PROBLEMI, RESTRUKTURIRANJE I RAZVOJ HRVATSKIH ŽELJEZNICA Hrvatska gospodarska komora 28.rujan 2010.god. mr. sc. Zoran Popovac
PROBLEMI, RESTRUKTURIRANJE I RAZVOJ HRVATSKIH ŽELJEZNICA
Hrvatska gospodarska komora28.rujan 2010.god.mr. sc. Zoran Popovac
I. RESTRUKTURIRANJE ŽELJEZNICE 2003 - 2009
HŽ su u proteklom razdoblju 2003 – 2009 doživjele značajne promjene:
(1) Organizacija: utemeljen je novi organizacijski oblik,
(2) Racionalizacija: smanjen je broj zaposlenih,
(3) Financijski rezultati: kontrola rashoda = bolji financijski rezultati,
(4) Koordinacija: uključeni socijalni partneri
(5) Nadzorni odbor i uprava dosada su kontrolirali i upravljali jednim od najsloženijih sustava u Hrvatskoj
Organizacija Hrvatskih željeznica–HŽ:5 ravnopravnih društava (core business), 14 ovisnih društava i Fond za zbrinjavanje viška radnika
HŽ
HŽ Infrastruktura d.o.o.
HŽ Cargo d.o.o.HŽ Putnički
prijevoz d.o.o.HŽ Vuča vlakova
d.o.o.
Željezničko ugostiteljstvo d.o.o.
Pro-Reg proizvodnja i regeneracija d.o.o.
Pružne građevine d.o.o.
POSIT d.o.o.
Remont i održavanje pruga d.o.o.
Remont željezničkih vozila Bjelovar d.o.o.
Radionica želj. vozila d.o.o.
Remont i proizvodnja želj. vozila d.o.o.
Agencija za integralni transport d.o.o.
Održavanje vagona d.o.o.
Tvornica želj. vozila Gredelj d.o.o.
Željeznička tiskara d.o.o.
Čišćenje i njega putn. vagona d.o.o.
Održavanje vučnih vozila d.o.o.
HŽ Holding d.o.o.
Usporedba ulaganja po pojedinim dijelovima prometnog sustava prema Strategiji 1999. i stvarnom ostvarenju od 2001. do 2007. godine
Strategija
*%Strategija* mil.€
Ostvarenje %
Ostvarenje mil.€
Ostvareno/strategija %
Ceste i cestovni promet 40% 4.681,6 84,20 6770,82 144,63
Željezničke pruge i željeznički promet 25% 2.926,0 10,18 818,76 27,98
Pomorski i riječni promet 20% 2.340,8 3,80 305,23 13,04
Zračni (aerodromi i dr.) 5% 585,2 1,82 146,62 25,05
Integralni transport (suvremene transportne tehnologije) i terminali 10% 1.170,4 0,00 0 0
Ukupno 100% 11.704,0 100,00 8041,43 68,71*predviđa izdvajanje za promet u iznosu 5 % BDP-a
Ulaganja u cestovnu i željezničku infrastrukturu u Hrvatskoj 1992 -2007(u mln €)
0
200
400
600
800
1,000
1,200
1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
ŽeljeznicaCesta
STANJE PRIJEVOZNIH KAPACITETA (31.12.2009.)
1. PUTNIČKI VAGONI
- Inventarsko stanje 400
- Aktivni inventarski park 285
- Raspoloživo za promet 243
2. TERETNI VAGONI
- Inventarsko stanje 6644
- Aktivni inventarski park 5431
- Raspoloživo za promet 5243
3. DIZEL-MOTORNI VLAKOVI
- Inventarsko stanje 80
- Aktivni inventarski park 73
- Raspoloživo za promet 53
4.ELEKTRIČNI MOTORNI
VLAKOVI
- Inventarsko stanje 23
- Aktivni inventarski park 21
- Raspoloživo za promet 13
5.ELEKTRIČNE
LOKOMOTIVE
- Inventarsko stanje 107
-Aktivni inventarski
park 98
- Raspoloživo za promet 69
6. DIZEL LOKOMOTIVE
- Inventarsko stanje 106
-Aktivni inventarski
park 91
- Raspoloživo za promet 63
7.MANEVARSKE
LOKOMOTIVE
- Inventarsko stanje 65
-Aktivni inventarski
park 64
- Raspoloživo za promet 45
Prosječna starost i imobilizacija prijevoznih kapaciteta
Red.br.Vrsta vozila Prosječna starost % imobilizacije
2007. 2008. 2009. 2007. 2008. 2009.
