DO MINE SPERAVI IN TE HRVATSKIH RIMOKATOLI◊KIH ¸UPA TORONTO • MISSISSAUGA • OAKVILLE broj 3 17. sije√nja 2010. stranice 1, 3, 4 i 5 uredila Ωupa Oakville DRUGA NEDJELJA KROZ GODINU – C 2010. SVE˛ENI◊KA GODINA 19. 06. 2009. - 11. 06. 2010. Tako, u Kani Galilejskoj, u√ini Isus prvo znamenje i objavi svoju slavu, te povjerovaße u njega njegovi u√enici. (Iv 2, 11-12).
12
Embed
HRVATSKIH RIMOKATOLI KIH ¸UPA TORONTO • MISSISSAUGA • … · Crkva je dakle teandri√ka stvarnost zajednißtva ljudi me∂usobno i s Bogom, koja nije sama sebi svrhom nego upu≈uje
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
DOMINE SPERAVIIN TE
HRVATSKIH RIMOKATOLI◊KIH ¸UPA TORONTO • MISSISSAUGA • OAKVILLE
broj 317. sije√nja 2010.
stranice 1, 3, 4 i 5 uredila Ωupa Oakville
DRUGA NEDJELJA KROZ GODINU – C 2010.
SVE˛ENI◊KA GODINA
19. 06. 2009. - 11. 06. 2010.
Tako, u Kani Galilejskoj, u√ini Isus prvo znamenje i objavi svoju slavu, te povjerovaße u njega njegovi u√enici. (Iv 2, 11-12).
ULAZNA PJESMA: Sva zemlja, BoΩe, nek ti se
klanja i nek ti pjeva, neka pjeva tvom imenu!
ZBORNA MOLITVA: Svemogu≈i vje√ni BoΩe, ti
upravljaß nebom i zemljom. Uslißi dobrostivo molbe svoga
naroda i udijeli mir ovim vremenima. Po Gospodinu.
◊ITANJE KNJIGE PROROKA IZAIJE (Iz 62,1-5): Sionu za ljubav ne≈u ßutjeti, Jeruzalema radi ne≈u
mirovati dok pravda njegova ne zasine ko svjetlost i
spasenje njegovo ne plane ko zublja. I puci ≈e tvoju vidjeti
pravednost i tvoju slavu svi kraljevi; prozvat ≈e te novim
imenom ßto ≈e ga odrediti usta Gospodnja. U Gospodnjoj
≈eß ruci biti kruna divna i kraljevski vijenac na dlanu Boga
svog.
Ne≈e te viße zvati Ostavljenom, ni zemlju tvoju
Opustoßenom, nego ≈e te zvati »Moja milina«, a zemlju
tvoju »Udata«, jer ti si milje Gospodnje i zemlja ≈e tvoja
biti udata. Jer kao ßto se mladi≈ Ωeni djevicom, tvoj ≈e se
graditelj tobom oΩeniti; i kao ßto se Ωenik raduje nevjesti,
tvoj ≈e se Bog tebi radovati.
Rije√ Gospodnja – Bogu hvala!
PRIPJEVNI PSALAM: 96 (95), 1-2a. 2b-3. 7-8a.9-10a i c
Nastavak iz proßlog brojaEuharistija oblikuje i potvr∂uje Crkvu kao jednu, svetu, katoli√ku i
apostolsku. Po njoj crkveno zajednißtvo nadilazi ovostranost i vodi
k nebeskoj liturgiji, u njoj se Crkva potvr∂uje kao «zajednica i vez
ljubavi». Ili, kako veli Ivan Pavao II: «Crkva crpi svoj Ωivot iz
Euharistije. Ova istina nije jednostavno izri√aj svakodnevnog
iskustva vjere, nego saΩetak sredißnjeg otajstva Crkve». Crkva je upravljena euharistiji i od euharistije polazi logika
unutraßnjeg ure∂enja i osmißljenja strukturalnih (hijerarhijskih)
oblika, koji omogu≈uju plodonosno evangelizacijsko djelovanje u
povijesti, te ostvarenje BoΩjega spasenjskog nauma s √ovjekom i
svijetom. U sredißtu je Crkve euharistija, koja je ujedno Kristov
spomen i znak, dar i susret, prisutnost i zalog nade.
