosi 110 cm, a dvokrilnih 180 cm i moraju se otvarati prema van. Dubina vjetrobrana iznosi najmanje 240 cm.
(3) Hodnici se dimenzioniraju po broju uenika odnosno uionica. Najmanja irina hodnika s uionicama s jedne strane za dvije uionice iznosi 180 cm, za etiri uionice 240 cm, a najmanja irina hodnika s uionicama obostrano iznosi 300 cm. Ukoliko se garderoba nalazi u hodnicima, mora se osigurati vea irina hodnika.
(4) irina stubinog kraka iznosi najmanje 120 cm za dvije uionice. Za sljedee dvije uionice irina kraka se poveava za 30 cm. Visina stube ne smije biti vea od 15 cm, a irina gazita stube najmanje 33 cm.
(5) Ulaz u kolu mora imati natkriveni trijem i rampu. Rampa je vrsta, hrapava povrina s najveim nagibom 1:20 (5%), najmanje 130 cm iroka, a nezatiene strane ograene su u visini 90 cm u skladu s posebnim propisima.
(6) Pjeaki prilazni put mora biti osvijetljen i udovoljavati propisima o sigurnosti u prometu. (7) Garderoba uenika moe se organizirati kao sredinja garderoba u ulaznom prostoru kole ili kao
garderobni ormarii po hodnicima. (8) Sanitarije za uenike ini prostor s WC-kabinama i pretprostor s umivaonicima. Svaki sanitarni
vor sastoji se od enskog i mukog dijela s odvojenim pretprostorima. (9) Dimenzioniranje potrebnog broja sanitarnih ureaja provodi se na sljedei nain: za 30 uenica potrebno je osigurati dvije WC-kabine, za 30 uenika potrebno je osigurati jednu WC-kabinu i 1,5 pisoar, za isti broj uenika potrebno je u pretprostoru osigurati jedan umivaonik, potrebno je osigurati jednu WC-kabinu za osobe s invaliditetom.
i) Higijensko-tehniki zahtjevi za prostore srednjih kola
-
lanak 32. (1) Za stvaranje primjerenih uvjeta rada u srednjoj koli potrebno je zadovoljiti higijensko-tehnike
zahtjeve koji se odnose na: osvjetljenje, osunanje, prozraivanje, toplinsku zatitu, zatitu od buke i akustiku, grijanje i hlaenje, opskrbu vodom, odvodnju otpadnih voda, elektrine instalacije, instalacije informatike, zatitu od poara i zatitu od provale. Za strukovne kole treba obratiti pozornost na dopremu, skladitenje, odlaganje i odvoz opasnih tvari.
(2) Prirodno osvjetljenje znaajni je psiholoki i fizioloki imbenik radnih uvjeta u kolskoj zgradi te je, ovisno o obliku nastave, nuno osigurati primjerenu kvalitetu i jainu osvjetljenja.
(3) Kvaliteta prirodnog osvjetljenja u uionici odreuje se: orijentacijom uionice, tehnikim sredstvima za rasprenje dnevnog svjetla i kontrolom odbljeska unutarnjih povrina. U svim radnim prostorima kole osigurava se zamraenje.
(4) Uionice trebaju biti optimalno osvijetljene, a ovisno o sadraju i obliku nastave. Zatita od izravnog prodiranja sunevih zraka, kojom se sprjeava stvaranje odbljeska i pretjeranog zagrijavanja, mora biti takva da ne smanjuje stvarnu povrinu prozora.
(5) Svi prostori za rad i boravak trebaju se prirodno prozraivati. U nastavnim prostorijama treba osigurati etiri izmjene zraka na sat uz najveu brzinu strujanja zraka 0,2 m/s ili 25 30 m3 zraka/h po ueniku.
(6) U uionicama treba osigurati relativnu vlagu u zraku od 45 do 55%. (7) Toplinska zatita, zatita od buke i akustika zidnih i stropnih konstrukcija zajednikih prostora i
uionica mora biti prema vaeim propisima i standardima. Zatita od buke i akustika trebaju omoguavati dobru slunost i razgovijetnost pri govoru, kao i optimalnu jeku pri sluanju glazbe.
(8) Za grijanje i hlaenje prostora i pripremu tople vode mogu se koristiti sve vrste centralnog sustava.
(9) U prostorima za rad i boravak zrak mora biti ravnomjerno zagrijavan: u uionicama 20C, u radionicama od 18 do 20C, u dvorani za tjelesnu i zdravstvenu kulturu od 16 do 18C, a u svlaionicama i praonicama od 20
do 22C, u hodnicima i stubitima 18C. (10) U razdoblju visokih vanjskih temperatura u prostorima kole treba osigurati optimalnu
temperaturu, 5C niu od vanjske.
lanak 33. (1) Opskrba vodom ostvaruje se instalacijom vodovodne mree sa zdravstveno ispravnom vodom za
pie. (2) Otpadne vode odvode se kunom kanalizacijom koja se prikljuuje na komunalnu kanalizaciju ili
na drugi nain, prema vaeim propisima i standardima. (3) Elektrina instalacija mora biti zatiena i osigurana. Treba predvidjeti instalacije za TV prijem i
instalaciju interneta. (4) Zatita od poara provodi se uporabom odgovarajuih graevnih materijala, definiranjem
evakuacijskih putova i izlaza te protupoarnom opremom i signalizacijom. (5) Zatita od provale provodi se uporabom alarma i videonadzora.
