7/21/2019 Grci u Antičkom Iliriku,Skriptica http://slidepdf.com/reader/full/grci-u-antickom-ilirikuskriptica 1/25 Grci u antičkom Iliriku Kolonizacija (kolonija = grč. Apoikiai ) KOLONIJA: grčki gradovi koje su preko mora u stranim zemljama osnivali gradovi iz matične Grčke. Ideja grčke kolonizacije 8.-6. st. pr. Kr. nije imperijalistička, već s milju trajnog naseljavanja na nekom području, potaknuto različitim razlozima: ratni razlozi !unitenje matičnog grada i potraga za novom domovinom"# politički razlozi !politički neistomiljenici ili gu$itnici u političkim $or$ama"# demogra!ki razlozi !%viak& stanovnitva u matičnom gradu ' prouzrokovan ili stvarnim porastom stanovnitva i nemogućnoću pre(ranjivanja ili pak ekolokim razlozima koji su doveli do općeg osiromaenja postojećeg stanovnitva". komercijalni razlozi - razvoj trgovine, poglavito grada matice koji osnutkom kolonije ima direktne koristi u trgovini na odre)enom prostoru. *elika uloga pan(elenski( svetita u procesu kolonizacije ' +I, +/+/01 i +I+I21 kod 2ileta: upućuju na mjesto osnutka kolonije, odre)uje predvodnika kolonista i osnivača kolonije !ekist" 3ro$lem in4ormiranosti svetita o %neotkrivenim& zemljama pogodnim za naseljavanje !voda, zemlja, luka, o$rana"5 Kolonizacija kao 4aktor nastanka pan(elenstva. Odno! matica ' kolonija: samostalnost, ali s osjećajem pripadnosti i potovanja prema matičnom polisu "načajne kolonije# Kraj $. !t. u$ejci osnivaju trgovačku ispostavu na uću rijeke /rontes u dan. iriji !1l 2ina"# !red. %. !t . !77." u$ejci ' 9alkida i retrija ! osnivaju trgovačku ispostavu Pithekusai na Isc(iji u Italiji# interes je u rudnom $ogatstvu trurije, a veliki udio u otvorenju ovog prostore nose i eničani. dr. pol. %. !t.: K21 ' osnovana od 9alkide, retrije, Kime i Graikoia – naroda na o$alnom dijelu ;eotije !<imljani preuzimaju ovo ime za označavanje svi( 9elena". u$ejci i nji(ove
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
KOLONIJA: grčki gradovi koje su preko mora u stranim zemljama osnivali gradovi izmatične Grčke.
Ideja grčke kolonizacije 8.-6. st. pr. Kr. nije imperijalistička, već s milju trajnog naseljavanja
na nekom području, potaknuto različitim razlozima:
ratni razlozi !unitenje matičnog grada i potraga za novom domovinom"#
politički razlozi !politički neistomiljenici ili gu$itnici u političkim $or$ama"#
demogra!ki razlozi !%viak& stanovnitva u matičnom gradu ' prouzrokovan ili stvarnim porastom stanovnitva i nemogućnoću pre(ranjivanja ili pak ekolokim razlozima koji su
doveli do općeg osiromaenja postojećeg stanovnitva".
komercijalni razlozi - razvoj trgovine, poglavito grada matice koji osnutkom kolonije ima
direktne koristi u trgovini na odre)enom prostoru.
*elika uloga pan(elenski( svetita u procesu kolonizacije ' +I, +/+/01 i +I+I21
kod 2ileta: upućuju na mjesto osnutka kolonije, odre)uje predvodnika kolonista i osnivačakolonije !ekist"
3ro$lem in4ormiranosti svetita o %neotkrivenim& zemljama pogodnim za naseljavanje !voda,
zemlja, luka, o$rana"5 Kolonizacija kao 4aktor nastanka pan(elenstva.
Odno! matica ' kolonija: samostalnost, ali s osjećajem pripadnosti i potovanja prema
matičnom polisu
"načajne kolonije#
Kraj $. !t. u$ejci osnivaju trgovačku ispostavu na uću rijeke /rontes u dan. iriji !1l
A*+A# Earent !7F?C7??." ' kolonija osnovana od velikog $roja van$račne djece . Grad
poznat po velikoj i nezao$ilaznoj luci.
KNI,# zajedno s <o)anima osnivaju iparu !6B7. g.C7?. g.", -rna Korkira !5"
. !t. 2ilet je predvodnik kolonizacije: 3ropontida !Kizik, 1$id i 3rokones", 3ont !Istrija,
Eiras, /l$ija".
