ORGANIZACIONI OBLICI U PROCESU OBAZOVANJA ZA ZATITU POJAM I
PODELA
U najoptijem smislu pod oblicima obrazovno-vaspitnog rada
podrazumevaju se takvi organizacioni oblici u okviru kojih se taj
rad izvodi, odnosno u kojima se stiu odreena znanja, vetine i
navike ili u kojima se ostvaruju odreeni obrazovno-vaspitni ciljevi
i zadaci. U oblasti obrazovanja za bezbedan rad i zatitu radne i
ivotne sredine mogue je razlikovati sledee oblike obrazovanja:
formalni (institucioni, kolski) oblici, neformalni
(vaninstitucioni, vankolski) oblici. informalno obrazovanje
(spontano, sluajno, prigodno, slobodno) uenje iz ivota, putem
drutvenog i radnog delovanja.
FORMALNO OBRAZOVANJE POJAM I KARAKTERISTIKEFormalno obrazovanje
izvodi se u institucionim oblicima obrazovanja. Formalno uenje i
obrazovanje odlikuje nekoliko specifinih situacija:1. naglaava
znaaj individualnog rada i procene, 2. visoko je struktuirano i
nedovoljno fleksibilno, dok su programi, ciljevi uenja i
kompetencije ranije definisani,3. izvodi se pod rukovodstvom
nastavnika i u osnovi je saglasno filozofiji obrazovanja
utemeljenoj na shatanju da znanje nastavnika treba da bude usaeno u
glavi uenika4. u formalnom uenju naglasak je na nauenom, dok se
akcija zapostavlja5. istie se znaaj i vanost teorijskoh znanja, ali
se teorija malo primenjuje u praksi
KOLSKI OBLICI NASTAVNOG RADA
Pod kolskim ili nastavnim oblicma obrazovno- vaspitnog rada,
uglavnom se podrazumevaju oni oblici koji se izvode u okviru ireg
nastavnog sistema. Istaknuta su tri oblika nastavnog rada:
Frontalni oblik nastavnog rada je nastariji i sa stanovita
vremenske i ekonomske kategorije, najracionalniji nain ostvarivanja
obrazovno-vaspitnih ciljeva i zadataka. Uenici rade pod neposrednim
rukovodstvom nastavnika, te u isto vreme i na istom problemu tee ka
istim ciljem. Grupni oblik rada u nastavi predstavlja korak dalje
od frontalnog jer se nastavno-obrazovni proces odvija u radu po
odabranim ili slobodnoo formiranim grupama uenja. Grupe se sastoje
od 3 do 6 ucenika. Rad se odvija tako to se formira odreena grupa
uenika i uz pomo nastavnika u okviru glavnog dela asa odvija se
samostalni rad uenika po grupama uz pomo nastavnika. Partnerski rad
je rad dva uenika u parovima u kojim je svaki od partnera
podstaknut na uenje pa se ovaj oblik posebno pokazuje efikasnim.
Timski rad je kada vie nastvnika preuzima nastavu u jednom ili vie
odeljenja u velikoj grupi uenika. Timska nastava povoljno utie na
razvijanje motivacije i podstie uenike na kritiko razmiljanje.
Individualni rad je organizacioni oblik rada u kome svaki uenik ima
odreeni zadatak. Ovaj rad se odvija kroz tri osnoven faze: davanje
zadataka, samostalni rad uenika i zavrna diskusija sa
nastavnikom.
RAZREDNO PREDMETNO ASOVNI SISTEMkolski oblici obrazovnog rada
zasnivaju se na razredno predmetno asovnom sistemu nastave koji je
dominantan u organizovanju nastave u skoro svim zemljama sveta pa i
kod nas. Osnovna karakteristike ovog sitema nastave su: Nastava se
izvodi sa jednim kolektivom (razrednom, odeljenjem) Celokupno
gradivo podeljeno je prema sadrajima na nastavne predmete Nastava
se u toku dana izvodi u okviru nastavnog asa koji po pravilu traje
45 minuta.Ovaj sistem nastave je razredni zato to su u njemu uenici
grupisani po razredima i prema uzrastu i stepenu obrazovanja.
NASTAVNI AS SVOJSTVA I TIPOLOGIJAas je celovit, logiki zaokruen,
vremenski ogranien deo nastavnog procesa, sa stalnim sastavom
uenika priblino jednakih predznanja, tokom kojeg se, zajednikim
radom nastavnika i uenika, reavaju odreeni didaktiki i vaspitno
obrazovni zadaci. Cilj je obezbediti sistemsko usvajanje znanja i
da uenika osposobi za samostalan rad. U praksi se najee primenjuje
sledea tipologija nastavnih asova: uvodni as, as obrade novih
sadraja, as ponavljanja, as sistematizovanja, as vebanja, as
proveravanja i ocenjivanja, meoviti as.
FAKTORI ILI INIOCI NEFORMALNOG OBRAZOVANJAVankolski
organizacioni oblici obrazovanja za zatitu radne i ivotne sredine
determinie niz faktora ili inioca koji, u osnovi mogu biti
subjektivni i objektivni. Najee se klasifikuju na sledei nain:1.
obrazovne sredine (obrazovni nivo stanovnitva, klasifikaciona
struka stanovnitva i stanje problema u ivotnoj sredini.2. sistem i
politika obrazovanja 3. planovi i programi, iji su osnovni
elementi: opseg i dubina obrazovne materije, karakter obrazovne
materije, redosled nastave4. metode obrazovanja (predviene, mogue i
kombinovane)5. obrazovna vaspitna sredstva i tehnike (finansijske i
prostorne mogunosti)6. objektivni uslovi (vreme trajanja, mesto i
prostor)7. uesnici obrazovno-vaspitnog procesa (broj i sastav,
predznanja i iskustva)8. andragoki karakter (
organizacino-obrazovno- vaspitni proces)
PODELA I KLASIFIKACIJA NEFORMALNIH OBLIKA OBRAZOVANJANeformalni
oblici obrazovnog rada najee se klasifikuju u tri kategorije:
masovni (ekstezivni) oblici, to su: javna predavanja, izlobe,
informisanje i propagadna sredstva javnog informisanja. grupni
(intezivni) oblici, organizuje se stalni sastav uenika, veliku
primenu ima u osposobljavanju i usavravanju zaposlenih koje se
izvodi na temelju jasno izloenih obrazovnih potreba.
samoobrazovanje (individualni) oblici.
INFORMATIVNO-PROPAGANDNI OBLICIPutem ovih oblika obazovanja
saoptenjem odreenih informacija, saznanja, injenica i podataka,
drutvo formira svoj sistem znanja, vrednosti, stavova, uverenja i
ubeenja o pogledu na svet. Zadatak ovih oblika obrazovanja je pre
svega da stalno ili povremeno preko raznih sredstava (predavanja,
izlobe, broure, publikacije, slikovita upozorenja, sredstva
internog i javnog informisanja), vri vaspitno-obrazovni uticaj.