Osnovna mjerila za opremu kole
lanak 34. (1) Oprema prostora mora odgovarati namjeni prostora i omoguiti realizaciju odgojno-obrazovnog
rada s uenicima. (2) Oprema i namjetaj moraju biti funkcionalni i sigurni, prenosivi, stabilni, od kvalitetnog
materijala, po mogunosti prirodnog, lakog za odravanje, postojanih boja, estetskog izgleda. Sav namjetaj treba zadovoljavati ergonomske zahtjeve.
(3) Nastavna sredstva i pomagala moraju zadovoljiti sve zadae koje se ostvaruju u koli.
lanak 35.
-
Oprema prostora kole obuhvaa opremu na razini kole, opremu uionica, specijaliziranih uionica za pripremanje i izvoenje nastave prema pojedinim skupinama nastavnih podruja, vrstama obrazovnih programa, posebnim namjenama i ostalo.
lanak 36. Oprema na razini kole: telefonska instalacija, internet, intranet, razglasni ureaj sa kolskim zvonom, kolski sat, alarmni sustav, videonadzor, digitalna kamera, digitalni fotoaparat, fotokopirni aparat, interaktivna ploa, oglasna ploa, izlobene vitrine i stolovi, oprema prema planu i programu kole, oprema za videolink.
lanak 37. (1) Oprema na razini uionice: radni stolovi za uenike dvosjedi, radni stolovi za uenike jednosjedi, stolci s naslonom za uenike, stol za nastavnika s raunalom, stolac s naslonom za nastavnika, trodijelna kolska ploa, LCD projektor stropni s projekcijskim platnom, audiolinija, zidna ploha za izlobe: ploa s mekom oblogom i magnetna ploa, ormari, vitrine i police (pohrana nastavnih sredstva, nastavnih pomagala i prirunog materijala), prva pomo, komplet. (2) Instalacije: umivaonik, utinice za elektrinu struju od 220 V, prikljuak na antenski razvod, prikljuak na internet i intranet. (3) Kabinet nastavnika: radni stolovi i stolci za nastavnike, ormari, vitrine i police za nastavna sredstva i pomagala, stol za nastavnika s raunalom, stol, radna ploha za rad nastavnika s uenicima.
lanak 38. (1) Dodatna oprema uionica za nastavu biologije, kemije i fizike: demonstracijski stol sa stolcem s razvodnom ploom za elektrinu struju i prikljukom vode, demonstracijski pokretni stoli, radne povrine najmanje duljine 4 m, dubine 60 cm s tri ugraena praonika, laboratorijski stolci s mogunou podeavanja visine, aparat za gaenje poara, visee vitrine, periodiki sustav elemenata. (2) Kabinet nastavnika: digestor, ormar za kemikalije s protupoarnom zatitom,
-
radni stol za pripremu demonstracijskih pokusa, demonstracijski pokretni stoli, hladnjak, stol sa est stolaca za skupni rad uenika. (3) Instalacije: umivaonik i praonik, utinice za elektrinu struju od 220 V, prikljuak na antenski razvod, prikljuak na internet i intranet.
lanak 39. (1) Oprema specijaliziranih uionica za nastavu strukovnih sadraja: oprema uionica, oprema praktikuma i laboratorija, oprema kabineta, oprema radionica za praktinu nastavu, oprema za skladini prostor, oprema za odlaganje otpadnih i opasnih materijala. (2) Oprema, instalacije, ureaji, strojevi i namjetaj u pojedinom prostoru utvruju se planom i
programom odreenog strukovnog zanimanja.
lanak 40. (1) Oprema specijaliziranih uionica za nastavu umjetnikih programa: oprema uionica za pojedinanu nastavu, oprema uionica za grupnu nastavu (2 8 uenika), oprema uionica za skupnu nastavu (razredni odjel 10 20 uenika). (2) Oprema, namjetaj, ureaji, instrumenti i instalacije u pojedinom prostoru utvruju se planom i
programom odreenog umjetnikog zanimanja. (3) Oprema dvorana za skupnu nastavu umjetnikih kola: oprema dvorana za koncerte uenika, oprema spremita za instrumente, oprema plesne dvorane.
Praktina nastava izvan kole
lanak 41. (1) Vei dio sati praktine nastave u trogodinjim programima za obrtnika zanimanja izvodi se
izvan kole, u radionicama i poduzeima. (2) Prostorni uvjeti za obavljanje redovite djelatnosti iz odreenog gospodarskog podruja propisani
su zakonima i drugim propisima iz podruja gospodarstva. (3) Radionice i poduzea u kojima uenici obavljaju praktinu nastavu kao dio ukupnog obrazovnog
procesa za stjecanje zanimanja/kvalifikacije moraju udovoljavati temeljnim kriterijima za ostvarivanje prava na izvoenje odreenog obrazovnog programa utvrenog planom i programom za zanimanje/kvalifikaciju.
