Dr. Husnija Kamberović STO GODINA “PREPORODA” (1903.-2003.) 1. Od čitaonica i ač!i" do#o$a do !%&t%'noa d'%t$a 1.a. Osnivanje čitaonica Tradicionalne forme kulturnoga i prosvjetnoga djelovanja stanovništva u Bosni i Hercegovini tokom 19. i poetkom !". stoljeća bila su nacionalna pjevaka društva i itaonice ili kiraet#ane. $jevaka društva se uglavnom ve%u &a 'rbe( Hrvate i )evreje( dok su kod Bošnjaka tu funkciju imale itaonice( unutar koji# su oni gotovo ljubomorno uvali svoje tradicionalne oblike %ivota. Korijeni itaonica nala&e se u posljednjim decenijama osmanske vladavine u Bosni( a nji#ovom širenj u dopr inosila je muslimanska omladi na školovana na *sto ku( gdje su itaonice kao odgojno+obra&ovne institucije imale dugu tradiciju. Tada se nji#ova odg ojn o+p ros vje tna mis ija sastojala u dr%anj u ,knji ga ist ori no g( &ab avnog i moralnog sadr%aja( novina i ra&ni# drugi# listova-( ime su one i&vršavale ne samo kulturno+prosvjetnu nego u i&vjesnoj mjeri i kulturno+politiku ulogu. akon uspostave austrougarske vlasti djelovanje ovi# itaonica je &amrlo( da bi 19. /**. 1000. godine jedna grupa prore%imski orijentirane muslimanske inteligencije u 'arajevu( na Bendbaši( u posebnoj &gradi i&graenoj u orijentalnom stilu specijalno &a tu priliku( otvorila prvu 2uslimansku itaonicu 3kiraet#anu4( koja je po stala st je cište pr ve ge ne ra ci je mu sliman ski # kn ji %e vnika i pr vi # istaknuti# muslimanski# politiki# aktivista 32e#med+beg Kapetanović 5jubušak( Hil mi+ ef. 2u#ibi ć( *br a#im+beg Bašagi ć( 2a# mud +beg 6adilpaši ć( 7sad+ef. Kulovi ć i drugi4. 8va itao nica ( koja je brojala 1". lanova i prili no bogat u prirunu biblioteku( bila je prvi oblik organi&iranja Bošnjaka u vrijeme
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
1. Od čitaonica i ač!i" do#o$a do !%&t%'noa d'%t$a
1.a. Osnivanje čitaonica
Tradicionalne forme kulturnoga i prosvjetnoga djelovanja stanovništva u
Bosni i Hercegovini tokom 19. i poetkom !". stoljeća bila su nacionalna pjevakadruštva i itaonice ili kiraet#ane. $jevaka društva se uglavnom ve%u &a 'rbe(
Hrvate i )evreje( dok su kod Bošnjaka tu funkciju imale itaonice( unutar koji# su
oni gotovo ljubomorno uvali svoje tradicionalne oblike %ivota. Korijeni itaonica
nala&e se u posljednjim decenijama osmanske vladavine u Bosni( a nji#ovom
širenju doprinosila je muslimanska omladina školovana na *stoku( gdje su
itaonice kao odgojno+obra&ovne institucije imale dugu tradiciju. Tada se nji#ova
odgojno+prosvjetna misija sastojala u dr%anju ,knjiga istorinog( &abavnog imoralnog sadr%aja( novina i ra&ni# drugi# listova-( ime su one i&vršavale ne samo
kulturno+prosvjetnu nego u i&vjesnoj mjeri i kulturno+politiku ulogu.
akon uspostave austrougarske vlasti djelovanje ovi# itaonica je &amrlo( da
bi 19. /**. 1000. godine jedna grupa prore%imski orijentirane muslimanske
inteligencije u 'arajevu( na Bendbaši( u posebnoj &gradi i&graenoj u orijentalnom
stilu specijalno &a tu priliku( otvorila prvu 2uslimansku itaonicu 3kiraet#anu4(
koja je postala stjecište prve generacije muslimanski# knji%evnika i prvi#
svoju nadle%nost ove konvikte. $red $rvi svjetski rat u vakufskim konviktima u
'arajevu( 2ostaru( Banjoj 5uci i Tu&li bilo je smješteno ukupno !1. aka.
$oetkom 191. /akufsko+mearifski sabor je otvorio i poseban vakufski konvikt u
Bi#aću.
2. *o'#i'an+, “Ga+',ta”
2. a. Suočavanje sa novim vremenima
a prijela&u i& 19. u !". stoljeće meu svim narodima u Bosni i Hercegovini pojavila se potreba da se u& pjevaka društva( itaonice i ake domove pronau
nove forme organi&iranog kulturnog i prosvjetnog djelovanja meu akom i
studentskom omladinom. Tako su i&rasla dobrotvorna i kulturno+prosvjetna
društva kod )evreja 3,5a Benevolencija-4( 'rba 3,$rosvjeta-4( Hrvata
3-apredak-4 i kod Bošnjaka 3,=ajret-4. 6ormiranje ovi# društava bio je i&ra&
suoavanja sa novim vremenima kako bi se putem bolje organi&iranog pomaganja
ake i studentske omladine ubr&ao proces usvajanja evropskog obra&ovanja i pribli%avanja tekovinama &apadnoevropske civili&acije. osilac ovi# ideja bila je
ona muslimanska inteligencija koja je( svojim djelovanjem u listu -Be#ar-(
&astupala naela neop#odnosti ukljuivanja Bošnjaka u &apadnoevropski
civili&acijski krug putem stjecanja suvremenog obra&ovanja kro& moderne škole.
a taj je nain( s ob&irom na osnovne ciljeve i glavne nosioce djelovanja( društvo
,=ajret- u i&vjesnom smislu nastavak djelovanja lista ,Be#ar-( budući da je
,Be#ar- &astupao potrebu obra&ovanja Bošnjaka u modernim školama( i da su
pokretai ,=ajreta- bile iste osobe koje su bile i pokretai ,Be#ara-. *& ovog
suoavanja sa novim vremenima( 19"<. godine i&raslo je bošnjako društvo &a
pomaganje siromašni# aka na srednjim i višim školama ,=ajret-.
