- to je obrazovanje: esej -(Hartmut von Hentig)
1. POGLAVLJE to obrazuje ovjeka?? SVE! (makar nas i ostavljalo
ravnodunim i dosaivalo nam) ovjek je plastino bie promjenjiv i
podloan utjecajima za razliku od ostalih stvorenja sposoban za
bezgranino oblikovanje ukoliko je ono eljeno nazivamo ga
obrazovanjem ovjeka doista obrazuje, tj. oplemenjuje vrlo malo
toga, gotovo nita ustrajnou ostaje onakav kakav je bio nepouljiv,
vezan za navike, usmjeren na tjelesne potrebe (seks, kretanje),
duhovne i drutvene potrebe (drutvo, sigurnost, novosti)
kakvo obrazovanje trebamo i elimo?? to pitanje zaokuplja brojne
pedagoge to je sadraj zapleteniji i nejasniji vea je elja za
njegovim definiranjem obrazovna teorija razlikovanja, povezivanja i
odreenja koja se primjenjuju tokom definiranja sadraja ono to se na
kolama ini pravilno ili pogreno mjeri se prema njihovoj svrsi to je
ta svrha?? pripremiti djecu za svijet? kakav to tono? onaj kakav
jest, kakav moe biti, kakav bi trebao biti ili treba postati? - jo
neke svrhe : kao osobe spremiti ih za ivot, kao graane ih
osposobiti za zajednicu, polis, sauvati djecu i mlade, zatititi ih
od pokvarenog svijeta, sortirati, odabrati najbolje uitelji trebaju
vlastito motrite i praksu provjeriti spram temeljnih pozicija
teorije obrazovanja Kakvu predodbu o obrazovanju posjedujem? imam
li materijalnu predodbu o obrazovanju
postoje li obrazovna dobra koja ovjeka sama po sebi obogauju i
osposobljavaju? (latinski, matematika, povijest, vjeronauk) ili su
to ope i prenosive sposobnosti koje uenici razvijaju na pojedinim
predmetima Georg Kerschensteiner Obrazovanje je ono to ostaje nakon
to sam naueno iznova zaboravio
obrazovanje je razvitak uroenih sposobnosti i snaga pojedinca,
njegovih krajnjih individualnih mogunosti Njemaki odbor za odgoj i
obrazovanje Obrazovan je onaj tko ivi u stalnom nastojanju da
shvati sebe, drutvo i svijet i djeluje sukladno tom razumijevanju
Johan Gottfried Herder obrazovanje je napredovanje ovjeka prema
humanosti G.W.Hegel obrazovanje je kretanje od subjektivnog
pojedinca k objektivnosti apsolutnog duha obrazovanje je nastavak
odgoja na viem stupnju J.J.Rousseau Nakon to je gojenac uvjebao
svoje tijelo i osjetila i iskustvom na predmetima oblikovao svoju
rasudnu mo, a obrtnikim, fizikim radom usavrio svoju spretnost,
dakle nakon to moe samostalno misliti i djelovati preostaje samo da
bismo ovjeka usavrili stvoriti od njega ljubavlju ispunjeno i
uvstveno bie - sada ovjek stjee predodbe i pojmove usporedbom svog
ivota s drugima
pojam obrazovanje izgubio svoje povijesno znaenje te dijelom
oznauje izobrazbu, dijelom njene ustanove, dijelom stupnjeve
ovlasti ako obrazovanje podrazumijeva sve tada obrazovati znai
oblikovati, ostaviti otisak u plastinoj masi obrazovanje oznaava I
PROCES I REZULTAT treba li proces odreivati mogui rezultat ili pak
rezultat proces koji se treba odvijati
obrazovani ovjek za sobom je ostavio animalni egocentrizam
Robert Spaemann on gleda svijet tuim oima govori diferenciranim,
nijansiranim i osobnim jezikom vlada znanstvenim jezikom ali mu ne
robuje sposoban za uivanja ne boji se vrednovati sam sebe
obrazovanje stvara normalnost dostojnu ovjeku! obrazovani ovjek je
subjekt, nikad objekt obrazovanja on se obrazuje
Na kakvoj se slici ovjeka temelji ljudsko obrazovanje za koje se
zalaem/?
slika ovjeka- otkrivamo ili zamiljamo pravu sliku ovjeka i
zahtijevamo da je ljudi prihvate idealizam mora zadobiti suglasnost
to veeg broja ljudi, mora nam odgovarati Max Frisch Ne smije
praviti nikakav lik sve slike tvore nasilje nad prirodom kad
stvaramo sliku o nekome pokazujemo znakove slabosti i nedostatke
ljubavi ljubav podnosi da njen predmet nije utvrdiv, da je bez
odrednica, a ona sama zbog toga moda besmislena slika nosi crte
naeg straha i naih elja; slikom ne utvrujemo drugoga samo za sebe
ve i za njega on postaje onim to slika propisuje posljedica
stvaranja slike je osuda svih odstupanja od te slike, a zapravo joj
nitko u potpunosti ne moe odgovarati sliku o ovjeku tvorimo jer ona
treba pruiti mjerilo pomae pedagogu zahtijevati, prosuivati,
poteuje ga fizikog nasilja tako to vri duevno nasilje onaj tko ju
posjeduje odgaja i obrazuje onoga tko je jo nema novovjekovna
pedagogija ideal ovjeanstva je samoodreujui, samostvarajui
pojedinac bira izmeu slika koje mu obeavaju ovo ili ono, no te
slike su prije svega ogranienja, utvrivanja traena slika ovjeka je
njegova mogunost izbora i odgovornost za izbor tako da ga drugi
prihvate ili potvrde osoba koja slobodno donosi odluke s uspravnim
hodom uz svijest o svojoj jedinstvenosti i s pravom na pogreke,
slabosti, propast slika se mora protegnuti na ovjeka u mnoini to je
dobar ivot? to je dobar ovjek? to je dobra zajednica/polis? Dobra
zajednica Boja drava, neophodno znanje dano otkivanjem Civitas Dei
- analogon drugim prirodnim zajednicama (mrava ili pavijana, sasvim
svejedno) demokracija sofista - zamisliva kao konstrukt za opim
dobrom tragaju ljudi za to odabrani i osposobljeni, zakonima se
spreava razvitak egoizma Platonova Politea 3 znaenja slike:1.