Ovaj tip obrazovanja kada je upitanju zatita radne i ivotne sredine
ima za cilj podizanje svesti pojedinaca u vezi sa poroblemima
bezbednosti radne i ivotne sredine i odrivog razvoja. Znaaj i
uticaj informativno-propagadnog oblika obrazovanja je u njihovom
kvalitetu, sadraju i obimu informisanja. SEMINAR Seminar je krai
organizacioni oblik iji je cilj usavravanje pojedinaca putem
sreivanja, korigovanja, proirivanja i produbljivanja ranije steenih
znanja i iskustva. Razliiti su kriterijumi za podelu i
klasifikaciju seminara: Prema duini trajanja (kratkotrajni, jedno-,
dvo- i vienedeljni) Prema vremenu izvoenja (za vreme ili van radnog
vremena i kombinovano) Prema rasporedu rada (jednokratni od 5-6
asa, dvokratni od 2-3 asa i dr) Prema cilju i propagadnoj strukturi
obrazovanja:-predseminar (uvoenje i priprema kroz osnovne
informacije u odreenoj problematici)-informativni seminar
(informisanje o novim pojmovima i injenicama, s ciljem proirenja
znanja)-formativni seminar (ovladavanjem novim saznanjima i njihova
primena u praksi),-ciklus seminara (cilj:provera znanja steena
prethodnim seminarom),-specijalni seminar se primenjuje kada je
uesnicima potrebno teorijsko znanje, a ne praktino i
obrnuto),-instruktivni seminar (stuno osposobljavanje radnika za
uenje drugih)
KURS (TEAJ)Teaj je organizacioni oblik obrazovnog rada iji je
cilj i zadatak da se steknu potpuno nova znanja ili ira i
kompleksnija znanja nego to bi se to moglo postii putem seminara.
Takoe, organizacija teajeva je znatno dua u odnosu na seminar i vei
broj uesnika, predavaa itd. Pored ovoga, ovaj organizacioni oblik
zahteva od predavaa da budu maksimalno vremenski i pedagoki
angaovani. Postoje razliiti kriterijumi podela teajeva. S obzirom
na ciljeve i zadatke , obrazovne materije, metode rada i vreme
trajanja , kurs se deli na: Osnovni, koji je namenjen polaznicima
koji nemaju prethodno znanje iz odreene oblasti; Dopunski,
predstavlja usavravanje steenog znanja, kao i podizanje nivoa
znanja Specijalni kurs, koji slui za sticanje specijalnih znanja i
vetina, npr:, stalno usavravanje u struci, zanimanju.
OSTALI NEFORMALNI OBLICI OBRAZOVANJA ZA ZATITUSta je oblik uenja
i obrazovanja koji podrazumeva dui ili krai boravak pojedinca ili
grupe u obrazovnoj ustanovi i drugim ustanovama.Sastanak radne
grupe javlja se kao meuzavisna fukcija rada i upravljanja u radnoj
organizaicji. Cilj je da se kroz razgovor i dogovor izvri odreeni
obrazovni uticaj i preduzmu odgovarajue mere za odreenu
akciju.Savetovanje ima za cilj da prui struna i nauna obrazovanja i
razmene iskustva u pogledu reavanja neke strune ili drutvene
problematike.Simpozijum ima za cilj da se u okviru jednog ili vise
strukovnih udruenja na nacionalnom ili meunarodnom planu, donesu
nauni ili struni izvetaji itd.Kongres predstvalja zvanini skup
odreenog broja uesnika sa ciljem izvetavanja, dogovaranja i
savetovanja o zajednikim poslovima i rezultatima kao i zakljuivanje
o narednim zadacima za jedan dui vremenski period.
POJAM, DEFINICIJA I KARAKTERISTIKE
SAMOOBRAZOVANJASamoobrazovanje je vid obrazovanja koje obavlja
pojedinac, sam ili oslanjujui se na obrazovno-vaspitne i druge
institucije, organizacije i faktore radi sticanja, usavravanja
svojih znanja, vetina i navika. Dakle, samoobrazovanje je
obrazovanje koje se stie izvan kolskih ustanova i to bez pomoi
nastavnika. Osnovne karakteristike samoobrazovanja su:
Samoobrazovanje ima sekundarni oblik obrazovanja jer se temelji na
raznim institucionalnim obrazovnim oblicima; Razlika izmeu
obrazovanja i samoobrazovanja je u obrazovnom procesu pod kojim se
odvija. Naglaena je samostalnost individue u odreenim ciljevima u
organizaciji i u procesu praenja i vrednovanja rezultata;
Samoobrazovne aktivnosti su podreene individualnim potrebama i
eljama uenika; Samoobrazovanje je vii kvalitet od obrazovanja.
OBLICI SAMOOBRAZOVANJAImamo dva oblika samoobrazovanja i to:
spontano (sluajno) i plansko (organizovano). Plansko
samoobrazovanje moe biti: samostalno i usmereno (voeno)
samoobrazovanje. Pod samostalnim obrazovanjem podrazumeva se
samostali rad pojedinaca na svom nivou obrazovanja. On takoe
rukovodi svojim potrebama i interesima i odreuje ciljeve, zadatke,
sadraje i tehnike uenja.Pod usmerenim samoobrazovanjem
podrazumevamo aktivnost koja se odvija pomou nastavnika mentora
koji odreuje irinu i dubinu programskih sadraja. Ovaj oblik je
najei u oblasti zatite radne i ivotne sredine .