JA,*ANKI G*-I#
7==. !ili 7?D." Korint osniva Korkiru gdje je pret(odno $ila naseo$ina retrejaca, a prema pisanim izvorima s Kr4a Korinćani protjeruju i$urne !tra$on", u$ejce !3lutar(" ili Kolane
!Eimej".
6B. g. pr. Kr. Korkirani i Korinćani osnivaju pidamno, a D?. g. Korinćani osnivaju
1poloniju.
/ekatej 'ile0anin !oko ??. g. " ' opisuje o$ale adrana#
9erodot !. st." ' prvu i adran dolaze okejci ' poznati moreplovci, a nalazi ar(ajske
keramike na otvorenomorskoj ruti sugerira grčku teAnju dosezanja caput 1driae ' delte rijeke
3/. +"1. LI"IJIN go1or (oko 233.)
Li4urn!ka tala!okracija ' pojam kojim se označava snaga i rairenost i$urna irom
adrana. Eome prije svega doprinose pisani izvori koji spominju i$urne na Kr4u, pidamnu,
astovu, *isu i drugim otocima u razdo$lju od 8. do . st. pr. Kr.
1r(eoloki materijal svjedoči cirkumjadransku plovid$enu rutu i dopremu velike količinematerijala s juAnojadranski( i grčki( prostora !daunska geometrijska keramika, korintska
III. Ilir!ki rat ' F6D.CF68. g. ilirski ralj Gentije se priklanja 2akedoncima i izaziva rimsku
reakciju: rezultat: %rimska Ilirija& od 0eretve do sj. 1l$anije, a čini se i otoci ar, Korčula,
2ljet i drugi#
Issa kroz B. i F. st. pr. Kr. pomalo $iva romanizirana, ali samostalna ! isejski koine" do >7. g.kada staju na stranu 3ompeja.
IANI I"<O*I "A O"NA<ANJ5 JA,*ANA <*IJ5'5 G*>K5
KOLONI"A-IJ5
/ekatej iz 'ileta !6. st. pr. Kr." ' geogra4sko djelo temeljeno na podatcima iz pomorski(
aktivnosti Grka: spomen n(elejaca, 2entora, apoda, i$urna, 9istra i dr.
/erodot iz /alikarna!a !>8->B. g. pr. Kr." ' povijesno djelo: spomen okejaca koji su prvi
me)u Grcima poduzimali duge plovid$e i oni su pronali adranski zaljev# pojam Ilirije,
1polonije i +ira(ija i dr.
+ukidid !>6?-=D. g. pr. Kr." ' povijesno djelo: spomen pidamna, adrana kako onskog
zaljeva#
+eopomp iz /ija !prva pol. >. st. pr. Kr." ' povijesno djelo, mnogo in4ormacija poznato iz
kasniji( djela: npr. spomen i$urnida, 1psirtida i lektrida, spomen adeste kao li$urnskog
otoka, ilirske drAavne organizacije koju vodi Ilir onije s otoka Ise, donosi dimenzije adrana
!plovid$a duga 6 dana, pjeke preko Ilirije =? dana (oda", rijeka 0aron s proizvodima s 9ija i
Easa, i dr.
!eudo kilak %3lovid$a morem uz o$ale nastanjene urope - Peripl & ' sred. >. st. pr. Kr.#
priručnik napravljen po principu od?do ' iznimno vaAna 4ormulacija za poznavanjetopogra4ije istočne jadranske o$ale u navedeno vrijeme: 9istrija !FD. i B?. pogl."# i$urnija
!BF. pogl."# srednji adran ' zemlja Ilira !BB. i B=. pogl. ' spomen 9erakleje, Ise, ara, te
čitavog niza o$alni( zajednica ' ;ulina, 0esta i dr., te imena otoka i rijeka te razdaljine me)u
njima"# juAni adran !B>. i B. pogl. ' spomen rijeke 0aron i emporija, ;utue i emporija,
Apolonije *o@anin % p o 1rgonautima& !=. st. pr. Kr." ' spomen ilirski( zajednica 0esta,
2anijaca, Ilira, n(elejaca, 9ila, 2entora, i$urna i 9istra, te otoka Isa, +iskelad i draAesna
3itieja, Korkira i Hrna Korkira i dr.
