Drzavni pedagoski standardi

5/19/2018 Drzavni pedagoski standardi

1/116

1

Dravni

pedagokistandardi

Republika HrvatskaMinistarstvo znanosti, obrazovanja i porta


2/116


3/116

Dravnipedagoki

standardi

Republika HrvatskaMinistarstvo znanosti, obrazovanja i porta


4/116

Dravni pedagoki standardi

Nakladnik:

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta RH

Za nakladnika:

prof. dr. sc. Dragan Primorac, ministar

Urednici:

prof. dr. sc. Dragan Primorac, prof. dr. sc. Dijana Vican, mr. sc. Vini Raki, elimir Janji, prof.,Ivan Milanovi Litre, dipl. teol.

Grafiko oblikovanje:Vito Deveri

Ilustracija na naslovnici:

Boris Ljubii: H kao hrvatska znanost

Tisak:

Gipa d.o.o.

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 680867.

ISBN 978-953-6569-56-4

Zagreb, 2008.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta

Donje Svetice 38, 10000 Zagreb, Hrvatska

Tel.: + 385 (0) 1 4569 000

Faks: + 385 (0) 1 4594 301E-pota: [email protected]: http://www.mzos.hr

Impressum


5/116

Dravnipedagoki

standardi

Zagreb, 2008.


6/116


7/116

Vijee za pedagoki standard

Predsjednik Vijea

prof. dr. sc. Nikola Pastuovi, Pedagoki fakultet, Sveuilite u Zagrebu

lanovi

prof. dr. sc. Hildegard Auf-Frani, Arhitektonski fakultet, Sveuilite u Zagrebu

prof. dr. sc. Ante Been, Pedagoki fakultet, Sveuilite u Zagrebu

Marija Brana, prof., Hrvatska gimnazija Rovinj, Rovinj

prof. dr. sc. Sergej Gabrek, vanjski suradnik, Centar za promociju znanja, Ljubljana, Slovenija

Vinko Grgi,prof., Osnovna kola akovec, akovec

prof. dr. sc. Josip Grguri, Klinika za djeje bolesti, Zagreb

Marija Ivankovi, prof., Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta RH

Vojko Kraneli, prof., Ekonomska i birotehnika kola, Bjelovar

Zvonimir Laktai, prof., Sindikat hrvatskih uitelja, Zagreb

Toni Padovan, prof., Osnovna kola Blato, Blato na Koruli, Korula

doc. dr. sc. Ivica Pain, Katoliki bogoslovni fakultet u akovu, Sveuilite u Osijeku

Sonja Pribela Hodap, prof. psiholog, Djeji vrti Crikvenica i Udruga RODA

Josip Prpa, prof., Gimnazija Vukovar, Vukovar

prof. dr. sc. Ivan Prskalo, Uiteljska akademija, Sveuilite u Zagrebu

mr. sc. Mirko Rui,Filozofski fakultet, Sveuilite u Splitu

Danica Sinoi, prof., Osnovna kola Fran Frankovi, Rijeka

doc. dr. sc. Danijela ivkovi, Filozofski fakultet, Sveuilite u Zagrebu

Sanja upa, dipl. uiteljica, Osnovna kola Spinut, Split


8/116


9/116

9

Uvodna rije

Potovani,

pred vama je jedinstven dokument dravnih pedagokih standarda za sve tri razine odgojno-obrazovnogasustava: predkolsku, osnovnokolsku i srednjokolsku, a koje je na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, dana

16. svibnja 2008. godine, donio Hrvatski sabor.

Dravnim pedagokim standardima utvreni su optimalni prostorni, kadrovski, zdravstveni, tehniki, informatiki

i drugi normativi koji slue kao putokaz za osiguravanje ujednaenih uvjeta rada u odgojno-obrazovnim

ustanovama. Svrha je pedagokih standarda da temeljem propisanih kriterija unaprijede sveukupnu djelatnost

na jedinstvenim osnovama uz ravnomjerne uvjete rada odgojno-obrazovnih ustanova. Jednaki uvjeti rada

pretpostavka su za osiguravanje vie kvalitete odgoja i obrazovanja.

Znaaj ovoga dokumenta najbolje ilustrira injenica da je posljednji ovakav dokument, onaj za predkolske ustanove,donesen 1983. godine, a za osnovnu i srednju kolu pedagoki standardi desetljeima nisu redefinirani.

Mjerila dravnih pedagokih standarda prate vremenski koeficijenti izvodljivosti koji slue lokalnoj i upanijskoj

upravi, Ministarstvu i drugim zainteresiranim ulagaima za financijsko planiranje i realiziranje pojedinih standarda.

U ostvarivanju podizanja kvalitete svega onoga to ini odgojno-obrazovnu infrastrukturu trebaju biti ukljueni

i osnivai odgojno-obrazovnih ustanova i institucija lokalne i regionalne razine jer odgojno-obrazovni sustav

sa svojom temeljnom zadaom odgajanja i obrazovanja djece, mladih i odraslih predstavlja temelj razvoja

svakoga pojedinca, svake sredine i drave. Prema tome, planiranje, vremenik ostvarenja oekivanih standarda

i sudjelovanje u financiranju obveza je drutva u cjelini.

Izraavam posebnu zahvalnost lanicama i lanovima Vijea za pedagoki standard, lanicama i lanovimapovjerenstava i radnih skupina, socijalnim partnerima te svima onima koji su dali svoj doprinos u osuvremenjivanju

uvjeta pouavanja i uenja u predkolskim ustanovama, osnovnim i srednjim kolama te onima koji su svojim

primjedbama, preporukama i komentarima pomogli u izradbi ovoga vrijednog dokumenta.

Vjerujui da smo ozbiljujui procese promjene u odgojno-obrazovnome sustavu osvijestili naelo podijeljene

odgovornosti, pozivam sve sudionike na ostvarenje misije poboljanja, unaprjeivanja i stvaranja najviih

standarda kvalitete odgoja i obrazovanja. Predanost ciljevima i dosljednost u njihovu ostvarenju bit e,

nedvojbeno, na radost svima nama i naratajima koji dolaze.

prof. dr. sc. Dragan Primorac

ministar znanosti, obrazovanja i porta


10/116

10

Sadraj

Uvodna rije 7

1. DRAVNI PEDAGOKI STANDARD PREDKOLSKOG ODGOJA I NAOBRAZBE

I. Temeljne odredbe 11

II. Programi odgoja i naobrazbe djece predkolske dobi 13

III. Predkolski odgoj i naobrazba djece s posebnim odgojno-obrazovnim

potrebama (djeca s tekoama i darovita djeca) 14

IV. Predkolski odgoj i naobrazba djece hrvatskih graana u inozemstvu 18

V. Predkolski odgoj i naobrazba na jeziku i pismu nacionalne manjine 18

VI. Ustroj predkole 19

VII. Mjerila za broj djece u odgojno-obrazovnim skupinama 19

VIII. Mjerila za broj odgojitelja, strunih suradnika i ostalih radnika u djejem vrtiu 21

IX. Mjere zdravstvene zatite i prehrane djece u djejem vrtiu 28

X. Mjerila za financiranje programa djejih vrtia 29

XI. Materijalni i financijski uvjeti rada 29

XII. Osnovna oprema, didaktika sredstva i druga pomagala

potrebna za provedbu redovitih i posebnih programa 34

XIII. Sustav kvalitete predkolskog odgoja i naobrazbe 35

XIV. Zavrne odredbe 35 PRILOG 37

Koeficijent izvodljivosti Dravnoga pedagokog standarda 37

2. DRAVNI PEDAGOKI STANDARD OSNOVNOKOLSKOG SUSTAVA ODGOJA I OBRAZOVANJA


II. Mjerila za ustroj mrea kola na podrujima upanija 42

III. Mjerila za ustroj osnovne kole kao javne ustanove, za ustroj podrune kole

i za ustroj nastave u dislociranome objektu osnovne kole 44

IV. Mjerila za broj razrednih odjela u osnovnoj koli kao samostalnoj ustanovi 45

V. Mjerila za broj uenika u razrednome odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini 45


11/116

11

VI. Mjerila za uitelje, strune suradnike, ravnatelje i druge radnike u osnovnoj koli 47

VII. Mjerila za optereenost uenika satima nastavnog plana i programa 49

VIII. Mjerila za trajno profesionalno usavravanje, napredovanje ravnatelja, uitelja

i strunih suradnika te mjerila za osposobljavanje i struno usavravanje ostalih radnika 50

IX. Mjerila za prostor i opremu u osnovnoj koli 51

X. Mjerila za posebne odgojno-obrazovne potrebe u osnovnome kolstvu 60

XI. Mjerila uenikog standarda 65

XII. Mjerila za kolu vjebaonicu i za kolu u kojoj se provode istraivanja 67

XIII. Sustav kvalitete osnovnog kolstva 68

XIV. Sredstva za provedbu pedagokog standarda 68

XV. Prijelazne i zavrne odredbe 68

PRILOG 70


3. DRAVNI PEDAGOKI STANDARD SREDNJOKOLSKOG SUSTAVA ODGOJA I OBRAZOVANJA


II. Mjerila za veliinu srednjokolske ustanove 74

III. Mjerila za uvjete provoenja odgojno-obrazovnog procesa 77

IV. Posebne odgojno-obrazovne potrebe u srednjem kolstvu 97 V. Ueniki dom 100

VI. Prijelazne i zavrne odredbe 108

PRILOG 109



12/116

12

D R A V N I P E D A G O K I S T A N D A R D


13/116

13

DRAVNI PEDAGOKI STANDARD

PREDKOLSKOG ODGOJA I

NAOBRAZBE1

I. TEMELJNE ODREDBE

lanak 1.

Ovim Dravnim pedagokim standardom predkolskog odgoja i naobrazbe (u daljnjem tekstu:

Standard) utvruju se:

programi s obzirom na trajanje i namjenu,

predkolski odgoj i naobrazba djece i djece s posebnim potrebama i to djece s

tekoama i darovite djece,

predkolski odgoj i naobrazba djece hrvatskih graana u inozemstvu,

predkolski odgoj i naobrazba djece pripadnika nacionalnih manjina,

ustroj predkole,

mjerila za broj djece u odgojnim skupinama,

mjerila za broj odgojitelja, strunih suradnika i ostalih radnika u djejem vrtiu,

mjere zdravstvene zatite i prehrane djece u djejem vrtiu,

mjerila za financiranje programa djejih vrtia,

materijalni i financijski uvjeti rada,

prostori djejeg vrtia,

higijensko-tehniki zahtjevi za prostore u djejem vrtiu,

mjerila za opremu djejeg vrtia,

mjerila za didaktika sredstva i pomagala.

1 Dravni pedagoki standard predkolskog odgoja i naobrazbedonesen je 16. svibnja 2008. godine te objavljen uNarodnim novinama broj 63. od 2. lipnja 2008. godine.


14/116

14


lanak 2.

(1) Ovim se Standardom utvruju uvjeti za rad djejih vrtia i drugih pravnih osoba koje obavljaju

djelatnost organiziranog oblika odgojno-obrazovnog rada s djecom predkolske dobi.

(2) U smislu ovoga Standarda pojedini pojmovi imaju sljedea znaenja:

1. Djeji vrti predkolska ustanova (sa ili bez podrunica) u kojoj se provode organiziranioblici izvanobiteljskog odgojno-obrazovnog rada, njege i skrbi o djeci predkolske dobi.

2. Zgrada djejeg vrtia objekt koji moe imati najvie 10 odgojno-obrazovnih skupina.

3. Dijete osoba u dobi od est mjeseci do polaska u kolu koja polazi organizirani oblik

predkolskog odgoja i naobrazbe i aktivni je sudionik odgojno-obrazovnog procesa koji

se ostvaruje u djejem vrtiu.