ORGANIZACIJA I ELEMENTI USMERENOG SAMOOBRAZOVANJAOvaj vid
obrazovanja je kombinacija izmeu nastavnika i samostalnog rada kao
to su: dopunske kole, konsultivni centri pri raznim obrazovnim
institucijama. Osnovni elementi organizacije usmerenog
samoobrazovanja su: Planiranje i programiranje; Principi
samoobrazovanja, od principa imamo: princip interakcije,
dobrovoljnosti, prilagoenosti organizacije usmeravanje potrebama,
eljama; pricip specijalne usmerenosti, princip potpunosti i
sistematinosti i princip jedinstvenog delovanja. Oblici usmerenog
samoobrazovanja su: radio i TV kole, on line kursevi, konsultacije,
instrukcije itd. Metode usmerenog samoobrazovanja su: metode
razgovora, diskusije, izlaganja, metode demonstracije, metode
prirunih i ilustrovanih radova; Objekti i sredstva usmerenog
samoobrazovanja (ubenici, asopisi, radio, TV filmovi) Izvoenje
usmerenog samoobrazovanja: priprema i tok procesa usmeravanja;
Proveravanje znanja i verifikacija obrazovnih rezultata kao to su
ispiti; Profil i funkcija usmeravanja; Nosioci i institucije
usmeravanja samoobrazovanja (obrazovni centri, dopunske kole);
SAMOEVOLUCIJA I KONTROLA REZULTATA U PROCESU
SAMOOBRAZOVANJASamoevolucija podrazumeva svest o potrebi
proveravanja, praenja i kontrole svoga rada u svim njegovim
etapama. U savremenim andragoko-psiholokim izvorima predlau se
razliiti instrumenti za kontrolu napredovanja pojedinca u procesu
samoobrazovanja koji omoguavaju samo-obrazovanicima da procene kada
su u dovoljnoj meri savladali predviene sadraje. Posebno su znaajne
tehnike samokontrole koje obuhvataju priseanje podataka, crtanje
slika i prikaza, glasno presliavanje, eksperimentisanje prema
uputstvima iz literature i dr. Samoobrazovanje sve vie postaje
sastavni deo moderno koncepiranog sistema obrazovanja koji omoguuje
deci i odraslima da postanu istinski subjekti sopstvenog
obrazovanja i budu u toku sa eksplozijom znanja i ubrzanim
promenama koje se dogaaju ili e se dogaati u njihovoj radnoj i
ivotnoj praksi.
POJAM I KLASIFIKACIJA NASTAVNIH METODAU irem smislu, pod metodom
podrazumevamo naine i postupke pomou kojih se na planski i
sistematski nain postiu odreeni proizvodni, drutveno-ekonomski,
politiki i drugi ciljevi. U vaspitno-obrazovnom procesu, kao i u
svakoj oblasti ljudske delatnosti, trae se i biraju naini i
postupci pomou kojih se mogu postii dobri rezultati. Kada je u
pitanju metodika obrazovanja za zatitu radne i ivotne sredine treba
imati u vidu sledee: postoji vie metoda obrazovanja za zatitu radne
i ivotne sredine za nastavni rad sa decom i za obrazovni rad sa
odraslima, metode obrazovno-nastavnog rada sa odraslima se u
znatnoj meri razlikuju od standardnih nastavnih metoda u kolskom
radu sa decom i omladinom, sistematizacija i klasifikacija metoda
nastavno- obrazovnog rada sa odraslima razvija se paralelno sa
razvojem i unapreenjem pedagoke i andragoke prakse u jednom
drutvu.Postoje razliite podele i klasifikacije metoda u zavisnosti
od kriterijuma koji se koriste, metode delimo na: metode zasnovane
na posmatranju (pokazivanje), metode zasnovane na reima: -monoloke
(opis, prianje, pripovedanje); -dijaloke (popularna predavanja.
diskusije) i -rad sa knjigom (apstraktno miljenje); metode
zasnovane na praktinim aktivnostima: -praktina zanimanja i
-labaratorijske metode prakse
METODA PREDAVANJAMetoda predavanja spada u najstarije nastavne
metode. Ova metoda se, i danas, najee koristi u obrazovnom radu i
nastavi i zauzima znaajno mesto u nastavnom procesu sve dok se bude
organizovala nastava kao zajednika delatnost nastavnika i uenika.
Ova metoda se obino koristi u sluajevima kada se radi o usvajanju
znanja apstraktnog karaktera na principu objanjavanja i tumaenja
odreenih pojava. Karakterie je sistematinost i vrsta logika
struktura gradiva, intenzivno angaovanje panje i pamenja,
usmerenost na hipotetiko-deduktivno miljenje, due vremensko
izlaganje, to od slualaca zahteva veliku intelektualnu aktivnost i
psihiki napor. Kao pozitivna svojstva ove metode obino se istie to
to obezbeuje sistematinost i postupnost; povezanost i kontinuitet u
izlaganju nastavnih sadraja. Racionalnost i ekonominost u pogledu
broja slualaca i utroka vremena, prua mogunost za inovaciju sadraja
i dr. Kao osnovna slabost istie se to da ona doprinosi pasivnom
nainu uenja; ne podstie dovoljno na aktivnost; ne obezbeuje
potreban kontakt izmeu predavaa i sluaoca; nastavnik nema
kvalitetne povratne informacije o uspenosti usvajanja sadraja.
Metodike varijante metode predavanja se mogu podeliti na:
predavanja pomou ive rei (predavanja koja dri nastavnik ili
instruktor, javna predavanja); predavanja pomou audio-vizuelnih i
tehnikih sredstava kombinacija metode predavanja i drugih metoda (u
praksi esto sa metodom razgovora i metodom diskusije).
METODA RAZGOVORAMetoda razgovora spada u metode zajednikog rada
nastavnika i uenika koji obezbeuje dvosmernu komunikaciju. Po nainu
i formi izraavanja najblia je oveku i njegovom svakodnevnom
komuniciranju sa drugim ljudima. Sama drutvena i proizvodna praksa
pruaju izvanredne mogunosti za primenu ove metode. Zasniva se na
pitanjima i odgovorima, razgovoru i verbalnoj komunikaciji
nastavnika /instruktora sa uenicima. Njenom primenom moe se brzo
doi do saznanja o prethodnim znanjima uenika/polaznika, o njihovim
motivima, interesima, stavovima (to je posebno vano za obrazovanje
odraslih). Osnovni nedostaci ove metode, ogledaju se u vremenskoj
neekonominosti; potrebi posebne pripreme za efikasno voenje
razgovora; ne obezbeuje sistematinost i postupnost u usvajanju
znanja; neprilagoenosti pojedinih sadraja za primenu ove metode i
dr. Sa stanovita ostvarivanja obrazovnih zadataka od posebnog je
znaaja umenost nastavnika za voenje razgovora, ali i za
osposobljavanje polaznika odnosno njihovu stimulaciju da slobodno i
motivisano postavljaju pitanja. U obrazovnoj praksi, metoda
razgovora se esto kombinuje sa drugim metodama (metodom predavanja.
metodom demonstracije i dr.). Po svojoj prirodi i unutranjim
svojstvima vrlo je bliska metodi diskusije. I pored toga to se radi
o razliitim metodama, u praksi se ove dve metode meaju pa se ne
prave razlike u njihovoj primeni.
METODA DISKUSIJEDa bi se diskusija razvila treba da postoje
odreene razlike u miljenjima, stavovima, uverenjima o odreenim
pitanjima i problemima sa kojima se ovek susree i koje tei da sazna
i rei. Da bi razmena ljudske rei dobila karakter diskusije potrebo
je ispuniti odreene zahteve: izbor teme o kojoj e se raspravljati,
uesnike diskusije koji imaji iskustvo i predznanje o odreenom
problemu, definisan cilj i potrebnu organizaciju voenja diskusije.