praslika pralik, neto to izmie naoj odluci (gr. eidos) npr. ovjek
je bie koje ivi u zajednici (zoon politikon) ovjek je bie koje ui
itd.2. prividna slika nacrt neto u duhu nastaje neovisno o
iskustvenoj stvarnosti (gr. shema) npr. Teofrastovi karakterni
tipovi (viteki ovjek) Lammetrijev ovjek stroj3. preslika neto to
stvarnost reproducira u zgusnutom, ali ne izoblienom, uzvienom,
idealiziranom obliku (gr. eikon) - reprodukcije vienog
Svi pedagozi imaju tajnu sklonost k pravljenju ljudi
obrazovanje ovjeka- cilj metafora obrazovni cilj je ideal ili
slika ovjeka obrazovni cilj, obrazovna dobra, obrazovni procesi,
obrazovni uinci, obrazovna sredstva
Kakve ljude s kojim vrlinama i kvalifikacijama - treba dananji
svijet radi svladavanja budunosti?? pitanje koje si postavljaju
politiari, gospodarstvenici, znanstvenici moderno
obrazovanje/traeno obrazovanje/ obrazovanje za budunost to je prije
bilo vano i ispravno, postalo je nemono naspram radikalno
izmijenjenih odnosa pojedinac mora radi svoje sree, svog
samopotovanja, za ope dobro raspolagati kvalifikacijom sposobnost
za kritiku, prigovor i otpor
Svi mogu biti zadovoljni ako su potrebni NIJE TONO! dobro
funkcioniranje cjeline moe nas, ukoliko se dobro ne promisli smjer
i ne provjeri stvarna dobit pojedinca, sruiti u ponor najvee nam
probleme ne stvara nedostatak ivotnih sredstava nego nedostatak
ivotnog smisla, ivotnih zadaa, ivotne kvalitete puanstvo treba i
eli duhovno-moralni zaokret
najozbiljnija pitanja koja se postavljaju pred na obrazovni
sustav su djelomice nerjeiva i ogromna; temelje se na neospornoj
sigurnosti gubitak sporazumijevanja i elementarnog povjerenja u
naem drutvu = gubitak orijentacije / rasap vrijednosti
preoptereenost ovjeka zbog ogromnog gomilanja tehnikih i
administrativnih sredstava svi se pribojavaju autoritarnog dranja
nitko ne eli biti neomiljen ljudi izdali vrijednosti koje su do
sada vrijedile sloboda, mir, pravednost, istina moe li se u takvom
vremenu imati trajna predodba o tijeku stvari?
obrazovanje je ono to ovjeka ini osobom osobom koja razumije,
moe i eli, koja provjerava ono to oduvijek inimo samo stoga jer to
drimo dobrim, koja se usuuje initi ono to spoznaje neophodnim
2. POGLAVLJE obrazovati znai obrazovati se [povratni glagol!]
nismo uvijek subjekt obrazovanja udio koji imamo u njemu trebamo
poveati malo dijete u veoj mjeri svoj uitelj nego to e kasnije biti
uenik obrazovati nekoj tvari ili stvari dati oblik obrazovanje je
proces kojim neto poprima oblik (svoj oblik) lat. formatio, rim.
forma, gr. eidos platonska predodba svaka stvar sadri svoj eidos,
sebi svojstven oblik zahvaljujui Humboldtu obrazovanje postalo
temeljnim pojmom pedagogije
obrazovanje slui nespecifinom imenovanju raznolikih pedagokih
nastojanja koja trebaju uroditi duhovnom i praktinom spretnou i
udorednim karakterom
duhovne neslobode i zabluda = edukacija svrha i sredstvo joj je
prosvjeenje
Humboldt obrazovanje je poticanje (ne zahvat ili prisila) svih
(ne samo duevnih) snaga ovjeka kako bi se one preko prisvajanja
svijeta (usvajanjem stranog u aktivnom procesu) u uzajamnom
preplitanju (ni svijet ne ostaje neizmijenjen) i ograniavanju
(razvitak nije puko bujanje, on iziskuje disciplinu) ; harmonino
ravnomjerno (obrazovanje ne potie jednostranu genijalnost nego sve
aspekte) razvile (one su ve tu, samo ih treba razviti) i dovele do
samoodreujue individualnosti ili osobnosti koja u svojoj idealnosti
i jedinstvenosti obogauje ovjeanstvo
najutjecajniji obrazovni roman Robinson Crusoe Daniela Defoea na
njegovu se primjeru moe spoznati kako se odvija prirodni razvitak
ovjeka stvari, tj. njihove nunosti i prednosti imaju velik utjecaj
na nae oblikovanje potpuno je nevano izgovara li netko strani jezik
vie ili manje ispravno rije je o oponaanju (podreenoj duhovnoj
djelatnosti) te je tu vjetinu potrebno stei bez mnogo uzbuivanja,
jer ona inae prikriva stvarni dobit ivot obrazuje!! Pljujem uz
vjetar (Joan Lowell); Heidi (Johanne Spyri) obrazovanje je
objektiviranje samoobrazovanja
obrazovanje se mijenja kada ga prenesemo na neku ustanovu kola
(jer radi za mnoge mlade ljude) standardizira povode, poticaje i
zahtjeve i na sva odstupanja od mjere reagira sredstvima koja joj
se ine primjerenima za uspostavu jedinstvenog postupka (ocjene,
ponavljanje razreda, ispiti..) od procesa se radi cilj!!!, od neeg
subjektivnog neto objektivno, od neeg to treba iskusiti znanje koje
se moe akumulirati Nesuvremena razmatranja (F.Nietzsche) pobunio se
protiv ovog gore protiv pozitivizma, historizma i objektivnog
gimnazijskog znanja takvo obrazovanje ne oplemenjuje, ne ispunjava
ivotnom mudrou, ne profinjuje; ono izopava u muiava, sadistika i od