4. Dijete s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama jest:

dijete s tekoama dijete s utvrenim stupnjem i vrstom tekoe po propisima

iz socijalne skrbi, koje je ukljueno u redovitu i/ili posebnu odgojnu skupinu udjejem vrtiu, ili posebnu odgojno-obrazovnu ustanovu ili

darovito dijete dijete kojem je utvrena iznadprosjena sposobnost u jednom

ili vie podruja ukljueno u jasline i vrtine programe predkolskog odgoja i

naobrazbe.

5. Program akt kojim se propisuju opi ciljevi i sadraji, materijalni uvjeti i nositelji odgojno-

obrazovnog rada prema Programskom usmjerenju predkolskog odgoja i obrazovanja

predkolske djece.

6. Odgojitelj struno osposobljena osoba za odgojno-obrazovni rad s djecom u djejem

vrtiu ili drugoj pravnoj osobi koja obavlja djelatnost predkolskog odgoja i naobrazbe.

7. Struni suradnik struno osposobljena osoba sa zanimanjem pedagoga, psihologa i strunjaka

edukacijsko-rehabilitacijskog profila koja prua pomo djeci i odgojiteljima u odgojno-obrazovnom

radu i koja pridonosi razvoju i unapreenju djelatnosti predkolskog odgoja.

8. Struno usavravanje trajno profesionalno napredovanje odgojitelja, strunih suradnika

i ravnatelja te drugih odgojno-obrazovnih radnika u djejem vrtiu radi unapreenja

odgojno-obrazovnog rada.


15/116

15

P R E D K O L S K O G O D G O J A I N A O B R A Z B E

II. PROGRAMI ODGOJA I NAOBRAZBE DJECE PREDKOLSKE DOBI

lanak 3.

(1) Programi odgoja i naobrazbe s obzirom na trajanje mogu biti:

cjelodnevni u trajanju od 7 do 10 sati dnevno,

poludnevni u trajanju od 4 do 6 sati dnevno, viednevni u trajanju od jednoga do 10 dana (programi izleta, ljetovanja i

zimovanja),

programi u trajanju do 3 sata dnevno.

(2) Programi odgoja i naobrazbe djece predkolske dobi jesu:

2.1. Redoviti programi su cjeloviti razvojni programi odgoja i naobrazbe djece u dobi

od est mjeseci do polaska u kolu koji su namijenjeni djeci za zadovoljavanje

njihovih potreba i potreba roditelja u razliitome trajanju.

2.2. Posebni programi su:

a) programi ranog uenja stranog jezika,

b) glazbeni programi,

c) likovni programi,

d) dramsko-scenski programi,

e) informatiki programi,

f ) portski programi te programi ritmike i plesa,

g) ekoloki programi i programi odgoja za odrivi razvoj,

h) vjerski programi,

i) programi zdravstvenog odgoja,

j) programi za djecu s posebnim zdravstvenim potrebama (djeca s akutnim

bolestima i potrebama, djeca s kroninim bolestima, djeca s poremeajem

tjelesne teine, endokrinolokim i drugim poremeajima),

k) programi rada s roditeljima,

l) preventivni programi, programi sigurnosti te interventni, kompenzacijski i

rehabilitacijski programi.

2.3. Alternativni odgojno-obrazovni programi prema koncepcijama Marije Montessori,

Rudolfa Steinera, sestara Agazzi, Jurgena Zimmera, Reggio koncepciji i drugo.

2.4. Programi javnih potreba organiziraju se i realiziraju za:

a) djecu s tekoama,

b) darovitu djecu,

c) djecu hrvatskih graana u inozemstvu,

d) djecu pripadnike nacionalnih manjina,


16/116

16


e) djecu u godini prije polaska u osnovnu kolu koja nisu obuhvaena redovitim

programom predkolskog odgoja (program predkole).

(3) Programi iz stavka 2. ovoga lanka mogu se izvoditi i kao eksperimentalni programi.

(4) Djeji vrti prema svojim posebnostima (kulturi, tradiciji, geografskim specifinostima i

drugo) razvija svoj odgojno-obrazovni program.

III. PREDKOLSKI ODGOJ I NAOBRAZBA DJECE S POSEBNIMODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA (DJECA S TEKOAMA IDAROVITA DJECA)

Predkolski odgoj i naobrazba djece s tekoama

lanak 4.

(1) Djeca s tekoama ukljuuju se u redoviti ili program javnih potreba predkolskog odgoja

i naobrazbe.

(2) Djecom s tekoama u smislu ovoga Standarda smatraju se:

djeca s oteenjem vida,

djeca s oteenjem sluha,

djeca s poremeajima govorno-glasovne komunikacije,

djeca s promjenama u osobnosti uvjetovanim organskim imbenicima ilipsihozom,

djeca s poremeajima u ponaanju,

djeca s motorikim oteenjima,

djeca snienih intelektualnih sposobnosti,

djeca s autizmom,

djeca s viestrukim tekoama,

djeca sa zdravstvenim tekoama i neurolokim oteenjima (dijabetes, astma,bolesti srca, alergije, epilepsija i slino).

(3) Lakim tekoama djece smatraju se:

slabovidnost,

nagluhost,

oteana glasovno-govorna komunikacija,

promjene u osobnosti djeteta uvjetovane organskim imbenicima ili psihozom,


17/116

17


poremeaji u ponaanju i neurotske smetnje (agresivnost, hipermotorinost,

poremeaji hranjenja, enureza, enkompreza, respiratorne afektivne krize), motorika

oteenja (djelomina pokretljivost bez pomoi druge osobe),

djeca sa smanjenim intelektualnim sposobnostima (laka mentalna retardacija).

(4) Teim tekoama djece smatraju se:

sljepoa,

gluhoa,

potpuni izostanak govorne komunikacije,

motorika oteenja (mogunost kretanja uz obveznu pomo druge osobe ili

elektromotornog pomagala),

djeca znaajno snienih intelektualnih sposobnosti,

autizam,

viestruke tekoe (bilo koja kombinacija navedenih teih tekoa, meusobne

kombinacije lakih tekoa ili bilo koja laka tekoa u kombinaciji s lakom

mentalnom retardacijom).

lanak 5.

Programi rada za djecu s tekoama provode se s djecom starosne dobi od est mjeseci do

polaska u kolu, i to ukljuivanjem djece u:

odgojno-obrazovne skupine s redovitim programom odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom

posebne ustanove.

lanak 6.

U odgojno-obrazovne skupine s redovitim programom ukljuuju se, na temelju miljenja strunog

povjerenstva (osnovanog po propisima iz podruja socijalne skrbi), miljenja strunih suradnika

(pedagoga, psihologa, strunjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila), vie medicinske sestrei ravnatelja djejeg vrtia kao i odgovarajuih medicinskih i drugih nalaza, miljenja i rjeenja

nadlenih tijela, ustanova i vjetaka, i to:

djeca s lakim tekoama koja s obzirom na vrstu i stupanj tekoe, uz osiguranje

potrebnih specifinih uvjeta mogu svladati osnove programa s ostalom djecom u

skupini, a uz osnovnu tekou nemaju dodatne tekoe, osim lakih poremeaja

glasovno-govorne komunikacije;

djeca s teim tekoama uz osiguranje potrebnih specifinih uvjeta, ako je nedovoljan

broj djece za ustroj odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom.


18/116

18


lanak 7.

(1) U odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom u djejem vrtiu ukljuuju se

djeca s tekoama kojima se vrsta i stupanj tekoe utvruje prema propisima iz podruja

socijalne skrbi.

(2) Djeca iz stavka 1. ovoga lanka sukladno svojim sposobnostima, potrebama i interesima

imaju pravo i na ukljuivanje u redovite, posebne te alternativne programe s ostalom

djecom.

(3) Prosudbu o ukljuivanju djece iz stavka 1. ovoga lanka donosi tim strunjaka (struni

suradnici, via medicinska sestra i ravnatelj) djejeg vrtia.

(4) Tim strunjaka djejeg vrtia, u svrhu ostvarivanja prava djeteta iz stavka 1. ovoga lanka na

ukljuivanje u redovite, posebne i alternativne programe s ostalom djecom donosi program

ukljuivanja za svako dijete prilagoen njegovim sposobnostima, potrebama i interesima.

lanak 8.

(1) Posebne ustanove za provedbu programa rada s djecom s tekoama od navrenih est

mjeseci do polaska u kolu jesu:

djeji vrtii osnovani za rad s djecom s tekoama,

odgojno-obrazovne ustanove,

ustanove socijalne skrbi,

zdravstvene ustanove.

(2) U posebne odgojno-obrazovne ustanove ukljuuju se djeca s tekoama ako ta ustanova ima

prostorne i kadrovske uvjete za formiranje odgojno-obrazovne skupine posebnoga programa.

(3) U ustanove socijalne skrbi ukljuuju se djeca s tekoama kojoj je, sukladno zakonu kojim

se ureuju odnosi iz podruja socijalne skrbi, utvreno izdvajanje iz obitelji uz smjetaj u

ustanovu socijalne skrbi koja provodi predkolski odgoj.

(4) U zdravstvene ustanove ukljuuju se djeca s tekoama kojoj je zbog zdravstvenih razloga

potreban smjetaj u zdravstvene ustanove pri kojima su ustrojeni programi predkolskog

odgoja za djecu s tekoama.

Predkolski odgoj i naobrazba darovite djece

lanak 9.

(1) Za darovitu djecu u djejem vrtiu osigurava se provedba posebnih programa predkolskog

odgoja i naobrazbe.

(2) Rano otkrivanje i utvrivanje darovitosti provodi psiholog u suradnji s drugim strunim

suradnicima djejeg vrtia.


19/116

19


(3) Posebni program predkolskog odgoja i naobrazbe za darovitu djecu donosi psiholog u

suradnji s drugim strunim suradnicima i strunjacima u podruju prirodnih i humanistikih

znanosti uz prethodno odobrenje ministarstva nadlenoga za obrazovanje.

(4) Program iz stavka 3. ovoga lanka provode odgojitelji i struni suradnici u suradnji s ostalim

odgojno-obrazovnim radnicima u djejem vrtiu, a po potrebi i s odgovarajuim strunim

i znanstvenim ustanovama.

lanak 10.

Programi za darovitu djecu iz lanka 9. stavka 1. ovoga Standarda ostvaruju se:

u svim vrstama programa i u svim odgojno-obrazovnim skupinama djejih vrtia te

u kraim posebno prilagoenim programima primjerenim sposobnostima,

potrebama i interesima djeteta u dogovoru s roditeljima.

lanak 11.

Programi namijenjeni darovitoj djeci se temelje na:

individualnim sposobnostima, sklonostima i interesima,

dodatnim programskim sadrajima,

stalnoj suradnji s roditeljima,

praenju djetetova napredovanja,

stalnoj suradnji sa strunjacima i znanstvenim ustanovama.

lanak 12.

Posebni programi predkolskog odgoja i naobrazbe za darovitu djecu ostvaruju se kao:

a) proireni redoviti programi koji su djelomino prilagoeni djetetovim izraenim interesima,

sklonostima i sposobnostima, a ostvaruju se u redovitim programima predkolskog

odgoja i naobrazbe.

b) programi rada u manjim skupinama djece istih ili slinih sposobnosti, sklonosti iinteresa organiziranjem posebnih aktivnosti (projekti, zahtjevnije logiko-didaktike

igre, rad na multimedijskom raunalu i slino),

c) posebno prilagoeni programi dopunjeni sadrajima koji potiu razvoj specifinih

podruja darovitosti, uz potovanje razvojnih specifinosti darovitog djeteta, a

ostvaruju se kao:

igraonice za darovitu djecu slinih intelektualnih sposobnosti i interesa (do 15 djece)

programi specifinih sadraja za djecu slinih sposobnosti, interesa i talenata

(glazbena, likovna, portska, jezina, kreativna igraonica)

individualni mentorski rad.