Pozitive karikteristike ove metode: polaznici do novih saznanja
dolaze misaonom aktivnou; prua mogunosti da steena znanja
prerastaju u uverenja i stavove, nastavnik lako saznaje koji je
nivo predznanja i iskustva polaznika/uenika o problemu koji se
raspravlja, razvija govorne sposobnosti (sklad misli i rei);
samopouzdanje, upornost, preciznost, potovanje tuih misli i stavova
i dr. U praksi se primenjuju razliite metodike varijante ove
metode: neposredna diskusija (cilj: pokretanje misli, novih ideja,
reavanje problemskih situacija, donoenje odluka); diskusija u malim
grupama, panel diskusija (nekoliko odabranih diskutanata pred
auditorijumom, diskusija na osnovu teza, diskusija pod rukovodstvom
jednog od polaznika i dr.
METODA DEMONSTRACIJEMetoda demonstracije u obrazovanju za zatitu
ima iroku i raznovrsnu primenu. Njena sutina je u pokazivanju
(demonstriranju) ili improvizaciji originalnih ili vetakih
predmeta, pojava i postupaka koji su vezani za neku obrazovnu
materiju. Temelji se na ostvarivanju principa oiglednosti u
nastavno - obrazovnom procesu. Vrednost ove metode, upravo je u
neposrednom posmatranju predmeta, pojava i procesa ime se poboljava
kvalitet znanja, zapravo njegova trajnost, potpunost i praktina
primenljivost. U obrazovnoj praksi, kao sredstva za demonstraciju
najee se koriste: konkretni prirodni predmeti, pojave i procesi;
slike, crtei i modeli, tabele, grafikoni i eme; filmovi; zvuni
efekti; eksperimenti i ogledi; originalni pokreti i radnje, i dr..
Postupak demonstracije i sredstva treba da budu u skladu sa
obrazovnom materijom koja se prezentira. Polaznici se
osposobljavaju za neposredno posmatranje predmeta i pojava kao
osnovne etape u procesu sticanja znanja, razvija se sposobnost
kritikog miljenja, sposobnost pamenja, poboljava trajnost i
praktina primenljivost znanja. Nedostaci ove metode se ogledaju u
tome to odreeni obrazovni sadraji nisu primereni za primenu
oiglednih nastavnih sredstava; podrazumeva odreeno predznanje i
iskustvo polaznika, osposobljenost i naviknutost na posmatranje
predmeta i pojava; pretpostavlja odgovarajue tehnike i materijalne
uslove i dr.
SIMULACIJASimulacija podrazumeva obuavanje kandidata /polaznika
upotrebom prave ili improvizovane opreme koju e koristiti na radnom
mestu, s tim to se obuka izvodi van radnog mesta. U pitanju su
oprema i materijali koji stvaraju realnu situaciju odluivanja za
polaznika. Simulacija se koristi za obuavanje izvrioca opasnih
poslova i onih koji zahtevaju vrlo skupu opremu. Cilj je smanjiti
opasnosti i tete tokom obuavanja (pilota, vatrogasca, policajaca i
dr.). Simulirana obuka moe jednostavno da se odvija u posebnoj
prostoriji u kojoj se nalazi oprema koju e kandidati stvarno
koristiti na radnom mestu. Spaja prednosti treninga izvan posla i
onog na poslu, a osnovne prednosti se ogledaju u bezbednosti,
uspenosti uenja i smanjenom riziku nastanka materijalne tete i
trokova prilikom uenja.
METODA SLUAJEVASluaj predstavlja opis nekog hipotetikog ili
stvarnog organizacionog ili poslovnog problema. Od polaznika se
zahteva da identifikuju i analiziraju specifine probleme, razviju
alternativna reenja i preporue najbolja reenja za konkretan
problem. Osnovne karakteristike ove metode su: reavanje aktuelnih
problema na radnom mestu maksimalna ukljuenost zaposlenih minimalna
zavisnost od nastavnika/instruktora stvara ambijent dramske
situacije i poveava motivaciju i participaciju uesnika
IGRANJE ULOGAOva metoda se sve ee koristi kao oblik simuliranja
praktinih problema. Uesnici dobijaju konkretne uloge u reavanju
odreenih organizacionih ili poslovnih problema. Savremena oprema
omoguava snimanje, pa potom pokazivanje i komentarisanje ponaanja
svakog uesnika. Nalazi primenu u razvoju vetina intervjuisanja,
pregovaranja, procene i rasprave o uspenosti i drugih poslova koji
ukljuuju interpersonalnu komunikaciju.TEST METODAPrimena ove metode
pretpostavlja odreeni stepen pismenosti, odnosno odreeno predznanje
i iskustvo polaznika za korienje tampanog teksta u procesu sticanja
znanja. Njena primena pretpostavlja i osposobljenost nastavnika za
izbor i primenu teksta u toku nastavnog procesa.U obrazovanju za
zatitu, ova metoda ima iroku primenu kod raznih nivoa i kategorija
uesnika obrazovanja. U vezi toga potrebno je da se naglasi sledee:
izbor literature vri predava u skladu sa programskom materijom i
sposobnou uenika, predava je duan da prui potrebna uputstva u vezi
sa sadrajem, znaajem i ciljem korienja takvog izvora saznanja;
predava je duan da objasni metode, nain korienja i vreme potrebno
za savladavanje odreene obrazovne materije; posebnu metodu
obrazovnog rada predstavljalo bi korienje programiranog udbenika sa
odreenom materijom iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu,
zatite od poara ili zatite ivotne sredine.Primena ove metode
omoguava da se ostvari sistematinost i preglednost u usvajanju
gradiva; da se preciznije naui gradivo i uveba njegova
reprodukcija; doprinosti razvijanju jasnijeg i lakeg izraavanja
misli, razvoju motiva i interesa za itanje knjiga i dr. Osnovni
nedostaci ogledaju se u veem umnom naprezanju i relativno brzom
zamaranju.
METODA PISANIH I GRAFIKIH RADOVAOva metoda se primenjuje,
uglavnom, u onim oblicima obrazovanja koji vremenski traju due i
gde vie dolaze do izraaja karakteristike kolske nastave u pogledu
sistematinosti i postupnosti obrade sadraja. Pisani radovi
predstavljaju razliite oblike pisanog teksta koje rade polaznici i
nastavnici u toku nastavnog procesa ostvarujui predviene vaspitno-
obrazovne zadatke. Grafiki radovi predstavljaju radove polaznika i
nastavnika izraene grafikim simbolima. Ova se metoda najee koristi
za proveru i ocenu stepena osposobljenosti i kvaliteta znanja
polaznika i utvrivanje efekata celokupnog obrazovnog rada. Pisani i
grafiki radovi koji se primenjuju u okviru ove metode mogu biti:
radovi kojima se reprodukuje steeno i usvojeno znanje, radovi u
kojima se steeno znanje eli primeniti na nove uslove, radovi koji
izraavaju samostalnost i stvaralatvo,U nastavi i obrazovanju, najee
se kao samostalni pisani radovi primenjuju seminarski radovi pomou
kojih se polaznici mogu "uvesti u literaturu, u praktinu obradu
nekog problema, u samostalno formiranje misli i zakljuaka"
METODA LABORATORIJSKOG I PRAKTINOG RADAPrimena ove metode
uslovljena je prirodom obrazovnog sadraja, iskustvom i predznanjem
polaznika kao i uslovima nastavnog rada u pogledu kvaliteta,
opremljenosti nastavnom opremom za labaratorijski i nastavni rad.