svijeta otuena bia kolsko obrazovanje ne nadomjeta ivotno
obrazovanje apsolutizirano kolsko obrazovanje ostavlja loe
posljedice dar lakog shvaanja i zanimanje za iskazivanje su jedne
od najviih sposobnosti no ako se tome ne pridrui napor prodiranju u
predmet, takva je djelatnost bez vrstog oslonca i opasnosti da se
izgubi u povrnome
stega je protupojam vladanju (izravno sluenje moi) i
podrazumijeva navikom, pravilima i sankcijama stvorenu spremnost na
poslunost ili atmosferu podvrgavanja odgajanika svrsi nastavnikov
duh ne smije ispunjavati nita to bi ga trenutano vie zanimalo
Obrazovanju prethodi savijanje
podjela obrazovnog sustava na puko, srednje i visoko ueno
obrazovanje cilj obrazovanja postala je zrelost za visoku kolu
reformna pedagogija 3 heterogena motiva suprotstavljanju
gimnazijskom obrazovanju:1. kulturnokritiki (Nietzsche; omladinski
pokret)2. demokratsko-prosvjetiteljski (drutvene znanosti,
socijalna demokracija, ameriki uzor)3. profesionano-politiki (
obrazovne potrebe sve zahtjevnijih tehnikih, trgovakih i
administrativnih djelatnosti)
odbacivanje graanski nazvanog tradicionalnog obrazovanja
nakon WW2 duhovno-znanstvena pedagogija se preobrazila u znanost
o odgoju umjesto temeljnog pojma obrazovanje temeljni pojam postaje
uenje [normativno zbivanje] podrutvljavanje obrazovanja u ogromnim
razmjerima od obrazovne reforme, kao ni od starog obrazovnog
sustava nije ostalo mnogo toga: ukidanje kanona, vea pozornost za
pojedinca, zanemarivanje oblika i reda, pojaana svijet da u koli
zapoinjemo ili proputamo vlastitu karijeru
disaffected youth djeca i mladi vie ne sudjeluju u pedagokom
procesu dovelo do drogiranja, uranjanje u PC-svijet itd.
kola od svega stvara nastavno gradivo, mediji snano doprinose
rutiniziranju, banaliziranju i depersonalizaciji kola se mora
uiniti pedagokom, a nastava odgojnom (inae kola nee ispuniti svoju
obrazovnu zadau)
spremnost ljudi da napuste obrazovanje spas se trai u otvorenom,
slobodnom, situacijskom uenju, u osjetilnosti, estetici, igri,
projektu, produktivnoj koli itd. no ono to se obrazovanjem
ostvaruje (pregled, zapaanje povijesnih i sustavnih veza,
istananost i raspoloivost sredstava spoznaje i sporazumijevanja,
filozofska provjera miljenja i djelovanja) ostaje prikraeno gore
navedenim metodama (pogotovo ako nastavnici obrazovanje zamijene s
propisanim znanjima i vjetinama)
zadaa kole prema Hentigu je osnaiti ljude I razjasniti stvari
(ne samo jedno od toga) kola je odvojila obrazovanje od ostalih
oblikovnih doivljaja (obrazovanje je prije bilo usmjereno na
orijentaciju u mnotvu moguih iskustava, uvoenje u zajednike oblike
spoznavanja, u nastalu kulturu, te uvoenje u zajednika pravila
djelovanja i odgovornosti pojedinca u njoj) bez orijentacije,
sredstava sporazumijevanja i preuzimanja dane odgovornosti ovjek
nije slobodan!
obrazovanje (duhovna obrada iskustva) oznaava napetost ili most
izmeu tradiranih ideala i aktualnih potreba za kompetencijom, izmeu
filozofskog samosvjedoenja i praktinog samoodranja drutva
obrazovanje = oblikovati i refleksivno oblikovati se (presudan je
oblik koji predmet obrazovanja za sobom ostavlja, a ne procedura
ili njezino trajanje, ni predmet) temeljna kolska naobrazba - mnogo
neophodnih i korisnih vjetina i znanja uz koje se ne mora vezivati
obrazovanje zato jer su te vjetine dobro upotrijebive u ivotu djeci
se daju spoznajne injenice a ne spoznajni problemi nastavnik mora
znati to u nekom predmetu moe i treba imati koji uinak i onda ga
tako urediti da se taj uinak stvarno i ostvari bitno je shvaanje
nauenog, ne reprodukcija utog uenici odluku za ovo (neto, bilo to)
ili protiv ovog zauzimaju u dobi od 16 godina
3. POGLAVLJE obrazovanje se ne moe utvrditi kroz odreene
predmete ili gradivo, niti prema stupnju teine zadataka za uenje
teorije obrazovanja zadaa im je razjasniti to je obrazovanje i na
emu se ono zasniva iz rezultata se ne mogu iitati presudne
injenice; opisi obrazovnih procesa ne mogu pruiti zadovoljavajue
podatke sve dok za to nemamo mjerila (ona moraju biti uvjerljiva)
mjerilo neto na emu se potvruje naobraenost, bez obzira s kojim
razumijevanjem i na koji nain tome teimo ma to god obrazovalo
ovjeka mijenjalo ga, oblikovalo, jaalo, prosvjeivalo, pokretalo
mjeriti ga se mora prema tome oituje li se to 6 mjerila (kriterija
obrazovanosti):1. preziranje i odbacivanje neovjenosti2. osjeaj
sree3. sposobnost i elja za sporazumijevanjem4. svijest o
povijesnosti vlastite egzistencije5. otvorenost za zadnja pitanja6.
spremnost za samoodgovornost i odgovornost u zajednici (res
publica) pojmovi poput politiko, estetsko, moralno, znanstveno itd.