20/116

20


IV. PREDKOLSKI ODGOJ I NAOBRAZBADJECE HRVATSKIH GRAANA U INOZEMSTVU

lanak 13.

Programi predkolskog odgoja i naobrazbe uspostavljaju stupnjevitost odgoja i naobrazbe

djece hrvatskih graana u inozemstvu kao programi pripreme za dopunske osnovne kole te

obuhvaaju djecu od tri godine ivota do polaska u osnovnu kolu.

lanak 14.

(1) Programima predkolskog odgoja i naobrazbe za djecu hrvatskih graana u inozemstvu

obuhvaaju se djeca predkolske dobi radi stjecanja znanja o socijalnim i kulturnim uvjetima

ivota u Republici Hrvatskoj i ouvanja nacionalnog identiteta, zbog usvajanja, razvijanja i

promicanja hrvatskoga jezika i kulture u zemlji u kojoj djeca borave te radi lakeg ukljuivanja

u osnovnu dopunsku kolu.(2) Predkolski odgoj i naobrazbu djece hrvatskih graana u inozemstvu Republika Hrvatska

promie i potie na strunoj razini pruanjem materijalne potpore u organiziranju seminara,

predavanja, strunih radionica i lektorskih vjebi za predkolske radnike i uitelje koji provode

krae programe s djecom u dopunskom radu te u nabavi strune i prirune literature.

(3) Ministarstvo nadleno za obrazovanje duno je poticati i pruati strunu i materijalnu

potporu hrvatskoj nacionalnoj manjini u inozemstvu u organiziranju predkolskog odgoja

i naobrazbe za djecu hrvatskih graana u inozemstvu.

V. PREDKOLSKI ODGOJ I NAOBRAZBA NA JEZIKU I PISMUNACIONALNE MANJINE

lanak 15.

(1) Programi predkolskog odgoja i naobrazbe mogu biti na jeziku i pismu nacionalne manjine

i dvojezini, a provode se u odgojno-obrazovnim skupinama odreene nacionalne manjine

i u predkolskim ustanovama osnovanima za djecu pripadnike nacionalnih manjina.

(2) Dvojezini programi su programi koji se realiziraju na hrvatskom jeziku i materinskom jeziku

nacionalne manjine u ravnomjernoj zastupljenosti.

(3) Dio programa predkolskog odgoja na jeziku i pismu nacionalne manjine obvezno se izvodi i na

hrvatskome jeziku u trajanju od najmanje 10 sati tjedno po odgojno-obrazovnoj skupini.

(4) Predkolske ustanove za djecu pripadnike nacionalnih manjina osnivaju se pod uvjetima

utvrenim Zakonom o predkolskom odgoju i naobrazbi (Narodne novine, br. 10/97. i

107/07.) i Zakonom o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (Narodne

novine, br. 51/00.).


21/116

21


VI. USTROJ PREDKOLE

lanak 16.

(1) Program predkole je namijenjen djeci u godini dana prije polaska u osnovnu kolu, koja

nisu obuhvaena redovitim programom predkolskog odgoja u djejem vrtiu.

(2) Program predkole u pravilu se ustrojava u djejem vrtiu, a u mjestima gdje nema djejegvrtia program predkole provodi osnovna kola.

lanak 17.

Djeji vrti, odnosno osnovna kola, za provedbu programa predkole osigurava:

prostor i opremu za provedbu programa,

odgojitelje, uitelje razredne nastave i strune suradnike,

plan odgojno-obrazovnog rada.

lanak 18.

(1) Program predkole traje 250 sati, a provodi se u razdoblju od 1. listopada do 31. svibnja.

(2) Iznimno, ako je programom predkole obuhvaeno manje od petero djece ili ako se ne

moe organizirati prijevoz djece do vrtia, odnosno osnovne kole, program predkole

moe se smanjiti, a mora trajati najmanje 150 sati u razdoblju iz stavka 1. ovoga lanka.

lanak 19.

Broj djece u jednoj odgojno-obrazovnoj skupini za provedbu programa predkole ne moe

biti vei od 20 djece.

lanak 20.

Oprema i organizacija prostora svrhom i namjenom mora biti primjerena djetetovoj dobi te

jamiti provedbu programom odreenih zadaa.

VII. MJERILA ZA BROJ DJECE U ODGOJNO-OBRAZOVNIM SKUPINAMA

lanak 21.

(1) Odgojno-obrazovna skupina osnovna je jedinica u kojoj se provode razliiti programi za

djecu predkolske dobi. Odgojno-obrazovne skupine ustrojavaju se prema dobi djece, vrsti

i trajanju programa, sposobnostima, potrebama i interesima djece i roditelja.

(2) Djeji vrti optimalne veliine ima od 17 do 20 odgojnih skupina redovitoga programa ili340 do 400 djece ukupno.


22/116

22


(3) Djeji vrti s podrunim odjelima optimalne veliine ima 30 odgojnih skupina ili 600 djece.

(4) Djeji vrti moe imati najmanje jednu odgojnu skupinu s najvie 25 djece.

(5) Odredbe ovoga Standarda primjenjuju se na sve vrtie neovisno o broju odgojno-obrazovnih

skupina odnosno djece.

lanak 22.

(1) Broj djece u odgojno-obrazovnoj skupini u redovitom programu utvruje se ovisno o dobi

djeteta i broju djece s tekoama ukljuene u odgojnu skupinu.

(2) U odgojno-obrazovnu skupinu djece u redovitom programu u dobi:

od navrenih est do navrenih 12 mjeseci moe se ukljuiti najvie 5 djece,

od 13 do 18 mjeseci moe se ukljuiti najvie 8 djece,

od 19 do 24 mjeseca moe se ukljuiti najvie 12 djece,

u treoj godini moe se ukljuiti najvie 14 djece,

u etvrtoj godini moe se ukljuiti najvie 18 djece,

u petoj godini moe se ukljuiti najvie 20 djece,

u estoj godini moe se ukljuiti najvie 23 djece,

u sedmoj godini do polaska u kolu moe se ukljuiti najvie 25 djece.

(3) U odgojno-obrazovnu skupinu moe se ukljuiti, na temelju miljenja strunih suradnika

djejeg vrtia, samo jedno dijete s lakim tekoama i tada se broj djece u skupini smanjuje

za dvoje djece.

(4) U odgojno-obrazovnu skupinu moe se ukljuiti samo jedno dijete s veim ili kombiniranim

tekoama ako je nedostatan broj djece za ustroj odgojne skupine s posebnim programom

i tada se broj djece smanjuje za etvero.

(5) U mjeovitoj odgojno-obrazovnoj skupini u redovitom programu u odgojno-obrazovnu

skupinu djece u dobi:

od 1 do 2 godine moe se ukljuiti najvie 10 djece,


od 3 godine do polaska u kolu moe se ukljuiti najvie 20 djece,

od 4 godine do polaska u kolu moe se ukljuiti najvie 22 djece.

lanak 23.

(1) Broj djece s tekoama u odgojno-obrazovnim skupinama posebnog programa u djejim

vrtiima i posebnim ustanovama utvruje se ovisno o dobi djece i vrsti tekoe.


23/116

23


(2) Za djecu s istom vrstom tekoe u odgojno-obrazovnu skupinu djece u dobi:

od 1 do 2 godine moe se ukljuiti najvie 3 djeteta,


od 3 do 7 godina moe se ukljuiti najvie 5 djece,

od 4 do 7 godina moe se ukljuiti najvie 7 djece.(3) Za djecu s autizmom, djecu razliite dobi i djecu s razliitom vrstom tekoe u odgojno-

obrazovnu skupinu djece u dobi:

od 1 do 2 godine moe se ukljuiti najvie 2 djeteta,

od 2 do 5 godina moe se ukljuiti najvie 3 djeteta,

od 3 do 7 godina moe se ukljuiti najvie 3 djeteta,

od 6 do 7 godina moe se ukljuiti najvie 4 djeteta.

lanak 24.

Iznimno, ovisno o uvjetima rada, potrebama djece i roditelja, uvoenju pokusnih programa i

slino, djeji vrti moe, uz suglasnost osnivaa, u odgojnu skupinu ukljuiti manji broj djece

od broja djece za odgojne skupine utvrene ovim Standardom.

VIII. MJERILA ZA BROJ ODGOJITELJA, STRUNIH SURADNIKA I

OSTALIH RADNIKA U DJEJEM VRTIUlanak 25.

(1) Broj potrebnih radnika u djejem vrtiu utvruje se ovisno o broju odgojno-obrazovnih

skupina, trajanju i vrsti programa te uvjetima rada u skladu s ovim Standardom.

(2) Odgojitelji, struni suradnici i ravnatelji imaju obvezu trajnoga profesionalnog usavravanja

sukladno planu i programu koji donosi ministar nadlean za obrazovanje.

Odgojiteljilanak 26.

(1) U djejem vrtiu neposredne zadae odgoja i naobrazbe predkolske djece od navrenih

est mjeseci do polaska u osnovnu kolu provode odgojitelji.

(2) Odgojitelj je struno osposobljena osoba koja provodi odgojno-obrazovni program rada s

djecom predkolske dobi i struno promilja odgojno-obrazovni proces u svojoj odgojno-

obrazovnoj skupini. On pravodobno planira, programira i vrednuje odgojno-obrazovni rad

u dogovorenim razdobljima. Prikuplja, izrauje i odrava sredstva za rad s djecom te vodi

brigu o estetskom i funkcionalnom ureenju prostora za izvoenje razliitih aktivnosti. Radina zadovoljenju svakidanjih potreba djece i njihovih razvojnih zadaa te potie razvoj


24/116

24


svakoga djeteta prema njegovim sposobnostima. Vodi dokumentaciju o djeci i radu te

zadovoljava strune zahtjeve u organizaciji i unapreenju odgojno-obrazovnog procesa.

Surauje s roditeljima, strunjacima i strunim timom u djejem vrtiu kao i s ostalim

sudionicima u odgoju i naobrazbi djece predkolske dobi u lokalnoj zajednici. Odgovoran

je za provedbu programa rada s djecom kao i za opremu i didaktika sredstva kojima se

koristi u radu.(3) Predkolske programe za djecu s tekoama u djejim vrtiima i u posebnim ustanovama

ostvaruju odgojitelji i strunjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila raznih usmjerenja u

suradnji s drugim lanovima strunog tima.

(4) Posebne programe u djejem vrtiu mogu provoditi odgojitelji i odgojno-obrazovni radnici

odgovarajue struke koji ispunjavaju uvjete za rad u osnovnoj koli.

lanak 27.

S djecom jasline dobi od est mjeseci do navrene prve godine ivota u 10-satnom programu

rade najmanje tri odgojitelja s petero djece.

lanak 28.

(1) Broj odgojitelja po odgojno-obrazovnoj skupini s obzirom na trajanje programa tijekom

dana je za:

3 sata jedan odgojitelj s polovicom radnog vremena,

4 do 6 sati jedan odgojitelj s punim radnim vremenom,

7 do 10 sati dva odgojitelja s punim radnim vremenom.

(2) Ako je u odgojno-obrazovnu skupinu ukljueno dijete s teim tekoama, prema procjeni

strunog tima moe raditi jo jedan odgojitelj ili strunjak edukacijsko-rehabilitacijskog

profila.

