1 HRVATSKI JEZIK Elementi ocjenjivanja: KNJIŽEVNOST (usvojenost programskih sadržaja) – u nju se upisuju ocjene dobivene usmenim ispitivanjem i ocjene kontrolnih zadaća iz područja teorije književnosti, povijesti književnosti i analiza i interpretacija književnog djela. Gradivo iz književnosti obuhvaća povijesni slijed stilskih razdoblja, stilske osobitosti i specifičnosti pojedinog razdoblja, razvoj književnih vrsta i oblika, žanrovske specifičnosti, autore, njihova djela i čitanje, analizu i interpretaciju tih djela (ulomaka ili djela u cijelosti). LEKTIRA (usvojenost programskih sadržaja i primjena znanja) – u nju se upisuju ocjene iz analize i interpretacije književnih djela koja su čitana kao školske lektire. Ocjena se dobiva na satovima lektire (obično su to dvosati posvećeni razgovoru o pročitanom djelu; sati lektire mogu biti interpretacije vođene pitanjima profesora na koja učenici samostalno odgovaraju služeći se vlastitim bilješkama, mogu biti organizirani kao radionice i rad u skupinama, kao debate, komparativne analize i slično). Osim ocjene koja je na satovima lektire dobivena za usmeno iznošenje analize i interpretacije, ocjena se može dobiti i iz pisane lektire s kojom je učenik obvezan doći na satove lektire. Pisani oblik lektire obuhvaća kratku bilješku o piscu (smještanje pisca u prostor i vrijeme, njegova djela, značenje), bilješke tijekom čitanja, analizu djela (vrsta djela, tema, motivi, mjesto, vrijeme, kompozicija - unutrašnja, vanjska - te analiza likova) i zaključak. Prije čitanja svake lektire učenici dobivaju od profesora upute za čitanje i ako je potrebno specifične interpretacijske zadatke (da nešto usporede s već pročitanim, posebno obrate pažnju na neki lik ili slično). Ako je pisana interpretacija lektire manjkava, nedovoljna ili jako loša, profesor može dodatno pitati učenika za pojašnjenja i tek onda dati konačnu ocjenu. Lektira se u pravilu ne provjerava pisanim testovima, ali se provjeravaju razine čitanja ili se pišu školski eseji na temu vezanu uz lektirno djelo ili odgovori (u esejističkom obliku) na šira interpretacijska pitanja (po uzoru na eseje na državnoj maturi). Važno je zapamtiti da djela čitana za satove lektire prate povijesni pregled književnosti i služe kao primjeri kojima se potvrđuje teorija naučena na satovima književnosti. U djelima se pronalaze i analiziraju stilske osobine književnih razdoblja i pojedinih autora, posebnosti i odstupanja. Zbog toga lektira ulazi u gradivo iz područja književnosti i ispituje se zajedno s ostalim gradivom obrađenim na satovima književnosti.
71
Embed
HRVATSKI JEZIK - gimnazija-gornjogradska-zg.skole.hr · književnosti i analiza i interpretacija književnog djela. Gradivo iz književnosti obuhvaća povijesni slijed stilskih razdoblja,
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
1
HRVATSKI JEZIK
Elementi ocjenjivanja:
KNJIŽEVNOST (usvojenost programskih sadržaja) – u nju se upisuju ocjene dobivene
usmenim ispitivanjem i ocjene kontrolnih zadaća iz područja teorije književnosti, povijesti
književnosti i analiza i interpretacija književnog djela. Gradivo iz književnosti obuhvaća
povijesni slijed stilskih razdoblja, stilske osobitosti i specifičnosti pojedinog razdoblja, razvoj
književnih vrsta i oblika, žanrovske specifičnosti, autore, njihova djela i čitanje, analizu i
interpretaciju tih djela (ulomaka ili djela u cijelosti).
LEKTIRA (usvojenost programskih sadržaja i primjena znanja) – u nju se upisuju ocjene
iz analize i interpretacije književnih djela koja su čitana kao školske lektire. Ocjena se dobiva
na satovima lektire (obično su to dvosati posvećeni razgovoru o pročitanom djelu; sati lektire
mogu biti interpretacije vođene pitanjima profesora na koja učenici samostalno odgovaraju
služeći se vlastitim bilješkama, mogu biti organizirani kao radionice i rad u skupinama, kao
debate, komparativne analize i slično). Osim ocjene koja je na satovima lektire dobivena za
usmeno iznošenje analize i interpretacije, ocjena se može dobiti i iz pisane lektire s kojom je
učenik obvezan doći na satove lektire. Pisani oblik lektire obuhvaća kratku bilješku o piscu
(smještanje pisca u prostor i vrijeme, njegova djela, značenje), bilješke tijekom čitanja,
analizu djela (vrsta djela, tema, motivi, mjesto, vrijeme, kompozicija - unutrašnja, vanjska -
te analiza likova) i zaključak. Prije čitanja svake lektire učenici dobivaju od profesora upute
za čitanje i ako je potrebno specifične interpretacijske zadatke (da nešto usporede s već
pročitanim, posebno obrate pažnju na neki lik ili slično). Ako je pisana interpretacija lektire
manjkava, nedovoljna ili jako loša, profesor može dodatno pitati učenika za pojašnjenja i tek
onda dati konačnu ocjenu. Lektira se u pravilu ne provjerava pisanim testovima, ali se
provjeravaju razine čitanja ili se pišu školski eseji na temu vezanu uz lektirno djelo ili
odgovori (u esejističkom obliku) na šira interpretacijska pitanja (po uzoru na eseje na
državnoj maturi).
Važno je zapamtiti da djela čitana za satove lektire prate povijesni pregled književnosti i služe
kao primjeri kojima se potvrđuje teorija naučena na satovima književnosti. U djelima se
pronalaze i analiziraju stilske osobine književnih razdoblja i pojedinih autora, posebnosti i
odstupanja. Zbog toga lektira ulazi u gradivo iz područja književnosti i ispituje se zajedno s
ostalim gradivom obrađenim na satovima književnosti.
2
Učenik koji na dogovorene sate lektire dođe, a da nije pročitao zadanu lektiru ili nema
bilješke koje prate njegovo čitanje, bit će ocijenjen negativnom ocjenom koju ispravlja tako
da pročita i napiše istu lektiru, a onda se javi, preda lektiru napisanu i odgovara.