$ostoje dvije ver&ije o poecima samoga ,=ajreta-. $rema jednoj ver&iji(
grupa intelektualaca je u &imu 19"1E19"!. godine ,na jednom sastanku u maloj(
pri&emnoj i &adimljenoj sobici-( odluila osnovati društvo &a pomaganje acima(
te &akljuila ,da se pokretaka skupština sa&ove prigodom dojdući# konjski# trka
u Butmiru( kada najveći dio bosansko#ercegovake elite i notabiliteta bude na
okupu na *lid%ama i 'arajevu-. /eć na ovom sastanku i&a+beg Kapetanović je
po&ivajući prisutne da daju prilog &a stipendiranje aka( rijeima ,gajret( braćo(
gajret-∗ dao i ime društvu.
$rema drugoj ver&iji( nakon što je na ovom prvom sastanku odlueno da seformira društvo( Bašagić je iskoristio trke u Butmiru i prisustvo naj&naajniji#
bošnjaki# prvaka( begova( aga i trgovaca( te sa&vao jedan sastanak u sarajevskoj
u%diji( kojem je prisustvovalo oko "+>" ugledni# linosti. a ovom je sastanku
odlueno da se osnuje društvo pod imenom ,=ajret-( te je formiran $rivremeni
odbor koga su sainjavaliF 'afvet+beg Bašagić( Hilmi+ef. 2u#ibić( Halid+beg
Hrasnica( Hasan Hod%ić( Hajdar 6a&lagić i Hilmi Hatibović. $rivremeni odbor je
nakon toga odr%ao nekoliko sjednica na kojima je ra&matrao nacrte $raviladruštva. Konano su koncem 19"!. $ravila bila napisana i dostavljena Aemaljskoj
vladi i Aajednikom ministarstvu finansija na usvajanje. $ravila su &vanino
pri#vaćeno 1!. januara 19"<.( nakon ega je &a !". januara sa&vana skupština
Društva u sarajevskoj Kiraet#ani na Bendbaši. Taj datum se &vanino smatra
datumom osnivanja društva ,=ajret-.
G ije ,gajret- je arapskog porijekla i &nai nastojanje( trud( pomoć.
8snivaka skupština Društva ,=ajret- na Bendbaši odr%avala se u vrijeme
jako i&ra%ene podvojenosti malobrojne bošnjake inteligencije i tadašnjeg vostva
muslimanskog autonomnog pokreta( s jedne strane( te prikriveni# nastojanja /lade
da onemogući ovakav podu#vat. To je vrijeme prvog bošnjakog kulturnog
preporoda( kojega je nosila prva generacija evropski obra&ovani# bošnjaki#
intelektualaca. 8ni su u okviru svoji# kulturno+preporodni# akcija 19"". pokrenuli
list , Be&ar -( kao prvi bošnjaki knji%evni asopis( osnovali sportsko društvo , 'l(
kamer -( 2uslimanski klub( više itaonica i tre&venjaki# društava( list
,O)ledalo-( *slamsku dioniku štampariju( prvu muslimansku &emljoradniku&adrugu itd. $aralelno s ovim kulturnim preporodom tekao je od 1099. i pokret &a
vjersku i prosvjetnu autonomiju( koji je( takoer( bio &a#vaćen podjelama i
krupnim neslaganjima nosilaca pokreta.
: takvoj atmosferi podvojenosti odr%ana je skupština na Bendbaši.
'uvremeni i&vještaji istiu da je na skupštini sudjelovalo 1"" osoba( meu kojima
su dominirali mladi. 'kupštinu je otvorio i njome rukovodio predsjednik
$rivremenog odbora dr. 'afvet+beg Bašagić. Tok 'kupštine poka&ao je svu podijeljenost i neslaganje unutar bošnjakoga društva toga vremena( pa je ak bilo
prijedloga da se osnivanje Društva ,i& politiki# ra&loga- i &bog ,nejednodušnosti
2uslimana- odgodi na neodreeno vrijeme. @rgumenti ovi# koji su predlagali
odlaganje osnivanja Društva nala&ili su se u i&ostanku podrške voa autonomnog
pokreta jednom takvom podu#vatu( a ta je podrška i&astala &bog toga što su voe
pokreta smatrale da je osnivanje Društva ,djelo nekoliko mladića koji ne u%ivaju
podršku širi# krugova i inteligencije- i &bog toga što ,nema unutra medresa i#od%a-. *pak( uprkos tome( na intervenciju reisu+l+uleme Teufik+ef. @&abagića na
'kupštini je odlueno da se osnuje Društvo( a &a prvoga predsjednika je i&abran dr.
'afvet+beg Bašagić. Bašagićev i&bor &a predsjednika Društva o&naio je pobjedu
one grupe bošnjake inteligencije koja se &alagala &a suvremeno obra&ovanje i
usvajanje tekovina &apadnoevropske kulture( ali ne u& iskljuivi oslonac na
austrougarsku vlast i ne u& potporu /lade . Društvo ,=ajret- je bilo orijentirano u
tom smislu( što se vidi i i& toga da je predvieno da društvo poma%e samo one
ake i studente koji se školuju u BiH i @ustro+:garskoj 2onar#iji( a ne i one koji po#aaju teološke studije u Kairu i *stanbulu. 8va pobjeda moderni&ma nad
tradicionali&mom poka&at će se jako va%nom &a dalji društveni ra&voj Bošnjaka.
To nije &nailo odustajanje od religio&ni# normi( nego jedino prilagoavanje
novim uvjetima. 'ama injenica da je reisu+l+ulema dao podršku osnivanju
Društva govori u prilog tvrdnji da je ,=ajret-( mada mu se suprotstavilo vostvo
muslimanskog autonomnog pokreta( koga su u to vrijeme uglavnom inili
pripadnici uleme( u i&vjesnoj mjeri uspio nadjaati bošnjaki partikulari&am iobjediniti nai&gled teško objedinjujuće strukture bošnjakoga društva.
3. 'a'o !o'ačan+, !'o/ "ito'i+%
8d osnutka 19"<. ,=ajret- je mukotrpno( ali #rabro( krenuo kro& i&a&ove u
kojima se nala&io. /eć na prvoj redovnoj 'kupštini odr%anoj 19. juna 19"<. Hasan+ef. Hod%ić je govorio o ,poletu u narodu kog je stvorila =ajretova ideja 34
$ropaganda &a =ajretovu ideju vrši se odr%avanjem pokrajinski# skupština( po
ra&nim sastancima i sijelima-. 5ist ,Be#ar- je ne samo bri%ljivo bilje%io
,=ajretove- aktivnosti nego je i prostorije svoje redakcije besplatno ustupio na
korištenje ovome Društvu. ,=ajret- funkcionira kao iskljuivo ,muslimansko
ako potporno društvo kome je jedini cilj da stvara što jai kadar inteligencije-.