(3) Broj radnika po odgojno-obrazovnoj skupini s posebnim programom za djecu s tekoama

prema trajanju programa je: 4 do 6 sati jedan strunjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila s punim

radnim vremenom i pomoni radnik za njegu, skrb i pratnju s polovicom radnog

vremena,

7 do 10 sati jedan strunjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila s punim radnim

vremenom, jedan odgojitelj s punim radnim vremenom, jedan pomoni radnik

za njegu, skrb i pratnju s punim radnim vremenom.


25/116

25


lanak 29.

(1) Odgojitelji su obvezni u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s djetetom i skupinom

djece provesti 27,5 radnih sati tjedno, a ostale poslove u sklopu satnice do punoga radnog

vremena.

(2) Ostali poslovi odgojitelja obuhvaaju planiranje, programiranje i vrednovanje rada, pripremu

prostora i poticaja, suradnju i savjetodavni rad s roditeljima i ostalima te poslove strunog

usavravanja.

(3) Strunjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila u posebnim odgojnim skupinama obvezni su

u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s djetetom i skupinom djece provesti ukupno

27,5 radnih sati tjedno, a ostale poslove u sklopu satnice do punoga radnog vremena.

(4) Ostali poslovi strunjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila obuhvaaju planiranje,

programiranje i vrednovanje rada, pripremu prostora i poticaja, suradnju s roditeljima i

ostalima te poslove strunog usavravanja.

(5) Pomoni radnici za njegu, skrb i pratnju obvezni su provesti punu tjednu satnicu svoga radnog

vremena u radu s djecom.

(6) Ako je iskazana opravdana potreba za radom djejeg vrtia s programom duljim od 10

sati dnevno, moe se poveati broj odgojitelja prema potrebi programa uz suglasnost

osnivaa.

(7) Ovisno o potrebama djece i roditelja te potrebi programa, ustanova moe uz suglasnost

osnivaa imati i vei broj odgojitelja u skupini od broja utvrenog ovim Standardom.

Struni suradnici

lanak 30.

(1) Struni suradnici u djejem vrtiu jesu pedagog, psiholog i strunjak edukacijsko-rehabilitacijskog

profila.

(2) Pedagog prati realizaciju odgojno-obrazovnog rada, struno pridonosi maksimalnoj efikasnosti

odgojno-obrazovnih ciljeva te unapreuje cjeloviti odgojno-obrazovni proces; predlae inovacije,

suvremene metode i oblike rada; predlae, sudjeluje i pomae odgojiteljima u ostvarivanju

programa strunog usavravanja i njihova cjeloivotnog obrazovanja; ostvaruje suradnju s

roditeljima i pomae im u odgoju i obrazovanju djece te rjeavanju odgojno-obrazovnih

problema; surauje s drugim odgojno-obrazovnim imbenicima; pridonosi razvoju timskoga

rada u djejem vrtiu; javno predstavlja odgojno-obrazovni rad djejeg vrtia.

(3) Psiholog prati psihofiziki razvoj i napredovanje pojedinanog djeteta, postavlja razvojne zadae

i skrbi se o psihikom zdravlju djece. Svojim djelovanjem pridonosi razvoju timskog rada u

djejem vrtiu i sudjeluje u stvaranju temeljnih uvjeta za ostvarivanje djejih prava. Posebno je

vana uloga psihologa u prepoznavanju djece s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

(djece s tekoama i darovite djece) i promiljanju razvojnih zadaa za njihovo napredovanje

prema sposobnostima. Radi i s djecom s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama i


26/116

26


njihovim roditeljima na emocionalno-psiholokome snaenju obitelji za kvalitetniju pomo

u odrastanju djeteta. Surauje i sudjeluje u programima stalnog usavravanja odgojitelja, s

roditeljima i lokalnom zajednicom te unapreuje cjelokupan rad u djejem vrtiu. Povezuje

se sa zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi, koristi se supervizijskom pomoi

i sudjeluje u istraivanjima u djejem vrtiu te javno prezentira rezultate.

(4) Strunjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila rade na prepoznavanju, ublaavanjui otklanjanju tekoa djece. Utvruju specifine potrebe djece s tekoama i o njima

informiraju odgojitelje, ostale suradnike i roditelje. Stvaraju uvjete za ukljuivanje djece u

posebne i redovite programe djejeg vrtia. U suradnji s odgojiteljima, strunim timom (i

roditeljima) utvruju najprimjerenije metode rada za svako pojedino dijete te ih primjenjuju

u svome radu. Surauju sa zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi te drugim

imbenicima u prevenciji razvojnih poremeaja u djece. Prate, prouavaju i provjeravaju

u praksi znanstvene i teorijske spoznaje s podruja edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti.

Unapreuju vlastiti rad i cjelokupan proces ukljuivanja djece s tekoama u zajednicu.

lanak 31.

(1) Broj strunih suradnika s obzirom na broj odgojno-obrazovnih skupina ili ukupan broj djece

jest sljedei:

za 10 odgojno-obrazovnih skupina ili 200 djece, jedan struni suradnik s punim

radnim vremenom,

za 11 do 20 odgojno-obrazovnih skupina ili do 400 djece, dva struna suradnika

(razliitih profila) s punim radnim vremenom,

za 21 do 30 odgojno-obrazovnih skupina ili do 600 djece, tri struna suradnika

(razliitih profila) s punim radnim vremenom.

(2) Ako su u djejem vrtiu ustrojene odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom za

djecu s tekoama ili programi za darovitu djecu, broj strunih suradnika poveava se za 0,10

radnoga vremena po odgojno-obrazovnoj skupini tjedno.

(3) Broj strunih suradnika moe se poveati s obzirom na posebne potrebe djece, dislociranost

objekata i razliitost programa koji se provode u vrtiu.(4) Profil strunog suradnika odabire vrti na osnovi potreba djece i programa koje provodi. U

odabiru strunih suradnika potrebno je potovati zahtjev multidisciplinarnosti tima strunih

suradnika (pedagog, psiholog i strunjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila).

(5) U posebnoj ustanovi rade pedagog, psiholog i strunjaci edukacijsko-rehabilitacijskog

profila kao struni suradnici:

za 5 odgojno-obrazovnih skupina ili 25 djece, jedan struni suradnik s punim

radnim vremenom,

za 5 do 10 odgojno-obrazovnih skupina ili do 50 djece, jedan struni suradnik s

punim radnim vremenom i struni suradnik s polovicom radnog vremena,


27/116

27


za 11 do 15 odgojno-obrazovnih skupina ili do 75 djece, dva struna suradnika s

punim radnim vremenom,

za 16 do 20 odgojno-obrazovnih skupina ili do 100 djece, tri struna suradnika s

punim radnim vremenom.

(6) Djeji vrtii koji imaju do 5 odgojno-obrazovnih skupina moraju imati najmanje 0,10 radnog

vremena strunog suradnika po odgojno-obrazovnoj skupini tjedno.

(7) Iznimno, ovisno o potrebama djece i roditelja te potrebi programa, ustanova moe uz suglasnost

osnivaa imati i vei broj strunih suradnika od broja utvrenoga ovim Standardom.

(8) Ako na podruju jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave postoji vei broj

manjih djejih vrtia, tada poslove strunih suradnika moe provoditi jedan tim strunjaka

za to podruje (pedagog, psiholog i strunjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila) te via

medicinska sestra.

lanak 32.

(1) Struni suradnici obvezni su u neposrednome pedagokom radu s djecom, odgojiteljima

i roditeljima provoditi 25 radnih sati tjedno, a ostale poslove u sklopu satnice do punoga

radnog vremena.

(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga lanka koji se obavljaju u neposrednome pedagokom radu i drugi

odgovarajui poslovi obavljaju se u sklopu 7-satnoga radnog vremena, a ostatak se odnosi

na poslove vezane uz suradnju s drugim ustanovama, poslove strunoga usavravanja,

planiranja, pripreme za rad i druge poslove.

Via medicinska sestra

lanak 33.

Zdravstvena voditeljica u djejem vrtiu jest via medicinska sestra koja radi na osiguravanju i

unapreenju zatite zdravlja djece i u timu sa strunim suradnicima, ravnateljem, odgojiteljima,

roditeljima i ostalim imbenicima sudjeluje u ostvarivanju tih zadataka.

lanak 34.

(1) Broj viih medicinskih sestara s obzirom na broj odgojno-obrazovnih skupina ili ukupni

broj djece jest sljedei:

do 20 odgojno-obrazovnih skupina ili do 400 djece jedna via medicinska sestra

s punim radnim vremenom, odnosno najmanje s radom 2 sata tjedno po svakoj

odgojno-obrazovnoj skupini.

vie od 20 odgojno-obrazovnih skupina potreba za radom vie medicinske sestre

poveava se za 2 sata tjedno po svakoj odgojno-obrazovnoj skupini.


28/116

28


(2) Ako su u djejem vrtiu ustrojene odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom za

djecu s tekoama, tada je za jednu odgojno-obrazovnu skupinu s posebnim programom

potreba za radom vie medicinske sestre.

(3) U posebnoj ustanovi radi via medicinska sestra 8 sati po odgojno-obrazovnoj skupini tjedno.

lanak 35.

Vie medicinske sestre poslove neposrednoga zdravstveno-odgojnog rada s djecom, odgojiteljima

i ostalim radnicima u djejem vrtiu obavljaju u sklopu 7-satnoga radnog vremena, a ostatak se

odnosi na poslove vezane uz suradnju s drugim ustanovama, poslove strunog usavravanja,

planiranja, pripreme za rad i druge poslove.

lanak 36.

Struni radnici u djejem vrtiu koji provode programe za djecu s tekoama i u posebnimustanovama jesu:

edukator-rehabilitator za svu djecu s tekoama (individualni rad 25 minuta

neposrednog rada s djetetom u jednome danu),

logopedi za djecu koja iskazuju potrebu (individualni rad 25 minuta neposrednog

rada s djetetom u jednom danu),

ritmiari za djecu s oteenjem sluha, govora, s autizmom te znaajno snienim

intelektualnim sposobnostima (individualni rad 15 minuta neposrednog rada s

djetetom u jednom danu),

muzikoterapeuti za djecu s oteenjem vida, sluha, s autizmom i djecu sa snienim

intelektualnim sposobnostima (individualni rad 15 minuta neposrednog rada s

djetetom u jednom danu),

fizioterapeuti za djecu s motorikim oteenjem, oteenjem sluha i oteenjem

govora (individualni rad 25 minuta neposrednog rada s djetetom u jednom

danu),

fonetiari za djecu s oteenjem sluha i oteenjem govora (individualni rad 25minuta neposrednoga rada s djetetom u jednom danu).

Ostali radnici u djejem vrtiu

lanak 37.

(1) Djeji vrti koji ima 17 do 20 odgojno-obrazovnih skupina ili 340 do 400 djece ima tajnika,

voditelja raunovodstva i administrativno-raunovodstvenog radnika zaposlenog s punim

radnim vremenom.

(2) Manji djeji vrtii zaposlit e radnike iz stavka 1. ovoga lanka sukladno svojim potrebama

uz suglasnost osnivaa.


29/116

29


lanak 38.

Najmanji broj radnika koji rade na poslovima prehrane, odravanja istoe objekata, pranja,

glaanja i ivanja te nabave, grijanja i odravanja prostora u cjelodnevnom programu jest

sljedei:

1. Broj radnika koji rade na poslovima prehrane:

Broj djece KV kuharica PKV pomona kuharica UKUPNO

80 1 0,5 1,5

120 1 1 2

160 1 1,5 2,5

200 1 1,5 2,5

240 2 1,5 3,5

280 2 2 4

320 2 2,5 4,5

360 2 2,5 4,5

400 2,5 2,5 5

2. Na odravanju istoe prostorija za boravak djece, sanitarija i ostalih prateih prostorija

(predsoblje, garderobe, uredi, terase), vanjskih povrina i igralita ija je ukupna povrina

300 m2, raspremanju i spremanju lealjki i dezinfekciji igraaka radi jedna spremaica u

punome radnom vremenu.