IZRAŽAVANJE (vještine i primjena znanja)– u ovu rubriku upisuju se ocjene iz školskih
zadaća i drugih pisanih ostvarenja učenika u kojima se traži sposobnost izražavanja (npr. eseji
ili sastavci na zadanu ili slobodnu temu). Također se u ovu rubriku upisuju ocjene usmenog
izražavanja, npr. obrane zadanog ili odabranog referata i govorenja stihova ili tekstova
napamet.
JEZIK (usvojenost programskih sadržaja i primjena znanja) – gradivo iz područja jezika
provjerava se u pravilu u pisanom obliku – kontrolnim zadaćama, nastavnim listićima
rješavanim na satu ili rješavanjem zadataka iz radne bilježnice. Obuhvaća gradivo jezičnih
pravila i zakonitosti, pravopisna pravila i njihovi primjenu na konkretnim zadacima.
Pismenost se provjerava zadacima na pisanim provjerama znanja iz jezika, ali i u svakom
drugom učenikovom pisanom ostvarenju – sastavcima, esejima i školskim zadaćama.
Domaća zadaća
Domaće zadaće zadaju se učenicima s ciljem da se gradivo obrađivano na satu ponovi i
primijeni. Učenici nikada neće dobiti za domaću zadaću zadatke iz područja koje nije
obrađeno i tumačeno na satu. Ako je za domaću zadaću zadan nekakav tekst koji još nije
obrađivan, onda je to s ciljem pripreme za sljedeći sat i može se od učenika tražiti samo
primjena dotad stečenog znanja, ali ne i samostalno obrađivanje novoga. Od učenika će se
tražiti jedino da detektiraju novo i nepoznato, što će biti motivacija za sljedeći sat na kojemu
će se obrađivati novo gradivo. Pri rješavanju zadataka zadanih za domaću zadaću, učenik je
slobodan služiti se svim dostupnim izvorima znanja: udžbenicima, čitankama, priručnicima.
Ako je gradivo i nakon toga ostalo nejasno ili zadatak neriješen, učenik treba odmah na
sljedećem satu o tome izvijestiti profesora, a profesor je dužan objasniti zadatak i ako je
potrebno još jednom istumačiti dio gradiva koji je ostao nejasan. Učenik se ne može žaliti da
ne zna riješiti domaću zadaću ako nije svladao gradivo koje je potrebno za rješavanje te
domaće zadaće. Domaće su zadaće obvezne, a njihovo se nepisanje bilježi negativnom
ocjenom.
3
Kriteriji vrednovanja - općenito
ODLIČAN – u pisanim provjerama znanja postiže 90% – 100% riješenosti zadataka; ima
vrlo razvijene receptivne, interpretativne i prosudbene sposobnosti te kritičko mišljenje; u
potpunosti usvojena teoretska znanja i uspješna primjena; vrlo razvijeni čitateljski interesi i
stvaralačko-interpretativni pristup djelu; odlično usvojene i točno primijenjene norme
hrvatskog standardnoga jezika; stvaralački pristup temama, razvijeno izražavanje i stil;
pismenost na visokom stupnju; vrlo aktivan na satovima za koje se uglavnom prethodno
pripremi; uvijek napravi školske i domaće zadaće
VRLO DOBAR – u pisanim provjerama znanja postiže 80% – 90% riješenosti zadataka; ima
razvijene receptivne, interpretativne i prosudbene sposobnosti s manjim omaškama; visok
stupanj usvojenosti znanja; redovito pročitane lektire, vrlo dobro poznavanje činjenica o
književnom djelu; pismenost vrlo dobra s manjim pogreškama koje se trudi ispraviti; obrade
tema na razini uspješne reprodukcije; poneke nespretnosti u stilu; usvojeno znanje o normama
standardnog jezika primjenjuje s manjim pogreškama; većinom aktivan na satu, priprema se
za satove, većinom vlada gradivom i izvršava školske i domaće zadaće
DOBAR – u pisanim provjerama znanja postiže 60% – 80% riješenosti zadataka; znanje na
prosječnoj razini; prepoznavanje glavnih i bitnih stilskih odrednica književnih razdoblja;
interpretacija uz pomoć nastavnika; pročitane lektire, ali nepotpuno razumijevanje književnog
djela i manjkavo napisane; pogreške u pisanom i usmenom izražavanju, djelomice usvojene
norme standardnoga jezika; gramatičke i pravopisne pogreške česte ili veće; u pisanju
nejasan i nespretan stil, ali slijedi osnovnu nit – manje uspješna reprodukcija; ne javlja se
samostalno na satovima; znanje je prosječno i rijetko ga samoinicijativno koristi; školske i
domaće zadaće izvršava djelomice i neredovito
DOVOLJAN – u pisanim provjerama obično zadovoljava 50% - 60% riješenosti zadataka; u
usmenim provjerama mora zadovoljiti barem osnovnu terminologiju i odrednice (književno
razdoblje smjestiti vremenski, osnovna obilježja razdoblja, nabrojati autore i kapitalna djela);
znanje na razini prepoznavanja i primjena uz pomoć nastavnika; neredovito čitanje lektire ili
čitanje sa zaostatkom, teško razumijevanje pročitanog; znanje iz područja jezika na početnoj
razini i razini prepoznavanja, sporo primjenjuje stečeno znanje i mnogo griješi; teme samo
prepoznaje, često ne slijedi zadanu temu; na satu neaktivan; znanje je na razini
prepoznavanja; vrlo često ne izvršava školske i domaće zadaće ili ih izvršava polovično i
netočno
4
NEDOVOLJAN – riješenost pisanih zadataka ispod 50%; neusvojena teoretska znanja,
neprepoznavanje gradiva; izbjegavanje i nečitanje lektire; nezainteresiranost za ispravljanje
negativne ocjene i nerazumijevanje pročitanoga; nepoznavanje i neprimjenjivanje normi
standardnoga jezika; neprepoznavanje zadane teme i osnovnih pojmova; nerazumljivo piše i
stilski loše; ne ulaže trud kako bi popravio izražavanje; neaktivan na satu; nema dovoljno
znanja ni inicijative za sudjelovanje u radu; ne izvršava ni školske ni domaće zadaće; ne
reagira na nastavnikov poticaj.
KRITERIJI VREDNOVANJA - nastavni sadržaj 1. razreda
(Kriterije ocjenjivanja vezane uz nastavni sadržaj 1. razreda treba iščitavati u skladu s
kriterijima ocjenjivanja - općenito. Svaka viša ocjena uključuje nastavni sadržaj koji je
potrebno svladati za nižu ocjenu pa će se navesti samo onaj nastavni sadržaj koji čini razliku u
ocjeni.)