%.a. *vlačenje +ru!tva u olitičke i)re
$rve etiri godine rada Društvo se uglavnom bavilo svojim osnovnim
&adatkomF stipendiranjem aka na srednjim školama i dijeljenjem potpora. 'a
skromnim sredstvima( u& mali broj lanstva( Društvo se( premda be& šire podrške(
u prvim godinama uspjelo nametnuti kao prepo&natljiva i va%na bošnjaka
institucija. =rupa t&v. ,napredne- bošnjake inteligencije( koja je vodila Društvo( i
sama se ubr&o podijelila( što je podstaklo struju koja je vodila autonomni pokret da preu&me Društvo u svoje ruke. Kako je ova grupa od 19";. bila i politiki
organi&irana u okviru 2uslimanske narodne organi&acije( prve bošnjake politike
organi&acije( i s ob&irom na dobro ra&granatu mre%u svoji# politiki# odbora( nije
bilo teško da 19"I. preu&me upravu Društva. ovi predsjednik je postao ugledni
lan 2uslimanske narodne organi&acije i pripadnik bogate sarajevske begovske
porodice( 2a#mud+beg 6adilpašić. Tada je ,=ajret- uvuen u ra&ne politike igre
i& koji# se više nikada neće i&vući. ' druge strane( ovim inom je u funkciju,=ajreta- stavljena već i&graena politika mre%a 2uslimanske narodne
organi&acije( pa je društvo &natno povećalo broj aki# i studentski# stipendija( a
proširena je i i&davaka djelatnost. Društvo je već 19"0. promijenilo i svoja
$ravila omogućavajući da se potpore pru%aju i studentima na teološkim
fakultetima u Kairu i *stanbulu( a ne samo studentima koji su studirali na prostoru
@ustro+:garske monar#ije( kakav je sluaj bio dotad. Time je ,=ajret- ne samo
uvećao svoje lanstvo nego &natno proširilo svoju aktivnost ime je i njegova podrška u narodu porasla. a taj nain je ,prela&ak Društva u ruke opo&icione
2uslimanske narodne organi&acije u i&vjesnom smislu po&itivno se odra&io na
njegov dalji ra&vitak-. 'vojim insistiranjem da se društvo usmjeri prije svega na
stipendiranje studenata na teološkim studijama u *stanbulu nova uprava ,=ajreta-
je( prije svega( ispoljavala svoju politiku orijentaciju 3odr%avanje ve&a sa
*stanbulom4 te ,doka&ala da se &na demagoški koristiti tradicionalistikom
naklonošću muslimanski# masa prema teološkim studijama i Jarigradu u cilju
lakšeg pridobijanja &a društvo ,=ajret- i njegov program-. : svakom sluaju( od
19"I. ,=ajret- je jako politi&irao svoj rad( ali je i djelovao na kulturno+
prosvjetnom planu na nain kako je to u poetku i bilo &amišljeno. $olitika
neslaganja ra&liiti# bošnjaki# politiki# stranaka i grupa nisu uspjela &austaviti
kulturno+prosvjetnu misiju ovoga društva. Doduše( ta politika neslaganja( koja su
se manifestirala u ,=ajretu-( ponekada su bila tako %estoka da su se neke skupštine
ovoga društva pretvarale u prava borilišta( u kojima nije nedostajalo ak ni fi&iki#
obrauna. 've do $rvoga svjetskog rata Društvo je odolijevalo svim neslaganjimanjegovi# lanova( ali je 191.( &bog po&nati# dogaaja i atentata u 'arajevu na
6ran&a 6erdinanda( ,=ajret-( koji je kod /lade imao status prosrpski
orijentiranoga društva( bio likvidiran( ali na specifian nainF pod i&govorom da
nije odr%ana redovna godišnja skupština /lada je &abranila rad dotadašnjeg
=lavnog odbora ,=ajreta-( a svu njegovu imovinu je stavila pod upravu /akufsko+
mearifskog sabora. ije( meutim( prestalo stipendiranje studenata i aka( što je u
i&vjesnom smislu predstavljalo nastavak rada ,=ajreta- na terenu( ali be&demokratski i&abranoga rukovodstva. To je &nailo da politike igre( u koje je
društvo ušlo 19"I. godine( nisu prestalo ni u vrijeme $rvoga svjetskog rata.
%.b. “,a udaru” velikosrsko) re-ima
$oslije stvaranja &ajednike jugoslavenske dr%ave 1910. $oliti&iranje rada,=ajreta- i dalje se nastavilo. aredbom $olicijske uprave u 'arajevu po&vano je
rukovodstvo ,=ajreta- da obnovi rad društva( pa je poetkom 1919. to
rukovodstvo preu&elo društvenu imovinu od strane /akufsko+mearifskoga sabora i
&apoelo sa organi&iranjem društva ne terenu. 'ukobi ra&liiti# politiki# struja
meu Bošnjacima jasno su se ispoljavali u pokušajima ovladavanja ovim
društvom. Aa#valjujući sna%noj podršci re%ima ubr&o su prevagu u ,=ajretu-
preu&eli pripadnici mlae generacije muslimanske inteligencije( prosrpski
orijentirane i politiki okupljene oko stvarno be&utjecajne )ugoslovenske
muslimanske demokracije( dok su pristalice politiki utjecajne( ali opo&iciono
orijentirane( )ugoslovenske muslimanske organi&acije( ostale i&van utjecaja na rad
društva. Tako se sada ,=ajret- našao ,na udaru- politike vladajućeg velikosrpskog
frakciju- ije je djelovanje postalo ,sredstvom nasilnog srbi&iranja muslimanskog
podmlatka-( što ,unosi ra&dor u muslimanske redove-. 8snivanje ,arodne
u&danice- tumailo se potrebom odgajanja muslimanske omladine ,u istinskom i
narodnom smislu( da bude ponosna i narodna i da osjeća jednakost s narodomnašim-.
Tokom 19!<. i&raena su pravila novog društva( koja je u oktobru iste godine
odobrio veliku %upan sarajevske oblasti. 2eutim( oštro je reagirala beogradska
štampa koja je novo društvo proglasila ,defetistikim- i neprijateljski
raspolo%enim ,prema 'rbiji i celokupnom srpstvu-( &bog ega je 2inistarstvo
unutrašnji# dela &abranilo odr%avanje osnivake skupštine ,arodne u&danice-(
koja je bila &aka&ana &a 1. februara 19!. godine. a kraju je( ipak( poslije gotovogodinu dana politiki# &apleta i polemika( u oktobru 19!. u prostorijama
)ugoslavenskog muslimanskog kluba( bivšoj kiraet#ani 3itaonici4 na Bandbaši( na
istom mjestu gdje je 19"<. formiran ,=ajret-( odr%ana osnivaka skupština
,arodne u&danice-.