uviru u odreene nastavne predmete sredstva vladaju svrhom1)
preziranje i odbacivanje neovjenosti Tako ne bi trebalo biti! A mi
to znamo dobra djela javnog praktinog razuma ivjeti treba umjereno
a ne bezuvjetno dobro borimo se protiv svega neovjenog to u pravilu
smjesta prepoznajemo neovjenost dolazi od ovjeka neovjenost je loa,
no ovjenost zbog toga jo nije dobra nema sigurnog mjerila za
ovjenost osim u negiranju neovjenosti ovjenost koristimo u
dvostrukom znaenju: 1. opisno (Grijeiti je ljudski, Nita mi ljudsko
nije strano) 2. vrednujui (On je sa svojim ljudima stalno
ovjeno/humano postupao) - humano drutvo podrazumijeva civilizirano
i tolerantno drutvo; - ljudsko drutvo slui razlikovanju d drutva
ivotinja lake je izbjegavati i osuditi neovjenost nego ostvariti
ovjenost ovjenost iziskuje mnogo vrlina: mudrost, dobrotu,
strpljivost, samosvladavanje ovjekove strasti spreavaju ga da bude
ovjean (osveta, traenje pravde, tenja za apsolutnom spoznajom)
ovjenost ne smije biti kriterij za potvrivanje obrazovanosti tamo
gdje se prepoznaje neovjenost pokrenuto je ono najvanije
razmiljanje o dostupnoj ovjenosti te dijelu odgovornosti za svijet
u kojem ivimo2) osjeaj sree gdje nema radosti, nema ni obrazovanja,
a radost je svakodnevni odsjaj sree ukoliko proces obrazovanja
ovjeku ne prua nikakav razlog i povod te sposobnost za sreu on je
promaen gr. srea = eudaimonia demoni su s nama nali mir-a to je nae
postignue srea i radost postoje bez obrazovanja spontano, osjetilno
i prirodno tono, ali obrazovanje treba otvoriti mogunost za sreu,
prijemljivost za sreu te odgovornost za vlastitu sreu obrazovanje
potie osjetljivost, pobuuje i poveava zahtjeve, potkopava tatine,
ui nas razlikovanju zabave od zadovoljstva, zadovoljstva od uitka
obrazovanje nam prua izbor izmeu sree koju sami kujemo i sudbine
pasivnih primatelja sree Goethe: Samo nas neobrazovana strana ini
sretnima. vjerovanje da obrazovanje ini astohlepim i nesretnim je
krivo da je ovjek neobrazovan ivot bi mu bio odreen rijetkim uitkom
i neizbjenim patnjama i strahovima ivota ivot onih koji od sebe i
dana i ivota ne oekuju nita veliko je bezbriniji ali i prazniji
nesrea snanije obuzima djecu, no zbog svoje neobrazovanosti ona se
bre mire sa svijetom3) sposobnost i elja za sporazumijevanjem iza
svake ivotne figure stoji nakupina povijesti kultura kulture
odreuju na ivot, a ne ovjenost, odreuju ono to je stvarno i mogue,
a ne razumno i ispravno svjetski etos suoeni sa svjetskom
civilizacijom ljudi govore kako se s jedne strane trebaju iznova
osvijestiti, osnaiti i odluno zastupati zapadne vrijednosti, a s
druge strane uspostaviti ili traiti zajednike poveznice meu
kulturama zajednike vrijednosti i temelji svih religija i naroda jo
nisu osvijetene, zasjenjene su razlikama i konfliktima koji iz njih
proizlaze poveznice, tj. zajednike vrijednosti mogu biti rezultat
procesa uzajamnog sporazumijevanja sporazumijevanje je visoko
umijee potrebno mnogo vremena, kompromisa, rjeenja ivot ovisi o
modrom sporazumijevanju meu ljudima4) svijest o povijesnosti
vlastite egzistencije povlaenje kultura pred svjetskom
civilizacijom nastajanje multikultura obrazovan je onaj koji
postane svjestan injenice da preko svoje obitelji, drutvenih
prilika, kole itd. usvaja odreene osjeaje i miljenja te nakon toga
sam moe usmjeravati i odgovarati za svoje ponaanje ovjek posjeduje
dar zamjenskog iskustva, no postoje sadraji koji se priopuju samo u
samom doivljaju (glazba, boje, osobe, ljubav) razum moe neki
fenomen razloiti, razloeno opisati, opisano sloiti i rezultat
klasificirati no to teko moe predstavljati izvornu cjelinu razum
pomae da se ublae konflikti koji proizlaze iz koegzistencije
razliitih kultura tuu je kulturu mogue odrati nepromijenjenom i
ivom u novoj okolini no ona e se u neprestanoj razmjeni s okolinom
postupno stopiti s naom kulturom racionalnog postupka (npr. djeca
nerado govore jezik koji govore samo kod kue melting pot) kulture
su nastale, nisu unaprijed dane njihova razliitost temelji se na
tome da ovjek pronalazi ivotne oblike koji su u danim okolnostima
jednostavno praktiniji (bezopasniji, ugodniji, pravedniji) od
dosadanjih ovjek ui i naueno prenosi sljedeoj generaciji tako
nastaje kultura
ovjek treba iskljuiti: - svijest o ivotu posve vezanom uz sada i
ovdje - oekivanja da e se ovjek udorednije ponaati ako ima glavu
punu povijesnih znanja - oekivanje da e povijesno znanje sve