Pri ovoj metodi uesnici samostalno izvode pojedine praktine radove
sa ciljem da neposredno (u samom radnom ambijentu) proue neku
pojavu, postupke, predmete, aparate, maine, ureaje i slino, odnosno
da se osposobe i obue za izvoenje pojedinih radnih
postupaka.Laboratorijski radovi se, uglavnom, izvode putem
eksperimenata koje polaznici obavljaju samostalno. Uspenost
eksperimentalnog rada zavisi od kvaliteta pripreme i polaznika i
nastavnika. Za izvoenje praktinih radova neophodno je obezbediti
odreene uslove: materijale, pribor, alat, energiju i dr. Svaka
praktina radnja se sastoji od odreenog broja radno-praktinih
operacija. Nedostaci ove metode se ogledaju u tome to primena ove
metode trai dosta pripreme i vremena za realizaciju postavljenih
zadataka; nije pogodna za obradu nekih sadraja; trai odgovarajue
nastavne uslove u primeni, osposobljenost polaznika i dr.
IZBOR I VERIFIKACIJA METODA NASTAVNOG I OBRAZOVNOG RADAPod
izborom se podrazumeva odreivanje i utvrivanje odgovarajue metode
obrazovnog rada koja u zavisnosti od konkretnih obrazovnih uslova
treba da omogui da se postignu najbolji obrazovni rezultati.Pod
verifikacijom se podrazumeva proces pedagoko-andragokog utvrivanja,
usavravanja i sistematizacije jedne obrazovne metode i njenih
metodikih varijanti u cilju njenog naunog uvoenja u obrazovni
proces.Akcenat u izboru i primeni nastavnih metoda mora se staviti
na maksimalno obezbeivanje jedinstva obrazovnog i vaspitnog
procesa. U rezimiranju metoda nastavno-obrazovnog rada sa odraslima
moe se zakljuiti sledee: izbor metode vri sam predava, svaka od
razmatranih metoda ima svoje prednosti i nedostatke, prevazilaenje
nedostataka jedne metode mogue je ostvariti kombinacijom vie metoda
i njihovih metodikih varijanti.Nastavni i obrazovni rad koji se
realizuje kombinacijom postojeih metoda i njihovih varijantnih
oblika ostvaruje neophodne preduslove za efikasnost obrazovnog
rada, ali i za razvoj i usavravanje postojeih metoda u nastavi i
obrazovanju uopte.
METODE SPECIFINOSTI OSPOSOBLJAVANJA ZA ZATITUU
nastavno-obrazovnom procesu, potrebno je, pre svega, poznavati i
uvaavati osobenosti uenja odraslih ali i njihov status zaposlenih
licaU zavisnosti od tipa nastave (teorijska ili praktina) mogue je
koristiti razliite metode i njihove metodike varijante koje
najoptije posmatrano mogu pripadati: grupi verbalnih metoda, grupi
vizuelnih metoda, prakseoloke metode,U procesu praktine nastave,
najee se koriste prakseoloke metode uenja radom i to na sledei
nain: prouavanje na radnom mestu. Odvija se u 2 etape: prva
ukljuuje instrukcije i uputstva instruktora, dok druga ukljuuje
vebanje vetina do eljenog kvaliteta i sigurnosti, pod nadzorom
instruktora: etvorostepena metoda se koristi za postupno
osposobljavanje osobe za samostalno i timsko, sigurno, odgovorno,
kvalitetno i ekonomino obavljanje poslova, a odvija se kroz 4
stepena: prvi- priprema nastavnika; drugi- demonstracija nove vebe,
trei- pokuaji uenika pod nadzorom nastavnika i etvrti-
uvebavanje.
NASTAVNA/OBRAZOVNA TEHNOLOGIJA - POJAM, ODREENJA, DISTINKCIJEU
didaktici pojam "nastavna tehnologija" podrazumeva skup mera,
postupaka i metoda organizacije nastavnog procesa. Ovaj pojam
obuhvata i postupke primene nastavnih sredstava. Dok je kod
nastavne tehnike naglasak na sredstvima, tehnologija se vie odnosi
na organizaciju nastavnog procesa. U pojedinim zemljama proizvode
se "paketi" modernih nastavnih sredstava kako bi svaka kola bila
snabdevena potrebnim elementima za poboljanje svoje obrazovne
ekologije ili obrazovne sredine. Obrazovna tehnologija se oslanja
na iroku definiciju rei tehnologija, to moe da se odnosi na
materijalne predmete kao to su maine ili hardver. Zato se obino
ukazuje da: "obrazovna tehnologija" ukljuuje sisteme u procesu
razvoja ljudskih sposobnosti, "nastavna tehnologija" obuhvata
procese i sisteme uenja u nastavi.
NASTAVNA SREDSTVA POJAM, FUNKCIJA, ZNAAJU vaspitno-obrazovnoj
teoriji i praksi, prisutno je mnotvo razliitih termina kao to su:
nastavna sredstva, radna sredstva, sredstva za uenje, tehnika
sredstva, oigledna sredstva, mediji (didaktiki mediji) i dr. Pod
nastavnim sredstvima podrazumevaju se predmeti, sprave, modeli,
aparati, maine i razliite slike, crtei, mnogobrojni objekti,
njihove slike i modeli, koji su proizvedeni, podeeni ili odabrani
za potrebe nastave. To su, zapravo, sva materijalno-tehnika
sredstva za ostvarivanje nastavnih zahteva, koja nastavniku ili
ueniku slue za uspeno i razumno oblikovanje i izvoenje obrazovnog
procesa.