Prostori za praktinu nastavu na otvorenom
lanak 42. Minimalni uvjeti za izvoenje praktine nastave na otvorenom obuhvaaju: prostor za pripremu vjebi, prostor za skladini dio (alata, ureaja, sirovina, gotovih proizvoda), ostali zatvoreni prostori za praktinu nastavu (staje, vinski podrumi, staklenici, itd), prostori za odlaganje otpadnih i opasnih materijala, prostor za nastavnika, prostor za ueniku garderobu, sanitarni vor.
-
IV. POSEBNE ODGOJNO-OBRAZOVNE POTREBE U SREDNJEM KOLSTVU
Nacionalne manjine
lanak 43. (1) Pripadnici nacionalnih manjina pravo na odgoj i obrazovanje na svom jeziku i pismu ostvaruju
sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina (Narodne novine broj 155/02.) i Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (Narodne novine broj 51/00.).
(2) Odgoj i obrazovanje pripadnika nacionalne manjine obavlja se u srednjim kolama s nastavom na jeziku i pismu kojim se slue pod uvjetima i na nain propisanim posebnim programom o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina.
(3) Obrazovanje uenika nacionalnih manjina provodi se na temelju tri modela organiziranja i provoenja nastave i to:
Model A po kojem se cjelokupna nastava izvodi na jeziku i pismu nacionalne manjine, uz obvezno uenje hrvatskoga jezika prema utvrenom nastavnom planu i programu. Uenici imaju pravo i obvezu uiti dodatne sadraje vane za manjinsku zajednicu. Ovaj se model nastave provodi u koli s nastavom na jeziku i pismu nacionalne manjine, ali ga je mogue provoditi i u ustanovama s nastavom na hrvatskom jeziku u posebnim razrednim odjelima ili obrazovnim skupinama s nastavom na jeziku i pismu nacionalne manjine.
Model B po kojem se nastava izvodi dvojezino. Prirodna se grupa predmeta ui na hrvatskome jeziku, a drutvena grupa predmeta na jeziku nacionalne manjine. Nastava se provodi u ustanovi s nastavom na hrvatskom jeziku, ali u posebnim odjelima.
Model C po kojemu se nastava izvodi na hrvatskom jeziku uz dodatnih dva do pet kolskih sati namijenjenih njegovanju jezika i kulture nacionalne manjine. Dodatna satnica u trajanju od pet kolskih sati tjedno obuhvaa uenje jezika i knjievnosti nacionalne manjine, geografije, povijesti, glazbene i likovne umjetnosti.
(4) Posebni oblici nastave (seminari, ljetne i zimske kole i drugo) organiziraju se za one uenike za koje ne postoji mogunost organiziranja redovite nastave po modelu A, B ili C. Nadleno ministarstvo sufinancira organiziranje i provoenje posebnih oblika nastave.
(5) Nastavni plan i program odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalne manjine uz opi dio sadri i sadraje u vezi s posebnou nacionalne manjine, a odnose se na materinski jezik, knjievnost, povijest, geografiju, likovnu i glazbenu kulturu.
(6) Materijalne uvjete i prostor za rad kolskih ustanova i za izvoenje nastave osigurava osniva.
Odgoj i obrazovanje u kolama s oteanim uvjetima rada
lanak 44. (1) kole s oteanim uvjetima rada jesu: kole na otocima, u brdsko-planinskim i slabo prometno
povezanim podrujima te kole na podrujima od posebne dravne skrbi prve skupine. (2) kola na otoku ili u drugom slabo prometno povezanom prostoru moe se osnovati s programima
osnovne i srednje kole. (3) Broj uenika po razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u srednjoj koli na otoku ili u
drugom slabo prometno povezanom prostoru moe biti manji od broja predvienog ovim Standardom za kole na ostalim podrujima.
(4) U srednjoj koli na otoku ili u drugom slabo prometno povezanom prostoru u jednom razrednom odjelu moe se kombinirati i vie od tri programa zanimanja.
(5) Status kole s oteanim uvjetima rada utvruje se posebnim propisima.
Odgoj i obrazovanje uenika u umjetnikim kolama
lanak 45. (1) Srednje glazbene, plesne i kole za likovnu umjetnost i dizajn mogu se osnivati i s manjim
brojem razrednih odjela od broja predvienog ovim Standardom za ostale kole o emu se odluuje na temelju posebnih propisa.
(2) Broj uenika u razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini odreuje se prema specifinostima izvoenja nastave.
(3) U glazbenoj koli nastava se izvodi:
-
pojedinano za nastavu glazbala, solopjevanja i korepeticije, s 2 do 4 uenika u nastavi partiture, dirigiranja i osnova vokalne tehnike, s 4 do 6 uenika u nastavi harmonije, polifonije, glazbenog folklora, metodike nastave glazbe i
rada s djejim instrumentarijem, s 2 do 8 uenika u nastavi komorne glazbe, u razrednom odjelu s 10 do 15 uenika u nastavi solfeggia, teorije glazbe, povijesti glazbe,
glazbenih oblika i poznavanja glazbala, skupno s najmanje 12 do 15 uenika za nastavu orkestra, odnosno najmanje 20 uenika za nastavu
zbora. (4) U koli za klasini balet nastava se izvodi: pojedinano za nastavu glazbala, u razrednom odjelu s od 3 do 10 uenika za nastavne predmete odreene planom i programom. (5) U koli suvremenog plesa nastava se izvodi: pojedinano za nastavu glazbala, grupno s 3 do 5 uenika u nastavi metodike plesne nastave i osnova koreografije, u razrednom odjelu s 8 do 12 uenika za nastavne predmete prema nastavnome planu i programu. (6) Trajanje nastavnog sata u pravilu iznosi 45 minuta, osim za izvoenje nastave specifinih
nastavnih predmeta. Prema nastavnom planu i programu Funkcionalne muzike pedagogije nastavni sat solfeggia, analize glazbenih oblika i dirigiranja traje 60 minuta.