objasniti povijesnost je stvarnost koja se rado potiskuje
povijesnost oznaava tekou da u promjenama spoznamo vlastiti
identitet
povijesnost je svijest o neophodnosti oblika koji se, kako bi
ovjeku bili prihvatljivi, ne smiju neprestano mijenjati 5)
otvorenost za zadnja pitanja metafizika pitanja su neizbjena
obrazovanje je potrebno kako bismo ustrajali, a ne pobjegli u
najbliu sigurnost (mitove, dogme, ideologije) ili odricanje
(zadovoljavanje samo iskustvenim znanjem)6) spremnost na
samoodgovornost i odgovornost u zajednici (res publica) dvostruki
kriterij samoodgovornost i odgovornost u zajednici 2 razliite
stvari samoodgovornost = samostalnost trajne neugodnosti ne mogu se
prevladavati pojedinim mjerama, znanjima i odlukama ve itavom
osobom obrazovan ovjek uzima u ruke svoje obrazovanje
J.J. Rousseau Contract social mi smo svoje pretpostavljeno
pra-stanje (lijep, slobodan i osamljen ovjek) zamijenili stanjem u
kojem nismo vie posve slobodni, u kojem moramo raditi i izlaziti na
kraj s drugima ugovor nam zauzvrat osigurava sreen, miran,
pravedan, planiran ivot etat civil (civilizacija, civilizirano
drutvo) stvoreni oblik naziva se drava obeza sviju da si uzajamno
iskazuju pozornost i odravaju je odgovornost za zajednika pravila
djelovanja, za drutveni ugovor ovjek moe u svom slobodnom svijetu
samoodreeno promijeniti, zamijeniti odbiti, prihvatiti i izostaviti
sve mogue osim obvezu spram res publice naa kultura je politika
kultura politika je neizbjena obveza svakog pojedinca politeuein
biti graaninom i djelovati kao graanin u polisu
obrazovanje koje ne vodi do politike i ne osposobljuje za
preuzimanje moje uloge (odgovornosti) nije obrazovanje u dananjim
obrazovnim ustanovama u prvom planu stoji ono to se moe pouavati i
mjeriti nita drugo ne dolazi do izraaja
4. POGLAVLJE 10 djelatnosti/povoda/uzroka/sredstava koje pruaju
obrazovanje1. Pripovijesti jezik ima 3 funkcije : iskazuje (Volim
te) , izaziva (Pjevajte i veselite se!), oponaa/reproducira (U to
se doba zbilo) 2 tipa pripovijesti: 1) neto to jo ne poznajemo
(novosti, zanimljivosti, stvari koje jo nitko nije doivio) zabavlja
i pouava 2) neto to je oduvijek postojalo (razotkriva ga, tumai,
potvruje i time nas dira i obogauje) - dobre pripovijesti u sebi
povezuju obje vrste te vodi obrazovanju dvije najvanije
pripovijesti Ilijada i Odiseja (ue o ivotu Grka 1000 god pr. Kr
(tip 2), Grcima priopavaju kakav ovjek treba biti, kako se ponaati
(tip 1) mitove, pripovijesti, legende, bajke su u novom vijeku
tumaenja, empirijska, diskurzivna i analitika spoznaja pretvorile u
rijetkosti, starinu i zabavu znanost nam ne moe rei kojim putem
trebamo ii ona pomae u spoznaji u kojem se stanju nalazimo, kakve
mogunosti promjena postoje, koja su proturjeja ili mnogoznanosti
trenutno nerazrjeivi itd. pripovijesti trebaju pripovijedati osobe
(itati ih naglas) 2. Razgovor ono to u nas prodire s neodoljivim
slikama, ponovljenim redom i oblikovanim jezikom, ne smije bez
provjere stei mo nad naom duom provjera pretpostavlja distanciranje
i usporedbu ovjek se mora osloboditi zaaranosti samom stvari i neto
joj suprotstaviti Sokrat ovjek se samo razgovorom pribliava istini
Platon ovjek govori o nekoj stvari kako bi je tonije spoznao,
pritom je razlae (dihairesis) i na kraju dijelove iznova spaja
(synagoge) velik dio rada u grupama, razgovora (u koli) nije
razgovor nego baljezganje razgovor nije samo svakodnevni oblik
politike dijalektike, on je uvijek i uzajamno obraanje osoba,
pokreta drutvenosti, prilika za samorazvijanje pa i
samoprikazivanje u modernom drutvu ne zaokuplja nas to pojedinac
ini nego je li ovlaten to initi 3. Jezik i jezici ovjek mora
vladati jezikom znanje jezika se profinjuje i stjee u neposrednoj
usporedbi s drugim jezicima i u posezanju za miljenjem putovanja u
inozemstvo, susreti sa strancima te strani filmovi u izvornom
jeziku su uvijek obrazovni jer jaaju osobu u njezinom odnosu prema
svijetu 4. Kazalite najee sredstvo za usvajanje svijeta je
imenovanje, jezik kad neki ovjek nastoji prikazati nekog drugog, ne
oponaa samo glumca koji toga igra nego ini neizmjeran korak k
proirenju i oovjeavanju samog sebe kazalina igra je sredstvo kojim
prekoraujemo vlastitu osobu, ona je sredstvo za istraivanje ljudi i
sudbina kazalite i znanost su temeljna oblika kojima ovjek usvaja
svijet : subjektivno poistovjeivanje i objektivirajue utvrivanje 5.
