HISTORIJA SOCIJALNE I POLITIKE MISLI U BIH
LITERATURA : BONJAKO ISKUSTVO POLITIKE IDEJA BOSANSKE NACIJE I DRUGE TEME DRUTVENA MISAO BOSANSKIH FRANJEVACA
DRAVA I PRAVO SREDNJOVJEKOVNE BOSNEMnogobrojna sauvana svjedoanstva o pravnim odnosima u srednjem vijeku nam govore da je I srednjovjekovna bosanska drava egzistirala po pravnim parametrima. Meu sauvanim pravnim spomenicima su zakonodavni spomenici koji potvruju da je bosansko pravo toga doba poznavalo povelje I ugovore, koji imaju zakonodavno obiljeje. Meu starim pravnim spomenicima nalaze se I vladarske povelje I meunarodni ugovori , to nam govori da je bosanska deava poznavala I meunarodno javno pravo. Bosanska drava je znala I za sudske institucije to nam svjedoe sauvano mnogobrojni protokoli, tube, presude. Takoe bosanska drava je poznavala I privatno pravo, sauvani su brojni tesrtamenti,tapije, pogodbe idr. Znai srednjovjekovna drava je prakticiraa pravo koje je funkcionisalo u razliitim formama kao to su: zakonodavno, sudsko, javno I privatno pravo. Prakticiranjem prava Bosna je pokazala svoj individualitet kroz recepciju I prakticiranje pravne culture toga doba.Forme I vrste srednjovjekovnog bosanskog prava nisu nita drugo nego manifestacija obiajnoig prava. U srednjovjekovnoj Bosni nije bilo pisanih zakona, ali to ne znai da nije poznavala njegovu pravu vrijednost. Historijske okolnosti, tj. pad Bosne pod osmansku vlast je onemoguilo da srednjovjekovna bosanska drava dospije do pisanog pravnog zakonodavstva. Bosansko obiajno pravo se bavi socijalnim, ekonomskim, drutveno-politikim odnosima u srednjovjekovnoj Bosni. U dravno.politikoj sferi, obiajno pravo regulie I uspostavlja porijeklo I dimenzije moi vladara ( banova I kraljeva). Takoe regulie I meusobne odnose imeu razliitih slojeva feudalne hijerarhije. Regulie I odnose izmeu vladajue hijerarhije I potinjenih slojeva bosanskog drutva. Obiajno pravo regulie I meudravne odnose izmeu bosanske drave I Dubrovake Republike. Temeljna obiajno-pravna norma koja definie poloaj vladareve moi jeste institucija-norma vjerne slube. Ova norma podrazumijeva cjelinu dunosti I prava podanika prema vladaru, ukljuujui I vojne slube. Obiajno pravi je instaliralo I norme kojima se uvala ruka gospodina bana I vjera gospodska. Te su norme u sebi nosile sankcije kojima se titio vladarev autoritet.Srednjovjekovna Bosna je bila patrimonijalna drava sve do I u doba Stjepana II Kotromania, to znai da je vladar, ban ili kralj, bio vlasnik cjelokupnog dravnog zemljita kojim je on zajedno sa lanovima svoje porodice slobodno upravljao. Kao jedini vlasnik zemljita vladar je prakticirao I darovno pravo, a to je znailo pravo vladara da dravnu zemlju kao vlastitu batinu darovnicama poklanja u vlasnitvo pojedinim podanicima , pripadnicima feudalne hijerarhije. Ban je dolazio na prijesto izborom, ali ej sam izbor bio ogranien na jednu porodicu, jeddan rod, rod Kotromania. Obiajno-pravna institucija vjerne slube, I ispunjavanje vjere gospodske osiguravala je temelje ureenosti, stabilnosti I kontinuiteta patrimonijalne drave. Vremenom e se patrimonijalna drava transformirati u staleku, uspostavljanjme Kraljevine Bosne, ali e I staleka drava poivati na obiajnom pravu,tj. nee dospjeti do pisane pravno-zakonske regulacije