Gradivo književnosti po nastavnim cjelinama:
1. Poezija
NEDOVOLJAN – (vidi pod kriteriji ocjenjivanja - općenito)
DOVOLJAN – književnost (naziv i pojam), razlika između usmene i pisane književnosti,
nabrojati književne rodove i vrste, definirati i prepoznati u tekstu osnovne stilske figure
(poredbu, gradaciju, ironiju, onomatopeju, simbol, metaforu, inverziju i retoričko pitanje,
versifikacija (pojam), stih (pojam), strofa (pojam), rima (pojam), definirati domoljubnu,
pejsažnu, ljubavnu, socijalnu i duhovno – religioznu poeziju te navesti pjesmu i autora kao
primjer , definirati tradicionalne lirske oblike te navesti pjesmu i autora kao primjer.
DOBAR – znanost o književnosti (pojam) te objasniti teoriju književnosti, povijest
književnosti i književnu kritiku, opisati i prepoznati obilježja književnih rodova i vrsta,
objasniti lirsko – epske vrste, definirati i prepoznati u tekstu sljedeće stilske figure: hiperbolu,
- interpretacija pjesama svakog pjesnika iz čitanke (S. Mihalić, I. Slamnig)
- interpretacija lektire ( R. Marinković, Ruke, Zagrljaj, Anđeo, Prah; A. Šoljan, Kratki izlet)
-poznavanje književnih djela navedenih pisaca
- interpretacija ulomaka iz čitanke ( S. Novak, V. Desnica)
21
POSTMODERNIZAM
- interpretacija ulomaka iz čitanke (I. Brešan, I. Aralica, N. Fabrio, P. Pavličić)
- interpretacija izborne lektire
JEZIK
Područje jezika provjerava se pismeno. Zadaće obuhvaćaju ove nastavne teme:
1. zadaća provjerava pravopis, uvod u leksikologiju i značenje riječi
2. raslojenost leksika, posuđenice, onomastiku, tvorbu riječi
3. leksikografiju i hrvatski jezik u XX. stoljeću
Učenikov uspjeh u pisanim provjerama u pravilu se (uz moguće iznimke) vrednuje kroz
postotke kako slijedi:
0 – 50 nedovoljan (1)
50 – 60 dovoljan (2)
60 – 80 dobar (3)
80 – 90 vrlo dobar (4)
90 – 100 odličan (5)
za ocjenu dovoljan
- djelomice usvojeni nastavni sadržaji
-prepoznaje i razlikuje jezičnu pojavu, ali ju vrlo rijetko uporabljuje
-naučene nastavne sadržaje djelomično pamti i reproducira, ali ih ne primjenjuje
-često griješi, ne uočava pogreške
-osjećaj za jezik nije dovoljno razvijen
-uočljiva je nesamostalnost u radu
- traži stalnu pomoć i prihvaća savjete
22
- vrlo rijetko piše domaće zadaće
-na nastavi je pažljiv i zapisuje u bilježnicu
za ocjenu dobar
- jezične sadržaje usvojio većim dijelom
- uočava jezičnu pojavu, točno definira, ali primjenjuje s pogreškama
- naučeno pamti i reproducira, ali ne redovito
- teže povezuje sadržaje unutar predmeta
- sposobnosti jezikoslovnoga mišljenja su na prosječnoj razini
- zanimanje za jezično područje je povremeno
- na satima je aktivnost promjenjiva
- rijetko uočava svoje i tuđe pogreške
- uz pomoć uočava i istražuje jezične pojave
- katkada zaboravlja domaće zadaće, a u napisanima ima pogrešaka
- prihvaća savjete za poboljšanje kvalitete rada
za ocjenu vrlo dobar
- s razumijevanjem i skoro u potpunosti usvaja jezične sadržaje
- naučene sadržaje primjenjuje većinom bez pogrešaka, daje naučene primjere
- pokazuje interes za nove jezične sadržaje, na satu sudjeluje u obradi
- ima razvijenu sposobnost analize i sinteze jezičnih pojava
- pokazuje samostalnost i odgovornost u istraživanju novih pojava
- uz poticaj istražuje jezične pojave i izvodi pravila koja uspješno primjenjuje
- redovito piše zadaće s malo pogrešaka
- često uočava i ispravlja svoje i tuđe jezične pogreške u usmenom i pisanom izrazu
23
- rado prihvaća savjete za poboljšanje kvalitete svoga rada
za ocjenu odličan
- nastavne sadržaje usvojio u potpunosti
- lako usvaja nove jezične sadržaje
- pokazuje izrazit interes za jezične sadržaje
- aktivan je na satu, sudjeluje u obradi novih sadržaja, daje primjedbe i vlastite primjere
- samostalno izvodi pravila, usvojeno znanje primjenjuje ispravno i točno u pisanom i
usmenom izražavanju
- razlikuje bitno od nebitnoga, uočava ključne pojmove
- uočava i ispravlja vlastite i tuđe pogreške
- točan i precizan u vježbama raščlambe i otklanjanja pogrešaka
- samostalno istražuje nove gramatičke pojave i izvodi pravilo
- redovito, samostalno i točno piše i rješava domaće zadaće
- temeljit, pedantan i savjestan, brine o vlastitom znanju i uspjehu, rado prihvaća savjete za
poboljšanje kvalitete svoga rada
- samostalno i samoinicijativno služi se dodatnim izvorima (gramatika, pravopis, rječnici,
internet...)
24
STRANI JEZICI
Na sastanku stručnog vijeća profesora stranih jezika, održanog 5. rujna 2016. dogovoreni su sljedeći kriteriji i elementi ocjenjivanja:
KRITERIJI I ELEMENTI OCJENJIVANJA
USMENO IZRAŽAVANJE: Ocjena u rubrici usmeno izražavanje proizlazi iz usvojenosti i razumijevanja obrađenih tema/cjelina i sadržaja i učenikove govorne aktivnosti (dijalog, dramatizacija, vođeno i samostalno izlaganje, verbalna reakcija na verbalni ili neverbalni poticaj i slično. i ne mora uvijek proizlaziti iz formalnog ispitivanja. Opis ocjena: Ocjena odličan : Učenik samostalno i bez poteškoća razumije govor sugovornika, izlaže na stranom jeziku, sudjeluje u i doprinosi diskusiji te donosi zaključke na određenu temu, reagira i odgovara na pitanja primjereno i upotrebljavajući usvojeni vokabular i strukture u širokom rasponu. Izgovor i izlaganje su jasni i tečni uz moguće manje pogreške, koje uglavnom primijeti i ispravlja sam. Pogreške ne utječu na razumijevanje poruke koja se željela prenijeti.