1. Vučna vozila 1.1. Dizel lokomotive 35 36 36 28 29 311.2. Elektrolokomotive 32 33 33 24 30 292. Motorni vlakovi 2.1. Dizel motorni vlakovi 22 23 23 23 25 272.2. Električni vlakovi 31 32 32 26 27 413. Vagoni 3.1. Putnički vagoni 27 28 28 13 16 163.2. Teretni vagoni 27 28 28 8 4 4,5
U proteklom razdoblju nabavljeno je 8 nagibnih vlakova (2003), 868 teretnih te istovremeno rashodovano 2998 vagona.
Promet je održavan kroz remonte, SP ,VP i modernizacijom vozila.
Stanje infrastrukturnih kapaciteta1. Duljina pruga 2722 km1.1.dvo-kolosiječnih 254 kilometra1.2.jedno-kolosiječnih 24682. elektrificirano 985 kilometara pruga3. cestovnih prijelaza 17384. službenih mjesta 594- kolodvora 244
Duljine u kilometrima s obzirom na najveće dopuštene brzine
2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.
do 60 km/h 1.098,11 1.134,32 1.161,40 1.172,30 1.146,10 1015,2
od 61 do 80 km/h 589,78 678,05 687,9 667,4 761,7 746,8
od 81 do 100 km/h 737,33 611,05 583,8 598,6 551,6 630,3
od 101 do 120 km/h 134,88 204,37 202,2 196,8 187,4 162,2
od 121 do 140 km/h 38,97 38,55 39,2 39,2 56,3 71,4
od 141 do 160 km/h 188,7 121,43 122 122,1 122,2 91,4
izvan prometa 186,67 186,67 179,8 179,8 150,8 198,8
0
5
10
15
20
25
30
1990. 2001. 2007. 2008.
Do 20 km/h
21-40km/h
41-60km/h
61-80 km/h
81-100 km/h
101-120 km/h
121/140 km/h
140 km/h i više
Pokazatelji kvalitete Opis 2003 2009
Komercijalna brzina u putničkom prometu (km/h)
47,80 47,60
Komercijalna brzina u teretnom prometu (km/h)
26,57 23,90
Kašnjenja u putničkom prometu (min/100 voznih km)
5,00 5,00
Kašnjenja u teretnom prometu (min/100 voznih km)
55,00 79,00
HŽ: zaposleni 2003 - 2009
Datum Broj zaposlenih
01.01. 2003. 16077
31.12.2003. 14905
31.12.2004. 14759
31.12.2005. 14152
31.12.2006. 13748
31.12.2007. 13411
31.12.2008. 13281
31.12.2009. 12931
ukupno smanjenje od 1.01.2003. do 31.12. 2009 3146
Grafikon: Kretanje zaposlenih 2003 - 2009
12000
12500
13000
13500
14000
14500
15000
15500
16000
16500
01.01. 2003.
31.12.2003.
31.12.2004.
31.12.2005.
31.12.2006.
31.12.2007.
31.12.2008.
31.12.2009.
ULAGANJE 2003 – 2009(iznosi u mln. tekućih kuna)
HŽ
Godina
2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.
PUTNIČKI PRIJEVOZ
142.276 290.928 78.054 71.702 177.962 240.984 138.029
CARGO 193.787 248.284 183.611 189.508 216.905 126.300 101.244
VUČA VLAKOVA 157.604 334.888 93.521 106.274 140.709 112.385 108.942
ŽELJEZNIČKI PRIJEVOZ 493.667 874.100
367.484
479.669
355.186 535.576 348.215
INFRASKTRUKTURA 789.500 960.900 694.202 889.984 677.070 908.115 720.900
SVEUKUPNO 1283167 1835000 1049388 1257468 1212646 1387784 1069115
Financijski rezultati 2003-2009 (iznosi u mln. tekućih kuna)
OPIS GODINA
Rbr
FINANCIJSKI REZULTAT 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.
1. UKUPAN PRIHOD 3371,8 3806,6 3895 3871 3711,2 3620 3398,4
2. UKUPNI RASHODI 3561,2 3987,2 3844,8 3855,8 3685,3 3681,7 3409,2
3. DOBIT (GUBITAK) -189,4 -180,6 50,2 15,2 25,9 -61,7 -18,5
PRIJEVOZ PUTNIKA U HRVATSKOJ 2007 – 2009
Red. Godina i struktura (%)
br. Vrsta prijevoza 2007. % 2008. % 2009. %
1 2 3 4 5 6 7 8
I. PREVEZENI PUTNICI 141.286 100 148.215 100 146.049 100
1. Željeznički promet 63.131 44,7 70.961 47,9 73650 50,2
2. Cestovni promet 63.144 44,7 62.064 41,9 58.493 40,1
3. Pomorski i obalni prijevoz 12.723 9 12.861 8,7 12.550 8,6
4. Zračni prijevoz 2.288 1,6 2.329 1,6 2.053 1,4
II. PUTNIČKI KILOMETRI 7.964 100 8.339 100 7.353 100
1. Željeznički promet 1.611 20,2 1.810 21,7 1.794 24,4
2. Cestovni promet 3.808 47,8 4.093 49,1 3.438 46,8
3. Pomorski i obalni prijevoz 490 6,2 491 5,9 486 6,6
4. Zračni prijevoz 2.055 25,8 1.945 23,3 1.636 22,2
Izvor: DZS i HŽ
HŽ: PRIGRADSKI PRIJEVOZPREVEZENI PUTNICI U PRIGRADSKOM PROMETU
2003. - 2009.