%.d. Politički inat ili stvarna otreba0
'tvaranjem ,arodne u&danice- i&ostala je podrška u narodu koju su
osnivai društva oekivali. isu samo optu%be( koje su bile neutemeljene( o
navodnoj pro#rvatskoj orijentaciji društva( utjecale na njegov nepovoljan polo%aj u
prvom ra&doblju djelovanja( nego više uvjerenje da je ,politiko+partijski inat-(
iji je cilj bio potkopavanje utjecaja ,=ajreta-( va%niji motiv osnivanja ,arodne
u&danice- od stvarne potrebe na terenu. Be& ob&ira na podršku koju je ,arodnoj
u&danici- pru%ala )ugoslavenska muslimanska organi&acija( novo društvo nije
uspjelo potkopati temelje ,=ajreta- i& jednostavnog ra&loga što je ,=ajret-( uprkos
nacionalno+politikoj orijentaciji koju je &agovarao njegov vr#( uspješno obavljao
svoju kulturno+prosvjetnu misiju. 8sim toga( ,=ajret- je finansijski puno bolje
stajao &bog i&ravne podrške vladajućega re%ima( dok je rad ,arodne u&danice-
bio prepušten vlastitim pri#odima i lanarini( a tu je već kod Bošnjaka bio prisutan
,po&nati ne#aj i nera&umijevanje &a ovako va%ne ustanove-. :& sve to
rukovodstvo )28( koje je stajalo i&a osnivanja ,arodne u&danice-( nije imalo posebnoga smisla &a kulturno+prosvjetni rad. $aralelnim djelovanjem ,=ajreta- i
,arodne u&danice- i politikim obraunima koji su se vodili preko ovi# društava(
dalje je produbljivana nacionalno+politika polari&acija Bošnjaka. ,=ajret- je
kontinuirano imao podršku vladajućeg re%ima( dok je ,arodna u&danica- dijelila
sudbinu )ugoslavenske muslimanske organi&acije.
%.e. Poku!aji ujedinjenja
Be& ob&ira na ra&liitu i oprenu politiku orijentaciju rukovodstava
,=ajreta- i ,arodne u&danice-( oba su društva radila na istom &adatku
školovanja( prosvjećivanja i kulturnog u&di&anja Bošnjaka. 2anje+više
deklarativno i&jašnjavanje vodeći# ljudi ova dva društva &a odreene nacionalno+
politike opcije slabilo je na inten&itetu i &naaju idući po vertikali od vr#a( tj. od
glavni# odbora prema lokalnim odborima( aktivistima na terenu i lanstvu. aci i
studenti su se &a pomoć obraćali jednako i ,=ajretu- i ,arodnoj u&danici-(
gledajući u njima svoje &ajednike ustanove( ija je svr#a kulturno+prosvjetni i
na&ivom ,$omoć- nije pri#vaćen. 'line ideje o objedinjavanju rada oba društva
pojavile su se i pred Drugi svjetski rat( a nje&ini nosioci su bili ,krugovi
progresivno orijentisane muslimanske inteligencije- koji su vidjeli da politika
ra&ila%enja ovi# društava vode ,rasipanju i cijepanju konstruktivni# snaga u2uslimana-. Aanimljivo je da pred Drugi svjetski rat sna%niji poticaji u pravcu
objedinjavanja rada dola&e i& ,=ajreta- nego i& ,arodne u&danice-. Tako je( na
primjer( sredinom 19<9. na ,=ajretovoj- skupštini( predlo%eno da se koordinira
rad ,i sa onim snagama i&van ,=ajreta- koje rade na istim ili slinim &adacima.
8bjedinjavanje ti# snaga stvorilo bi povoljne uvjete &a ra&voj jednog sna%nog
kulturnog i narodnog pokreta u ijem centru bi stajao ,=ajret- kao najsna%nije
muslimansko društvo-. 8sim ovi# inicijativa( i na Konferenciji bošnjakeškolovane omladine u Beogradu 19<9. predlo%eno je osnivanje save&a društava
,=ajret- i ,arodna u&danica- s krajnjim ciljem objedinjavanja nji#ovog rada.
*&bijanje Drugog svjetskog rata prekinulo je sve diskusije o objedinjavanju
ovi# društava. 'a ratom su nastupile nove okolnosti u radu bošnjaki# kulturno+
prosvjetni# društava. /lasti e&avisne dr%ave Hrvatske &abranile su rad ,=ajreta-
i naredile ,arodnoj u&danici- da preu&me njegovu imovinu i njegove stipendiste.
'uprotno oekivanjima vlasti( rukovodstvo ,arodne u&danice- je ovu odluku o preu&imanju ,=ajretove- imovine primilo be& intu&ija&ma i provelo je u& dosta
oklijevanja tek koncem jula 191. godine. 'tvarno ujedinjenje dva društva i
stvaranje ,$reporoda- i&vršeno je tek nakon rata( ali pod bitno drukijim
društvenim i politikim okolnostima.