Ocjena vrlo dobar: Učenik samostalno i bez većih poteškoća razumije govor sugovornika, izlaže na stranom jeziku, sudjeluje u i doprinosi diskusiji te donosi zaključke na određenu temu, reagira na pitanja primjereno, no upotrebljavajući usvojeni vokabular i strukture u užem rasponu od odličnog učenika. Moguće su manje pogreške u upotrebi struktura koje ispravlja samostalno, ali nakon upozorenja nastavnika. Pogreške mogu ponekad utjecati na razumijevanje poruke koja se željela prenijeti.
Ocjena dobar: Učenik usmeno sudjeluje u interakciji sa sugovornikom na osnovu razumijevanja osnovnih informacija, izlaže uz pomoć pitanja i potpitanja, na pitanja odgovara kratko i pravilno, ali upotrebljavajući osnovni/jednostavni vokabular i strukture. Pogreške u upotrebi vokabulara i struktura mogu utjecati na razumijevanje poruke koja se željela prenijeti.
Ocjena dovoljan: Učenik razumije samo bit informacija iz sugovornikovog govora, razumije pitanja i na njih odgovara kratko i jednostavno, oslanjajući se na osnovni/jednostavni vokabular i strukture. Pogreške znatno utječu na razumijevanje poruke koja se željela prenijeti.
PISMENO IZRAŽAVANJE: U rubriku PISMENO IZRAŽAVANJE upisuju se ocjene iz slobodnog/vođenog sastavka odnosno određene tekstne vrste (uključujući i diktat) koja je usvojena i uvježbana na nastavi:
npr. oglas, razglednica, SMS, sažetak, pismo – službeno/neslužbeno, osvrt na knjigu/film, biografija, sastavak na (zadanu) temu i sl;
Ocjene se formiraju prema broju bodova ostvarenih za kratki sastavak odnosno duži pisani oblik odabrane tekstne vrste:PRVI STRANI JEZIK za izvršenje zadatka, koherenciju koheziju
25
uz odgovarajući opseg i točnost leksičko-strukturalnih obrazaca je ukupan broj bodova 20.DRUGI STRANI JEZIK za izvršenje zadatka uz odgovarajući opseg i točnost leksičko-strukturalnih obrazaca ukupan je broj bodova 15.
Postoci i ocjene:
Ocjena Postotak
dovoljan 60 -70%
dobar 71 – 80%
vrlo dobar 81 – 90%
odličan 91 – 100%
Ljestvice za ocjenjivanje kratkih i dužih pisanih oblika prikazane su na www.ncvvo.hr u AKTUALNOM Ispitnom katalogu ZA ISPTI MATURE ZA PRVI I DRUGI STRANI JEZIK , ODNOSNO OBJE RAZINE ISPITA.
PISANJE ESEJA SE NAJAVLJUJE SE UČENICIMA, NO NE UPISUJE SE U VREMENIK.
DOMAĆE ZADAĆE , kraći pisani uradci ( uključujući i diktat) koji proizlaze iz nastavnog sata mogu se bilježiti bodovima odnosno ocjenom u rubriku Bilješke o učeniku i srednja ocjena najmanje dvije tako prikupljene ocjene može se upisati u rubriku Pismeno izražavanje.
RAZUMIJEVANJE
Čitanje s razumijevanjem se provjerava testom objektivnog tipa i ispituje slijedeće podvještine:
A1/A2 razina – DRUGI STRANI JEZIK (početnici)
razumijevanje osnovnog smisla čitanog teksta
razumijevanje specifičnih informacija čitanog teksta
detaljno razumijevanje teksta (koherencija i kohezija)
detaljno razumijevanje teksta (leksički i strukturalni obrasci)
B1/B2 razini – PRVI STRANI JEZIK (nastavljači)
razumijevanje osnovnog smisla čitanog teksta
26
razumijevanje specifičnih informacija čitanog teksta
detaljno razumijevanje teksta (koherencija i kohezija)
detaljno razumijevanje teksta (leksički i/ili strukturalni obrasci)
uporabu prikladnih i točnih leksičkih i /ili strukturalnih obrazaca
Slušanje s razumijevanjem se provjerava testom objektivnog tipa i ispituje slijedeće podvještine:
B1/B2 (nastavljači)
razumijevanje glavnih misli i specifičnih informacija
razumijevanje specifičnih informacija
A1/A2 (početnici)
razumijevanje osnovnog smisla i bitnih informacija
Zadaci kojima se provjeravaju vještine čitanja i slušanja s razumijevanjem su zadaci povezivanja, zadaci višestrukog izbora, zadaci dopunjavanja.
Postoci i ocjene:
Ocjena Postotak
dovoljan 60 -70%
dobar 71 – 80%
vrlo dobar 81 – 90%
odličan 91 – 100%
Provjera ČITANJA I SLUŠANJA S RAZUMIJEVANJEM, AKO SE PIŠE ODVOJENO, najavljuje se učenicima, ali se ne upisuje u vremenik jer ne zahtijeva prethodnu pripremu.
JEZIČNE ZAKONITOSTI: U rubrici JEZIČNE ZAKONITOSTI vrednuju se usvojenost jezičnih sadržaja i struktura u okviru obrađenih sadržaja (kratke provjere objektivnog tipa koje se mogu provesti usmeno i/ili pismeno. Opis provjere jezičnih zakonitosti: Ocjena odličan:Učenik točno rješava zadatke iz poznavanja jezičnih zakonitosti i te pravilno upotrebljava gramatičke sadržaje bilo u usmenom ili pisanom izražavanju.
27
Ocjena vrlo dobar:Učenik uglavnom točno rješava zadatke iz poznavanja jezičnih zakonitosti te gramatičke sadržaje upotrebljava uglavnom pravilno bilo u usmenom ili pisanom izražavanju. Pogrešku može ispraviti sam, ako je odgovor usmen.
Ocjena dobar: Učenik je nesiguran u rješavanju zadataka iz poznavanja jezičnih zakonitosti te ih upotrebljava pogrešno. Pogrešku ne ispravlja ili je ispravlja uz pomoć, ako je odgovor usmen.