Euharistijska ekleziologija upu≈uje na euharistijsku duhovnost,kao na na√in Ωivota vlastite crkvenosti. W. Kasper isti√e: «Takva
euharistijska duhovnost morala bi biti najuΩe jedinstvo primanja i
davanja, kontemplacije i akcije. Ona bi morala biti u stanju nadi≈i
nezdrava suprotstavljanja i konflikte u sadaßnjem crkvenom
Ωivotu, koja prijete i samom razumijevanju i praksi euharistije.
Ona bi nam morala pomo≈i da shvatimo jedinstvo bogosluΩnog
okupljanja i poslanja u svijet».
Kona√no, nikako ne valja zaboraviti kako euharistija ima esha-
toloßki karakter, jer u njoj «vjernik anticipira i na stvaran na√in
Ωivi puninu vremena i njegovo ispunjenje». Po euharistiji je Crkva
ve≈ sada baßtinica obe≈ane budu≈nosti.
Zaklju√akCrkva je dakle teandri√ka stvarnost zajednißtva ljudi me∂usobno i
s Bogom, koja nije sama sebi svrhom nego upu≈uje na objavu,
o√itovanje, prisutnost, dar, utjelovljenje Boga u naß ljudski Ωivot u
Isusu Kristu, sinu Marijinom i Sinu O√evu, raspetom i uskrsnulom
od mrtvih! Crkva, me∂utim, nije samo znak, nego i sredstvo kojim
taj znak postaje ostvarenje, doga∂aj, istinsko zajednißtvo s
Bogom! Crkva nas povezuje s Bogom, ili – bolje re√eno – po
Crkvi nas Bog povezuje sa sobom. To su ljudi, osobe, zajednica,
ali i njegova rije√, sakramenti i kona√no euharistija, koja je u
samom sredißtu Crkve. Bit toga ßto je Crkva je u krajnosti
nedoku√iva, jer je otajstvo. Zapravo, protuma√iva je na samo
jedan na√in: Bit Crkve je ljubav BoΩja koja nas ljude sjedinjuje
me∂usobno u Isusu Kristu snagom Duha! Zato, upravo je za nas
krß≈ane vaΩno imati na pameti, da nismo samo mi Crkva, da bi je
prekrajali po miloj volji! Crkva jesmo mi, to jest oni koji vjeruju u
Isusa Krista, koji su vjerom, nadom i ljubavlju, sakramentima i
molitvom dionici njegova otajstva spasenja, ali uvijek ukoliko
smo povezani s Bogom u Isusu Kristu.
Budu≈i da se radi o otajstvu koje nadilazi naßu ljudsku logiku, a u
njemu smo dionici onoliko koliko vjerujemo i ljubimo, nemamo
drugog na√ina da ga prikaΩemo do li slikama. Crkva se sluΩi bro-
jnim slikama da izrazi kako shva≈a samu sebe. Tako se veli da je
Crkva tijelo Kristovo u kojemu su vjernici i Krist povezani u Ωivi
organizam snagom ljubavi; Crkva je zajednica vjere i ljubavi u
kojoj ljudsko zajednißtvo i ljubav ukazuju na BoΩju djelotvornu
prisutnost; ona je vidljivi zbor i duhovna zajednica, jer Bog Ωeli
me∂u nama biti prisutan na vidljivi na√in; Crkva je narod BoΩjikoji putuje kroz prostor i vrijeme prema obe≈anoj budu≈nosti; ona
je i Ωivi organ spasenja kojim se Bog sluΩi da nas u√ini baßtinici-
ma svojih obe≈anja i vje√ne radosti.
SVE˛ENIK I SVE˛ENI◊KA GODINAAutor Dr. don Ante Mateljan
Kako, dakle, biti svjesnim dionikom toga otajstva Crkve? To u
prvom redu zna√i razvijati unutarnje osjetilo duße kojim se – kroz
razmißljanje, molitvu, zajedni√ka slavlja, kao i kroz djela milosr∂a
i ljubavi – dade osjetiti upravo tu otajstvenu BoΩju prisutnost u
osobnom Ωivotu, i u zajedni√kom postojanju. Tko to osjetilo duße
ne razvije, taj nikada ne≈e pravo iskusiti ßto je to Crkva!
Teologija, kao govor o Bogu i kao navjeßtaj vjere, ne moΩe se
izvu≈i od obveze da progovori (i upozori) na nuΩnost krß≈anski
cjelovite ekleziologije, u √ijem je sredißtu Kristova prisutnost.