3. Ako djeji vrti ima 3.000 m2vanjskog prostora, na odravanju i ureivanju toga prostora

radi jedan radnik s punim radnim vremenom.

4. U djejem vrtiu koji ima 400 djece, na poslovima pranja, glaanja i ivanja radi jedan radnik

s punim radnim vremenom, ukoliko to nije povjereno odgovarajuem servisu.

5. U djejem vrtiu koji ima 400 djece, na poslovima nabave, prijevoza hrane, grijanja i

odravanja prostora (popravci) rade dva radnika s punim radnim vremenom. Ako djeji

vrti ima vie objekata, potrebno je zaposliti jednoga radnika s punim radnim vremenom

u svakom objektu s vlastitom kotlovnicom.

lanak 39.

(1) U posebnim ustanovama koje rade samo s djecom s tekoama predkolske dobi broj ostalih

radnika isti je kao i u redovitim djejim vrtiima.

(2) U posebnim ustanovama koje osim osnovnokolskog obrazovanja djece s tekoama

provode i programe rada s djecom predkolske dobi, broj ostalih radnika isti je kao u

osnovnoj koli.


30/116

30


IX. MJERE ZDRAVSTVENE ZATITE I PREHRANEDJECE U DJEJEM VRTIU

lanak 40.

(1) Mjere zdravstvene zatite djece predkolske dobi obuhvaaju potrebne preduvjete za

osiguravanje pravilnog rasta i razvoja predkolske djece u djejem vrtiu.

(2) Za ostvarivanje mjera iz stavka 1. ovoga lanka, potrebno je u vrtiu osigurati:

sustavno praenje rasta i razvoja djece i stanja uhranjenosti,

poduzimanje preventivnih mjera za smanjenje zaraznih bolesti i prevencije

ozljeda,

provoenje organizacijskih oblika rada iz tjelesnog i zdravstvenoga odgojno-

obrazovnog podruja (program kretanja). Za ove djelatnosti potrebno je osigurati

1/4 vremena boravka djeteta u vrtiu.

(3) Prehrana djece u vrtiu utvruje se propisom koji donosi ministar nadlean za zdravstvo uzsuglasnost ministra nadlenog za obrazovanje.

(4) O primjeni propisa o prehrani, vrsti i sastavu obroka i planiranju prehrane u djejem vrtiu

brine se via medicinska sestra.

(5) Za vrijeme 10-satnog boravka djeteta u vrtiu potrebno je osigurati 2/3 energetskih potreba,

a doruak mora sadravati mlijeni obrok ili odgovarajuu zamjenu.

(6) Higijensko-sanitarne uvjete prehrane nadzire sanitarna inspekcija ureda dravne uprave u

upanijama, odnosno Gradu Zagrebu, dok stanje uhranjenosti djece nadzire nadleni dom

zdravlja.

(7) U djejem vrtiu koji ostvaruje redovite i posebne programe, s obzirom na trajanje programa,

djeci se svakog dana osigurava sljedei broj obroka:

za 3-satni program 1 obrok,

za 4-satni, 5-satni i 6-satni program 2 obroka,

za 7-satni i 8-satni program 3 obroka,

za 9-satni i 10-satni program 4 obroka.

(8) Prehrana djece u djejim vrtiima planira se i provodi prema preporuenim koliinama

energije za jedan dan i prehrambenih tvari za djecu predkolske dobi. Voe i pitka voda

moraju biti dostupni djetetu u prostorima dnevnog boravka u djejem vrtiu tijekom

provedbe cijeloga dnevnog programa.


31/116

31


X. MJERILA ZA FINANCIRANJE PROGRAMA DJEJIH VRTIA

lanak 41.

Trokove smjetaja djece u djejim vrtiima snose osnivai ustanove i roditelji djece koja polaze

vrti u skladu sa zakonom.

lanak 42.

Cijena smjetaja djeteta u djeji vrti obuhvaa sljedee vrste trokova:

a) Izdatke za radnike, i to:

bruto plae,

naknade i materijalna prava radnika.

b) Prehranu djece.

c) Uvjete boravka djece, i to: materijalni izdaci,

energija i komunalije,

tekue odravanje objekta i opreme,

prijevoz djece.

d) Nabavu namjetaja i opreme.

e) Nabavu sitnog materijala.

XI. MATERIJALNI I FINANCIJSKI UVJETI RADA

Djeji vrti prostorni i tehniki uvjeti

lanak 43.

(1) Zgrade djejih vrtia grade se i opremaju prema ovome Standardu, normativima za izgradnju

i opremanje prostora djejih vrtia te zakonima, podzakonskim i tehnikim propisima ugraenju i drugim podrujima vanima za rad i boravak u prostorima djejeg vrtia.

(2) Optimalni kapacitet zgrade djejeg vrtia je 200 djece.

(3) Maksimalni kapacitet djejeg vrtia s podrunicama je 600 djece.

(4) Kapacitet zgrade djejeg vrtia proizlazi iz broja predkolske djece u sklopu predvienoga

gravitacijskog podruja, odnosno planiranog obuhvata djece u djeje vrtie. Udaljenost

djejeg vrtia od mjesta stanovanja u pravilu je najvie 1.000 m.

(5) Zgrada djejeg vrtia treba osigurati pedagoko-estetsku poticajnu sredinu za odgoj i naobrazbu

predkolske djece od navrenih est mjeseci ivota do polaska u kolu (jaslina i vrtina dob),

te zadovoljiti sve higijensko-tehnike zahtjeve i osnovna ekoloka i estetska mjerila.


32/116

32


(6) Povrina potrebnog zemljita za izgradnju zgrade djejeg vrtia i formiranje prilaznih putova,

igralita, slobodnih povrina, gospodarskoga dvorita i parkiralita treba biti najmanje 30 m2

po djetetu, a ako se zemljite djejeg vrtia nalazi uz postojee slobodne zelene povrine,

najmanje 15 m2po djetetu.

Prostori djejeg vrtia

lanak 44.

(1) Prostori za boravak djece jesu:

1. Jedinica za djecu jasline dobi (est do 36 mjeseci ivota), koja obuhvaa:

garderobu,

trijau,

prostor za njegu djece sa sanitarnim ureajima,

sobu dnevnoga boravka,

terasu (djelomino natkrivenu).

2. Jedinica za djecu vrtine dobi (od navrene tri do sedam godina ivota), koja

obuhvaa:

garderobu,

prostor sanitarnih ureaja,

sobu dnevnoga boravka,

terasu (djelomino natkrivenu).

(2) Vienamjenski prostori jesu:

dvorana,

spremite za rekvizite,

spremite za didaktika sredstva.

(3) Prostori za odgojno-obrazovne, zdravstvene i ostale radnike jesu:

soba za odgojitelje,

soba za zdravstvenu voditeljicu s prostorom za izolaciju bolesnoga djeteta,

sobe za pedagoga, psihologa, strunjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila,

soba za ravnatelja,

soba za tajnika,

soba za raunovodstvo,

garderobe odgojitelja,

spremite arhiva.


33/116

33


(4) Gospodarski prostori jesu:

1. Kuhinjski pogon, a koji obuhvaa:

kuhinju (sredinja u samostalnome i matinom vrtiu, distribucijska u podrunome

vrtiu),

spremite, garderobu sa sanitarijama za osoblje u kuhinji.

2. Servis za obradu rublja, koji obuhvaa:

praonicu i glaaonicu,

sabirnicu prljavog rublja,

spremite istog rublja.

3. Energetsko-tehniki blok koji obuhvaa:

kotlovnicu za centralno grijanje, radionicu za domara,

garderobu sa sanitarijama za tehniko osoblje,

ope gospodarsko spremite,

garderobe sa sanitarijama za spremaice,

prostor za odlaganje smea,

garau (u matinom vrtiu).

(5) Ostali prostori jesu:1. Ulazni prostor koji obuhvaa:

trijem,

vjetrobran,

ulazni prostor.

2. Komunikacije koje obuhvaaju:

hodnike,

stubita.3. Sanitarije koje obuhvaaju:

sanitarije za odgojno-obrazovne, zdravstvene i ostale radnike,

sanitarije za roditelje i posjetitelje.

(6) Vanjski prostori jesu:

1. Opi prostori koji obuhvaaju:

prilazne putove (pjeake i kolne),

parkiralite, gospodarsko dvorite.


34/116

34


2. Igralita koja obuhvaaju:

igralita za djecu jasline dobi,

igralita za djecu vrtine dobi,

prostore za poligon vonju,

slobodne povrine, spremite za vanjska igralita,

sanitarni vor pristupaan s igralita.

Mjerila za prostore u djejem vrtiu

lanak 45.

(1) Dnevni boravak u jedinici za djecu jasline dobi treba osigurati uvjete za razvijanje razliitih

individualnih i skupnih aktivnosti djece, slobodno kretanje, objedovanje i spavanje.(2) Soba dnevnog boravka treba imati povrinu od 5 m2po djetetu i prosjenu visinu 300 cm.

(3) U postojeim vrtiima prostorni uvjeti postiu se prilagoavanjem broja djece koja istodobno

borave u sobi dnevnog boravka.

lanak 46.

(1) Dnevni boravak u jedinici za djecu vrtine dobi namijenjen je provoenju odgojno-obrazovnog

rada s djecom, igri, raznolikim aktivnostima, objedovanju i spavanju odmoru.

(2) Prostor dnevnog boravka treba imati povrinu od 3 m2po djetetu i prosjenu visinu 300 cm.

(3) U postojeim vrtiima prostorni uvjeti postiu se prilagoavanjem broja djece koja istodobno

borave u sobi dnevnog boravka.

(4) Vienamjenska dvorana namijenjena je za razne skupne aktivnosti koje trae vei prostor, a u

kojima sudjeluje jedna ili vie skupina djece. Tu se organiziraju razni oblici tjelesne i zdravstvene

kulture, stvaralake igre i priredbe.

(5) Prostori za odgojno-obrazovne, zdravstvene i ostale radnike dimenzioniraju se i opremaju

prema broju radnika odnosno vrsti djejeg vrtia.(6) Gospodarski prostori dimenzioniraju se i opremaju prema vrsti i kapacitetu djejeg vrtia,

nainu opskrbe te osiguranju energetskih potreba.

lanak 47.

(1) Mjerila za ostale prostore u djejem vrtiu utvruju se ovim lankom.

(2) Ukupna irina vanjskih ulaznih vrata dimenzionira se prema broju djece.

(3) Najmanja irina jednokrilnih ulaznih vrata mora biti 110 cm, a dvokrilnih 180 cm i moraju seotvarati prema van.


35/116

35


(4) Dubina vjetrobrana mora biti najmanje 240 cm.

(5) Hodnici se dimenzioniraju prema broju djece, odnosno broju soba dnevnog boravka.

(6) Najmanja irina hodnika namijenjenih djeci mora biti 180 cm.

(7) irina stubinoga kraka mora biti najmanje 120 cm za dvije sobe dnevnog boravka. Za

sljedee dvije sobe dnevnog boravka irina kraka mora se poveavati za 30 cm. Visina stubene smije biti vea od 15 cm, a irina gazita mora biti najmanje 33 cm.

lanak 48.

Vanjski prostori namijenjeni djeci moraju biti ograeni i sigurni za djecu te sadravati zelene

povrine, osunane i hladovite prostore za igru. Igralita moraju imati povrinu najmanje 15 m2

po djetetu i biti odgovarajue opremljena spravama primjerenim dobi djece, pitkom vodom

i vodom za igru.

Higijensko-tehniki zahtjevi za prostore u djejem vrtiu

lanak 49.