!eudo kimo %3eriegeza& !B. st. pr. Kr." ' spomen etnija i otoka: 9istri, Izmeni i 2entori,i$urni, ;ulini, 9ili !legenda o osnutku", Ilirija, ;rigi# te otoci 1psortidi, lektridi, i$urnidi,
aros osnovan od 3arana, Hrna Korkira naseljena od Kni)ana, +iomedov otok.
,iodor icil!ki %9istorijska $i$lioteka& !F. st. pr. Kr." : doga)aji iz vremena osnutka Ise i
ara, spomen $itke izme)u arana i domorodačkog stanovnitva#
oli4ije %3ovijest& !B??-FB?. g." ' najvaAniji izvor za poznavanje tijeka ratni( z$ivanja od I.
ilirskog rata !BBD-BB8" do I. rimsko-delmatskog suko$a !F6. g."#
+it Li1ije %/d osnutka grada& !kraj F. st. pr. Kr.CF. st." ' povijest istočnog adrana od kraja >.
st. pr. Kr. do kraja =. ilirskog rata F68. g. pr. Kr.#
tra4on %Geogra4ija& !6>. g. pr. Kr. ' FD. g." ' karakteristika djela je mijeanje podataka iz
raniji( i aktualni( vremena, to nama donosi podatke i za razdo$lje grčke kolonizacija, npr.
spomen grčkog grada 3(arosa, knidske kolonije na Korčuli i dr. Eako)er detaljni opisi o$ale i
etnija.
linije tariji %3rirodopis& !F. st." ' enciklopedijsko djelo prepuno povijesni(, geogra4ski( i
etnogra4ski( podataka Iistočni adran opisan u 09 III", spomen Ise kao rimskog grada, otoka
arije s gradom, Korčula s naseo$inom Kni)ana.
Apijan %<imska povijest& !B. st." ' . knjiga Ilirika ' 3ovijest o detaljima razdo$lja od F.
ilirskog rata do /ktavijanovog osvajanja ilirske o$ale =.-==. g. pr. Kr.
Ar&eoloBke pot1rde o 1jero1anjima i religiji u I!i#
Jonije ' mitska ili povijesna (eroizirana ličnost !5"
,ioniz# - često ime me)u stanovnicima Ise, +ionizovi sim$oli zastupljeni na isejskom novcu!grozd i kantaros", prikazi teatarski( maski na keramičkim predmetima i dr.#
Artemida (4o;ica Bume7 di1ljine7 lo1a i čedno!ti) ' naziv mjeseca 1rtemisios# relje4na
pločica, natpis posvećen 1retmidi erskoj.
Arodita (4o;ica ljepote i lju4a1i) ' terakotne golu$ice na ipcima# re$raste koljke
otkrivene u gro$ovima i dr.
/eraklo ' prikaz na isejskom novcu#
,emetra i erzeona ' terakotne 4igure, terakotni ipci s golu$icama,#
/erme! ('erkur) ? Artvenik iz B. st. pr. Kr. kojeg podiAe . 3ontius7 te o4itelj!ki kult -
mali Artvenici $ez natpisa
Atri4ucija i!ej!ke gla1e# 14rodita ili 1rtemida, dim. ?,BF cm !ukupna statua F,? m"#
0epoznat kontekst nalaza# skulptura 3raksitelove tradicije !14rodita Knidska"# velika sličnosts *ersajskom +ianom !rimska kopija grčkog kasnoklasičnog originala"# 4rizura glavni
argument drugoj opciji# kultna !tatua ! kraja 2. ili početka :. !t. pr. Kr.# glava je utjecala na
prikaz na aversu jedne serije isejskog novca.
GOO,A*+<O G*>K5 I5 - No1ac#
Isključivo $rončane nominale#
Erajanje kovnice: od sredine >. st. pr. Kr. do sred. F. st. pr. Kr.#
3ret(odno je cirkulirao novac irakuze: $rončani novac datiran u vrijeme +ionizija tarijeg
!1tenaCdva del4ina i zvijezda# 1tenaC(ipokamp"#
Kovanje vlastitog novca koincidira s oslo$a)anjem od sirakuke vlasti !oko =>. g. pr. Kr."