(7) U umjetnikim kolama potrebne su uionice primjerene pojedinanoj i grupnoj nastavi, nastavi u razrednom odjelu i nastavi skupnog muziciranja.
(8) Glazbena kola ima dvoranu s oko 80 mjesta za koncerte uenika. (9) Plesne kole imaju plesnu dvoranu s oko 100 m2 s vibrirajuim podom i ostalom opremom.
Odgoj i obrazovanje darovitih uenika
lanak 46. (1) Rad s darovitom djecom provodi se programima razliite teine i sloenosti (diferencirani
nastavni program) u razrednom odjelu ili interesnim grupama, kreativnim i/ili istraivakim radionicama, putem izbornih programa (grupni ili individualni), u posebnim izvannastavnim aktivnostima, usporednim programima ili omoguavanjem pristupa izvorima specifinog znanja.
(2) Broj uenika razrednog odjela u kojemu se nalazi daroviti uenik utvruje se odgovarajuom primjenom odredbe lanka 4. stavka 4. ovog Standarda.
(3) Darovitom ueniku kola moe za razvoj darovitosti (natjecanja, pripreme, izlobe, nastupi) odobriti duu odsutnost s nastave od propisane. Obveza je kole prilagoditi ueniku provjeravanje postignua i ocjenjivanje.
Odgoj i obrazovanje uenika s tekoama
lanak 47. (1) Srednjokolsko obrazovanje uenika s tekoama organizira se i izvodi prema: redovitom programu uz uporabu specifinih nastavnih metoda, sredstava i pomagala koji donosi
ministar, prilagoenom programu uz uporabu specifinih nastavnih sredstava i pomagala i/ili uz specifine
metode rada koji donosi kola. (2) Oprema i didaktika sredstva te druga pomagala u nastavi moraju biti prilagoena vrsti potreba
uenika s tekoama. Mjerila za prostorne uvjete, opremanje i strune kadrove sastavni su dio planova i programa prema kojima se obrazuju uenici s tekoama u skladu s vrstama potreba, a sukladno odredbama iz stavka 1. ovoga lanka.
(3) Razredni odjeli uenika s tekoama, koji se obrazuju po posebnim nastavnim programima mogu imati do deset uenika i to s dva ili iznimno tri srodna programa obrazovanja.
(4) Srednja kola s pet i vie uenika s motorikim oteenjima (bez mogunosti samostalnog kretanja) moe imati jednog radnika srednje strune spreme za pomo, prijenos i prijevoz.
(5) Za uenike s oteenjima jezino-glasovne komunikacije osigurava se prevoditelj znakovnog jezika.
-
Odgoj i obrazovanje uenika u zdravstvenoj ustanovi i nastava u kui
lanak 48. (1) Zdravstvene ustanove koje provode lijeenje djece s kroninim bolestima ili stanjima koja
zahtijevaju boravak ili smjetaj u tim ustanovama mogu u svom sastavu imati razredne odjele i odgojno-obrazovne grupe sa statusom podrunih odjela, a njihov se rad definira sukladno zakonu.
(2) Za uenike koji zbog veih motorikih potekoa ili kroninih bolesti ne mogu polaziti nastavu u koli, kola organizira instruktivnu nastavu u kui uenika odnosno zdravstvenoj ustanovi ukoliko se uenik nalazi na duem lijeenju uz odobrenje ministarstva nadlenog za obrazovanje.
(3) Za nastavnike koji ostvaruju odgojno-obrazovni program u zdravstvenim ustanovama potrebno je osigurati posebno struno usavravanje sukladno potrebama djece s kojima rade.
(4) Posebnosti rada u zdravstvenim ustanovama koje provode odgojno-obrazovni rad s uenicima uredit e se posebnim propisima ministarstva nadlenog za poslove obrazovanja uz suglasnost ministra zdravstva.
V. UENIKI DOM
Ope odredbe
lanak 49. (1) Ueniki su domovi srednjokolske odgojno-obrazovne ustanove u kojima se u sklopu odgojno-
obrazovnog programa za uenike osigurava i primjeren boravak, smjetaj i prehrana tijekom pohaanja srednjokolskog obrazovanja. On nije jednak koli i ima posebnu organizaciju i tehnologiju rada koja se ostvaruje razliitim programima rada temeljnim, posebnim i interesnim (izbornim). U programiranju rada polazi se od humanistiko-razvojne paradigme i individualnih potreba i interesa uenika. Programi rada rezultat su suradnikih odnosa, uzajamnog potovanja i podravanja, otvorene humanistike komunikacije i potovanja osobnosti.
(2) Odgojno-obrazovni program u uenikome domu potpora je i pomo ueniku i roditelju u postizanju to kvalitetnijega ukupnog razvoja i obrazovanja uenika, mladog ovjeka. Program ostvaruju nastavnici-odgajatelji te razliiti strunjaci kao to su pedagozi, psiholozi, zdravstveni radnici i drugi, koje po potrebi u svoj rad s uenicima ukljuuje ueniki dom.