%.d. “Prosrska” i “ro&rvatska” orijentacija0
:vjerenje o ,prosrpskoj- orijentaciji ,=ajreta- i ,pro#rvatskoj- orijentaciji
,arodne u&danice- već je postalo stereotip. Linjenica da je u Beogradu od
septembra 19!<. umjesto dotadašnjeg ,=ajretovog- pododbora postojalo posebno
društvo pod na&ivom ,Beogradski =ajret 8sman ikić-( a da je jedan od
najsna%niji# odbora ,arodne u&danice- djelovao u Aagrebu( utjecao je na
stvaranje ovi# stereotipa. *pak( ,=ajret- je bio nešto aktivniji u politikoj
propagandi u pravcu srpske politike orijentacije( nego je to radila ,arodnau&danica- u pravcu #rvatske politike orijentacije. e mo%e se osporiti da je
,arodna u&danica- radila u pravcu pridobijanja muslimana &a #rvatsku
nacionalnu ideju ,ali be& nametljivog #rvatskog nacionali&iranja-. 'uština je(
meutim( u tome da je to ,opredjeljivanje- bilo prije svega politiki motivirano i
imalo je politiki( a ne etniki pri&vuk. ,=ajret- je 19"<. godine osnovala grupa
intelektualaca koja se u politikom smislu opredjeljivala u ,pro#vatskom- smislu(
ali je od 19"I. upravu preu&ela grupa koja će se u politikom smislu,opredjeljivati- u ,prosrpskom- pravcu. ' druge strane( budući da se ,=ajret-
smarao ,prosrpskim- društvom( ,arodna u&danica- se sve više poela tretirati
kao ,pro#rvatski- opredijeljeno društvo( mada to nikako nije proi&ila&ilo i&
njenoga $rograma. )ednako koliko i u vrijeme austrougarske uprave( kada je
,opredjeljivanje- u ,prosrpskom- pravcu o&naavalo opo&icioni stav prema
re%imu( toliko je i u ra&doblju i&meu dva svjetska rata to bilo odra& odnosa prema
re%imu. ,=ajret- je imao podršku vladajućega re%ima i njegovo se rukovodstvo u politikom smislu i&jašnjavalo u ,prosrpskom- pravcu( dok je ,arodna u&danica-
bila politiki opo&iciono usmjerena i njeno se rukovodstvo više opredjeljivalo u
,pro#rvatskom- pravcu. To( meutim( nije ništa više &nailo nego i&nošenje
politiki# stavova rukovodstava ti# društava. Lak je došlo i do i&mjena na&iva
društava( tako da je( pod utjecajem re%ima u Beogradu( 19!9. ,=ajret-( iji je
&vanini pokrovitelj od 19!<. bio prestolonasljednik $etar ** Karaorević(
promijenio na&iv u ,'rpsko muslimansko kulturno+prosvjetno društvo-( što je bilo
donekle paradoksalno s ob&irom na &vanino proklamirano integralno
jugoslavenstvo u ra&doblju šestojanuarske diktature. ' druge strane( ,arodna
u&danica- je( takoer pod i&ravnim utjecajem re%ima e&avisne dr%ave Hrvatske(
191. godine promijenila na&iv u ,Hrvatsko+muslimansko kulturno društvo-.
$rilikom promjene na&iva ,=ajreta- 19!9. i prilikom i&mjene na&iva ,arodne
u&danice- 191. =odine( većina lanstva je bila protivna tim promjenama. Tako je(
na primjer( na mjesnoj skupštini ,arodne u&danice- 'arajevo dio skupštinara
odbacio &a#tjev &a i&mjenu na&iva društva( naglašavajući kako &a#tjevi &a i&mjenuna&iva dola&e od strane ustaša( ali se ,#rvatsko ime ne smije identificirati sa
ustaštvo-. 2eutim( sutradan je u novinama( suprotno %eljama skupštinara(
objavljeno kako skupština podr%ava i&mjenu na&iva društva. 8pćenito se mo%e
&akljuiti kako se tvrdnje o ,prosrpskoj- i ,pro#rvatskoj- orijentaciji
muslimanski# društava ,=ajret- i ,arodna u&danica- odnose jedino na dio
rukovodstava ovi# društava( mada je i tu situacija bila &natno kompliciranija nego
bi se to u prvi ma# moglo &akljuiti. *nae( ,nacionalna propaganda bilo u#rvatskom ili srpskom pogledu nije imala realni# šansi u širim bošnjakim
slojevima koji su odbijali da se nacionalno identifikuju u navedenom smislu-( a
niti je ona bila posebno isticana u radu društava. 8va i ovakva ,prosrpska- i
,pro#rvatska- orijentacija ,=ajreta- i ,arodne u&danice- definitivno je
eliminirana 19>. stvaranjem ,$reporoda- kao kulturnog društva 2uslimana
Bosne i Hercegovine.
%.#. “,acionalno dru!tvo” u komunističkom sistemu vlasti
akon Drugog svjetskog rata( već u proljeće 19>.( =lavni odbor 2uslimana
BiH dao je inicijativu &a osnivanje jednog kulturno+prosvjetnog društva u okviru
kojeg bi se objedinile sve intelektualne snage( kako bivšeg ,=ajreta- tako i
,arodne u&danice-. 'lijedom ove inicijative u 'arajevu je 1<. septembra 19>.
odr%ana osnivaka skupština novog( jedinstvenog Kulturnog društva 2uslimana
,$reporod-. Dan kasnije( 1. septembra 19>.( ,=ajret- i ,arodna u&danica-
&asebno su odr%ali svoje posljednje skupštine na kojima je donijeta odluka o
pristupanju novoformiranom društvu ,$reporod-. 8dma# nakon osnivanja(
nisu bila naklonjena. Tako su obnova i djelovanje ovi# društava( pa tako i
,$reporoda-( 19>. bila u i&vjesnom neskladu sa osnovnim idejama nji#ovoga
nastanka poetkom !". stoljeća. 2ada se inilo da je osnivanje ,$reporoda- bilo
na tragu &akljuka /elike &emaljske konferencije 2uslimana BiH o organi&iranjumasovnog prosvjećivanja i rada na polju kulture i obra&ovanja najširi# bošnjaki#
slojeva( ipak je djelovanje ovoga društva bilo više u funkciji pridobijanja Bošnjaka
&a novi sistem vlasti. 'a istim ciljem je djelovao =lavni odbor 2uslimana koji je
,suštinski bio samo maska putem koje su se provodile komunistike nakane unutar
bošnjakog naroda-. a&lika je u tome što je =lavni odbor djelovao više na
politikoj liniji( a ,$reporodu- je namijenjen obra&ovni i kulturni rad na ,stvaranju
vrstog save&a komunista i nekomunista muslimana-. 2eutim( ,$reporodov- radu kulturi u ovo je vrijeme bio podreen politikim ciljevima. ,$reporod ima nas da
preporodi i vaspitava. $reporod ima da nastavi ondje gdje je puška &amrla-.