DIDAKTIKA FUNKCIJA I METODIKA VREDNOST NASTAVNIH
SREDSTAVATehniko-tehnoloka dostignua, razvoj prirodnih nauka,
psihologije, i dr., doprineli su razvoju shvatanja o didaktikoj
funkciji i metodikoj vrednosti nastavnih sredstava. Osnovne
funkcije nastavnih sredstava su:1. ostvarivanje oiglednosti kod
izuavanja pojava, procesa, fizikih zakona i teorija,2. podsticanje
na intenzivnije uenje i razvijanje umnih i drugih sposobnosti;3.
postizanje racionalizacije i ekonominosti nastave,4. predstavlja
materijalni oslonac misaonoj aktivnosti5. intelektualna
funkcija,Nastavna sredstva, a posebno primena savremene obrazovne
tehnologije, moe postati dragocena pomo i sredstvo za stimulisanje
interesovanja i motivacije uenika: u povezivanju odvojenih delova
nepovezanog uenja u skladnu celinu, u obezbeivanju transfera uenja,
obogaivanju kako aktivnosti nastavnika tako i aktivnosti uenika,
razvoju funkcionalnog miljenja i dr.Savremena tehnika sredstva ne
vre samo funkciju nastavnih sredstava, ve u sve irem obimu poinju
da vre i funkciju metode uenja. Napredak nauke je omoguio da
sredstva zamene i neke aktivnosti nastavnika i uenika, pa su
postala specifina sredstva - metode.
ZNAAJ NASTAVNIH SREDSTAVA U OBRAZOVANJU ZA ZATITUPrimena
savremenih vaspitno-obrazovnih i tehnikih sredstava u
obrazovno-vaspitnom i propagandnom radu sa odraslima u oblasti
zatite radne i ivotne sredine ima izuzetan i specifian znaaj. Taj
znaaj se sastoji u mogunosti nastavno-obrazovne tehnike da
obrazovno-vaspitne sadraje prikae, pre svega, na bezopasan i
plastian nain kao to su: razni latentni izvori i uzroci povreda i
oteenja na radu, procesi nastajanja povreda i oteenja. opasne
posledice nepropisnog naina rada. pravilno ili pogreno izvoenje
radnih postupaka, korienje sredstava za linu zatitu, procesi
nastajanja poara i eksplozija, postupci pravilnog ponaanja u sluaju
aktiviranja odreenih opasnosti i sl.Pored ovoga, primena raznih
audio-vizuelnih i drugih sredstava u vezi sa zatitom na radu,
zatitom od poara ili zatitom ivotne sredine ima i poseban psiholoki
znaaj koji se sastoji u direktnom i konkretnom vizuelnom i
auditivnom obavetavanju, signaliziranju i upozorenju u toku rada i
u vezi sa radom na prisustvo odreenih opasnosti i tetnosti i
odgovarajue naine i postupke obaveznog ponaanja.
PODELA I KLASIFIKACIJA NASTAVNIH SREDSTAVAImajui u vidu njihovu
ulogu i vrednost u nastavnom procesu mogu se podeliti na: osnovna
nastavna sredstva - u saznajnom pogledu imaju primarnu ulogu -
predstavljaju predmet, odnosno sadraj obrazovanja (film, knjiga,
plakat, slikovito upozorenje itd.), pomona sredstva (pomagala)
imaju sekundarnu ulogu.
Prema nainu percipiranja sredstva se mogu podeliti na: vizuelna
(izvor informacija slika - slike, eme, slikovita upozorenja i sl.),
auditivna (izvor informacija zvuk audio-vizuelna (TV i dr.).
Prema poreklu sredstva se mogu podeliti na: prirodna (prirodni
objekti i primerci), vetaka (vetake tvorevine modeli),
Prema nainu pruanja informacija: statika (slika, model,
dijapozitiv), dinamika (film, televizijska emisija i dr.),
Prema karakteru obrazovno-vaspitnog rada: demonstraciona (slika,
modeli, filmovi), laboratorijsko-eksperimentalna (maine, aparati),
nastavno-radna (udbenici, prirunici), manipulativna (alati, sprave,
pribor),
UBENICI, PRIRUNICI I DRUGI TEKSTUALNI MATERIJALIUenici su
osnovna sredstva u nastavi, u kojima se nastavni sadraji jednog
nastavnog predmeta obrauju u celini. Udbenici i prirunici se
objavljuju sa specijalnom namenom. U njima se na strunom nivou
saoptavaju informacije o stepenu razvijenosti odreene nauke i
iznose najvaniji rezultati i dostignua te nauke.U obrazovanju za
zatitu, pored udbenika i prirunika, mogu se koristiti i drugi
tekstualni mediji (dokumentacija, zakoni, pravilnici i dr.).Mogu se
koristiti samostalno, ali i sluiti kao neophodna dopuna drugim
medijima (objanjenja uz slike, eme, crtee i dr.). Prednosti
tekstualnih medija su: mogunost trajnog uvanja informacija, laka
dostupnost, viekratno vraanje istom sadraju. Da bi tekstualni
materijali ostvarili nastavnu funkciju, treba da budu didaktiki
oblikovani i usklaeni sa uzrasnim i drugim osobenostima obrazovne
populacije (ciljne grupe). tampa (zbornici, asopisi i dr.) takoe se
moe koristiti u obrazovanju za zatitu. Pomou lanka se dobro moe
aktuelizovati nastavno-obrazovni proces u ovoj oblasti (struni i
nauni radovi sa konferencija, publikacije kao rezultat rada na
projektima i dr.).
FILM KAO NASTAVNO SREDSTVO U OBRAZOVANJU ZA ZATITUPredstavlja
dinamiko vizuelno ili audio-vizuelno sredstvo, tematski i
didakticki obraeno i prilagoeno da slui efikasnom postizanju
obrazovanja, ciljeva i zadataka. Nastavni film mora da ispunjava
odreene pedagoke zahteve u pogledu sadraja, kompozicije i duine
trajanja. Osnovne karakteristike filma: psiholoke (neposredno
audio-vizuelno delovanje na uesnika); pedagoke (mogunost potrebnog
kontakta sa stvarnou i praksom pribliava sadraj obrazovanja,
doarava stvarnost); tehnike (pomou svih raspoloivih tehnikih
sredstava stvarnost se doivi onako kako to nije mogue na obian
nain); ostale (za zatitu radne i ivotne sredine bitno je bezopasno
prikazivanje opasnih radnji)
SLIKOVITA UPOZORENJATo su plakate i druga slikovita upozorenja.
Svako od njih ima odreene karakteristike:veliina, sadraj, mesto
postavljanja. Veliina zavisi od mesta postavljanja, tj. mora da je
u skladu sa mestom gde se postavlja. Sadraj zavisi od vrste
tetnosti i opasnosti, tako da se usklauje i tekstualni deo ali i
ilustracija, crte... Tekstualni deo ne sme da ima vie od 10 rei
(potrebno je 10 sekundi za itanje), i on treba da uverava, nareuje,
zabranjuje ili obavetava uesnike. Ne sme biti uasavajui jer se tako
kod radnika izaziva strah od povreda ali i od rada. Ova upozorenja
se postavljaju na prolaznim mestima, na istaknutim i vidnim
mestima, na mestima koja nisu prenatrpana drugim obavetenjima...ova
upozorenja treba menjati najmanje jedanput meseno, ali moe i
ee.