Standard za uenike domove
lanak 50. (1) Ovim Standardom utvruju se mjerila za postizanje zadovoljavajue razine ureenosti srednjeg
kolstva i uenikih domova utemeljene na znanstveno-spoznajnim postignuima i u okviru mogunosti Republike Hrvatske.
(2) Osobitosti uenikih domova proistjeu iz mjerila za: a) broj odgojno-obrazovnih skupina u uenikom domu, kao samostalnoj ustanovi, b) broj uenika u odgojno-obrazovnoj skupini, c) broj odgajatelja, strunih suradnika i ostalih radnika potrebnih za provedbu odgojno-obrazovnog
plana i programa i drugih sadraja i aktivnosti propisanih zakonom i drugim propisima, d) odgojno-obrazovni plan i program, e) prostor i opremu u uenikome domu, f) posebnih potreba u uenikim domovima uvjetovanih specifinim okolnostima (kolovanje na
otocima, kolovanje darovitih uenika i uenika s tekoama), g) ueniki standard (smjetaj, prehrana, zdravstvena zatita).
lanak 51. Dom optimalne veliine ima najvie 10 odgojno-obrazovnih skupina.
Broj uenika u odgojno-obrazovnoj skupini
lanak 52.
-
Odgojno-obrazovna skupina ima najmanje 15, a najvie 20 uenika. Odgojno-obrazovna skupina u kojoj su integrirani uenici s tekoama ima najvie 15 uenika.
Odgajatelji
lanak 53. (1) Broj odgajatelja utvruje se na temelju potrebe neposrednog odgojno-obrazovnog rada, a u
skladu s provedbenim propisima koje donosi ministar. (2) Odgojno-obrazovni rad u uenikim domovima moe obavljati osoba s visokom strunom
spremom. (3) Dom ima nonog pazitelja s najmanje srednjom strunom spremom koji iskljuivo radi u timu s
nonim odgajateljem. (4) Ueniki dom za ostvarenje dodatnih, izbornih programa moe zaposliti i vei broj odgojno-
obrazovnih radnika koje financira iz vlastitih sredstava.
Struni suradnici
lanak 54. (1) Svaki ueniki dom zapoljava strune suradnike (pedagog, psiholog). (2) Dom do 80 uenika zapoljava jednog strunog suradnika pedagoga ili psihologa. (3) Domovi od 80 do 250 uenika zapoljavaju dva struna suradnika: pedagoga i psihologa, od
kojih jedan obavlja poslove organizatora slobodnog vremena uenika. (4) Dom zapoljava strune suradnike: knjiniara i informatiara. Broj izvritelja utvruje se prema
propisanim standardima kolske knjinice i opremljenosti informatikom opremom. (5) Svaki ueniki dom ima zdravstvenog voditelja s najmanje viom strunom spremom. (6) Posebne i verificirane odgojno-obrazovne programe u domovima mogu realizirati i vanjski
suradnici s primjerenom izobrazbom i strunom spremom.
Ostali radnici
lanak 55. (1) Dom kao samostalna ustanova zapoljava: ravnatelja, tajnika, voditelja raunovodstva (raunovou), administrativno-financijskog radnika. (2) Dom koji djeluje u sastavu srednje kole zapoljava: administrativnog radnika, voditelja. (3) Broj radnika na pomono-tehnikim poslovima utvruje se na temelju raspoloivog otvorenog i
zatvorenog prostora, vrsti grijanja i specifinih potreba danononog programa u uenikim domovima. (4) Domovi s manje od 80 i vie od 300 uenika svoje specifine potrebe rjeavaju uz suglasnost
nadlenog ministarstva. (5) Mjerila za utvrivanje broja radnika na pomono-tehnikim poslovima temelje se na injenici da
dom radi 24 sata x 7 dana tjedno, a jesu: 5.1. broj spremaica utvruje se na temelju ukupnog zatvorenog i otvorenog prostora primjenom
normativa do 600 m2 u svakoj smjeni, 5.2. svaki dom zapoljava 2 izvritelja (od 6 do 22 sata), koji mogu biti vratar telefonist pazikua, 5.3. svaki dom zapoljava 2 radnika na poslovima domara, loaa, vozaa, kunog majstora,
osiguranja objekta, odravanja nadzor kotlovnice, 5.4. broj kuharica utvruje se na temelju broja obroka koje prireuju uenicima, (jedinina vrijednost
po radniku iznosi najmanje 70 obroka dnevno), 5.5. ueniki dom zapoljava radnika za pranje, popravak i glaanje rublja (jedan u domu s 50 do
150 uenika i 20 sati tjedno na svakih 50 iznad 150 uenika), 5.6. ueniki dom zapoljava ekonoma (skladitara).
-
(6) Ueniki dom koji ima dodatne djelatnosti ili prua dodatne usluge uenicima moe zaposliti i vie radnika koje financira iz vlastitih sredstava.