2eutim( rad Društva u prvo vrijeme poslije rata odvijao se u& puno teškoća. /eć
na $rvoj redovnoj skupštini ,$reporoda- odr%anoj 0. septembra 19;. istie se
kako u nekim krajevima ,postignuti re&ultati rada 34 nisu &adovoljavajući-( jer
su u odbore ,$reporoda- esto birani ,suviše preopterećeni ljudi koji su
$reporodov rad smatrali sporednim-.: *&vještaju o radu &a 19>. i 19;. godinu istie se kako se u to vrijeme
,$reporod- organi&aciono ustrojio. ,$rimljeno je na &nanje oformljenje mjesnog
odbora u Aagrebu u koji su se sjedinila dva ranija muslimanska društva( a koja su
imala i svoj studentski dom i svoj djeiji dom-( &atim se navodi obnova Doma
Beogradskog =ajreta ,8sman kikić- i to u& finansijsku pomoć /lade BiH( te je(
skupa sa ,$rosvjetom-( nabavljen inventar u tom Domu &a !I" pitomaca( a kao
poseban uspje# u prvoj godini rada navodi se da su ,$reporod-( ,apredak- i
,$rosvjeta- skupa preu&eli obave&u da finansiraju boravak 01! aka u internatima
u BiH. 8vo je bio nagovještaj odnosa nove vlasti prema internatima( budući da je
2inistarstvo prosvjete donijelo odluku po kojoj se uopće ne mogu otvarati posebni
internati pojedini# kulturni# društava( nego ta društva mogu imati svoje pitomce u
dr%avnim internatima.
akon formiranja 19>. godine ,ova tradicionalna društva ra&bijala su
po&icije reakcije( afirmirala su liniju naše kulturne politike i rješavanjanacionalnog pitanja kod oni# slojeva graanstva koji su bili pod šovinistikim
uticajem-. akon što se komunistika vlast uvjerila da je taj &adatak i&vršen(
krenula je u br&u likvidaciju društava( ali na nain da poka%e kako se ta društva
samoukidaju &bog toga što su se ,i&nutra- istrošila. a plenarnoj sjednici =lavnog
odbora ,$reporoda- !<. marta 199. pri#vaćena je preporuka 2eudruštvenog
odbora 3koji je koordinirao rad ,$reporoda- ,apretka- i ,$rosvjete-4 da se ukinu
nacionalna kulturna društva. : odluci o likvidaciji konstatirano je kako jedjelovanje ,$reporoda- na terenu prestalo( budući da su se ,nekoje organi&acije
ovog društva fu&ionisale sa organi&acijama $rosvjete i apretka stvorivši
jedinstveno kulturno prosvjetno društvo( nekoje su već du%e vremena prekinule
svaki rad a nji#ovi aktivisti prenijeli svoju aktivnost u druge masovne organi&acije
ili mjesna kulturno prosvjetna društva( a nekoje su se ukljuile u 'ave& kulturno
prosvjetni# društava-. a samoj sjednici tokom diskusije kao opravdanje &a
ukidanje ovi# društava( osim injenice da je rad društva na terenu &amro( posebnose isticalo da se ,danas naša omladine školuje pomoću dr%ave kudikamo više i jae
nego je bio sluaj kada su to ova društva inila 34 2i ne trebamo da podr%avamo
ova društva kada ona ne vrše više nikakve funkcije i kada je prestala potreba da
postoje-. 8va odluka =lavnog odbora od !0. marta 199. godine o likvidaciji
,$reporoda- potvrena je rješenjem 2inistarstva unutrašnji# poslova BiH od
1". novembra 199. godine( ime je &vanino prestao rad ,$reporoda- i drugi#
nacionalni# društava. 'va nji#ova imovina prešla je u vlasništvo novoformiranoga
'ave&a kulturno+prosvjetni# društava Bosne i Hercegovine. Aanimljivo je da je
=lavni odbor ,$reporoda-( koji je donio odluku o likvidaciji( smatrao da to
ukidanje predstavlja doka& velikoga kulturnog napretka Bošnjaka. ,acionalna
društva su nastala u uslovima naše nacionalne i politike i ekonomske
&emljama( nji#ov je&ik( obiaji koji su bili potpuno &apostavljeni u istra%ivanjima
poslije rata. $raktino( kada su u pitanju 2uslimani kao narod( oni nisu u okviru
&ajedniki# institucija mogli reali&irati itav ni& svoji# bitni# istra%ivaki#
projekata. aravno( raeno je u mjeri u kojoj su to &ajednike institucije mogle daurade( ali evo &namo da do danas nemaju istorije knji%evnosti( nemaju istorije
svoga naroda( istoriju novinarstva( društvene misli( politike misli-.
8dluka o &vaninom buenju( obnovi i o%ivljavanju ,$reporoda- o&naila je
poetak novoga doba u kulturnom stvaralaštvu Bošnjaka. ,$reporod- je ra&vio
široku i ra&novrsnu kulturnu( naunu i i&davaku djelatnost s ciljem da( kako je to
ka&ao profesor 2u#sin i&vić na 8bnoviteljskoj skupštini( potvrdi i ak nadvisi
,ne samo svoju sadr%inu već i svoje ime-.
%.&. ,ovi izazovi u te!kim vremenima
akon obnavljanja 199". djelatnost ,$reporoda- se odvijala u veoma
nepovoljnim uvjetima. 2ada su u povijesti ovakva društva uvijek bila nosioci
graanskoga društva( ,$reporod- i ostala nacionalna društva nakon 199".
odjedanput su dobila nove atribute. : vrijeme kada je postalo moderno &alagati se
&a graanstvo društvo( raniji baštinici negraanski# ideja sebi su priskrbili pravo
na graanske ideje( istodobno spoitavajući ranijim nosiocima ti# ideja da su
na&iv ,Bošnjaka &ajednica kulture-. Bio je to( ne samo #od u skladu sa
injenicama o povratku svome #istorijskom imenu( nego i odra& suštinskoga
i&rastanja ,$reporoda- od društva u ,&ajednicu kulture-.
. %&t%'no-'o$+,tna4 i/da$ač!a i ota&a d+,&atnot
.1. Stiendije i otore
: podnoslavu društva ,=ajret- poetkom !". stoljeća stajalo je da to društvo
,&a potpomaganje siromašni# aka-. Tako je od osnivanja do $rvog svjetskog rata
;"O i&dataka društva ,=ajret- odla&ilo na stipendije( potpore i &ajmove acima i
studentima. : prvi# 11 godina djelovanja društvo je stipendiralo ukupno >> aka
i studenata. 8d toga je <" studenata bilo na univer&itetima u Beu( Aagrebu i
$ragu. : ra&doblju i&meu dva rata broj ,=ajretovi#- stipendista je &natno
porastao i i&nosio je prosjeno ;"" godišnje( a od toga broja je i&meu <"" i >"
otpadalo na pitomce u ,=ajretovim- internatima 3,=ajret- je do 191. imao dva
internata u 'arajevu( po jedan u Tu&li( Banjoj 5uci( Bi#aću i 2ostaru( &atim jedan&ajedniki sa ,$rosvjetom- u Trebinju( te kraće vrijeme internate u 6oi( =acku i
ovom $a&aru4. 8sim stipendija društvo je davalo &natan broj potpora i &ajmova
studentima i acima. edostatak u ovom djelovanju je bio u tome što je veći broj
stipendija i potpora usmjeravan prema acima koji su potjecali i& gradske sredine(
dok je broj aka+stipendista koji su potjecali sa sela bio &anemarljiv. To( meutim(
nije bila osnovna orijentacija društva( nego je posljedica i injenice da je broj aka
sa sela općenito bio ne&natan.'lino je bilo i sa ,arodnom u&danicom-( s tom ra&likom što je ovo društvo
materijalno dosta slabije stajalo nego ,=ajret- pa je i broj stipendija i potpora bio
&natno manji. 've do 19<;.E19<I. broj stipendista ovoga društva kretao se godišnje
od 1I do ;1( a najveći je bio u školskoj 19".E191. kada je ovo društvo
stipendiralo 1I aka( dok je broj studenata i&nosio od > do 1! godišnje 3studenti
su uglavnom studirali u Aagrebu( ali je bilo i oni# koji su studirali u 5jubljani(
$ragu( Beogradu i Kairu4. i broj potpora nije nikada bio veći od I; godišnje.