Ocjena dovoljan:Učenik pokazuje slabo znanje u poznavanju i primjeni jezičnih zakonitosti, griješi često i ne zna se ispraviti, ali poruka koju želi prenijeti je još uvijek razumljiva.
Tablični prikaz postotka uspješnosti pismene provjere jezičnih zakonitosti:
Ocjena Postotak
dovoljan 50 – 64%
dobar 65 – 79%
vrlo dobar 80 – 89%
odličan 90 – 100%
KRATKE PISANE PROVJERE (npr. formativna gramatika, provjera vokabulara i sl.) najavljuju se 5 dana prije pisanja. Ocjena proizlazi iz najmanje dvije takve istovrsne kratke provjere vođene u bilješkama.
NAPOMENE:
Pisane provjere provode se po vremeniku i sastoje se od provjere čitanja i/ili slušanja s razumijevanjem i jezičnih zakonitosti iz čega proizlaze dvije ocjene.
Pišu li se odvojeno, provjeru receptivnih vještina nije potrebno najavljivati jer ne iziskuju posebnu pripremu učenika.
Distribuciju i vrstu svih oblika pismenih provjera predviđa svaki nastavnik za svoj predmet.
Kriteriji ocjenjivanja su prilagodljivi uspješnosti učenika pojedinih razreda odnosno poštuju njihovu različitost i individualnost na razini općeg uspjeha grupe i prilagodljivi su svakoj aktualnoj situaciji u nastavnom procesu.
28
LATINSKI JEZIK
Zbog specifičnosti latinskog jezika predviđeni su elementi ocjenjivanja, različiti u odnosu na
druge strane jezike koji se uče u našoj školi. Elementi i kriteriji ocjenjivanja potvrđeni su
službeno na Državnom stručnom skupu za učitelje i nastavnike klasičnih jezika u Zadru
19.svibnja 2012. , pa će se oni koristiti od ove škol.godine na dalje i u našoj školi.
A.KRITERIJ VREDNOVANJA USMENOG ODGOVORA prema elementima
ocjenjivanja:
RAZUMIJEVANJE TEKSTA:
Prilikom vrednovanja razumijevanja teksta od učenika se očekuje da analizira tekst,uoči
odnose unutar teksta te da ga prevede.
Za ocjenu dovoljan: učenik prepoznaje funkcije u rečenici i imenuje odnose u rečenici,ali
prevodi samo uz nastavnikovo vođenje.
Za ocjenu dobar: učenik uočava funkcije u rečenici,razumije odnose u rečenici i samostalno
prevodi jednostavnije rečenice.
Za ocjenu vrlo dobar: učenik razlikuje funkcije u rečenici,razumije odnose u rečenici i
samostalno prevodi složenije rečenice.
Za ocjenu odličan: učenik samostalno razlikuje funkcije u rečenici,shvaća i povezuje odnose
u rečenici te uspješno prevodi tekstove.
GRAMATIKA :
Prilikom vrednovanja usvojenosti gramatičkih sadržaja od učenika se očekuje da ih razlikuje,
samostalno primjenjuje i preoblikuje.
Za ocjenu dovoljan: učenik može ponoviti i nabrojiti gramatička pravila, prepoznati
gramatičke oblike, ali treba nastavnikovo vođenje pri njihovoj primjeni.
Za ocjenu dobar: učenik razlikuje i točno opisuje gramatičke oblike,deklinira i konjugira
oblike po redu,no nije samostalan pri preoblikovanju gramatičkih oblika i rečeničnih
konstrukcija.
29
Za ocjenu vrlo dobar: učenik samostalno primjenjuje gramatička pravila,preoblikuje
gramatičke oblike,rečenične konstrukcije te sadržaje vezane uz sintaksu rečenice.
Za ocjenu odličan: učenik samostalno primjenjuje gramatička pravila,preoblikuje gramatičke
oblike i rečenične konstrukcije,razlikuje i povezuje sadržaje vezane uz sintaksu rečenice.
VOKABULAR :
Prilikom vrednovanja usvojenosti vokabulara od svakog se učenika očekuje da zna točno
navesti riječi u njihovom rječničkom obliku,antonime i sinonime,riječi istog korijena,kao i
etimologiju riječi.Ocjena ovisi o postotku usvojenosti vokabulara:
- za ocjenu dovoljan očekuje se da je učenik usvojio minimalno 51% zadanog vokabulara
- za ocjenu dobar minimalno 61%
- za ocjenu vrlo dobar minimalno 81%
- za ocjenu odličan minimalno 91%.
KULTURA I CIVILIZACIJA :
Prilikom vrednovanja usvojenosti sadržaja iz kulture i civilizacije od svakog se učenika
očekuje da zna sadržaje određene planom i programom. Ocjena ovisi o postotku usvojenosti
navedenih sadržaja.
B.KRITERIJ VREDNOVANJA ZA PISANE PROVJERE
Za pisane provjere predlažu se kriteriji u postotcima na sljedeći način:
- dovoljan – 50 – 63%
- dobar – 64 – 76%
- vrlo dobar – 77 – 90%
- odličan – 91 – 100%
Navedeni omjer može se u slučaju potrebe prilagoditi sveopćem uspjehu razrednog odjela.
U pisane provjere ubrajaju se:
a) školske zadaće ( jedna u 1.polugodištu, jedna u 2.polugodištu)
b) gramatičke pisane provjere ( jedna u 1.polugodištu, dvije u 2.polugodištu).
30
GLAZBENA UMJENOST
Dana 30. kolovoza 2013. g. održan je sastanak stručnog aktiva za predmet glazbena
umjetnost. Na sastanku su utvrđeni elementi i kriterij ocjenjivanja, s obzirom na ciljeve
predmeta. Dogovoreno je da se učenici ocjenjuju iz tri elementa – usvojenost nastavnih
sadržaja, poznavanje glazbene literature i samostalni rad i aktivnost.
Provjera usvojenosti nastavnih sadržaja može se vršiti usmenim ili pismenim putem.