Odgojno-obrazovni plan i program
lanak 56. (1) Odgojno-obrazovni plan i program donosi domski odbor na prijedlog ravnatelja. (2) Ueniki dom moe na zahtjev uenika i roditelja organizirati i fakultativne programe odgoja i
obrazovanja koje plaaju korisnici. (3) Izborne aktivnosti koje se nude uenicima u uenikome domu moraju se provoditi prema
programima koje verificira nadleno ministarstvo, a organizira uz suglasnost roditelja. Takve programe u pravilu financiraju roditelji.
Prostorni i tehniki uvjeti
lanak 57. (1) Ueniki domovi grade se i opremaju prema Standardu, normativima za izgradnju i opremanje
prostora uenikih domova te posebnim propisima bitnim za rad i boravak u prostorima uenikog doma. (2) Ueniki dom osigurava prostorne uvjete za stalni boravak uenika i odgojno-obrazovni program.
Cjelokupan unutarnji i vanjski prostor doma mora zadovoljavati osnovna ekoloka i estetska mjerila. (3) Povrina potrebnog zemljita za izgradnju samostalnoga uenikog doma s dvoranom te
formiranje igralita, prostora za rekreaciju i vrta, zelenih povrina i drugog iznosi 30 m2 po ueniku. Ukoliko se ueniki dom organizira u sklopu kole, povrina potrebnog zemljita iznosi 20 m2 po ueniku.
(4) Zbog sigurnosti uenika te odravanja i uvanja, vanjski je domski prostor ograen.
Prostorni uvjeti uenikog doma
lanak 58. (1) Prostori stanovanja, boravka, uenja i provoenja slobodnog vremena u uenikom domu jesu: soba uenika sa sanitarnim prostorom, soba za dnevni boravak i uenje, knjinica i itaonica, informatika uionica, prostori za ueniki klub i slobodne aktivnosti, blagovaonica, dvorana za portske, rekreativne i kulturne aktivnosti s prateim prostorima. (2) Prostori za upravu, organizaciju i koordinaciju rada u uenikom domu jesu: zbornica, soba ravnatelja, soba tajnika, soba za raunovodstvo, arhiv, soba za odgajatelje (za individualni rad), soba strunog suradnika, soba knjiniara i informatiara, soba zdravstvenog voditelja, soba za informacije i razgovor s roditeljima. (3) Gospodarski prostori: kuhinja sa spremitem, soba ekonoma, spremita, sanitarije i garderoba osoblja u kuhinji, praonica i glaaonica, sabirnica prljavog rublja i spremite istog rublja, kotlovnica za centralno grijanje, radionica kunog majstora,
-
garderoba i sanitarije tehnikog osoblja, ope gospodarsko spremite, garderoba i sanitarije spremaica, prostor za odlaganje smea. (4) Ostali prostori u uenikom domu jesu: ulaz s vjetrobranom i vratarnicom, komunikacije hodnici i stubita, sanitarije uz javne prostore, ajna kuhinja za uenike, prostor za pranje i glaanje za uenike. (5) Vanjski prostori u uenikom domu jesu: pjeaki prilazni put, dvorite i vrt, igralita za portske i rekreativne aktivnosti, ostale parkovne povrine u skladu s mogunou lokacije, gospodarsko dvorite, parkiralite.
lanak 59. (1) Soba uenika dimenzionira se s 5,5 m2 po ueniku. Sanitarni prostor, s tu-kabinom, WC-om i
umivaonikom dimenzionira se posebno, a povezan je sa sobom uenika. (2) Soba za dnevni boravak i uenje dimenzionira se s 1,5 m2 po ueniku, a moe se koristiti za
najvie dvije odgojne skupine. (3) Knjinica i itaonica dimenzionira se s 2,0 m2 prostora po ueniku za 10% uenika s time da je
najmanja veliina 60 m2, zatim 5,5 m2 prostora za police s 1 000 knjiga na svakih 100 uenika, s prostorom za knjiniara i katalog knjiga veliine 15 m2, te prostorom za informatiku opremu u knjinici i knjininu grau, prirunike i periodiku, ovisno o veliini doma.
(4) Informatika uionica dimenzionira se s 3,0 3,5 m2 po raunalnom mjestu, a oprema se s 10 umreenih raunala i odgovarajuom informatikom opremom.
(5) Prostori za ueniki klub i slobodne aktivnosti. (6) Blagovaonica se dimenzionira s 1,0 m2 po ueniku za 50% kapaciteta doma i oprema s
potrebnim brojem stolova i stolaca. (7) Vienamjenska dvorana veliine 27 x 15 x 6 m s prateim sadrajima prema potrebama portskih,
rekreativnih i kulturnih aktivnosti. (8) Prostori za upravu, organizaciju i koordinaciju rada ujedinjuju pedagoku i administrativnu
slubu doma. Poeljno je da ovi prostori imaju jednostavnu i preglednu vezu s ulaznim prostorom doma. (9) Zbornica omoguava pripremu za rad i okupljanje odgajatelja. (10) Gospodarski prostori dimenzioniraju se i opremaju prema vrsti i kapacitetu uenikog doma,
nainu opskrbe te osiguranju energetskih potreba.
lanak 60. (1) Za stvaranje primjerenih uvjeta rada u uenikom domu potrebno je zadovoljiti higijensko-
tehnike zahtjeve koji se odnose na: osvjetljenje, osunanost, prozraivanje, toplinsku zatitu, zatitu od buke i akustiku, grijanje i hlaenje, opskrbu vodom, odvodnju otpadnih voda, elektrine instalacije, zatitu od poara, zatitu od provale i instalacije informatike.