Krß≈anska teologija ne smije zaboraviti zada≈u da, navjeß≈uju≈i
Krista u Crkvi, neprestano poziva: Do∂ite Ωivomu vrelu, izvoruradosti, spasa!
III.SVE˛ENIK – U DAN GOSPODNJI
(Razmißljenje uz temu: Sve≈enik i vjernici/suradnici)
(Na temelju: Vjera i nedjelja, Vjesnik splitsko makarske nad-biskupije, 2/2009, str. 103-108) /Sve≈eni√ka rekolekcija, Vepric 4.
oΩujka 2009./
Ja sam Gospodin Bog tvoj: spomeni se da svetkujeß dan Gospod-nji (usp. Izl 20, 2.8);
Bijahu postojani u nauku apostolskom, u zajednißtvu, lomljenjukruha i u molitvama (Dj 2, 42).
Temu o odnosu me∂u sve≈enicima i sa suradnicima, koja mi je
predloΩena za ovo razmißljanje, Ωelim obraditi kroz pogled na
nedjelju! Nedjelja je u stvari paradigma naßega sve≈eni√koga
djelovanja, i svih naßih sve≈eni√kih odnosa. Stoga, neka mi bude
dopußteno pozabaviti se sa tri rije√i. Vjera – dakako krß≈anska
vjera; Nedjelja – dakako kao dan Gospodnji; te veznik «i». U gra-
matici se kaΩe da je to sastavni veznik - dakle rije√ koja sastavlja,
povezuje. ◊ini mi se upravo vaΩnim pitanje tog veznika.
Dopustite mi jednu prethodnu napomenu. Vjerojatno ≈e netko re≈i
da sam pesimist, a drugi pomisliti da sam zloban. Me∂utim, ne
mogu se oteti muΩnom unutraßnjem dojmu koji me ve≈ dugo
prati. Neka mi bude oproßtena usporedba s doga∂ajem iz izraelske
povijesti. Druga knjiga o ljetopisima (2Ljet 18) opisuje kako se
judejski kralj Joßafat sprijateljio s Izraelskim kraljem Ahabom te
ga pohodio u njegovom glavnom gradu Samariji. Ahab je naumio
krenuti u ratni pohod na Ramot Gilead, te pred Joßafatom pita za
savjet svoje sluΩbene proroke, koji mu odreda prori√u sjajnu pob-
jedu. Joßafat ga, me∂utim, pita: Ima li joß koji prorok u tvomkraju? Odgovor je: Ima jedan, Mihej, sin Jimlin, ali ga ne volimslußati jer mi prori√e nesre≈u. Ma, svejedno, dozovi ga – veli
Joßafat. I dozvaße ga, i upitaße, a on se nasmija i re√e: Idi, Ahabe,
pobijedit ≈eß! No Ahab, u tom trenutku ipak poßten (ili pre-
straßen), veli: «Ma koliko ≈u te puta zaklinjati da mi kaΩeß istinu u
ime Gospodnje!» A Mihej ≈e: «Vidim Izrael rasut po gorama kao
stado bez pastira. I Jahve veli: nemaju viße Gospodara» (2 Ljet 18,
16). Ho≈u re≈i ovo: MoΩemo sebi lagati, moΩemo se okruΩiti
hrpom nazovi proroka koji bale za novac (Mih 3,11), ali Bog upo-
zorava. I ako njegova upozorenja ne poslußamo, preostaje
rasprßenje stada Gospodnjega – i naßa, ne baß mala, krivica!
MISE SUBOTA - 6:00 p.m. je nedjeljna Misa. Tko zbog opravdanih
razloga ne moΩe do≈i na Misu nedjeljom, ovom subotnjom Misom zadovoljava nedjeljnu duΩnost sudjelovanja na Misi.
NEDJELJA: 9:30 i 11:00 a.m.; MISE U TJEDNU - 6:30 p.m. KRÍTENJA - subotom ili nedjeljom
Krsne priprave - roditelji su duΩni prijaviti se najkasnijeMJESEC DANA prije krßtenja svoga djeteta i ispunitiprijavu. Datum priprave dogovorit ≈e se sa Ωupnikom...