• USVOJENOST NASTAVNIH SADRŽAJA (usmenim i pisanim načinom)
Učenik treba znati, odnosno moći:
1. opisati šum i ton te sastavnice tona
2. imenovati, opisati i razlikovati sastavnice glazbenoga djela
3. opisati načine izvođenja glazbenoga djela
4. kronološki odrediti trajanje stilskih razdoblja s pripadajućim predstavnicima i razlikovati
glazbene stilske značajke
5. razlikovati specifičnosti građe glazbenih vrsta i oblika pojedinih stilskih razdoblja
6. usporediti programu i apsolutnu glazbu
7. razlikovati multimedijalne glazbene vrste
8. razlikovati i imenovati načine uglazbljivanja teksta
9. opisati razvoj tonske građe od srednjega vijeka do 20. stoljeća
10. usporediti slobodni atonalitet, dodekafoniju, serijalnu tehniku skladanja i aleatoriku
11. prepoznati i razlikovati načine bilježenja glazbe
12. povezati razvoj tehnologije i glazbe u 20. stoljeću
13. opisati razvoj hrvatske glazbe od srednjega vijeka do 20. stoljeća i usporediti s glazbenim
dostignućima u svijetu.
31
• POZNAVANJE GLAZBENE LITERATURE (analiza glazbenih primjera)
Učenik treba znati, odnosno moći:
1. slušno prepoznati i razlikovati šum i ton te sastavnice tona
2. slušno prepoznati, imenovati i razlikovati sastavnice glazbenoga djela: izvođače
odličan (5) - učenik jasno i u potpunosti samostalno iznosi činjenice, odvaja bitno od
nebitnog, povezuje znanja stečena u drugim predmetima, adekvatno koristi stručne
pojmove i kreativan je u interpretaciji;
vrlo dobar (4) - učenik bez pomoći nastavnika iznosi bitne činjenice gotovo u
potpunosti, sposoban je odvojiti bitno od nebitnog;
dobar (3) - učenik je većim dijelom usvojio nastavne sadržaje i uz pomoć nastavnika
reproducira činjenice;
dovoljan (2) - učenik reproducira nastavne sadržaje kroz dosjećanje, uz pogreške i
nepotpune odgovore;
PRIMJENA USVOJENIH SADRŽAJA
odličan (5) - učenik razumije pravila i zakonitosti, primjenjuje stečena znanja u novoj
situaciji, s lakoćom uspostavlja uzročno-posljedične veze i koristi vlastite primjere,
konstantno komunicira i aktivno sudjeluje u stvaranju pozitivnog ozračja u razredu;
vrlo dobar (4) - učenik teže uočava uzročno-posljedične veze i koristi već naučene
primjere, pokazuje interes za sudjelovanje u nastavnom procesu;
dobar(3) - učenik djelomično razumije gradivo, a uzročno-posljedične veze uočava
tek uz pomoć nastavnika, povremeno komunicira i sudjeluje u nastavnom procesu;
dovoljan (2) - učenik ne povezuje pravila i zakonitosti te nije u stanju navesti primjere
za naučeno; ne sudjeluje u nastavi osim ako se to od njega izričito ne zatraži;
48
PISMENI ISPIT : bodovi
50% - 60% bodova -- dovoljan (2)
61% - 75% bodova -- dobar (3)
76% - 89% bodova -- vrlo dobar (4)
90% - 100% bodova -- odličan (5)
49
POVIJEST
50
51
GEOGRAFIJA
ELEMENTI OCJENJIVANJA:
1. USVOJENOST NASTAVNIH SADRŽAJA – način ispitivanja UNS – usmeno
izražavanje
2. RAZUMIJEVANJE NASTAVNIH SADRŽAJA – primjena znanja i načini provjere;
samostalni radovi, kreativni radovi, zemljovidi
3. UPORABA KARTE – praktična primjena naučenog gradiva
4. DOMAĆA ZADAĆA – samostalna izrada zemljovida određenih dijelova svijeta:
- karta svijeta
- karte kontinenata
- tematske karte RH
OPISANA I BROJČANA VRIJEDNOST OCJENE:
- ocjenu odličan može dobiti učenik koji je u potpunosti i s razumijevanjem usvojio više
od 90% sadržaja predviđenih nastavnim programom. Učenik usvojenim znanjem
razumije i kritički komentira uzročno – posljedične odnose prirodnih i društvenih
procesa, te poznaje korelaciju geografije s ostalim znanostima
- ocjenu vrlo dobar može dobiti učenik koji je usvojio sadržaje predviđene programom
od 75-89%, te ih izlaže reproduktivno uz pomoć nastavnika
- za ocjenu dobar učenik treba usvojiti od 60-75% nastavnih sadržaja (samo) na
reproduktivnoj razini
- ocjenu dovoljan može dobiti učenik koji je usvojio programske sadržaje na razini
prepoznavanja tj., poznaje uglavnom temeljne činjenice sadržaja (50-59%)
- učenik koji nije udovoljio zahtjevima za ocjenu dovoljan dobiti će ocjenu nedovoljan
STRATEGIJA OCJENJIVANJA
Rezultati usvojenog nastavnog sadržaja provjeravaju se postavljanjem pitanja koja su poznata
učenicima.
Svaki učenik usmeno odgovara po dva puta u svakom polugodištu.
Učenik se može sam javiti za odgovaranje.
52
Ako nema učenika koji žele odgovarati nastavnik odabire slučajnim odabirom (otvaranjem
imenika).
Učenik koji ometa nastavu odgovara usmeno.
(Programom) Nastavnim planom je predviđeno vrijeme tj., satovi na kojima odgovara više
učenika koje određuje profesor.
Pismene provjere nisu obvezatne (dogovoreno sa savjetnikom iz MZOS).
Osim ocjene iz usmenog, učenici su ocjenjeni s dvije ocjene iz domaćih zadaća u svakom
polugodištu (crtanje zemljovida pojedinih dijelova svijeta).
Osim crtanja zemljovida ocjenjuje se kartografska pismenost i uporaba zemljovida, analiza
sadržaja i vještina logičkog razmišljanja.
Vrlo je važno i poticajno ocjenjivanje zalaganja učenika na satu, osobito ako dobro povezuje
već usvojene sadržaje s novima.
Učenik može ispraviti ocjenu kojom nije zadovoljan, u dogovoru s nastavnikom tj., da li će
ispravljati nastavnu cjelinu ili cijelo polugodište.
Kod zaključivanja ocjene uzimaju se u obzir svi navedeni oblici sudjelovanja u nastavi.
53
MATEMATIKA
Na osnovu članka 3., stavka II, te članka 12., stavka II i III, Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi, Stručni aktiv matematike donosi načine, postupke i elemente vrednovanja učeničkih kompetencija za predmet matematika.
Smjernice sastavljanju bili su Nacionalni kurikulum i Ispitni katalog za državnu maturu, radi usklađivanja odgojno-obrazovnih ciljeva i očekivanih učeničkih postignuća.