Iskustvo prirode voenje djece u prirodu te ponaanje kao dio prirode
(promatranje ivotinja, neba, penjanje na drvee..) to nee probuditi
samo prirodnoznanstvenu elju ve i poveati obzir prema ostalim
stvorenjima promatranje ivotinja u nama pobuuje vedrinu i
zamiljenost te smirenost s prirodom doivljavamo odreena iskustva
koja nas na neki nain mijanjaju obrazuju 6. Politika nunost
pripreme mladih za ivot u polisu tirocinium fori politiki praktikum
/ volonterstvo prije stupanja u vojnu slubu stvarno politiko
obrazovanje sastoji se u iskustvu i izlaenju na kraj s nelijepom
stvarnou proturjeja liena, idealistika, moralizirajua politika
poduka kvari ovjeka, navodi na iluzije, na ekstremne programe na
mlade ljude treba prenijeti odgovornost razdvajanje pasivnog i
aktivnog birakog prava (glasanje klinaca sa 16 godina) proturjei
naelu da svi birai moraju biti ravnopravni u izborima ovjek mora
kolu uiniti polisom u kojem se u malom spoznaju obeanja i tekoe
velike res publica, iskuava samog sebe, vlastite ideje te
uvjebavaju najvanije djelatnosti: definirati problem, otvoreno ga
rapsraviti, uvjeravati druge ljude itd. sudjelovanje mladih u
pomladcima stranaka, u udrugama, kolama, na uilitima to im prua
temeljno iskustvo s politikim zanatom 7. Rad u naem drutvu rad
oznaava zaraivanje kruha; suprotnost nezaposlenosti na poslovima u
kuanstvu, vrtu, odgoju djece pa ak i financijama mogu sudjelovati
djeca djeca zahvaljujui zadaama koje su im povjerili roditelji
postaju snana i samouvjerena rad podaje dostojanstvo kad je
istovremeno samostalan, koristan za druge i po sebi dobro izveden
8. Proslava svetkovina iz svetkovina izvlaimo djelovanje koje nas
ugrauje u nau kulturu ako je u godini previe blagdana njihova se
vrijednost smanjuje, ako ih je premalo radost ne see od jedne do
druge svetkovine vie djeluju preko njima posveenih priprema nego
same po sebi 9. Glazba vana za oblikovanje ovjeka u osobu Sokrat
ritmovi i zvuci najdublje prodiru u duu ovjeka i najsnanije ju
potresaju u kolama svi predmeti vaniji od glazbe likovne umjetnosti
obrazuju tako to se njima bavi uvjebava zapaanje, sposobnost
oblikovanja, smisao za umjetnost, osjeaj za ljepotu i estetsku
kritiku 10. Kretanje na put kola djecu u tolikoj mjeri zadovoljava
i zaokuplja da vie ne misle na pobunu ona se zahvalno uklapaju u
pedagoki rad Pustite djecu kidati okove, pruite im ne samo priliku,
ve ako je potrebno- i dobar razlog da napuste obitelj, kolu i grad.
Prilike ih na to ne ohrabruju tada to uinite vi roditelji i
nastavnici! mijenjajui sredine upoznajemo drugaije prilike,
procjenjujemo vlastitu snagu i mogunosti te volimo svoj zaviaj
5. POGLAVLJE obrazovanje danas ne mari za temeljne figure
teorije obrazovanja u kolsku stvarnost mora se uvesti ralamba,
sadraji, oznaka i razdioba funkcija ralamba obrazovnog sustava:1)
drugaije vertikalno ustrojstvo2) uravnoteenost obrazovnih namjera i
sredstava meu kolama u horizontali3) drugaiji raspored predmeta4)
drugaija razdioba vremena i prostoraDrugaije vertikalno ustrojstvo
nedopustivo koristiti pojmove pouavanje i uenje koli; obrazovna
zadaa kole ne postoji samo jedna kola uvijek rije o najmanje 3
razliite ustanove s razliitima zadaama koje podvodimo pod zgradu u
kojoj se nalaze pogrena predodba da se u koli pouava i ui, i to u
osnovi samo jedno zadani kolski predmeti iji se sadraj znanja
neprestano poveava pouavanje moe biti tetno ako se njime prerano
pone i predugo nastavi uenje nije dobro kad nadomjeta osobno
obrazovanje i potvrivanje
kola obuhvaa najmanje tri kole Publije Terencije Varro -
Primalja poraa, dadilja podie, pedagog uklapa, uitelj pouava ili
obuava Varro educare, instituere, docere (umjetnost i znanosti),
formare dobar pedagog dijete ne ui pisati ili raunati nego mu
omoguuje sudjelovanje u arobnom umijeu kojim vladaju on i odrasli,
on ga navodi na itanje, otkriva brojanje i igru brojki
najnia kola dijeli mnotvo zadaa s obitelji uklapanje djeteta u
osnovne poretke ljudskog drutva (uklapanje=ne samo prilagoavanje
nego i oblikovanje snaga s kojima svladavamo izazove, otpore,
stranost kulture) Pindar Postani tko jesi pogreno! uei, iskustvom i
uvidom postani ti sam! srednja kola proirila se poveanjem korisnih
i za ivot neophodnih znanja i sposobnosti zanemarila formatio
(samooblikovanje) gimnazija odvojena od obrazovanja to je sama
znanost kao postupak i rezultat
osnovna kola ima zadau institutio osnaivanje znatielje i njezino
samostalno zadovoljavanje; osjeaj za zajednicu, samopotvrivanje,
navika sluanja i gledanja srednja kola (sekundarni stup I ) ima
zadau formatio pregled polja i podruja znanja, iskustva u uporabi
zajednikih sredstava spoznaje i primjeni zajednikih pravila
djelovanja, vjetina uzajamnog sporazumijevanja, odgovorno donoenje
odluka, priprema za studij, profesionalna orijentacija, filozofsko
i politiko samoobrazovanje; te docere moe biti korisno na svim
stupnjevima ako se ne apsolutizira
Cjeloivotno uenje ako se pojedina uinkovita injenina znanja ne
mogu nauiti kao trajna zaliha kolu treba od njih rasteretiti Max
Scheler obrazovno znanje, postignuto znanje, spasonosno znanje s
velikom strogou (odoljeti napastima, ne svoditi obrazovanje na puku
svijest o kljunim problemima) i irokim pogledom (uvaiti temeljitu
promjenu pojma znanja kroz raunala, ne iskljuiti spasonosno znanje)
razraditi obrazovno znanje tokom svog ivota uvijek uimo! pouavanje
i uenje popustilo, nedostaje mu intenzitet, nije uinkovito, ne prua
radost opasnost kola prije svega poduava vanost kole ovjek ui samo
kad ga pouavaju
temeljno pravilo svaka pedagoka djelatnost za cilj treba imati
samostalnost odgajanika ili uenika, tj. samu sebe uiniti suvinom,
dakle teiti samoukidanju
obrazovanje poinje tek ondje gdje ga ovjek sam preuzme u ruke mi
moemo i trebamo uiti od ivota kola slui kao ustanova u kojoj se
zahtjevi drutva s obzirom na budue ponaanje pojedinca usklauju, tj.