(2) Prirodno osvjetljenje je najznaajniji psiholoki i fizioloki imbenik za boravak i rad u uenikom domu.
(3) Uenike sobe trebaju biti optimalno osunane, ali zatiene od pretjeranog zagrijavanja. (4) Svi prostori za rad, boravak i spavanje trebaju se i prirodno prozraivati. (5) Toplinska zatita, zatita od buke i akustika zidnih i stropnih konstrukcija zajednikih prostora
uionica moraju biti izvedene prema vaeim propisima i standardima. Zatita od buke i akustika trebaju omoguavati dobru slunost i razgovijetnost pri govoru, kao i optimalnu jeku pri sluanju glazbe.
(6) Za grijanje i hlaenje prostora i pripremu tople vode u uenikome domu mogu se koristiti sve vrste centralnog sustava.
(7) Svi prostori uenikog doma trebaju biti ravnomjerno zagrijavani i to: u svim prostorima za rad i boravak 20C,
-
u dvorani za tjelesnu i zdravstvenu kulturu 16 18C, a u svlaionicama i praonicama 20 22C, na hodnicima i stubitima 18C. (8) U razdoblju visokih vanjskih temperatura u prostorima uenikog doma treba osigurati optimalnu
temperaturu. (9) Opskrba vodom ostvaruje se instalacijom vodovodne mree sa zdravstveno ispravnom vodom za
pie. (10) Otpadne vode odvode se kunom kanalizacijom koja se prikljuuje na komunalnu kanalizaciju
ili na drugi nain, prema posebnim propisima i standardima. (11) Elektrina instalacija mora biti zatiena i osigurana. Treba osigurati instalacije za TV-prijem,
instalaciju interneta i razglas. (12) Zatita od poara provodi se uporabom odgovarajuih graevnih materijala, definiranjem
evakuacijskih putova i izlaza te protupoarnom opremom i signalizacijom. (13) Zatita od provale provodi se uporabom alarma i videonadzora.
lanak 61. (1) Oprema prostora mora odgovarati namjeni, omoguiti boravak, spavanje i realizaciju odgojno-
obrazovnog rada s uenicima. (2) Oprema mora biti funkcionalna i sigurna, prenosiva, stabilna, od kvalitetnog materijala, po
mogunosti prirodnog, lakog za odravanje, postojanih boja, estetskog izgleda i primjerenog dobi i ergonomskim zahtjevima.
(3) Vrste prostora jesu: 1. Soba uenika za rad, boravak i spavanje, a ima: leaj, radni stol, radni stolac, zidnu policu i garderobni ormar (po ueniku), sanitarni prostor s tu-kabinom, WC-om i umivaonikom; 2. Soba za dnevni boravak i uenje za jednu skupinu, a ima: garnituru za sjedenje, radne stolove, radne stolce, police, panoe, TV-prijemnike i ostalu
multimedijsku opremu.
lanak 62. Smjetaj uenika s tekoama organizira se i provodi prema standardima i mjerilima koje utvruje
ministar uz suglasnost ministra nadlenog za poslove zdravstva i socijalne skrbi.
lanak 63. (1) Zdravstvena zatita uenika u uenikom domu osigurava se na temelju provedbenog propisa koji
donosi ministar. (2) Preventivnu i kurativnu zdravstvenu zatitu uenika u uenikom domu provode nadleni kolski
lijenici koje imenuje ministar za poslove zdravstva na prijedlog nadlenoga strunog tima. (3) Za provoenje zdravstvene zatite osigurava se prostor sa sanitarnim vorom. (4) Svaki ueniki dom duan je osigurati prehranu za svoje korisnike prema posebnom propisu koji
donosi ministar. (5) Prehrana za uenike sastoji se od najmanje tri obroka koji pokrivaju ukupne dnevne energetske
potrebe. (6) Trolano domsko Povjerenstvo, u ijem je sastavu i nadleni kolski lijenik ili medicinska
sestra, odluuje o sastavu i vrsti obroka na temelju struno usuglaenih stajalita o prehrani kolske djece i posebnih zakona i drugih propisa.
(7) Tjedni jelovnik objavljuje se na oglasnoj ploi doma.
VI. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lanak 64. (1) Prostorni i tehniki uvjeti utvreni ovim Standardom primjenjuju se na srednjokolske ustanove
koje e se graditi i opremati od dana stupanja na snagu ovoga Standarda. (2) Postojei fond zgrada i opreme za srednjokolski sustav odgoja i obrazovanja usklaivat e se sa
ovim Standardom prema odluci Vlade Republike Hrvatske o dinamici provedbe ovoga Standarda.
lanak 65.
-
Sredstva za postizanje uvjeta propisanih ovim Standardom osiguravaju se iz dravnog prorauna, prorauna osnivaa, prorauna lokalnih zajednica te donatora.
lanak 66. (1) Standard e se provoditi postupno. (2) Akcijskim planom mjera za tekuu godinu Vlada Republike Hrvatske jednom godinje utvruje
dinamiku provedbe ovog Standarda prema raspoloivim sredstvima, sukladno Koeficijentu izvodljivosti koji je u prilogu i ini sastavni dio Standarda.