PRIMENA INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA U OBRAZOVANJU I NASTAVI
POTREBA I ZNAAJPrimena informacione tehnologije u nastavi i
obrazovanju prua mogunosti za sledee:1. individualizaciju nastave i
uenja - cilj i zadaci su prilagoeni mogunostima svakog pojedinca,2.
nastava se zasniva na sistemskom pristupu, na vrstoj meuzavisnosti
svih elemenata, a svaki od njih deluje u skladu sa unapred
postavljenim ciljem;3. saznajni proces je organizovan kao dvosmerna
komunikacija; povratna informacija prati svaki korak obrazovne
aktivnosti pa pojedinac uvek zna ta je i koliko nauio,4. obezbeuje
racionalizaciju saznajnog procesa - vreme se maksimalno koristi;5.
svaki pojedinac reava zadatke, misaono je aktivan6. zadaci se mogu
davati na raznim nivoima sloenosti to pospeuje motivaciju,7.
informacije se mogu prenositi raznim jezicima - slikom, skicom,
emom, reju, tonom - to nastavni rad ini dinaminim i zanimljivim;8.
izvori znanja se umnogostruuju (dostupne su bogate baze znanja);9.
mogue je brzo obavljanje mnogih rutinskih poslova tako da ueniku i
nastavniku ostaje mnogo vie vremena za stvaralaki rad;10. otvaraju
se velike mogunosti za uenje na daljinu.KOMPJUTER KAO SREDSTVO U
OBRAZOVANJU I NASTAVIMogunosti primene kompjutera u nastavi i
obrazovanju uopte su nesagledive. U savremenim nastavnim uslovima,
kompjuter preuzima celokupni proces poev od pripreme
nastavnog/obrazovnog rada, preko realizacije, pa sve do evaluacije
ostvarenih vaspitno-obrazovnih rezultata. Re je, zapravo, o
neposrednoj primeni tog medija u nastavi s ciljem da se njegov
tehniki (hardverski) i programski (softverski) deo stavi na
raspolaganje ueniku, a sve u cilju obezbeenja to optimalnijih
uslova za kvalitetan rad, uenje i individualni razvoj.Prednosti
primene raunara kao nastavno-obrazovnog sredstva:1. kompjuter
raspolae tehnikim i programskim mogunostima da istovremeno animira
vie saznajnih ula; 2. individualizacija procesa nastave i uenja,3.
obrazovni programi su kvalitetniji (struno ih koncipiraju i
didaktiko-metodiki oblikuju timovi strunjaka,4. permanentne
povratne informacije dodatno aktiviraju, motiviu, ohrabruju na
pojaano angaovanje i istrajnost u radu;5. mogunost da se vie
vremena posveti prouavanju i istraivanju onih problema za koje je
pojedinac posebno zainteresovan;6. velike tehnike i
informaciono-operativne mogunosti novih generacija,POJAM I ZADATAK
DOKIMOLOGIJEDikomologija je posebna nauka u oblasti obrazovanja, a
zadatak joj je sledei: pronalaenje naina za prikupljanje podataka
za utvrivanje uspeha obrazovanja; utvrdjivanje uspeha/rezultata
obrazovnog rada; praenje promena koje nastaju u linosti pod
uticajem obrazovno-vaspitnog rada. U dokimologiji postoje dva
osnovna postupka, a to su: merenje (utvrivanje dostignua) i
vrednovanje (utvrivanje promena koje nastaju u linosti pod uticajem
vaspitanja i obrazovanja). Oblici i postupci za proveru znanja i
stepena osposobljenosti radnika za bezbedan rad su: usmeni ispit,
testovi znanja, tipovi zadataka za izradu testova, vrednovanje
rezultata u testovima znanja.OSNOVNI DOKIMOLOKI POJMOVIProveravanje
je nastavna delatnost kojom se utvruje ostvarivanje materijalnih,
funkcionalnih i vaspitnih zadataka nastave. Zavisno od etape
nastavnog /obrazovnog procesa u kojoj se primenjuje, proveravanje
moe biti: prethodno, tekue, zavrno.Praenje je sloena, kompleksna i
kontinuirana delatnost u kojoj nastavnik, primenom odgovarajuih
tehnika i instrumenata, dolazi do informacija o razvojnim tokovima
i nivoima ostvarenosti predvienog cilja.Merenje slui utvrivanju i
uporeivanju obrazovnih i uopte razvojnih promena u ostvarivanju
cilja i zadataka nastave i obrazovnog rada uopte.Ocena predstavlja
utvreni odnos izmeu onoga to se eli i onoga to je pojedinac
postigao. To je sredstvo za registrovanje uspeha nekog pojedinca.
Vrednovanje ili evaluacija smatraju se sinonimima.Evaluacija
podrazumeva odreivanje relativne vrednosti neega prema usvojenom
standardu.Pojam verifikacije se ree koristi u vezi sa neposrednim
vaspitno-obrazovnim radom. Vie se odnosi na postupke proveravanja i
utvrivanja ispunjenosti uslova za obavljanje vaspitno-obrazovne
delatnosti u odreenoj obrazovnoj instituciji.
USMENI ISPITSpada u tzv. subjektivne metode i proveravanje
znanja izvodi se na klasian nain tj. putem usmenog odgovora uesnika
pred komisijom. Odgovori se temelje na pitanjima koja se direktno
postavljaju. Rezultati odgovora se utvrdjuju pojedinano za svakog
ispitanika na osnovu miljenja i utiska. Uspeh se izraava i formulie
u vidu ocene (zadovoljava ili nezadovoljava) i na osnovu toga
izdaje se odreeni dokument. Ovaj nain dosta rasprostranjen ipak se
smatra nepodesnim i neefikasnim za masovna ispitivanja (vremenski
dug), i odrasli se esto nelagodno oseaju pred komisijom kada ne
mogu pokazati pravu sliku znanja. Smatra se da nije potpuno
objektivan, zasnovan na linom utisku i ekonomski nepodoban.
KVALITET U OBRAZOVANJUU osnovi kvaliteta se nalazi obrazovanje i
uenje, tako da obrazovanje nije dodatak kvalitetu ve njegov temelj.
Kvalitet se posmatra sa vie aspekata (ekonomskog, sociolokog,
psiholokog, sa aspekta organizacionih nauka itd.). Kvalitet se
odnosi na celokupnost ovekovog ivljenja i predstavlja jedan vaan
atribut filozofije ivota. U osnovi filozofije kvaliteta se nalazi
kontinuitet, proces traganja za boljim, stvaranje mogunosti stalnih
poboljanja. A ovaj proces je nezamisliv bez akta obrazovanja i
uenja. Na osnovu toga se moe rei da kvalitet u obrazovanju ima
dvojnu ulogu.