posreduju sa zahtjevima pojedinca glede budueg ivota u zajednici
Rousseau pedagogija mora ovjeka privesti njegovom prirodnom pozivu
da bude ovjek, a tek zatim graanin, pravnik, sveenik, vojnik
John Dewey dijete je idealni ovjek jer se zbog svoje
nesavrenosti u naelu potpomae s pokuajima i pogrekama
4 vrste djelatnosti kole: 1) posreduje upotrebljivo znanje za
ispite, ralanjeno na predmete 2) izgrauje formalne sposobnosti
elementarne kulturne tehnike, logiko miljenje, korektni,
razumljivi, diferencirani jezik, udoredni sud, promatranje
kontrolirano eksperimentom 3) uvjebava odreene oblike ponaanja te
uenice i uenike sprema za odreene drutvene probleme (zatita okolia,
prevencija AIDS-a, koritenje raunala) 4) tvori kompenzaciju za
pogrene, jednostrane naine ivota, osobito one koje ona sama izaziva
(uenice i uenici se bave sportom, umjetnostima, runim radom,
glazbom, druenjem) kad se govori o cjeloivotnom uenju i pouavanju
misli se na prvo (prenoenje znanja) te tree (uvjebavanje novih
oblika ponaanja) treba se napraviti provjera koja se znanja,
sposobnosti i oblici ponaanja moraju nauiti u koli?
glavne zadae kole uklapanje i uvjebavanje u temeljnim porecima
nae kulture i razvijanje svih ljudskih snaga kroz povezivanje naeg
Ja sa svijetom u slobodnom i ivom uzajamnom djelovanju tada je
cjeloivotno uenje mogue ako je kola napravila svoje, tada se ovjek
vie ne mora brinuti za daljnje uenje, time e se pozabaviti
obrazovani pojedinac
stvaranje ustanova za izobrazbu i struno usavravanje npr.
narodna sveuilita kolski program ne smije biti usmjeravati procese
uenja
Pouavanje, to je voenje skupina (pogreno) uenje je postalo
radom, uenje je od drugih osmiljena, ureena djelatnost u skupinama
koja iziskuje posebne naputke usmjerena potvrivanju uspjeha toga se
treba osloboditi obrazovanjem
Ujednaavanje obrazovnih namjera i sredstava meu kolama na
horizontali problemi roditelja s financiranje, nastavnom opremom i
sl. roditelji ele da njihova djeca steknu obrazovanje, a ne samo
poduku u SAD-u obavezna srednja kola ljudske djelatnosti postaju
meusobno sve slinijima! Hentig zagovara obrazovnu kolu zbog nunosti
obrazovanja koje od pojedinca tvori subjekt njegovih radnji, pa i
njegova obrazovanja (ona treba poeti rano, prije kole te se u koli
osnaiti odrasla osoba za Hentiga 16-godinjak) kole danas odgajaju
uenike da budu upotrebljivi u naem drutvu ivotna sposobnost se
definira profesionalnom sposobnou (sposobnost studirati, preuzeti
mjesto naunika, prehranjivati sebe i obitelj) uloga obrazovanja je
jaanje osobe kroz razjanjavanje i usvajanje svijeta Wilhelm von
Humboldt
pedagoka zadaa kole poticati svakog pojedinca prema njegovim
moima i osposobiti ga za samostalna postignua
obrazovanje se pretvorilo u upravljanje pomlatkom kola za sve
koja obrazuje ujednaavanje kola (strukovne preuzimaju vie
obrazovnih sredstava i namjera gimnazije pripovijesti, razgovor,
jezik i jezici, politika, glazba, gimnazija sredstva i namjere
graanske realne kole iskustvo prirode, rad, kretanje na put
Humboldt Svijet je ono to mi nismo
trolani kolski sustav gimnazija, puka kola, realna kola
idealiziranje i perfekcionizam obeshrabruju i li usauju iluzije
udbenici mistificiraju ili banaliziraju strano
Drugaiji raspored predmeta kao kontinuirani predmet s velikom
vanou u zavrnoj svjedodbi (danas) treba postojati drugaije
prostorno, vremensko i profesionalno ureenje kolskog dana
kontinuitet!! (mora se osigurati uvoenjem spiralnih kurikuluma
povezivanje novog s ve postojeim)
Laboratorijska kola Bielfeld 1.) razredi 0-2 nema podjele na
predmete 2.) vii razredi 5 iskustvenih podruja a) ophoenje s
ljudima b) ophoenje sa stvarima (promatranje, mjerenje,
eksperimentiranje) c) ophoenje sa stvarima (igra, oblikovanje,
izumi) d) ophoenje s vlastitim tijelom e) ophoenje s izreenim,
napisanim, miljenim (iskustveno podruje jezika i iskustveno podruje
matematike) 3.) posljednja treina (do 16. god.) razvijanje
tradicionalnih predmeta iz iskustvenih (fizika, kemija, bio) -
uvoenje meustupnjeva za laki prijelaz - u prvom planu obrazovni
povodi, dogaaji i uenici, a ne apstraktna predmetna sistematika
4) Drugaija raspodjela vremena i prostora 45 min prekratko za
ivo obrazovanje sve dok se obrazovanje mjeri prema kvantiteti te
stupnju teine dotle e predmeti ustrajati na svom udjelu i
ravnomjernoj podjeli tijekom godine i kolovanja treba postojati
nastava u epohama, tematski dani, izvanredni dogaaj, rad u knjinici
i laboratoriju, vrtu nevezanost ovjeka za kolsku zgradu Hartmut
Holzapfel kolski dan treba poeti u 9, a zavriti u 15.30 u viim
razredima gimnazije broj predmeta smanjen je u korist produbljenog
rada, onemoguen je njihov izbor, odnosno odbacivanje kako bi se
probudila samoodgovornost i sudjelovanje, poznanstvljeniji su
predmeti i naini ispitivanja maturanti loe pripremljeni za
sveuilini studij nedostaju temeljna znanja, bazine kompetencije i