(1) Za stvaranje primjerenih uvjeta rada u djejem vrtiu potrebno je zadovoljiti higijensko-

tehnike zahtjeve koji se odnose na: osvijetljenost, sunevu svjetlost, prozraivanje, toplinsku

zatitu, zatitu od buke i akustiku, grijanje i hlaenje, opskrbu vodom, odvodnju otpadnih

voda, elektrine instalacije, zatitu od poara i zatitu od provale.

(2) Prirodna osvijetljenost prostorija znaajan je imbenik radnih uvjeta u djejem vrtiu te jenuno osigurati primjerenu kvalitetu i jainu osvijetljenosti.

(3) Kvaliteta prirodnog svjetla u sobi dnevnoga boravka odreuje se orijentacijom sobe dnevnoga

boravka i tehnikim sredstvima za rasprenje dnevnoga svjetla.

(4) Zatita od izravnog prodiranja sunevih zraka, kojom se sprjeava pretjerano zagrijavanje,

mora biti takva da ne smanjuje stvarnu povrinu prozora. U sobama dnevnog boravka treba

osigurati mogunost zamraenja.

(5) Sobe dnevnoga boravka moraju imati optimalno osvjetljenje sunevom svjetlosti zbog

baktericidnoga djelovanja, a mora se osigurati i zamraenje.(6) Zatita od izravnoga prodiranja sunevih zraka, kojom se sprjeava pretjerano zagrijavanje,

mora biti takva da ne smanjuje stvarnu povrinu prozora.

(7) Svi prostori za rad i boravak trebaju se prirodno prozraivati. U sobama dnevnog boravka treba

osigurati tri izmjene zraka na sat uz najveu brzinu strujanja zraka od 0,2 m/s. U sanitarnim

prostorijama za djecu, u garderobama, kuhinji i praonici treba osigurati i dodatno mehaniko

provjetravanje.

(8) U prostorijama za boravak djece preporua se osigurati i relativnu vlagu u zraku od 40 do 60%.


36/116

36


(9) Toplinska zatita, zatita od buke i akustika zidnih i stropnih konstrukcija vrtia, posebno

u sobi dnevnoga boravka, moraju biti prema vaeim propisima i standardima. Zatita

od buke i akustika trebaju omoguavati dobru slunost i razgovijetnost pri govoru, kao i

optimalnu jeku pri sluanju glazbe.

(10) Za grijanje i hlaenje prostora i pripremu tople vode mogu se koristiti sve vrste centralnoga

sustava.

(11) U svim prostorima za rad i boravak zrak mora biti ravnomjerno zagrijavan i to:

u svim prostorijama za boravak djece 20 22C,

u hodnicima i vienamjenskoj dvorani 18C.

(12) U razdoblju visokih vanjskih temperatura u dnevnom boravku treba osigurati optimalnu

temperaturu, 5C niu od vanjske.

(13) Opskrba vodom ostvaruje se instalacijom vodovodne mree sa zdravstveno ispravnom

vodom za pie. Sve armature instalacija koje slue za pranje moraju biti opremljene toplomi hladnom vodom s automatskom baterijom koja osigurava temperaturu vode od 35C.

(14) Otpadne vode odvode se kunom kanalizacijom koja se prikljuuje na komunalnu

kanalizaciju ili na drugi nain, prema vaeim propisima i standardima.

(15) Elektrina instalacija mora biti zatiena i osigurana. Treba predvidjeti instalacije za televizijski

i internetski prikljuak.

(16) Zatita od poara provodi se uporabom odgovarajuih graevnih materijala, definiranjem

evakuacijskih putova i izlaza te protupoarnom opremom i signalizacijom. Zatita od

provale provodi se uporabom alarma i videonadzora.

XII. OSNOVNA OPREMA, DIDAKTIKA SREDSTVA I DRUGAPOMAGALA POTREBNA ZA PROVEDBU REDOVITIH I POSEBNIHPROGRAMA

Mjerila za opremu djejeg vrtialanak 50.

(1) Oprema prostora mora odgovarati namjeni prostora. Oprema dnevnih boravaka omoguuje

realizaciju odgojno-obrazovnog rada s djecom, blagovanje i spavanje odmor.

(2) Potrebno je osmisliti prostor i osigurati opremu prilagoenu djejim razvojnim potrebama za

itanje slikovnica, glazbene i likovne aktivnosti, istraivake aktivnosti, za dramsko-obiteljske

igre, igre kockama i manipulativne igre i slino.

(3) Oprema i namjetaj djejih vrtia moraju biti funkcionalni, prenosivi, stabilni, od kvalitetnog

materijala, po mogunosti prirodnog, lakog za odravanje, postojanih boja, estetskog

izgleda i primjerenog djejoj dobi.


37/116

37


Mjerila za didaktika sredstva i druga pomagala potrebna zaprovedbu redovitih i posebnih programa

lanak 51.

(1) Didaktika sredstva i pomagala moraju zadovoljiti sve zadae koje se ostvaruju u djejem

vrtiu. Glavna mjerila za nabavu didaktikog materijala jesu: razvojna primjerenost, trajnost,

lakoa uporabe, privlanost i slino.

(2) Za djecu s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (djecu s tekoama, darovitu djecu

te djecu sa zdravstvenim potrebama) u posebnim programima osigurava se odgovarajua

oprema.

(3) Za djecu ukljuenu u posebne programe osigurava se, osim osnovne opreme za redovite

programe, i odgovarajua dodatna oprema, didaktika sredstva i druga pomagala prema

zahtjevu programa.

XIII. SUSTAV KVALITETE PREDKOLSKOG ODGOJA I NAOBRAZBE

lanak 52.

(1) Predkolske ustanove i ustanove u kojima se provodi predkolski odgoj i naobrazba dune

su pratiti kvalitetu rada sukladno podzakonskim aktom.

(2) Vanjsko vrednovanje provodi nadleno ministarstvo i osniva.

(3) Predkolske ustanove provode samovrednovanje.

XIV. ZAVRNE ODREDBE

lanak 53.

Sredstva za ostvarivanje ovoga Standarda osigurava osniva djejeg vrtia, a iz dravnog

prorauna osiguravaju se sredstva za sufinanciranje programa javnih potreba u predkolskom

odgoju i naobrazbi.

lanak 54.

(1) Djeji vrtii duni su uskladiti svoju djelatnost s odredbama ovoga Standarda u roku od pet

godina od dana njegova stupanja na snagu.

(2) Djeji vrtii koji na dan stupanja na snagu ovog Standarda obavljaju svoju djelatnost u

sklopu graevina stambeno-poslovne namjene i imaju rjeenje o ispunjavanju uvjeta za

obavljanje predkolske djelatnosti u takvim graevinama mogu nastaviti radom u tim

prostorima.


38/116

38


lanak 55.

(1) Standard e se provoditi postupno.

(2) Akcijskim planom mjera za tekuu godinu Vlada Republike Hrvatske jednom godinje utvruje

dinamiku provedbe ovog Standarda prema raspoloivim sredstvima, sukladno Koeficijentu

izvodljivosti koji je u prilogu i ini sastavni dio Standarda.

(3) Nadzor nad provedbom mjera Standarda i izrada ukupnog godinjeg izvjea u nadlenosti

je Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.

(4) Godinje izvjee o provedbi Standarda nadleno ministarstvo podnosi Vladi Republike, a

Vlada Republike Hrvatske godinje izvjee podnosi Hrvatskom saboru.

lanak 56.

Na dan stupanja na snagu ovoga Standarda prestaje vaiti:

Odluka o elementima standarda drutvene brige o djeci predkolske dobi (Narodne

novine, br. 29/83.) i

Odluka o elementima standarda specifinih potreba djece s tekoama u razvoju

(Narodne novine, br. 47/87.).

lanak 57.

Sukladno ovlastima utvrenim ovim Standardom provedbene propise donijet e ministar

nadlean za obrazovanje u roku od est mjeseci od dana njegova stupanja na snagu.

lanak 58.

Ovaj Standard stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, osim

odredaba lanka 22., 28., 31., 34., 37. i 38. koje stupaju na snagu na dan proteka tri godine te

odredaba lanka 43., 44., 45., 46., 47., 48., 49., 50. i 51. koje stupaju na snagu na dan proteka pet

godina od dana objave ovoga Standarda u Narodnim novinama.


39/116

39


PRILOG

KOEFICIJENT IZVODLJIVOSTI DRAVNOGA PEDAGOKOGSTANDARDA

1) Koeficijent izvodljivosti ovoga Standarda jest oznaka postupnih rokova, do zavrno 2013.

godine, u kojima e se pojedini standard postii:

Ki = 0 = Svi standardi oznaeni koeficijentom izvodljivosti 0 stupaju na snagu odmah nakon

donoenja ovoga Standarda i normativa.

Ki = 1 = Svi standardi oznaeni koeficijentom izvodljivosti 1 moraju se postii u roku od tri

godine, nakon donoenja ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2011. godine.

Ki = 2 = Svi standardi oznaeni koeficijentom izvodljivosti 2 moraju se postii u roku od petgodina, nakon donoenja ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2013. godine.

KOEFICIJENTI IZVODLJIVOSTI PEDAGOKIH STANDARDA(obveze koje su utvrene u tekstu Dravnoga pedagokog standardapredkolskog sustava odgoja i naobrazbe Republike Hrvatske)

Ki

Veliina djejeg vrtia s obzirom na broj odgojno-obrazovnih skupina (lanak 21.) 0

Broj djece u odgojno-obrazovnoj skupini (lanak 22.) 1

Broj odgojitelja po odgojno-obrazovnoj skupini (lanak 28.) 1

Broj strunih suradnika s obzirom na broj odgojno-obrazovnih skupina (lanak 31.) 1

Broj viih medicinskih sestara po odgojno-obrazovnoj skupini (lanak 34.) 1

Tajnik i voditelj raunovosdtva u djejem vrtiu (lanak 37.) 1

Najmanji broj radnika koji rade na poslovima prehrane, odravanja istoe objekata, pranja, glaanja i

ivanja te nabave, grijanja i odravanja prostora djejeg vrtia (lanak 38.)1

Mjere zdravstvene zatite u djejem vrtiu (lanak 40.) 0

Cijena smjetaja djeteta u djeji vrti (lanak 42.) 0

Prostori djejeg vrtia i oprema, didaktika sredstva i druga pomagala potrebna za provedbu redovitihi posebnih programa (lanak 43., 44., 45., 46., 47. i 48.)

2

Sustav kvalitete predkolskog odgoja i naobrazbe (lanak 49.) 0

2) Krajnji je rok za usklaivanje sustava predkolskog odgoja i naobrazbe s Dravnim pedagokim

standardom 2013. godina.


40/116

40



41/116

41

DRAVNI PEDAGOKI STANDARD

OSNOVNOKOLSKOG SUSTAVA

ODGOJA I OBRAZOVANJA1

I. TEMELJNE ODREDBE

lanak 1.

(1) Dravnim pedagokim standardom osnovnokolskog sustava odgoja i obrazovanja u Republici

Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Standard) utvruju se minimalni infrastrukturni, financijski i

kadrovski uvjeti za ostvarivanje i razvoj djelatnosti i podjednaki uvjeti za ujednaeni razvoj

osnovnog kolstva na itavom podruju Republike Hrvatske.

(2) Ovaj Standard primjenjuje se na sve osnovne kole u Republici Hrvatskoj, osim kola koje

rade po alternativnome programu.

Pojmovnik

lanak 2.

U smislu ovoga Standarda pojedini pojmovi znae:

kola odgojno-obrazovna institucija u kojoj se obavlja slubeni odgoj i obrazovanje.

Osnovna kola odgojno-obrazovna ustanova u kojoj se provodi odgoj i obrazovanje, a ima

najmanje po jedan razredni odjel od I. do VIII. razreda.