Godina Putnici(000)
Indeks(2003=
100)PKM
(u mln)
Indeks(2003=
100)
1 2 3 4 5
2003. 19.598 100,0 294 100,0
2004. 20.144 102,8 302 102,7
2005. 21.151 107,9 317 107,8
2006. 27.325 139,4 410 139,5
2007. 44.429 226,7 666 226,5
2008. 52.450 267,6 787 267,7
2009. 54.578 278,5 819 278,6
PREVEZENI PUTNICI U PRIGRADSKOM PRIJEVOZU
15000
20000
25000
30000
35000
40000
45000
50000
55000
2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.
HŽ: PRIJEVOZ ROBA 2003-2009
godina
Prevezena roba (u 000 tona)
Indeks
NTKM (u mln.)
Ukupno Unutarnji Međunarodni
Ukupno Unutarnji Međunarodni Indeks
1 2 3 4 5 6 7 8 9
2003. 13.284 4.377 8.907 100 2.745 895 1.850 100
2004. 13.707 3.657 10.050 103 2.733 715 2.018 100
2005. 15.830 3.297 12.533 119 3.106 749 2.357 113
2006. 16.957 3.499 13.458 128 3.603 826 2.777 131
2007. 17.231 3.000 14.231 130 3.870 763 3.107 141
2008. 16.184 3.046 13.138 123 3.580 783 2.797 130
2009. 12.756 2.825 9.931 96 2.871 724 2.148 105
HŽ: promjene posljednjih 20-tak godina
1990 2009 IndeksObujam prijevoza:PKM (bez prigradskog) 3429 915 28,4NTKM 6530 2871 44,0Kvaliteta prijevoza:Komercijalna brzina putnički (km/h) 50,82 47,60 93,7Komercijalna brzina teretni (km/h) 32,52 23,90 73,5Dužina pruga (km) 2429 2722 112,2Dozvoljena brzina pruga:
- preko 120km/h 8,9% 5,4% 60,7Broj zaposlenih 31.508 12.931 41,0
HŽ danas- Značajno racionalizirano poslovanje svih
društava - Povećan obujam prijevoza- Usklađenost prema 1. paketu EU Direktiva- Nužno daljnje restrukturiranje i priprema za
liberalizaciju želj. tržišta- Neodgodiv značajniji investicijski ciklus_____________________________________HŽ se nalazi na prekretnici, velikim
izazovima, najvećim do sada
II. PROBLEMI
Problemi u funkcionalnoj sposobnosti HŽ:1. Ulaganja: podinvestiranost,
nedostatnost ulaganja2. Tehnički kapaciteti: neodgovarajući i
tehnološki nekonkurentni;3. Kvaliteta prijevoza: neodgovarajuća4. Organizacija: zaostaje za potrebama;5. Privatizacija ovisnih društava6. Snažan utjecaj ekonomske krize 7. Percepcija o željeznici je uglavnom
negativna. Ovi se problemi mogu smatrati i
preprekama ukupnom gospodarskom razvoju.
HŽ – novi korporativni model
Financijska perspektiva
Koje su vrijednosti ostvarene ili će biti
ostvarene?
Perspektiva kupaca
Kako nas vide i doživljavaju kupci i kako osvojiti nove
kupce?
HŽ:Misija, vizija i
strategija
Perspektiva internog poslovnog procesa
Kako poboljšati interni poslovni
proces?
Perspektiva usavršavanja i rasta efektivne snage
zaposlenih
Kako povećati znanje i efektivnu snagu zaposlenih?
POLAZIŠTE – SWOT ANALIZASnage (Strengths) Slabosti (Weaknesses)
1.1. Povoljan geostrategijski i prometni položaj,
1.2. Vodno bogatstvo, 1.3. More,1.4. Kvalitetan okoliš
2.1.Nekonkurentno gospodarstvo2.2.Demografsko zaostajanje2.3.Dominacija politike nad ekonomikom
2.4.Posljedice rata Prilike (Opportunities) Opasnosti (Threats)
3.1.Intra-interregionalno povezivanje 3.2. Revival poljoprivrede, reindustrijalizacija i neiskorišteni ljuski (radni) resursi, 3.3. Model središnjeg upravljanja investicijama, SF fond3.4. Korištenje geoekonomike
4.1.Najgori učinci svjetske krize na regiju kojoj pripada i Hrvatska,4.2.Ovisnost o inozemnoj akumulaciji4.3. Ukupan dug (stanovništvo, država i korporativni sektor) oko 100 mlrd $,4.4. Deflacija, aprecirana valuta i devalvacija
Unutarnje mjere HŽ-a
- Donesene i provedene dodatne mjere poboljšanja sigurnosti funkcioniranja željezničkog sustava.