kljune kvalifikacije (nesposobnost u matematici bez kalkulatora,
neznanje u formuliranju pismenih radova, nesposobnost za suradnju,
nefleksibilnost) neije obrazovanje ne moe se utvrditi pomou testova
znanja samostalnost, kooperativnost i fleksibilnost ne mogu se
saznati iz masovnih seminara, tema referata i natjecanju za ocjene
u suvremenom drutvu obrazovanje podrazumijeva ispitima iznuena
visoka postignua u pojedinim, meusobno nepovezanim i formalnim
predmetima, a zadaa gimnazije je ope obrazovanje i opa zrelost za
sveuilini studij (Hentig navodi i osposobljavanje za profesionalni
ivot) POGRENO!!! NASTAVNICI NA STUDIJU NISU UILI O OBRAZOVANJU NEGO
SU STUDIRALI NEKU ZNANSTVENU DISCIPLINU ne postoji norma zrelosti
za sveuilite (osim u pragmatikom obliku tko se snae na faksu je
zrela osoba, tko se ne snae nije) sveuilita ne ele poduzeti
poniavajui napor prema dolje, ve kole moraju poduzeti oplemenjujui
napor prema gore (znanstvena ustanova ne pokazuje pedagoki napor)
za Hentiga vii razredi gimnazije slue znanstvenoj propedeutici, a
ope obrazovanje se razvija uz nju (sporedno)
3 zajednike funkcije znanost (3P) principi, procedure,
problemi
5 funkcionalnih ciljeva: 1) apstrakcija i komunikacija 2)
kvantificiranje i relacioniranje 3) dogovaranje i odluivanje 4)
eksperiment i objektiviziranje 5) kreativno zapaanje i oblikovanje
- u njihovom razvoju pomau matematika, jezik, politika, prirodne
znanosti, umjetnosti u nastavi se trebaju osvijestiti, provjeriti,
uvjebati, povezati (2 petine vremena za kolegij) druge 2 petine
treba se posvetiti dvjema znanstvenim disciplinama (studijski
predmeti; izborni) jedna petina vrijeme posveeno
mjeovito-zajednikoj primjeni na stvarne probleme (cjelovita
nastava) vii razredi gimnazije nisu vie najvii stupanj gimnazijskog
obrazovanja
umjesto gimnazije uvesti kolegij na kojem se mogu birati eljena
podruja i skakati s jednog podruja na drugo jer je ope obrazovanje
tamo zbir sposobnosti i znanja koja omoguuju razumijevanje i obradu
sloenog drutvenog problema
ovjek mora kolske predmete spasiti od njihove vlastite
sistematizacije i zatvorenosti, ustroja zasnovanom na rezultatu,
ograniavanja na sebe same treba im drugaiji ustroj mjerilo
obrazovanja ne govori to bi obrazovatelji trebali initi nego po emu
mogu razabrati da se obrazovanje dogodilo
obrazovanje moe znaiti gradivo, kanoniziranu vrstu znanja imati
i znati - moe oznaavati odreenu mo, sposobnost ili vjetinu za neto
umjeti i initi - moe oznaavati proces, oblikovanje osobe biti,
postati, osvijestiti se [samoobrazovnje]Matematika kao obrazovni
predmet mnogo ljudi ima tekoa s matematikom ostaje neshvaena
negativan stav prema njoj obrazovni uinak je stoga neznatan, u
suprotnosti s hvalospjevima teoretiara uiti matematiku znai
formalnu pomo u spoznavanju preko razumijevanja matematikih pojmova
i operacija prepoznavanje naela ope racionalnosti pod kojim
pretpostavkama a matematiko znanje moe biti uinkovito, s kojim
rezultatima, pod koju cijenu uiti matematiku znai ovladati
matematikim procedurama koje su se u najrazliitijim oblicima
razvile na najrazliitijim podrujima primjena naela ope
racionalnosti mala vjerojatnost da e matematiku svi shvatiti u
njenim naelima, ne izvravati samo u njezinim tehnikamaNjemaki kao
obrazovni predmet struni studiji jezika rijetko se bave onim to e
nastavnici trebati kasnije u nastavi dobro vladati jezikom polovica
je neophodne spreme ovjeka za ivot vladati jezikom ima pragmatiku
(ispravnost priopenja ovjek ne moe napisati priu niti pismo jer
pritom samo ini pogreke) i filozofsku stranu (svijet o jeziku,
refleksija o jeziku signifier, signified ) Laboratorijska kola do
7. godine koristiti u iskustvenim podrujima (koja zamjenjuju
nastavne predmete) koristiti primjere iz knjievnosti i povijesti
spiralni kurikulum!!! 4 zadae stranog jezika: druge
razumjeti(prepoznati, svrstati), izraziti se i neto priopiti
(predstaviti se, oblikovati, izmisliti), sudjelovanje u najvanijim
oblicima priopavanja iz nae kulture (itanje, pisanje,
raspravljanje, filozofiranje), susret s najvanijim jezinim
objektivizacijama nae kulture (razliiti predmeti barokni roman,
abeceda, Oe na, tragedije) cilj i proces su jednako bitni nije
bitno sam da se na kraju prispije na odreeno mjesto, nego da se na
putu do njega stekne iskustvo, prihvati stav ili navika, ispuni
zadaa
ZAKLJUAK stari Grci ovjek koji ivi za sebe nema kulture gr.
logos = rije / ispravni odnos ivljenja je vrijedan samo ivot u
zajednici ; ali naglaavanje individualnosti to je za narod kultura
to je za pojedinca obrazovanje ono mu omoguava da ivi u svojoj
zajednici svako obrazovanje je politiko obrazovanje obrazovanje je
proces samoobrazovanja ono nije agregat znanja, vjetina i obrazaca
ponaanja kojima nas pouava sustav svrha smo mi sami!
djeca dobivaju krivo obrazovanje! ono je vanije od kole kao
ustanove na koje smo navikli obrazovanje je vanije od svega!1