Podruna kola odgojno-obrazovna podrunica kole, smjetena izvan sjedita matine

kole, a s kojom je programski i kadrovski povezana. Ustrojava se ukoliko upisnom kvotom

osigurava broj uenika za najmanje po jedan razredni odjel od I. do IV., odnosno od V. do

VIII. razreda te ukoliko ispunjava Standard za obavljanje djelatnosti.

Podruni odjel dislocirani razredni odjel/odjeli koji se formiraju izvan sjedita matine kole

i ne ispunjavaju uvjete za osnivanje podrune kole.

1 Dravni pedagoki standard osnovnokolskog sustava odgoja i obrazovanjadonesen je 16. svibnja 2008. godine teobjavljen u Narodnim novinama broj 63. od 2. lipnja 2008. godine.


42/116

42


Osnovne kole s oteanim uvjetima rada odgojno-obrazovne ustanove na otocima, u brdsko-

planinskim i slabo prometno povezanim podrujima te kole koje posebnim propisima

ministarstva nadlenog za obrazovanje imaju ili dobiju taj status.

Mrea osnovnih kola skup osnovnokolskih ustanova, matinih i podrunih kola i podrunih

odjela koje obavljaju osnovnokolsku djelatnost na lokalnome i regionalnome podruju,

a odreuje ga definiranje pripadajuega upisnog podruja.

Upisno podruje podruje s kojega uenici koji na njemu imaju prijavljeno prebivalite,

odnosno boravite imaju pravo pohaati odreenu kolu, odnosno ustanovu koja obavlja

osnovnokolsku djelatnost.

Uenik sudionik odgojno-obrazovnog procesa, osoba koja je formalno upisana u osnovnu

ili srednju kolu i stjee znanja te razvija sposobnosti i vjetine, navike i odgojne vrijednosti

pohaajui obveznu i neobveznu osnovnu kolu.

Uenik s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama uenik s tekoama ili potencijalno daroviti

uenik:

uenik s tekoama uenik s utvrenim stupnjem i vrstom tekoa po propisima

iz socijalne skrbi to podrazumijeva uenika s oteenjem vida ili sluha, ili s

poremeajem govorno-glasovno-jezine komunikacije i specifine tekoe u

uenju, ili motorikim smetnjama, ili sa snienim intelektualnim sposobnostima, s

poremeajem u ponaanju, ili autizmom, ili postojanjem vie vrsta i stupnjeva tekoa

u psihofizikom razvoju, koji je ukljuen u redovitu ili posebnu osnovnokolsku

ustanovu, a nastavu prati po redovitom, individualiziranom ili posebnom programu

ovisno o vrsti i stupnju oteenja.

darovit uenik uenik iznadprosjenih intelektualnih, ili(i) akademskih, ili(i)

stvaralakih, ili(i) psihomotornih sposobnosti.

Uitelj struno osposobljena osoba za pouavanje, odgoj i obrazovanje uenika u odgojno-

obrazovnoj ustanovi.

Uitelj za provoenje nastave u posebnim razrednim odjelima/skupinama i skupinama produenoga

strunog postupka: struno osposobljena osoba edukacijsko-rehabilitacijskog profila za

pouavanje, odgoj i obrazovanje uenika s tekoama. Uitelj-mentor struno osposobljena osoba koja je voditelj studenata tijekom praktine

poduke studenata visokog uilita za obrazovanje uitelja/nastavnika ili uitelj za rad s

potencijalno darovitim uenicima u osnovnoj koli.

Razredni odjel skupina uenika pribline ivotne, obrazovne i emotivne dobi istog

razreda.

Posebni razredni odjel skupina uenika istog razreda, pribline ivotne dobi, s posebnim obrazovnim

potrebama koji su ukljueni u poseban program za uenike s veim tekoama u uenju.

Kombinirani razredni odjel skupina uenika sastavljena iz dva, tri ili etiri razreda uobiajenau kolama s malim brojem uenika.


43/116

43

O S N O V N O K O L S K O G S U S T AV A O D G O J A I O B R A Z O V A N J A

Odgojno-obrazovna skupina odreeni broj relativno stalnog sastava uenika iz jednog,

dva ili vie razreda koji se ustrojava za provedbu izborne, dopunske i dodatne nastave,

izvannastavnih aktivnosti ili za drugi oblik kolskog rada.

Uionica kolska prostorija u kojoj se provodi razredna ili predmetna nastava, kao i drugi

oblici kolskog rada.

Nastavni plan isprava s propisanim nazivima i brojem nastavnih predmeta i drugih kolskih

aktivnosti te s tjednim i godinjim brojem sati za svaki predmet i svaki razred.

Nastavni program isprava kojom se propisuje cilj, sadraj i opseg svakog nastavnog

predmeta te sadraj i opseg svih drugih nastavnih i kolskih aktivnosti.

Alternativni program drugi raspoloivi nastavni plan i program.

Nastava planska i organizirana odgojno-obrazovna djelatnost u koli ili drugoj odgojno-

obrazovnoj ustanovi.

Redovita nastava nastavom predviena odgojno-obrazovna djelatnost u koli kojaobvezuje na pohaanje, odnosno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom i kolskom radu

prema propisanome nastavnom planu i programu i koja je definirana kolskom godinom

u punome trajanju.

Predmetna nastava nastava organizirana po predmetima koji su sastavljeni prema

obrazovnim podrujima.

Izvannastavna aktivnost oblik aktivnosti koji kola planira, programira, organizira i realizira,

a u koju se uenik samostalno, neobvezno i dobrovoljno ukljuuje.

Dopunska nastava

individualizirani oblik rada u skupinama za uenike koji ne prate redovitinastavni program s oekivanom razinom uspjeha.

Dodatna nastava individualizirani oblik rada za potencijalno darovite uenike.

Smjena organizacija dnevnog rasporeda nastave u dva ili tri vremenska termina s ciljem

osiguravanja odravanja nastave za sve uenike s pripadajuega upisnog podruja.

Poludnevna nastava nastava organizirana u jednoj smjeni.

Cjelodnevna nastava nastava koja se ostvaruje tijekom dana, u pravilu od 9 do 16 sati za

iste uenike, s intervalima izvankolske i izvannastavne aktivnosti. Produeni boravak organizirani boravak djece u koli nakon redovite, obvezne nastave i

kolskih aktivnosti, s prehranom.

Produeni struni postupak program strune pomoi uenicima s posebnim obrazovnim

potrebama koji ukljuuje pomo u svladavanju odgojno-obrazovnih sadraja, rehabilitacijske

programe i interesne skupine za poticanje kreativnosti uenika.

Struni suradnik struno osposobljena osoba za pomo u nastavnome i kolskome

radu, koja obavlja poslove koji proizlaze iz pedagokog rada ili su s njime u svezi te prua

edukacijsko-rehabilitacijsku potporu.


44/116

44


Rad s djecom smjetenom u zdravstvene ustanove nastava u bolnici privremeni ili trajni

oblik provedbe osnovnokolskog programa koji je namijenjen ueniku smjetenom u

bolnici i na dulje vrijeme sprijeenom u redovitom pohaanju nastave u matinoj koli.

Nastavu organizira najblia osnovna kola.

Rad s djecom oboljelom od kroninih bolesti nastava u kui oblik provedbe osnovnokolskog

programa namijenjenog ueniku koji je zbog bolesti dulje vrijeme sprijeen redovitopohaati nastavu. Nastavu organizira najblia osnovna kola.

Struno usavravanje uitelja i strunih suradnika trajni struni razvoj uitelja i strunih

suradnika kroz slubene i neslubene, skupne ili pojedinane oblike obrazovanja i stjecanja

dodatnih znanja i vjetina s ciljem unapreenja osobnih sposobnosti i vjetina iz svoje

struke i sveukupnoga odgojno-obrazovnog rada.

Napredovanje uitelja i strunih suradnika mogunost stjecanja viih zvanja u odgojno-

obrazovnome radu uitelja, mentora i uitelja savjetnika kroz vrednovanje uspjenosti

rada s uenicima, izvannastavnoga strunog rada i struno usavravanje.

Udbenik temeljno odgojno-obrazovno kolsko i nastavno sredstvo koje sadri sustav

znanja iz odreenoga nastavnog predmeta i koje je pedagoko-psiholoki i didaktiko-

metodiki primjereno zakonitostima uenja i pouavanja u koli i izlae gradivo utvreno

nastavnim planom i programom.

Razredna nastava organizacijski oblik nastave u niim razredima osnovne kole u kojima

jedan uitelj izvodi veinu nastavnih sadraja.

II. MJERILA ZA USTROJ MREA KOLA NA PODRUJIMA UPANIJA

lanak 3.

(1) Mrea osnovnih kola na podrujima upanija obuhvaa ustanove koje obavljaju

osnovnokolsku djelatnost, sa svim objektima matinih i podrunih kola kao i izmjetenim

objektima, u kojima se provodi obvezno osnovno kolovanje, uz odreivanje pripadajuega

upisnog podruja s kojega je djeci omogueno pohaanje osnovne kole.

(2) Pod mreom kola iz stavka 1. ovoga lanka podrazumijevaju se:

kole za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama,

kole s posebnim odjelima,

kole na jeziku i pismu nacionalnih manjina i kole s posebnim odjelima na jezicima

nacionalnih manjina,

umjetnike kole: glazbene i plesne,

portske kole,

kole s produenim boravkom,

kole za obrazovanje odraslih,

kole s klasinom grupom predmeta,


45/116

45


kole bez prostornih prepreka,

kole sa portskim vjebalitem,

kole s bazenima,

kole otvorene tijekom ljetnih kolskih praznika,

ogledne kole.(3) Mrea osnovnih kola ustrojava se na nain da zadovoljava iskazane potrebe utvrene

sustavnim praenjem i predvianjem demografskih, gospodarskih i urbanistikih kretanja

na podruju upanije, udovoljava zahtjevima dostupnosti i racionalnog ustroja upisnih

podruja te ispunjava uvjete i mjerila propisana ovim Standardom.

(4) Pod dostupnost iz stavka 3. ovoga lanka podrazumijeva se da je mreom osnovnih kola,

svakome osnovnokolskom obvezniku dana mogunost redovitoga osnovnog kolovanja

u osnovnoj koli, ili drugoj ovlatenoj ustanovi, ili objektu kole uz primjerenu udaljenost

od mjesta stanovanja i prometnu povezanost koja ne ugroava sigurnost uenika.(5) Za uenike razredne nastave kad god je to mogue, kolovanje se osigurava u objektu ija

udaljenost od mjesta stanovanja ne zahtijeva prijevoz.

(6) Za uenike s tekoama pod primjerenom udaljenou podrazumijeva se ona udaljenost

koja ne zahtijeva izdvajanje iz obitelji. U iznimnim sluajevima uenika se moe uputiti u

posebnu odgojno-obrazovnu ustanovu izvan mjesta stanovanja ako rehabilitaciju nije

mogue ostvariti u najblioj osnovnoj koli.

(7) Dostupnost kola koje provode neobvezne programe osnovnog kolovanja, glazbene,

plesne, portske, obrazovanje odraslih, mora biti takva da udovoljava interesima i potrebamastanovnitva odreenog podruja.

(8) Racionalnim ustrojem upisnih podruja iz stavka 3. ovoga lanka podrazumijeva se takav

ustroj upisnih podruja koji omoguuje optimalno zadovoljavanje potreba uenika vodei

rauna o postojeim kolskim kapacitetima.

(9) Upisno podruje je podruje s kojega uenici koji na njemu imaju prijavljeno prebivalite ili

boravite imaju pravo pohaati odreenu kolu odnosno ustanovu koja obavlja osnovnokolsku

djelatnost. Upisno se podruje utvruje za svaku osnovnokolsku ustanovu i ukljuuje sve

podrunice i objekte te ustanove.