socijalnih odnosa kako u feudalnoj hijerarhiji tako I u cjelokupnom bosanskom drutvu.Temeljna obiajno-pravna norma kojom se regulie pozicija moi vlastele kao visokog sloja moi u poretku feudalne hijerarhije jeste njihovo pravo na plementinu tj. pravo na plemenitu batinu, koja je ujedno I temelj ekonomski a kasnije I vojno-politike moi teritorijaliziranih feudalnih grupacija- oblasnih porodinij dinastije, koje e kasnije biti nosioci dezintegrativnih procesa u srednjovjekovnoj bosanskoj dravi. Iz ovog obiajnog prava proizale su I druge obiajno pravne norme kojima se definie poloaj velmoa, posebno u odnosu prema vladaru. Jedna od tih obiajno-pravnih normi je norma vlastelinskog imuniteta, koja nije bila pisana nego je izlazila iz obiajno-pravne institucije vjere gospodske. Odreivala je da pripadnici visoke feudalne hijerarhije imaju garanciju na linu sigurnost I slobodu, I neprikosnoveno pravo na plemenitu batinu ukljuujui I darovni posjed. Oni nisu mogli biti zatvarani, pogubljeni ili uzeti za taoce bez odgovarajuih uslova. U sluaju sukoba izmeu obiajno-pravnih institucija vjerne slube , vjere gospodske I imunitetnog prava osim obiajnog prava jaeg , posredovala je obiajno-pravno ustanovljena sudska instance koja nije bila stalnasudska institucija nego je radial po potrebi , a sainjavali su je predstavnici vlastele kao I vrhova Crkve Bosanske.Unutranje azilantsko pravo je poznavala srednjovjekovna Bosna, odnosno u sluaju da vlastela doe u sukobe sa banom ili kraljom, mgla je nai utoite pod okriljem Crkve Bosanske , bez prava na upade I intervencije od strane vladara.Obiajno agrarno pravou srednjovjekovnoj bosanskoj dravi je regulisalo poloaj I materijalne obaveze podanika prema feudalnoj hijerarhiji. Obiajno pravo je standardiziralo rentu, zatim bila je definirana vrsta vezanost seljaka za vlastelinsku zemlju jer im je bilo zabranjeno bjeanje sa vlastelinove zemlje. Ova se obiajno-pravna norma zabrana iskazivala I u pismenom obliku kao to su banove ili kraljeve povelje.Posebno obiajno-pravnom normom su definisana prava I dunosti bosanskog gradskog stanovnitva I nebosanskih grupacija (Vlaha, Sasa, kotorana), I uopte stanovnitva koje je ivjelo u rudarskim mjestima I trgovinskim kolonijama. One su pripadale obiajno-pravnim normama koje su regulisale uspostavljanje gradske autonomije.Ekspanzija rudarske proizvodnje e dovesti do oblikovanja posebnog kompleksa pravnih obiaja rudarsko pravo. Iako zadrava naturalnu rentu, ova ekspanzija I ekonomski razvoj e postepeno dovesti do uveanja novane rente, pa e se vremenom razviti I bosansko porezno pravo. Ono se intenzivno oblikuje upotrebom bosanskog novca, a Stjepan II Kotromani je prvi bosanski vladar koji je zapoeo njegovo kovanje. Bosansko poresko pravo je zhtijevali I da rudnici banu moraju donositi urburu, to je uobiajena zakonska dadbina koja je iznosila oko desetine proizvodnje. Razvojem bosanske fiskalne politike,potepeno dolazi do pojave I razvoja bosanskog carinskog prava. Ono poznaje uvozne, izvozne carine kao I ustupne carine na tranzitnu robu. Takoe sa razvojem novane privrede se razvija I kreditno pravo. Rije je o obiajno pravnim normama kojima se reguliu odnosi u sferi kreditnog poslovanja, pa je tako bosansko kreditno pravo poznavalo