BOLESNIKE po bolnicama ili stanovima posje≈ujemo na poziv u svako doba dana i no≈i.
VJEN◊ANJA - samo subotom. Prema odredbi biskupa, zaru√nici se moraju javiti sve≈eniku u svojoj Ωupi sdokumentima godinu dana prije vjen√anja. Potrebno jepro≈i i te√aj zaru√ni√ke priprave prema dogovoru sasve≈enikom. Ako je netko ranije sklopio bilo crkvenubilo samo civilnu Ωenidbu s drugom osobom, ne moΩe seodrediti niti datum vjen√anja bez odobrenja mjesnogbiskupa.
ISPOVIJEDANJA imamo u tjednu i nedjeljom prije Mise.¸UPNI URED JE OTVOREN radnim danom
od 9:00 - 12:00 a.m., te od 1:00 - 5:00 p.m., PETKOM od 9:00 do 12:00 i 1:00 do 6:00SUBOTOM samo od 9:00 - 12:00 a.m. PONEDJELJKOM URED NE RADI.
Neka nas sve prate molitve hrvatskih svetaca i mu√enika, zagovor Naße Gospe Kraljice Hrvata,
i blagoslov Trojedinoga Boga Oca i Sina i Duha Svetoga
KLANJANJE PRED IZLO¸ENIMPRESVETIM – svakog √etvrtka od 6:00 do
7:00 uve√er. Sv. Misa √etvrtkom je u 7:00
uve√er. Do∂imo i molimo za sve≈eni√ka i
redovni√ka zvanja i za obitelji u naßoj Ωupi.
VJERONAUK ZA:
KRIZMANIKE je SUBOTOM od 9:00 do10:30 ujutro.
PRVOPRI◊ESNIKE – SUBOTOMod 2:30 do 4:00 sata poslije podne.MOLIMO roditelje prvopri√esnika ikrizmanika da svoju djecu redovnodovode na vjeronauk u crkvu, aOBAVEZNA je i nedjeljna sveta misa.
PJEVANJE – U ◊ETVRTAK U 7:30 uve√er.
RASPORED ¸UPNIH SLAVLJA- Parish Events- u 2010
• STEPIN◊EVO - 7. velja√e
• KORIZMENO KARITATIVNI RU◊AK - 21. oΩujka
• PRVA PRI◊EST - 18. travnja
• KRIZMA - 25. travnja
• PROSLAVA MAJ◊INA DANA - 9. svibnja
• PRESV. TROJSTVO - 30. svibnja
• ¸UPNI PIKNIK - 20. lipnja
• SV. ANA - 26. srpnja
• PROSLAVA 350 GOD. SMRTI SV. VINKA I LUJZE -
September
• ¸UPNI BANKET - 20. studenoga
• BO¸I˛NA PRIREDBA - 4 i 5. prosinca
NAÍA ¸UPA PLANIRA SLIJEDE˛A HODO◊AͲA
1. HODO◊AͲE SV. JOSIPU U MONTREALNajavljujemo hodo√aß≈e svetom Josipu u
Montreal u organizaciji Ωupe Presv. Trojst-
va iz Oakville-a. Polazak bi bio autobu-
som u √etvrtak 18. oΩujka rano ujutro(oko 6:00 am), a povratak u petak 19.oΩujka nave√er. Prisustvovali bismo Sv.
misi devetnice u √etvrtak nave√er u 7:00
sati i u petak u 11:00 sati na sam blagdan
sv. Josipa.
Cijene po osobi - autobus i hotelskismjeßtaj, po dolasku ve√era, sutra
doru√ak i ru√ak i takes i tips: $ 185. (2-krev.), $175. (3-krev.)i $ 165. (4-krev.) SAMO jedan AUTOBUS je naru√en. Svi
zainteresirani neka se ßto prije prijave i
uplate cijenu hodo√aß≈a u Ωupni ured
hrv. Ωupe u Oakville-u na tel. 905-842-2386 ili kod sestara na broj: 905-845-5272.
2. Italija - Rim i Francuska - Pariz udrugoj polovici mjeseca rujna 2010,prigodom 350. obljetnice smrti sv.Vinka i sv. Lujze. 3. U Svetu Zemlju – u prolje≈e 2011. SVE daljne informacije objavit ≈emo
kasnije.