Stupanj usvojenosti znanja izražava se uobičajenim brojčanim ocjenama od 1 do 5.
1. ELEMENTI VREDNOVANJA
Elementi vrednovanja su: usvojenost nastavnih sadržaja, razumijevanje i aktivnost. Elementi se mogu provjeravati pisanim ili usmenim putem.
1.1. Usvojenost nastavnih sadržaja
Ovaj element ocjenjuje učenikovo:
- znanje i razumijevanje matematičkih pojmova (označiti, izreći i definirati pojmove, objasniti i koristiti formule i simbole)
- znanje o postupcima (obrazložiti korake u postupku, pouzdano i učinkovito izvršavati postupke, provjeriti rezultate postupaka, prepoznati točne i netočne postupke)
- sposobnost matematičkog prikazivanja i komunikacije (izraziti matematičke ideje, rezultate i znanje usmeno, pisano ili vizualno, upotrijebiti matematički riječnik i oznake, koristiti modele, dijagrame i simbole za prikaz pojmova, prelaziti iz jednog načina prikaza u drugi (tablica-graf), raditi u skupinama ili u paru)
1.2. Razumijevanje
Ovaj element ocjenjuje učenikovu:
- sposobnost rješavanja problema i matematičko modeliranje (primijeniti razne strategije za rješavanje problema, riješiti problem, interpretirati rješenja, postaviti problem)
- sposobnost matematičkog zaključivanja (induktivno zaključivati, prepoznati zakonitosti i formirati pretpostavke, deduktivno zaključivati, analizirati situacije, dokazati)
- sposobnost povezivanja i klasificiranja (povezati matematiku s vlastitim iskustvom, uočiti primjenu u svakodnevnom životu, usporediti, grupirati i klasificirati objekte prema zadanom kriteriju)
54
1.3. Aktivnost
Ocjenjuju se zapažanja o radu učenika, zalaganje na satu, ometanje nastave, redovito nošenje pribora, pisanje domaće zadaće i slično. Navedeno se može opisati riječima ili bilježiti znakovima +/- u rubriku bilješki. Na temelju rubrike bilješki profesor može donijeti ocjenu o učenikovom odnosu prema radu, tj. aktivnosti.
2. NAČINI VREDNOVANJA
2.1. Usmeno ispitivanje
Može se provoditi svaki sat i bez najave. Pod usmenim odgovaranjem ne podrazumijevamo samo odgovaranje „pred pločom“, već se dio učenika može ocijeniti i kontinuiranim praćenjem.
Prilikom usmenog ispitivanja vrijede sljedeći kriteriji:
nedovoljan (1) - učenik ne poznaje pojmove, simbole, poučke, grafove
- nema teorijska obrazloženja rada
- ne reproducira naučeno u izvornom obliku
- ne izvodi točno najjednostavnije operacije i ne rješava zadatke ni uz
pomoć
- ne zna primijeniti postupke, niti ih razumije, ne provjerava rješenja
- ne uočava pogreške i ne zna ih ispraviti
dovoljan (2) - djelomično poznaje matematičke poučke i pravila i primjenjuje ih uz
pomoć
- teorijska obrazloženja rada nisu potpuna ili nisu precizna, ne koristi
matematičku terminologiju
- u stanju je riješiti osnovne zadatke, spor je u rješavanju zadataka,
postupke zna djelomično objasniti
- rijetko provjerava rješenja
- uočava greške uz pomoć i uz pomoć ih ispravlja
55
dobar (3) - učenik poznaje većinu pojmova, simbola, poučaka i grafova
- samostalno rješava srednje teške zadatke, sporiji je u rješavanju
- uz pomoć nastavnika povezuje staro i novo gradivo
- objašnjenja su odgovarajuća ali nepotpuna i nesigurna, rijetko koristi
matematičku terminologiju
- uočava pogrešku uz pomoć i samostalno ju ispravlja
- povremeno provjerava rješenja
vrlo dobar (4) - učenik poznaje pojmove, simbole, poučke i grafove i primjenjuje ih uz
manju pomoć
- teorijska obrazloženja rada su točna i precizna, ponekad koristi
matematičku terminologiju
- probleme rješava uglavnom samostalno birajući najbolje strategije i
uglavnom točno, snalazi se i s težim zadacima, ali uz pomoć
- poznate postupke uspješno primjenjuje u poznatim situacijama
- prepoznaje osnovne matematičke ideje u novim situacijama i
samostalno povezuje novo i staro gradivo
- samostalno provjerava rješenja i ispravlja pogreške,
odličan (5)
- učenik poznaje pojmove, simbole, poučke i grafove
- teorijska obrazloženja rada su točna i precizna
- samostalno rješava netipske i problemske zadatke birajući postupak koji
najviše odgovara zadatku, koristi matematičku terminologiju
- primjenjuje naučeno u složenim situacijama i prepoznaje osnovne
matematičke ideje u novim situacijama
- procjenjuje valjanost ideja i dobivenih rezultata
- bira najjednostavnije načine računanja i rješenja su točna
- rješenja provjerava na više načina
56
2.2. Pisane provjere znanja
Razlikujemo pisane provjere u trajanju duljem od 15 min i kratke pisane provjere u trajanju do 15 min.
U pravilu za pisane provjere znanja vrijede sljedeći kriteriji:
Provode se poslije obrađenih i uvježbanih nastavnih sadržaja.
Učenik ima pravo pisati ispravak koji se ne ubraja u početni planirani broj pisanih provjera. Pokušaj prijevare na provjeri znanja implicira oduzimanje ispita i pedagošku mjeru. Pod prijevarama prilikom provjera znanja podrazumijeva se prepisivanje na pisanim provjerama znanja, došaptavanje, upotreba nedopuštenih elektroničkih naprava i šalabahtera.
U slučaju neočekivanog rezultata, pisana provjera se ponavlja u skladu s Pravilnikom o ocjenjivanju. Nedovoljna ocjena učenika nije neočekivani rezultat ako je održan dovoljan broj sati vježbe u skladu s uočenim mogućnostima učenika u razredu, a učenik nije uložio dovoljno truda u svladavanju postavljenih zadataka (nije pratio na satu, nije vodio bilješke, nije pisao domaće zadaće, ometao je redovni rad profesora i učenika i sl.). Zbog razlike u složenosti pojedinih nastavnih cjelina, moguće su i razlike u postignutim rezultatima provjera znanja.