8sim stipendija i potpora i ,arodna u&danica- je( poput ,=ajreta-( otvaralainternate. 2jesto u internatu se plaćalo( ali je to bila simbolina nadoknada
3,opskrbnina-4. Do 191. ,arodna u&danica- je imala etiri muška
srednjoškolska internata u BiH 3'arajevo( 2ostar( Banja 5uka i Tu&la4( te u
Aagrebu jedan univer&itetski i jedan %enski srednjoškolski internat 3otvoren pred
i&bijanje Drugoga svjetskog rata4.
Tokom Drugoga svjetskog rata &bog &abrane rada ,=ajreta- i preu&imanje
njegove imovine( ,arodna u&danica- je preu&ela obave&u i stipendiranja,=ajretovi#- pitomaca. Tokom rata društvo je i&dalo ukupno >< stipendije
3uglavnom &a srednjoškolce4( dok je u njenim internatima bilo smješteno i&meu
"9 i ; aka.
$oslije Drugoga svjetskog rata aktivnosti ,$reporoda- na stipendiranju i
pomaganju školovanja aka bile su( takoer( primjetne. Tokom 19>.E;. ukupno
" studenata i aka u BiH je u%ivalo ,$reporodove- stipendije ili jednokratnu
novanu pomoć. 8sim toga( u ,$reporodovom- domu u Aagrebu 19>.E;. bilo jeI0 pitomaca. ,$reporod- je( osim toga( dao ,osmorici studenata u Aagrebu i
petorici u Beogradu stipendiju od po 1.""" dinara mjeseno. $ri odluivanju o
ovome vodilo se rauna o tome da li su molitelji odani narodnom pokretu i da li se
nisu ukaljali &a vrijeme okupacije-.
8d obnavljanja Društva 199". ovakva djelatnost je ostala &anemarena. ije
bilo i&ravnoga stipendiranja aka 3osim stipendiranja jednog studenta4( ali je bilo
$rve tri godine svoga postojanja ,=ajret- je sa svojim lanstvom kontaktirao
preko asopisa ,Biser-. Koncem 19">. donesena je odluka da se pokrene poseban
Kalendar ,=ajret-( ali se ubr&o poka&alo da Kalendar nije praktian nain &a
komuniciranje sa lanstvom i promoviranje Društva( pa je 19"I. godine pokrenut politiki neutralan list pod istoimenim na&ivom. 8vaj list je do 191. ,odigrao
&naajnu ulogu na planu kulturno+prosvjetnog u&di&anja 2uslimana( te &natno
muslimanskog obilje%ja kao osnovne odrednice( svojom programskom
orijentacijom naslanjanja na vlastite tradicionalne du#ovne vrijednosti list ,=ajret-
je nastavljao ,Be#arovu- liniju prvi# godina njegovog i&la%enja-.
$oslije $rvoga svjetskog rata ,=ajret- je nastavio i&davati istoimeni list koji je ,više puta mijenjao svoju fi&ionomiju i profil( u rasponu od knji%evnog asopisa
do su#oparnog glasila i biltena vijesti 34 &avisno od potreba i programske
orijentacije društva kao i linosti koje su ga ureivale-. :& ovaj list( od 19<;.
i&la&io je i Kalendar ,=ajret-( a pokrenuta je i posebna ,=ajretova- biblioteka( u
okviru koje je od 19!0. do 19<>. objavljeno ukupno !!. sve&ka. : ovoj biblioteci
objavljivana su kako knji%evna djela( tako i popularna predavanja praktine
namjene &a široke narodne slojeve.,arodna u&danica- nije imala tako ra&vijenu i&davaku djelatnost kao
,=ajret-( i uglavnom se svodila na objavljivanje godišnji# Kalendara( iji je prvi
broj objavljen 19<<. godine. Kalendar je po svom profilu bio &bornik radova
prilagoeni# široj italakoj publici( be& lanaka sa aktualnim politikim temama.
6unkciju ešće komunikacije sa lanstvom &a ,arodnu u&danicu- je imala
,$ravda-( list )ugoslavenske muslimanske organi&acije( te ,ovi Be#ar-( koji je
pokrenut 19!I. godine.
$oslije Drugoga svjetskog rata ,$reporod- nije imao svoje glasilo( ali je
19;. objavio jedan kalendar 3almana#4 pod na&ivom , Preorod -. To je( i inae(
vrijeme nedostatka nacionalni# glasila. ,ovo doba-( kao glasilo =lavnog odbora
,=ajret- je( kao i kasnije ,arodna u&danica-( djelovao uglavnom
&a#valjujući pri#odima koje je dobivao od svoji# lanova( pri emu je postojala
kategori&acija lanova s ob&irom na visinu uloga 3poasni lanovi( legatori( veliki
dobrotvori( dobrotvori( utemeljitelji i redovni lanovi4. $rvi dobrotvori ,=ajreta- bile su sestre Hašema i Aulej#a *mširija i& 'arajeva( koje su osnovale poseban
vakuf. $rema vakufnami od 11. oktobra 19"<. godine od uvakufljenog &emljišta
površine 1><0 m! društvo ,=ajret- ima pravo na jednu petinu pri#oda. Kasnije je
/akuf sestara *mširija >. juna 19<>. dodijelio &emljište ,=ajretu- da na njemu
i&gradi svoj Dom. 8vaj Dom je i i&graen 19<;.( a njegovom sveanom otvaranju
;. septembra 19<;.( prisustvovali su brojni predstavnici vojne i civilne vlasti(
vjerski# organi&acija i ostali# kulturno+prosvjetni# društava.8sim ovoga Doma( ,=ajret- je u 'arajevu u svom vlasništvu prije Drugoga
svjetskog rata imao i internatsku &gradu( koja je &avršena 19". godine( ali je ona
191. i&data pod kiriju $oljoprivredno+šumarskom fakultetu. $oslije Drugog
svjetskog rata tu je djelovala /iša pedagoška škola 3danas je to $edagoška
akademija4.