MEUZAVISNOST KVALITETA RADA I KVALITETA OBRAZOVANJAOva dva
kvaliteta se meusobno proimaju. Savremena drutva i savremeni biznis
trae osoblje koje misli. Japan, kao jedna od najuspenijih privreda,
je svoj razvitak zasnovao na obrazovanju, na inicijativi svojih
graana i oslobaanju od svakodnevnih briga ljudi koji su na
odgovornim radnim mestima i koji misle o svakodnevnim poslovima
preduzea. Kriterijumi koji ukazuju na meuzavisnost su: sigurni i
zdravi uslovi rada, adekvatna kompenzacija za rad(zarada), prilike
za kontinuirano napredovanje, prilike za razvoj ljudskih
sposobnosti, socijalna interakcija u radnoj organizaciji,
privatnost, sloboda izraavanja, socijalni znaaj radnog ivota.
BIHEVIORISTIKA FILOZOFIJA OBRAZOVANJAU ovoj filozofiji se
naglaava sticanje vetina, individualni uspeh i kompeticija. Takvim
stavom se obrazovanje izjednaava sa treningom, tako da je nastavnik
po tom shvatanju mogui menader, kontrolor ili inenjer ponaanja koji
planira uslove kako bi ostvario eljeno ponaanje. Ova filozofija je
uvela pojam odgovornosti nastavnika na osnovu koje se od njega trai
voenje evidencije o kvalitetu njegove nastave, tako da se rezultati
obrazovanja i uenja mogu objektivno i precizno utvrditi. Ovim su
odreeni postupci, metode i ponaanje nastavnika.
HUMANISTIKA FILOZOFIJA OBRAZOVANJAPrema ovoj filozofiji
obrazovanje je jedna celina koju moramo posmatrati kao kompleksan
fenomen. Naglaava se razvoj linosti, koja je otvorena za promene i
kontinuirano uenje. Pristalice ove filozofije se protive
manipulaciji ljudima kako bi se postigli odreeni efekti, a vie se
tei ka razvoju autonomnosti, intuicije, individualnosti... Prema
humanistima nastavnik nije menader, a obrazovanje nije roba koja se
moe kupiti. Ciljevi obrazovanja odgovaraju jednoj sredini i vae za
struno obrazovanje, ali nikako ne mogu da vae za opte obrazovanje.
Za uspeno obrazovanje mora se primenjivati kombinacija obe
filozofije obrazovanja.
RAZLIITE INTERPRETACIJE KVALITETAKvalitet to znai, osobenost,
svojstvo nekog predmeta ili pojave, koja ga razlikuje od ostalih.
Kvalitetom se izraava valjanost neke stvari, tj. njenu primerenost
normama ili zahtevima. Da bi neto bilo valjano mora da bude i
kvalitativno i kvantitativno odreeno, tako da se putevi ova dva
pojma prepliu i proimaju. U osnovi jednog kvaliteta se nalaze
vrednosti datog drutva, tako da se na osnovu toga odreuju ciljevi,
potrebe i sadraji obrazovanja. Vrednosti za svako drutvo su
promenjive tako da je kvalitet subjektivno obojen. Kvalitet u
obrazovanju se moe posmatrati sa vie aspekata jer na njega deluju
brojni faktori. U obrazovanju ne postoji zavrni kvalitet jer se
stalnim trudom i radom on moe prevazii, tako da se postigne
bolji.
OSOBENOSTI MERENJA KVALITETA OBRAZOVANJAJo se nisu utvrdili
stalni i stabilni kriterijumi u merenju kvaliteta obrazovanja. Na
to utiu brojni faktori: socijalno poreklo uenika, zdravlje,
motivacija, iskustvo na poslu, sposobnosti.... Merenje kvaliteta
obrazovanja zavisi umnogome od instrumenata koji se koriste, ali i
od oveka koji meri sa izvesnom dozom subjektivnosti. Tako da se moe
zakljuiti da merenje u obrazovanju nije perfektna indikacija
osobina, stavova, znanja ili ma ega to se utvruje. Potrebno je
usavravati merne instrumente i osposobljavati strunjake za ovu
sloenu funkciju.
USTANOVLJAVANJE I OSIGURAVANJE KVALITETA OBRAZOVANJAKvalitet
obrazovanja predstavlja kompleksan i kontinuiran proces interakcije
razliitih uslova i faktora, a koji deluju istovremeno u konkretnom
vremenu i prostoru, iji pojedinani kvaliteti takoe predstavljaju
funkciju sastavljenu od velikog broja razliitih veliina. U okviru
obrazovanja je potreban sistemski pristup osiguravanju kvaliteta,
koji bi trebalo u budunosti da doprinese permanentnom razvoju i
unapreivanju sistema vaspitanja i obrazovanja. Potrebno je stvoriti
kvalitetan sistem obrazovanja koji e biti sastavni deo ekonomskih
tokova i drutvenih dogaanja uopte, kojim e se veem broju korisnika
obrazovnih usluga osigurati uslovi za sticanje obrazovanja i
standarda znanja koji su uporedivi sa svetom. Na taj nain e se od
uesnika procesa obrazovanja stvoriti graani koji samostalno misle,
koji snose odgovornost, lako sarauju sa drugima, planiraju i grade
svoj razvoj.
KONTROLA KVALITETASutina je u pregledanju i odbacivanju
rezultata sa grekama. Obezbeivanjem kvaliteta se spreavaju greke,
tako da ono ima preventivnu funkciju. Jo uvek se traga za stalnim i
stabilnim kriterijumima za kontrolu kvaliteta. U Evropi kontrola
kvaliteta je regulisana stvaranjem standarda ISO 9000, i stvaranjem
meunarodne organizacije za standardizaciju. Inicijative su dolazile
iz oblasti industrije, kasnije su uslune delatnosti zastupljene i
na kraju je oblast obrazovanja.
SPECIFINOSTI ANDRAGOKE FUNKCIJE NASTAVNIKA U OBLASTI OBRAZOVANJA
ZA ZRSPoto se radi o obrazovanju odraslih, predava treba da se
postavi kao ravnopravan partner, tj. kao organizator uenja. Uvek
mora da ima u vidu probleme sa kojima se odrasli svkodnevno
nose(umor, slaba motivacija, razlika na nivou intelektualne
sposobnosti), ali pri tome ne sme da zanemari iskustvo polaznika.
Ova funkcija nastavnika je saeta kroz sledee zadatke: poznavanje
psiholokih i drugih karakteristika odraslih, poznavanje moguih
problema i tekoa odraslih, potovanje linosti odraslog pojedinca,
vaspitno-obrazovni rad i delatnost zasnivati na strunim,
psiholoko-andragokim i didaktiko-metodikim znanjima, a ujedno
zasnivati ravnopravan odnos sa uesnicima obrazovanja.