Kratke pisane provjere znanja
Najavljuju se 5 dana prije provedbe i provjeravaju uglavnom zadatke iz domaće zadaće i usvojenost nastavnih sadržaja. Od pisanih provjera znanja razlikuju se opsegom nastavnih sadržaja. Kratke pisane provjere znanja upisuju se u rubriku bilješki. Ocjena iz elementa usvojenosti donosi se na temelju ukupnog broja bodova dvije kratke pisane provjere ili kombinirano usmenim ispitivanjem.
2.3. Grupni rad, rad u paru, individualni rad
Osim znanja i usvojenosti nastavnih sadržaja provjerava sposobnost komuniciranja u skupinama, sposobnost objašnjavanja, suradnje, brzine, točnosti i preciznosti. Ne mora se najaviti, a učenici mogu koristiti sva nastavna sredstva. Ocjena se donosi na temelju broja točno riješenih zadataka, usmenih odgovora i, za grupni rad, stupnja suradnje.
57
3. ZAKLJUČNA OCJENA
Zaključna ocjena je rezultat ukupnog procesa vrednovanja tijekom nastavne godine i izvodi se temeljem elemenata vrednovanja. Zaključna ocjena ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjena u rubrici po elementima, već se gledaju i bilješke koje profesor upisuje u rubriku bilježaka.
Ukoliko učenik ima dvije ili više cjelina ocijenjene nedovoljnim, zaključna ocjena je nedovoljan. Ukoliko učenik ima jednu nedovoljno ocijenjenu cjelinu, tada je zaključna ocjena pozitivna.
S načinom ocjenjivanja i zaključivanja ocjena učenici su upoznati na prvom nastavnom satu u školskoj godini. Zaključivanje ocjena je u skladu s Pravilnikom o ocjenjivanju.
Profesori provode vrednovanje transparentno, javno i kontinuirano.
58
FIZIKA
dovoljan (2) dobar (3) vrlo dobar (4) odličan (5)
USVOJENOST
NASTAVNIH
SADRŽAJA
Učenik poznaje
osnovne fizikalne
pojmove, zakone i
fizikalne jedinice.
Učenik griješi, ali uz
pomoć nastavnika
dođe do ispravnog
odgovora.
(od 40%-55%
riješenih problemskih
situacija)
Učenik poznaje
sve fizikalne
pojmove, zakone
i fizikalne
jedinice.
(od 56%-70%
riješenih
problemskih
zadataka)
Učenik razumije
fizikalne pojave,
zakone i teorije i
obrazlaže uzročno-
posljedične veze uz
povremenu pomoć
nastavnika. (od
71%-85% riješenih
problemskih
zadataka)
Učenik
potpuno
samostalno
fizikalno i
matematički
interpretira
fizikalne
pojave, zakone
i teorije i
obrazlaže
uzročno-
posljedične
veze, te
primjenjuje
fizikalne
sadržaje u
novim
situacijama.
(od 86%-
100%
riješenih
problemskih
zadataka)
ELEM
ENTI
OC
JEN
JIV
AN
JA
PRIMJENA
ZNANJA
Učenik rješava
najjednostavnije
zadatke. Uz manju
pomoć daje ispravne
odgovore.
Učenik
samostalno
rješava poznate
probleme.
(od 56%-70%
Učenik, uz pomoć
nastavnika, rješava
nove problemske
situacije.
(od 71%-85%
Učenik
samostalno i
točno rješava
problemske
situacije.
59
(do 40%-55%
riješenih točnih
odgovora)
riješenih
problemskih
zadataka)
riješenih
problemskih
zadataka)
(od 86%-
100%
riješenih
problemskih
zadataka)
AKTIVNOST
Učenik rijetko
izrađuje domaću
zadaću, nepotpuno i s
greškama, na nastavi
se čini
nezainteresiran,
uglavnom se ne
uključuje u rasprave,
kasni s izradom
samostalnog/praktičn
og rada, samostalni
radovi su oskudni i
neprikladni.
Učenik uglavnom
izrađuje domaće
zadaće, ali su
često nepotpune
ili s greškama, na
nastavi se čini
nedovoljno
zainteresiran, ali
se ponekad
uključi u
raspravu,
samostalne/prakti
čne radove
izrađuje na
vrijeme, ali
površno, također
su i njegove
prezentacije ili
posteri načinjeni
površno.
Učenik redovito
izrađuje domaće
zadaće, trudi se i
rijetko griješi, na
nastavi je
zainteresiran,
uključuje se u
rasprave, kometira i
postavlja pitanja,
samostalne/praktičn
e radove izrađuje
korektno, na
vrijeme, a i
prezentacije ili
posteri su
pregledni, točni i
uočava se uloženi
trud.
Učenik
redovito
izrađuje
domaće
zadaće,
izrazito se
trudi i vrlo
rijetko griješi,
na
nastavi je
zainteresiran,
uključuje se u
rasprave,
komentira i
postavlja
pitanja.
60
KEMIJA I BIOLOGIJA
KEMIJA
-za dovoljan(2)-potrebno je poznavanje osnovnih kemijskih pojmova i zakonitosti
-za dobar(3)-još i rješavanje jednostavnih tipova zadataka
-za vrlo dobar(4)-samostalno rješavanje i povezivanje teoretskih i praktičnih zadataka
-za odličan(5)-uz sve navedeno i samostalno rješavanje problemskih zadataka
BIOLOGIJA
-za dovoljan(2)-potrebno je poznavanje osnovnih bioloških pojmova
-za dobar(3)-povezivanje bioloških pojmova i sadržaja
-za vrlo dobar(4)-samostalno povezivanje gradiva i rješavanje jednostavnih problemskih
zadataka
-za odličan(5)-uz sve navedeno samostalno donošenje zaključaka, te rješavanje problemskih
zadataka
61
INFORMATIKA
1. Usvojenost sadržaja
2. Praktična primjena
Usvojenost sadržaja: usmenog i pismenog, razumijevanje, poznavanje temeljnih pojmova i
stručnog nazivlja, povezivanje gradiva, logičko zaključivanje na temelju usvojenog znanja
Praktična primjena: primjena usvojenih znanja u radu s računalom, rješavanje problemskih
zadataka, samostalna izrada zadataka, sudjelovanje u grupnom radu
KRITERIJI OCJENJIVANJA:
Usvojenost sadržaja:
- OCJENU ODLIČAN (5) može dobiti onaj učenik koji je u potpunosti i s
razumijevanjem usvojio programske sadržaje, te vlada znanjem na razini samostalnog