IZ MATICE UMRLIHOvih dana u Domovini je preminula Milka Srdarevi≈, sestra
naße Ωupljanke Jeke Ledenko. Jeki i njenoj obitelji izraΩavamo
naßu su≈ut i molimo Gospodina da pokojnicu primi kod sebe na
vje√ni po√inak.
RASPORED MISA KROZ OVAJ TJEDANRadi blagoslova ku≈a i obitelji Mise od Ponedjeljak do Subote
su u 8:00 ujutro osim ako je druga√ije nazna√eno.
PONEDJELJAK: 18. sije√nja: Margarita Ug., Biserka, Izabela† Ana i Janko Ítefan – Marija Ítefan
† Magdalena Bandula – Marija Ítefan
UTORAK: 19. sije√nja: Mario, Marta, BlaΩenko† Josip i Ana Walter – A. ¸ugaj
Slußajte redovitohrvatski vjersko-kulturni radio program “HRVATSKA STRA¸A”,svake nedjelje od 3:00 do 4:00 na srednjem valu 1320 CJMR radio postaje, ili
na www.cjmr1320.ca
Izdaju: HRVATSKE RIMOKATOLI◊KE ¸UPE - TORONTO - MISSISSAUGA - OAKVILLEUre∂uje: Rev. Josip Kos
Ivan Mikleni≈Voljom manje od tre≈ine od ukupnoga broja bira√a Republika je
Hrvatska u nedjelju 10. sije√nja dobila je u prof. dr. Ivi Josipovi≈ulegalnoga i legitimnoga tre≈eg predsjednika, kandidata Soci-jaldemokratske partije, koji ≈e imati priliku sluΩiti Hrvatskoj i svimhrvatskim gra∂anima sljede≈ih pet godina. Takav ishod izbora,koliko god jedne obradovao a druge razo√arao - ßto je neizbjeΩno upluralnom drußtvu u kojem su normalne razli√ite i opre√ne politi√keopcije, ne samo da nije iznena∂enje nego bi bilo upravo √udo da se usadaßnjim hrvatskim drußtveno-politi√kim okolnostima dogodilodruga√ije.
Ishod predsjedni√kih izbora, bez obzira na samu osobu novogapredsjednika, u prvome je redu potvrda kontinuiteta politi√kogozra√ja u hrvatskome drußtvu - ßto najviße odgovara najmo≈nijimpoliti√kim snagama - te se objektivno ne moΩe govoriti o novomdemokratskom iskoraku.Otkako je SDP sada izabranog predsjednikaprihvatio kao svoga sluΩbenoga kandidata, on je odmah javnostinametnut kao jedini favorit te je postao sluΩbeni kandidat ne samosvoje stranke nego i odre∂enih centara mo≈i koji djeluju daleko odo√iju javnosti, a to je uskoro rezultiralo specijalnim medijskim tret-manom, kako u neformalnom tako i u formalnom predizbornom iizbornom razdoblju. Nakon prvoga izbornog kruga, u kojem je ve≈izabrani predsjednik gotovo nedostiΩno odsko√io, stigla je otvorenapotpora dosadaßnjega Predsjednika Republike Hrvatske, bliskihpoliti√kih stranaka, uklju√uju≈i i neke od onih koje su sada u vlada-ju≈oj koaliciji, zatim √ak i predsjedni√kog kandidata HDZ-ovadisidenta, a u konkretnim okolnostima neizjaßnjavanje glavnih stran-ka vladaju≈e koalicije - po onoj »tko ßuti, taj se slaΩe« - zna√ilo jetako∂er svojevrsnu potporu izabranom predsjedniku. Potpora mu jetako∂er stigla i od brojnih drugih drußtvenih subjekata, pa i dijelaumirovljenoga vojnog establißmenta. Pojedini centri mo≈i pobrinulisu se i za vrlo vaΩnu potporu izabranom predsjedniku iniciraju≈i isnaΩno podupiru≈i nerealnu ambicioznost pojedinih kandidata,makar deklarativno desni√arske politi√ke opcije, a ßto je, neisklju√uju≈i i mogu≈nost primjene metode ucjenjivanja,onemogu≈ilo pojavljivanje snaΩnoga kandidata politi√koga desnogcentra. Posljedica te razlomljenosti na politi√kom desnom centru - aßto je legitimno osim ako je primijenjena i metoda ucjene kojaozna√uje nasilje nespojivo s demokratskim postulatima - bila je dasu iz prvoga kruga izißla kao pobjednici √ak dvojica politi√ara izistoga miljea SDP-a. Razumljivo je da je izabrani predsjednik uztoliku potporu politi√koga javnog i skrivenog establißmenta, i uhrvatskim okolnostima nepostojanja medijske ravnoteΩe koja biodraΩavala pluralnost hrvatskoga drußtva, mo≈no nadmaßio pro-tukandidata. Bilo bi pravo pravcato √udo da se dogodilo druga√ije.Ishod drugoga kruga predsjedni√kih izbora potvrdio je koje snagestvarno upravljaju hrvatskim drußtvom, kao i to da su svima drugima
dane samo epizodne uloge koje mogu biti i vrlo zvu√nih naslova ifotelja, ali ne mogu biti i odlu√uju≈e.