(10) Mogue je utvrditi i zajedniko upisno podruje za dvije osnovnokolske ustanove istog

osnivaa ija upisna podruja granie i to ujedinjenjem cjelokupnih ili dijelova tih upisnih

podruja, ukoliko se na temelju demografskih podataka o broju buduih kolskih obveznika,

odnosno na temelju broja upisanih uenika, utvrdi da bi se ravnomjernim rasporedom uenika

racionalnije iskoristili kapaciteti obiju ustanova, odnosno omoguio rad u jednoj smjeni.

(11) O rasporedu u kole kolskih obveznika iz zajednikoga upisnog podruja odluuje osniva

kole najkasnije godinu dana prije upisa obveznika u prvi razred te o tome obavjetava

roditelje, odnosno skrbnike obveznika. Utvrivanjem zajednikoga upisnog podruja nesmiju se naruiti zahtjevi dostupnosti.


46/116

46


(12) Veliinu upisnog podruja odreuju smjetajne mogunosti kole utvrene na temelju

mogunosti rada u jednoj, a najvie dvije smjene, demografski pokazatelji i prometna

povezanost.

(13) Pravo roditelja, odnosno skrbnika da kolskog obveznika upie u kolu kojoj po upisnom

podruju ne pripada ogranieno je mogunostima pojedine kole.

(14) Upisom djece iz drugih upisnih podruja ne smije se naruiti optimalni ustroj rada kole

i ne smije se onemoguiti upis obveznicima koji pripadaju upisnome podruju kole.

III. MJERILA ZA USTROJ OSNOVNE KOLE KAO JAVNE USTANOVE,ZA USTROJ PODRUNE KOLE I ZA USTROJ NASTAVE UDISLOCIRANOME OBJEKTU OSNOVNE KOLE

lanak 4.(1) Osnovne kole mogu biti redovite, posebne, umjetnike i kole na jeziku i pismu nacionalnih

manjina.

(2) Redovite osnovne kole su odgojno-obrazovne ustanove koje rade prema redovitome

nastavnom planu i programu namijenjenome djeci ija kronoloka, obrazovna, socijalna i

emotivna dob odgovara razrednome stupnju kojim su obuhvaena.

(3) Posebne odgojno-obrazovne ustanove rade prema posebnim nastavnim planovima i

programima i ustrojavaju se za obvezno osnovno kolovanje djece s tekoama.

(4) Posebne programe mogu provoditi i redovite osnovne kole kao dio svoje djelatnosti. kola

moe ustrojiti razredne odjele za uenike s tekoama.

(5) Osnovno obrazovanje odraslih provode redovite osnovne kole kao dio djelatnosti te druge

ovlatene javne ustanove kao primarnu djelatnost ili kao dio djelatnosti.

lanak 5.

(1) Osnovna kola je ustanova koja:

provodi cjeloviti redoviti ili posebni nastavni plan i program propisan za obvezno,odnosno neobvezno osnovno kolovanje u umjetnikim kolama,

zadovoljava propisima utvrene kadrovske, prostorne, tehnike i druge uvjete.

(2) Osnovna kola moe imati podrune kole i podrune odjele.

(3) Podruna kola organizacijska je jedinica koja se nalazi izvan sjedita kole, a ustrojava se ako ima

upisno podruje koje osigurava postojanje najmanje po jedan razredni odjel od I. do IV. razreda

te ako ispunjava osnovne kadrovske, prostorne i tehnike uvjete za obavljanje djelatnosti.

(4) Podruni odjeli dislocirani su u objektima u kojima se izvodi nastava, a koji se nalaze izvan

sjedita kole te ne ispunjavaju uvjete za podrunu kolu osim kadrovskih, prostornih i

tehnikih uvjeta nunih za obavljanje djelatnosti.


47/116

47


IV. MJERILA ZA BROJ RAZREDNIH ODJELA U OSNOVNOJ KOLI KAOSAMOSTALNOJ USTANOVI

lanak 6.

(1) Osnovna kola ima najmanje osam razrednih odjela, najmanje po jedan razredni odjel od

I. do VIII. razreda, to osigurava cjelovitost osmogodinjega obveznog kolovanja.

(2) Iznimno, zbog posebnih okolnosti, kola s oteanim uvjetima rada i posebna odgojno-

obrazovna ustanova moe imati manji broj razreda, odnosno moe ustrojiti kombinirane

razredne odjele.

(3) Optimalna kola koja radi u jednoj smjeni prema ovome je Standardu osnovna kola od

16 do 20 razrednih odjela s podjednakim brojem razrednih odjela svakog razreda.

(4) Rad osnovne kole ostvaruje se u jednoj smjeni: poludnevno, produljeno ili cjelodnevno.

Taj rad omoguuje optimalno ostvarivanje odgojno-obrazovnih ciljeva razliitim oblicima

nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, dopunske i dodatne nastave te pravilnomizmjenom rada, odmora i prehrane uenika.

(5) kola u kojoj se odgojno-obrazovni rad ostvaruje u dvije smjene moe imati najvie 32

razredna odjela.

V. MJERILA ZA BROJ UENIKA U RAZREDNOME ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI

Organizacija nastave

lanak 7.

(1) Nastava se izvodi, ovisno o nastavnom predmetu, u redovitom, posebnom i kombiniranom

razrednom odjelu, ili u odgojno-obrazovnim skupinama.

(2) Nastava se izvodi u kolskom prostoru i izvan prostora kole.

(3) Za nastavu izvan prostora kole potreban je jedan pratitelj iz redova uitelja ili strunih

suradnika kole za skupinu do najvie 14 uenika.

(4) Za uenike s tekoama za izvoenje nastave izvan prostora kole potrebno je osigurati

pratitelja za:

1 uenika s oteenjem vida, sluha, s motorikim oteenjima, s autizmom ili znaajno

snienim intelektualnim sposobnostima ili organski uvjetovanim poremeajima

u ponaanju,

do 5 uenika snienih intelektualnih sposobnosti,

do 5 uenika s poremeajima u ponaanju koji su smjeteni u odgojne domove.


48/116

48


Razredni odjel

lanak 8.

(1) Optimalan je broj uenika u razrednom odjelu 20, a najmanji 14, najvii 28 uenika.

(2) Razredni odjel ustrojava se od uenika istog razreda, a kombinirani razredni odjel od uenika

dvaju ili iznimno vie razreda, za provedbu redovite nastave po redovitome ili posebnomnastavnom planu i programu.

(3) Broj uenika u razrednom odjelu u nastavi na jeziku i pismu nacionalnih manjina moe se

ustrojiti i s manjim brojem uenika iz stavka 1. ovoga lanka.

(4) U razredni odjel mogu biti ukljuena najvie 3 uenika s tekoama, a razred ima sveukupno

najvie 20 uenika.

(5) Broj uenika u razrednom odjelu smanjuje se za 2 uenika kod ukljuenja jednoga uenika

s ostalim posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.

Razredni odjel s posebnim programom

lanak 9.

U razrednom odjelu s posebnim programom moe biti najvie:

7 uenika s oteenjem vida, sluha, glasovno-govorno-jezinim tekoama,

motorikim poremeajima ili organski uvjetovanim poremeajima u ponaanju

te uenika s poremeajima u ponaanju koji su smjeteni u odgojne domove,

9 uenika snienih intelektualnih sposobnosti, 3-5 uenika s autizmom i znaajno snienim intelektualnim sposobnostima.

Kombinirani razredni odjel

lanak 10.

(1) Kombinirani razredni odjel ustrojava se za uenike razredne nastave. Kombinirani razredni

odjel od dva razreda ima najvie 16 uenika, kombinirani razredni odjel od tri razreda najvie

14 uenika, a od etiri razreda najvie 12 uenika.(2) Iznimno se moe ustrojiti kombinirani razredni odjel i za uenike predmetne nastave, u

pravilu s najvie 10 uenika.

(3) Kombinirani razredni odjel od dva razreda u koji su ukljueni uenici s tekoama moe se

ustrojiti u pravilu s najvie 10 uenika s jednim uenikom s oteenjem vida, oteenjem

sluha, motorikim poremeajima ili s organski uvjetovanim poremeajem u ponaanju.

(4) Broj uenika u kombiniranom razrednom odjelu smanjuje se za 4 uenika za svakog uenika

s tekoama.

(5) U kombinirani razredni odjel od tri i etiri razreda ne mogu biti ukljueni uenici stekoama.


49/116

49


Broj uenika u odgojno-obrazovnoj skupini

lanak 11.

(1) Odgojno-obrazovna skupina ustrojava se od uenika istog ili dvaju i vie razreda za

provedbu izborne, dopunske i dodatne nastave, izvannastavnih aktivnosti ili za drugi oblik

neposrednoga odgojno-obrazovnog rada.

(2) Odgojno-obrazovni rad odgojno-obrazovne skupine za izbornu nastavu informatike, vjeronauka

i drugoga stranog jezika izvodi se po mjerilima redovite nastave, a izborna nastava iz vjeronauka

izvodi se u odgojno-obrazovnim skupinama koje imaju i manje od 14 uenika.

(3) Odgojno-obrazovna skupina uenika pripadnika nacionalnih manjina koji ue materinski

jezik i kulturu (model C) organizira se za razrednu i predmetnu nastavu.

(4) Dodatna nastava je individualizirani oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 uenika.

(5) Dopunska nastava individualizirani je oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 uenika.

(6) Produeni struni postupak provodi se u skupini do najvie 10 uenika s istom vrstom istupnjem tekoa ili do najvie 5 uenika s razliitim vrstama i stupnjevima tekoa.

(7) Za sve uenike s tekoama koji se koluju po redovitom ili individualiziranom nastavnom

programu obvezno se organizira dopunska nastava u skupini do najvie 5 uenika.

(8) Produeni boravak oblik je odgojno-obrazovnog rada namijenjen uenicima razredne

nastave. On je prijelazni oblik rada k cjelodnevnomu odgojno-obrazovnom radu. Organizira

se s najmanje 14 uenika, a u pravilu s 20 uenika. Produeni boravak uenika uredit e se

posebnim propisom.

VI. MJERILA ZA UITELJE, STRUNE SURADNIKE, RAVNATELJE IDRUGE RADNIKE U OSNOVNOJ KOLI

lanak 12.

(1) Za izvedbu nastave i drugih poslova kola mora imati odgovarajui broj radnika, sukladno

postojeim propisima.

(2) Uitelji, struni suradnici i ravnatelji zasnivaju radni odnos sukladno propisima za rad uosnovnoj koli.

Uitelji

lanak 13.

(1) Broj uitelja utvruje se na temelju broja sati neposrednoga odgojno-obrazovnog rada

propisanih nastavnim planom, a sukladno provedbenom propisu nadlenog ministarstva.

(2) Odgojno-obrazovni rad obuhvaa izvoenje: redovite nastave, izborne nastave, dopunskei dodatne nastave, izvannastavnih aktivnosti i sata razrednika.


50/116

50


(3) Tjedno zaduenje uitelja odgojno-obrazovnim radom utvruje se sukladno provedbenom

propisu nadlenog ministarstva.

(4) Ukupni tjedni broj sati dodatne i dopunske nastave te izvannastavnih aktivnosti u pojedinoj

koli utvruje se godinjim planom i programom kole.

Struni suradnici

lanak 14.

(1) Struni suradnici potrebni za odgojno-obrazovni rad osnovne kole jesu: pedagog, psiholog,

strunjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila, knjiniar i zdravstveni radnik.

(2) Svaka redovita osnovna kola koja ima

Drzavni pedagoski standardi

Documents