- Donesen i provodi se od strane ovisnih društava HŽ-a, HŽ-Putnički prijevoz, HŽ-Cargo, HŽ-Vuča vlakova i HŽ-Infrastruktura, detaljan i cjeloviti skup mjera za povećanje efikasnosti poslovanja.
- Priprema se cjeloviti plan ulaganja u mobilne kapacitete u koordinaciji s resornim ministarstvom.
- Privatizacija ovisnih društava.
III: RAZVOJ HŽ-a
Pripremljene studije, analize, prijedlozi i novi model razvoja HŽ-a, može biti dio ekonomske politike i izlazne strategije Vlade Republike Hrvatske za sljedeće razdoblje te osobito nakon što Hrvatska postane punopravna članica EU
INVESTICIJSKA POLITIKA - INFRASTRUKTURA
- Unapređenje infrastrukturnih kapaciteta- Povlačenje sredstava iz EU fondova- Ulaganje u željezničku infrastrukturu kao dio
rješenja ekonomske krize:1. povećanje domaće potražnje2. povećanje zaposlenosti3. povećanje obujma domaće prerađivačke industrije4. povećanje izvoza prometnih usluga (povećanje salda na tekućem
računu bilance plaćanja)5. povećanje obujma, kvalitete i sigurnosti prijevoza željezničkog i
multimodalnog prijevoza
Razvoj željezničkog putničkog prometa1. Proširenje prigradskog prijevoza na području šireg područja
Zagreba, kao i definiranje prometnih „prstenova“ drugih većih središta,
2. Povezivanje Zagreba s drugim središtima,3. Znatno povećanje kvalitete prijevoza.4. Postavljanje sigurnosti prometa kao preduvjet razvoja.5. Primjena suvremenih načela korporativnog upravljanja, uz
specifičnosti dijela upravljanja putničkim prometom u okviru sustava HŽ-a.
Nova Bijela knjiga EU: kod putničkog prometa krucijalni element razvoja je integracija zračnog prometa i željezničkog velikih brzina (high-speed rail)
Razvoj željezničkog teretnog prometa
1. Povećanje obujma prijevoza, osobito u tranzitnom prometu,2. Povećanje kvalitete prijevoza,3. Povezivanje s korisnicima prijevoza4. Znatno povećanje kvalitete prijevoza5. Primjena suvremenih načela korporativnog upravljanja, uz
specifičnosti dijela upravljanja putničkim prometom u okviru sustava HŽ-a.
Nova Bijela knjiga EU: Razvoj luka i intermodalnih terminala je ključni element teretnog prometa, a inteligentan i integriran logistički sustav mora postati realnost.
Dugoročni ciljevi EU*: 2010 i daljeCILJEVI ZA ODRŽIVI PROMET - utemeljiti održivi prometi sustav
koji udovoljava ekonomskim, socijalnim i ekološkim potrebama društva i koji je provediv u cijelom društvu te koji je cijelosti integriran i konkurentan:
1. Kvaliteta prometa koji je siguran i pouzdan;2. Kvalitetno održavana i u cijelosti integrirana mreža; 3. Više ekološki održivi promet;4. Očuvanje EU-ove kvalitete prometnih usluga i tehnologije;5. Zaštita i razvoj ljudskog kapitala; 6. Primjerene cijena kao oznaka prometa;7. Planiranje s pogledom na promet: unaprjeđenje
pristupačnosti;*A sustainable future for transport: Towards an integrated,
technology-led and userfriendly system (2009)
Paneuropski koridori – TEN-T (EU)
Razvoj multimodalnog prometa
Muldimodalni promet
okosnica: željeznica i luke
Posebno važan projekt – to open landlocked countries (LLC)A/Europa (9)Austrija,Češka Republika,Kosovo (djelomično priznato),Liechtenstein,Mađarska,Makedonija,Srbija,SlovačkaŠvicarskaB/Europa (7)Andora, Bjelarusija, Južna Osetija (djelomična priznata),Luxembourg, Moldavija, San Marino,VatikanC/Europa (?)(2)Armenija,Azerbejđan
EU membersEU Candidate countriesEU Potential candidates
Zaključno Nastavak procesa restrukturiranja Pokretanje investicijskog ciklusa u
željezničku infrastrukturu korištenjem EU fondova
Značajnija ulaganja u mobilne kapacitete (različiti izvori financiranja)
Aktivnosti na stalnom unapređenju sustavu mjera sigurnosti željezničkog prometa