mjenice, trgovaka drutva,institucije jamca, kreditiranje uz zalog itd.Bosansko brano I porodino pravo je do kraja obiajno I izvedeno iz tradicije. Nije bilo podvrgnuto nikakvim crkvenom,kanonskom pravu niti je bilo pod crkvenom intervencijom, tako da nije bilo ceremonija, rituala I pravila. Bosansko brano pravo ne priznaje ni institucije miraza,brakovi su se sklapali prema tradiciji I obiajima bilo je dovoljno da ena bude dobra I vjerna da bi se brak sklopio. Dok pravoslavna I katolika crkva insistira na doivotnosti I neraskidivosti braka, obiajno brano pravo u Bosni brak ini prirodnom I fleksibilnom zajednicom.Uveanjem materijalno bogatstva drutva I pojavom vika rada, razvie se I bosansko nasljedno pravo. Ni ono nije kodificirano u obliku pisanih zakona. Njime su se regulisali sloeni odnosi nasljeivanja. Ono je poznavalo nasljeivanje sa testamentom I bez testamenta.Nasljeivanje bez testamenta poivao je na agnatskom sistemu zakonsko nasljeivanje po principu pripadnosti rodu porodica, koje je izvueno iz plemensko-rodovske tradicije. Ono jeregulisalo redosljed nasljeivanja, gdje su muki imali prvenstvo u odnosu na enske srodnike. Ali I enski nasljednici nisu bili obespravljeni upravo zbog ovog nasljednog prava kojke ima je osiguravalo respektabilni dignitet. Nasljeivanje sa testamentom je regulisalo sadrinu, formu, vrijeme, subjekte I naine izvrenja testamenta.Rekli smo da u bosansko obiajno pravo stoji u temelju I bosanskog meunarodnog prava. U njega ulaze meunarodni mirovni paktovi, spoljnotrgovaki poslovi, ugovorii povelje kojima se regulie privredno-trgovinska prava stranih drava(njihovih vlada I podanika ), na tlu Bosne. Meunarodno pravo se temelji na obiajnom pravu, odnosno institucije starih obiaja.Tako e npr.ban Ninoslav na temelju potovanja starih obiaja, potvrditi u svojoj povelji dubrovake povlastice koje su dobili od bana Kulina 1189god.Obiajno pravo je temelj regulacije socijalnih,ekonomskih I politikih odnosa u srednjovjekovnoj Bosni. Srednjovjekovna bosanska drava se ne bi mogla ni oformiti,niti stoljeima trajati da u njenim temeljima nije stajalo obiajno pravo: ono je preuzelo na sebe ulogu I kanonskog prava I pisanog svjetovnog prava u obliku zakona .Iz patrimonijalne drave, Bosna se transformirala u staleku monarhijsku davu.U shvatanje I objektivaciju koncepcije staleke drave ulazi I afirmacija dravnog sabora koji se prvi put spominje u jednoj povelji 1354.god. kao stanak sve zemlje Bosne I Donjih Krajeva I Zagorja I humske zajednice. Do afirmacije dravnog sabora dolazi nakon postanka Bosne kraljevinom.Tada e zapravo Bosna krenuti putem izgradnje staleke monarhije.Pod uticajem Ugarske u Bosnise mijenja poimanje vlasti I dolazi do razdvajanja egzistencije drave od linosti kralja. Dvije nove prakse koje ulaze u staleko oblikovanje bosanske drave su transpersonalni status Krune I dravotvorni tretman feudalne hijerarhije. U takvom kontekstu se afirmira bosanski Sabor koji pri tome pretendira da predstavlja bosansku dravu kao cjelinu.Osvajanje Bosne od strane Osmanlijske vlasti , nije je doveo do ustavne monarhije, ali je bar imala: staleku monarhijsku svijest, entitet neovisan od linosti vladara, bosanski stanak.Dakle u osnovi historijskog razvoja srenjovjekovne Bosne stajalo je obiajno pravo.Ono nije Bosnu odvelon ka pisanom pravu I zakonodavstvu, do toga e doi mnogo kasnije. Hegel je rekao da zakoni jedne nacije time to su napisani I sakupljeni ne prestaju biti njeni obiaji.