Ishod predsjedni√kih izbora potvrdio je i vaΩnost politi√kihstranaka kao takvih, ali i vaΩnost sustavnoga edukacijskog i okup-ljateljskog rada u stranci i me∂u simpatizerima, te moΩe biti poti-caj i drugim politi√kim strankama da porade na sebi, posebno nasvojoj stvarnoj demokratizaciji, na produbljivanju demokratskepoliti√ke kulture, na profiliranju novih osobnosti koje nisuoptere≈ene ni proßloß≈u ni ikakvim karijerizmom. U tom kontek-stu nije mogu≈e ne zapaziti i dosad u Hrvatskoj nevi∂eni uspjehnezavisnoga kandidata, bez obzira na to ßto njegov izborni stoΩernimalo nije ßtedio na sredstvima za promidΩbu.
Za objektivno utvr∂ivanje ishoda predsjedni√kih izboravaΩno je uo√iti i gotovo 50 postotnu apstinenciju bira√a koji supropustili svojim glasom utjecati na izbor; bilo da su procijenilida ne mogu dati glas ni jednome od predsjedni√kih kandidata, patako ni dvojici u drugome krugu; bilo da su uvjereni da se uhrvatskom drußtvu joß uvijek nißta ne moΩe bitno promijeniti; biloda su toliko okupirani svojim brigama ili svojim samozado-voljstvom da ih ne zanima ni minimalni drußtveni angaΩman. ZaHrvatsku, drΩavu u nastajanju i u procesu demokratizacije itranzicije, bilo bi posebno pogubno da se u krugovima izbornihapstinenata pokußa rjeßenja traΩiti na izvaninstitucionalni inedemokratski na√in. Takva je opasnost realna kad bilo koja poli-ti√ka opcija postane suviße mo≈na i istodobno premalodemokratska, premalo u sluΩbi zajedni√koga dobra.
Ishod predsjedni√kih izbora, bez obzira na samu osobu novo-ga predsjednika, u prvome je redu potvrda kontinuiteta politi√kogozra√ja u hrvatskome drußtvu - ßto kona√no i najviße odgovaraodre∂enim najmo≈nijim politi√kim snagama - te se objektivno nemoΩe govoriti o novom demokratskom iskoraku. U hrvatskomdrußtvu stvarni demokratski iskorak nije mogu≈ bez prihva≈anjahrvatskih nacionalnih ciljeva, bez politi√kog konsenzusa ohrvatskim nacionalnim interesima i prioritetima, bez otvorenostiza punu istinu o svim totalitarizmima: faßizmu, nacizmu i komu-nizmu i njihovim posljedicama, te bez odustajanja od svih oblikapoliti√ke podobnosti, nepotizma i istjerivanja partikularnih intere-sa. Oni bira√i koji nisu strana√ki, ideoloßki ili politi√ki pristrani, akoji su svojim glasom izabrali novoga hrvatskog predsjednika,vjerojatno smatraju da izabrani predsjednik koliko-toliko moΩepomo≈i hrvatskom drußtvu u ostvarivanju toga potrebnoga iskora-ka. Na takvu nadu imaju pravo i svi hrvatski gra∂ani - barem takodugo dok se po njegovim postupcima ne uvjere druga√ije. Anovoizabrani predsjednik ima legalnu i legitimnu, stvarnu prilikuodgovoriti golemim izazovima u suvremenom hrvatskom drußtvu- sluΩe≈i zajedni√kom dobru cijele hrvatske nacije.