(3) Nadzor nad provedbom mjera Standarda i izrada ukupnog godinjeg izvjea u nadlenosti je Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.
(4) Godinje izvjee o provedbi Standarda nadleno ministarstvo podnosi Vladi Republike Hrvatske, a Vlada Republike Hrvatske godinje izvjee podnosi Hrvatskom saboru.
lanak 67. Sukladno ovlastima utvrenim ovim Standardom provedbene propise donijet e ministar u roku od 6
mjeseci od dana njegova stupanja na snagu.
lanak 68. Ovaj Standard stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, osim odredaba
lanka 45. koji stupa na snagu 1. sijenja 2010. godine te odredbe lanka 13. stavka 1. koja stupa na snagu 1. sijenja 2018. godine, odredaba lanka 4. stavka 1., lanaka 19. do 42. i lanaka 57. do 61., koje stupaju na snagu 1. sijenja 2023. godine.
lanak 69. Izmjene i dopune Dravnoga pedagokog standarda srednjokolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine broj 90/10.) stupaju na snagu danom objave u Narodnim novinama.
PRILOG Koeficijent izvodljivosti standarda
(1) Koeficijent izvodljivosti ovoga Standarda oznaka je postupnih rokova, do zavrno 2022. godine, u kojima e se pojedini standard postii: Ki = 0 = Svi standardi oznaeni koeficijentom izvodljivosti 0 stupaju na snagu odmah po donoenju ovoga Standarda i normativa. Ki = 1 = Svi standardi oznaeni koeficijentom izvodljivosti 1 moraju se postii u roku od tri godine, po donoenju ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2010. godine. Ki = 2 = Svi standardi oznaeni koeficijentom izvodljivosti 2 moraju se postii u roku od pet godina, po donoenju ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2012. godine. Ki = 3 = Svi standardi oznaeni koeficijentom izvodljivosti 3 moraju se postii u roku od deset godina, po donoenju ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2017. godine. Ki = 4 = Svi standardi oznaeni koeficijentom izvodljivosti 4 moraju se postii u roku od petnaest godina, po donoenju ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2022. godine. Ki = 0* odnosno Ki = 1* odnosno Ki = 2* odnosno Ki = 3* odnosno Ki = 4* = Svi standardi oznaeni odreenim koeficijentom izvodljivosti sa * postiu se u rokovima koje oznaavaju, ali prethodno moraju biti utvreni mreom kola u suradnji s lokalnom samoupravom. Standardi utvreni mjerilima iz ovoga Standarda realizirat e se prema sljedeim koeficijentima izvodljivosti: KOEFICIJENTI IZVODLJIVOSTI PEDAGOKIH STANDARDA (obveze koje su utvrene u tekstu Dravnog pedagokog standarda srednjokolskog sustava odgoja i obrazovanja)
Ki
Najvie 28 uenika u redovitom razrednom odjelu poevi od prvih razreda srednje kole (lanak 4. stavak 1.)
0
Optimalna kola s 24 uenika u razrednom odjelu koja radi u jednoj smjeni (lanak 4. stavak 1.) 4
-
Rad srednje kole u jednoj smjeni (lanak 13. stavak 1.) 3 Najvei broj uenika s tekoama u redovitom razrednom odjelu (lanak 4. stavak 4.) 0 Broj uenika u odgojno-obrazovnim skupinama u uenikome domu (lanak 51. i 52.) 0 Broj uenika u odgojno-obrazovnim skupinama (lanak 5.) 0 Struno-razvojna sluba u uenikom domu (lanak 54.) 0 Struno-razvojna sluba kole (lanak 11.) 0 Strunjak za odravanje raunala i informatike opreme (lanak 8. stavak 4.) 3 Mjerila za prostor i opremu u srednjoj koli (lanci od 19. do 42.) za nove kole 3 Mjerila za prostor i opremu u srednjoj koli (lanci od 19. do 42.) za dogradnju i rekonstrukciju postojeih kola
4
Mjerila za prostor i opremu uenikog doma (lanci od 57. do 61.) za nove domove 0 Mjerila za prostor i opremu uenikog doma (lanci od 57. do 61.) za dogradnju i rekonstrukciju postojeih uenikih domova
4
Mjerila za kole s oteanim uvjetima rada (lanak 4. stavak 3.) 0 Odgoj i obrazovanje uenika u umjetnikim kolama (lanak 45.) 1 Odgoj i obrazovanje uenika na jeziku i pismu nacionalnih manjina (lanak 43.) 0 Odgoj i obrazovanje uenika na otocima i drugim prometno izdvojenim podrujima (lanak 44.) 0 Odgoj i obrazovanje darovitih uenika (lanak 46.) 0 Odgoj i obrazovanje uenika s tekoama (lanak 47.) 0 Odgoj i obrazovanje uenika koji boluju od kroninih bolesti (lanak 48.) 0 Udbenici (lanak 16.) 0 Znanstvena i druga istraivanja u koli (lanak 18.) 0 Uvjeti za ustrojavanje matine srednje kole (lanak 3. stavak 3.) 3 Broj radnika na pomono-tehnikim poslovima (lanak 10.) 3 (2) Krajnji je rok za usklaivanje sustava srednjeg kolstva sa Standardom 2022. godina.