HASAN KAFIJA PRUAKIDEAL PRAVDE I MO DRAVEBiografija Hasan Kafija Pruak je bio najznaajnija linost u nauno-knjievnom I intelektualnom ivotu bosanskih muslimana posljednjih decenija XVI I poetkom XVII vijeka. Roen je u Pruscu ,kolovao se u Istanbulu na poetku vladavine sultana Selima II.Po povratku u Prusac dri predvanja uenicima.Biva postavljen za kadiju u Pruscu,a kasnije I u Sremu.Od sultana mu je dodijeljenprusaki kadiluk kao doivotna mirovina.Napisao je 17 djela iz razliitih oblasti logike,filozofije,dogmatike,meu kojima su najpoznatija: Kafijin kompedijum iz logike, Metod uvoenja u jurisprudenciju, Temelji mudrosti o ureenju svijeta, Rajske bae o naelima vjerovanja iz nauke o kelamu, Istraivanje iz stilistike, Niz uenja do posljednjeg vjerovjesnika. Bavio se I kaliografijom I drvorezbarijom.Rasprava Temelji mudrosti o ureenju svijeta, je izazvala veliki interes zapadnoevropske orjentalistike. On pie kako napraviti pravednu dravu a da bude I mona. Hobs kae da ljudi nemaju samo prava,ve I da potuju vlast,dok Makijaveli u djelu Vladalac, ne biraju sredstva kako e doi do cilja.Slinosti izmeu Hobsa,Makijavelija I Pruaka je u tome da piu djela sline sadrine. Prvi prevod Temelja mudrosti je sainjen 1732.god. a prvi objavljeni prevod u Francuskoj 1824.god, a zatim se prevodi na turski, maarski, njemaki,a na naem jeziku se pojavljuje 1919.god.u prevodu dr.Safvet Bega Baagia. 4Ambivalencije u interpretaciji - Pruak se obrazovao i formirao svoj pogled na svijet i svoj nain miljenja na izvorima i uzorima orijentalno-islamskog kulturnog kruga, on je u njegovim okvirima i stvarao.Taj je krug u njegovo vrijeme bio zatvorenu odnosu na zapadni , evropski,kulturni krug, posebno to se tie drutvenih nauka. Pruakova politika misao ne nosi u sebi transhistorijski sadraj, i univerzalistiki potencijal, a takoe tu misao nije mogue tumaiti logikom i kategorijama zapadnoevropske politike filozofije,njegova ( Amir Ljubovi) se argumentacija deducira iz specifinosti islamsko-politikog miljenja i iz njega izvedene vizije idealne islamske drave. Za islamsku politiku misao karakteristino je odsustvo svake ideje sekularizacije sfere politike, ona ne ivi kao na zapadu u podvostruenosti svjetovnog i religijskog i njihovim stalnim antagonizmima.Teokratski(Teokrat-zagovaranje halifatskog vladanja) politiki poredak je utemeljen na ideji egalitarizma(egalitarizam-jednakost meu ljudima).Politiko ureenje islamske drave ukljuuje u sebe Boanski zakonkoji posreduje totalitet ivota ljudi, drutveno-dravne egzistencije i visoko vrijednosni rang vladarskog autoriteta. Pruakova izuzetna obrazovanost omoguila mu je da u svojoj politikoj misli vri recepciju nesamo islamske duhovne proizvodnje nego i tekovina predislamskih kultura,a posebno antike i perzijske. Pruak razrjeava istovjetno probleme drave, politike, vlasti, rata mira,vojske isl. Mo drave i politika etika Pruak ne poznaje pojam suvereniteta koji se sa Bodenom uobliio na evropskom tlu tadanjeg doba, ali ideja moi drave, kao nosea ideja Pruakove politike misli, moe se