,=ajret- je u centru Beograda tokom 19<1. i 19<!. podigao svoj Dom.
'veanom otvaranju !I. novembra 19<!. prisustvovao je &natan broj predstavnika politikog i kulturnog %ivota.
8sim toga( ,=ajret- je i u drugim krajevima BiH posjedovao nekretnine.
$oslije Drugog svjetskog rata kao ,=ajretovo- vlasništvo vodilo se i I;(99"
dunuma u Konjicu( koje je ovom društvu poklonio Duvnjak 2ustafa( te >(<""
dunuma u 5jubuškom( koje je Društvu poklonio 5alić 'alko.
,arodna u&danica- je u ra&doblju i&meu dva svjetska rata podigla nekoliko
svoji# &grada. 'voj dom+internat u 'arajevu ,arodna u&danica- je( kao i
,=ajret-( i&gradila na &emljištu koje je dobila od /akufa 3ali ovoga puta se radilo o
Jentralnoj vakufskoj direkciji4. *&gradnja doma+internata u $etrakijinoj ulici u
'arajevu &apoela je koncem 19<I. godine( a internat je sveano otvoren !.
oktobra 19<0. godine. 8va &grada je slu%ila i kao internat( i &a potrebe :prave
Društva 3kancelarije( itaonice( stan &a prefekta i pomoćno osoblje4. Halid+beg
D%inić je u Banjoj 5uci poklonio jednu veliku kuću ,arodnoj u&danici-.
$oslije 19>. ,$reporod- je posjedovao i neke &grade u Tu&li( 5ivnu( Duvnu(
Bi#aću i drugim mjestima Bosne i Hercegovine. /ećina te imovine je poslije 199. prešla na upravljanje 'ave&u kulturno+prosvjetni# društava i 19>0. nacionali&irana.
$oslije obnavljanja Društva 199". ne&natan dio te imovine je vraćen Društvu
3samo dio ,=ajretovog- doma u :lici Branilaca 'arajeva( gdje se sada nala&i
2atini odbor BAK ,$reporod-4( a ostatak eka neka bolja vremena. $rimjetno je
još i to da više nema veliki# legatora i dobrotvora( tako da i&gradnja male
planinarske kuće u bli&ini $rokoškoga je&era na planini /ranici( u kojoj se od
199I. do !""". godine odvijala ,$reporodova- ljetna škola( predstavlja tek blijedo podsjećanje na nekadašnje ,$reporodove- legatore i vakife.
$rof. dr. 2u#sin i&vić 3predsjednik od 199". do 199<.4
oen je 19<". godine u 2ostaru. 6ilo&ofski fakultet &avršio u 'arajevu( gdje je
proveo itavu svoju &nanstvenu i profesorsku karijeru. )edan od najistaknutiji#
pregalaca i najveći# moralni# autoriteta ,$reporoda- od obnavljanja 199". godine.@utor je osamnaest knjiga i& oblasti knji%evne #istorije i kritike. :mro je u
'arajevu 199. godine.
$rof. dr. 7nes Duraković 3predsjednik od 199<. do 199.4
oen je 19I. u $olju kod Dervente. 6ilo&ofski fakultet &avršio u 'arajevu gdje
je redovni profesor. )edno vrijeme bio ministar u /ladi BiH i vlasnik i&davake
kuće ,@lef- u 'arajevu. @utor je nekoliko knjiga i brojni# radova i& oblastiknji%evne kritike.
$rof. dr. 2unib 2aglajlić 3predsjednik od 199. do !""1.4
oen je 19>. u Banjoj 5uci. 6ilo&ofski fakultet &avršio u 'arajevu( gdje je bio
direktor *nstituta &a knji%evnost( a kasnije redovni profesor na 6ilo&ofskom
fakultetu. @utor je desetak knjiga i više radova i& #istorije usmene knji%evnosti i
kritike.
$rof. dr. Caćir 6ilandra 3predsjednik od !""1.4
oen je 19;1. Jrniima kod 'toca. 6ilo&ofski fakultet &avršio u 'arajevu. )edno
vrijeme radio u *nstitutu &a prouavanje nacionalni# odnosa. 'ada je profesor na
6akultetu politiki# nauka u 'arajevu. @utor je nekoliko knjiga i& oblasti filo&ofije
STO GODINA “PREPORODA” (1903.-2003.)................................................................................1
1. 8d itaonica i aki# domova do kulturnoga društva..............................................................................11.a. Osnivanje čitaonica.......................................................................................................................... .11.b. Đački domovi.................................................................................................................................... .!
!. 6ormiranje ,=ajreta-................................................................................................................................<2. a. Suočavanje sa novim vremenima..................................................................................................... .<2.b. “Bosanski azil” u Beču.....................................................................................................................2.c. “Pomoć” u Sarajevu......................................................................................................................... .>2.d. Sku!tina na Bendba!i 2". #ebruara 1$"%........................................................................................ .;
<. Hrabro koraanje kro& #istoriju................................................................................................................I%.a. *vlačenje +ru!tva u olitičke i)re................................................................................................... .I%.b. “,a udaru” velikosrsko) re-ima.................................................................................................... .9%.c. Protute-a “ajretu” / osnivanje “,arodne uzdanice”..................................................................1"%.d. Politički inat ili stvarna otreba0.................................................................................................... 11%.e. Poku!aji ujedinjenja........................................................................................................................1!%.d. “Prosrska” i “ro&rvatska” orijentacija0....................................................................................1<%.#. “,acionalno dru!tvo” u komunističkom sistemu vlasti...................................................................1>
%.). raj “)lu&o) doba” i Obnoviteljska sku!tina 1$$". )odine.........................................................19%.&. ,ovi izazovi u te!kim vremenima.................................................................................................... .!". Kulturno+prosvjetna( i&davaka i ostala djelatnost.................................................................................!1
.1. Stiendije i otore......................................................................................................................... .!1.2. 3zdavačka djelatnost ........................................................................................................................!<.%. Ostale djelatnosti............................................................................................................................ .!.. 3movina dru!tva.............................................................................................................................. .!;