pojmiti kao teokratski suverenitet koji je izvuen iz koncepta islamsko-osmanske drave. On pod pojmom moi podrazumijeva mo personaliziranog suvereniteta. To poimanje proizilazi iz koncepcijskih odreenja islamske drave.Pruakova misao je okupljena oko ideje rekonstrukcije i uveanja moi drave, konkretno osmanske drave, pa je i koncentrisana ka restauraciji moi apsolutnog subjekta dravnog suvereniteta sultanove moi. Motiv utemeljena moi drave kod Pruaka je inspirisan njegovim neposrednim uvidom u pojavne izraze krize osmanskog drutva i opadanja sjaja i moi osmanske drave.Mnogi su miljenja da je Pruak jedan od prvih koji je uoio poetak njegova propadanja i unutranjeg raspada u vrijeme kada je ono jo uvijek bilo u punom ugledu svoje moi u Evropi, to sve iznosi u svom djelu Temelji mudrosti o ureenju svijeta,gdje prepoznaje i otkriva spoljanje i unutranje uzroke opadanja moi drave, naroito one koja se iskazuje na tlu BiH.On je svoje djelo posvetio Mehmedu III, jerujui da e mu ono pomoi da zaustavi proces opadanja svjetsko-povijesne vladavine osmanske drave.Prva verzija ovog djela je nastala 1596 god. I to na arapskom.U zimu 1597. Ovo djelo prevodi na turski i posveuje ga sultanu.On je napisao i posvetu za ovo djelo koja kae : Da bude od pomoi vladarima ,uputa vezirima, uzor mudracima i potpora siromasima.Kritika svijest o krizi drave ne dovodi u pitanje unutarnje jedinstvo svjetovnog i religijskog koje se objektiviralo u identitetu dravnih i religijskih institucija moi, jer islam poznaje samo jedno pravo, boanski obavljeni erijat. Motiv razuma kao vrhunske vrijednosti,stoji u pozadini njegove vizije rekonstrukcije dravne moi.Pruakova ideja dravne moi se utemeljuje u jendoj politikoj etici. Dok se na zapadu unutar politike filozofije misao o politici i dravi oslobaa od metafizike,teologije i tradicionalne etike pa prelazi u oblast tehnike osvajanja moi i odravanja vlasti, dotle se Pruakovo politiko miljenje utemeljuje upravo u politikoj etici na ijoj rehabilitaciji, usred krize empirijske moi osmanske drave on i radi. Pruakova misao iako iako utemeljena na Boijoj egzistenciji, ona ipak ostavlja mogunost autonomije, u ureivanju svjetovnog svijeta svijeta ivota, i islamska misao insistira na ideji samoodgovornosti ljudskog ina. Za sva rjeenja Pruak se poziva na razum i pridrava se motiva razuma kao vrhunske vrijednosti i to je motiv koji stoji u pozadini njegove vizije rekonstrukcije dravne moi. Naslanja se na stavove islama koji doputaju razumsko miljenje i na misao iz Kur'ana da jedan narod nee izai na dobro ako sam sebi ne pomogne autonomija i sloboda naroda da urede svoj ivot.Ideja pravde i dobre vladavine - Temeljna ideja Pruakove politike je ideja pravde.Samo drava koja poiva na etiko-politikoj ideji pravde jeste mona drava.Dakle pravda je prvi temelj racionalnog ureenja drave, njene moi, trajanja, te Pruak trai u dravi. Samo tamo gdje je drava utemeljena na ideji reda moe se govoriti o djelatnoj snazi pravde. Pod pojmom pravde on podrazumijeva sklad, harmoniju socijalnih stalea, odnosno drava je utemeljena na pravdi ako na prvom mjestu poiva na striktnoj podjeli rada oko koje se onda strukturiu i socijalni stalei. to se tie vrste i broja stalea Pruak se poziva na >>drevne uenjake>mudrace starih