3rekovi sirakukog, 4arskog i (eraklejskog $rončanog novca !golo$radi mladić s leg. Ionio C
del4in u skoku# glava starijeg $radatog mukarca C lavlja glava"
Listi kov !golo$radi mladić s leg. Ionio C del4in u skoku ili del4in iznad tri vala"#
+atacija: sred. do kraj >. st. pr. Kr.#
Ionios: uzurpator vlasti kod istočnojadranski( grčki( kolonija nakon osamostaljenja od
irakuze ili mitska ličnost5
E. 5mi!ija ! kraja 2. !t. pr. Kr. # smanjena teAina i modul# od 6,8B ' =,6 g., prikaz:
Aena !nim4a" i leg. MNNO ' MN ' IH !MNNOMPQ" C osmokraka zvijezda
:. Od :33. do E33. g. pr. Kr. # 1tena C koza MN !teAine 8 gr"# 1tena C jelen MN !teAina >
gr" ' prekovi novca 2etaponta# kantaros - am4ora C grozd ' prekovi novca 9ijerona II
irakukog# dat. B>?. ' BB?. g. pr. Kr., 1tena ' +ioniz C grozd.
2. Od E33. do 2. g. pr. Kr. # B grupe s reversima s prikazom srne ili kantarosa
,i!tri4ucija i!ej!kog no1ca: lokalnog karaktera: +almacija !$rač, 9varm olin, 3loča,3lavno, ;ri$ir i dr.", a pojedini primjerci npr. na Kr4u, <umunjska i dr.#
No1ci drugi& grado1a i 1ladara u I!i : aros, 9erakleja, +irac(ium, irakusa, Korint,
;alejevi i dr.
Go!podar!t1o ? OLJO*I<*5,A:
1tenej !B. st.": % Agatarhid kaže da se na otoku Isi u Jadranskom moru pravi vino koje je u
usporedbi sa svima drugima bolje& !B. st. pr. Kr."#
1inogradar!t1o: prikazi na novcu !kantaros, am4ora, loza"# količina am4ora na otoku i
podmorju otoka# karakter stolnog posu)a prona)enog u gro$nicama# kult $oga +ioniza i dr.
proračuni govore o oko mogu0i& E milijuna litara 1ina godiBnje ' F??? (a o$radivog
zemljita ' ? (elenistički( gospodarski( imanja na otoku.
!ekundarne poljopri1redne djelatno!ti: maslinarstvo, uzgoj Aitarica, stočarstvo !prikaz kozena novcu, nalazi kostiju na lokalitetu", ri$arstvo i dr.
LON>A*+<O: !izrada stolne, ku(injske, gra)evinske i dr. keramike"
Ergasteria: velika proizvodnja vina R velika proizvodnja am$alaAe !B mil. R 8? ???
am4ora"# ar(eoloka potvrda postojanja dvaju keramički( peći: 'art1ilo i <laBka nji1a
<LAFKA NJI<A !u. tonca" ' ar(ivski podatci o lončarskoj peći, dvije gomile s mnotvom
keramičarskog karta am4ora, te novija saznanja o lončarskoj produkciji na tom prostoru:
ulomak karta keramičke 4igure.
<epertoar proizvodnje: keramičke 4igurice tipa Eanagra !=.CB. st. pr. Kr.", am4ore tipa
am$oglia B !B.CF. st. pr. Kr."
'A*+<ILO ' ar(ivski i recentni ar(eoloki podatci o lončarskoj peći# prona)eni ulomci
ker. karta i kalupi za izradu ker. predmeta !(elenistička relje4na keramika, lucerne i
podmetački za keramiku u pećima".
<epertoar proizvodnje: (elenistička relje4na keramika !B.-F. st. pr. Kr.", (elenističke svjetiljke
!B.CF. st. pr. Kr.", tzv. irma lampe !F.CB. st."# terakotni kipići CF.CB. st."# pitosiCdolije# vrčići
!F.C=. st."# am4ora !F.CB. st."
+IO<I A'O*A *OI"<OH5NI II#
Grčko?ital!ke !=.CB. st. pr. Kr."
Lam4oglia E !B.CF. st. pr. Kr."
unerarni tip amore !=.CF. st. pr. Kr."
Keramika tipa Gnat&ia (2. 9 E. !t. pr. Kr.)
karakteri!tika: slikani ukras u Autoj, crvenoj i $ijeloj $oji na crnoj podlozi # nastaje natradiciji juAnoitalske crveno4iguralne keramike !sredite Earas C Earanto"# popularnost dovodi
do povećane proizvodnje i pojednostavnjivanja izved$e# na istočnom adranu za$iljeAena na
=8 lokaliteta.
I!ej!ka produkcija keramike tipa Gnat&ia (:.?D. !t. pr. Kr.)
početku pod velikim utjecajem apulski( radionica, a kasnije razvija samostalni stil# početak
proizvodnje datiran u sred. =. st. pr. Kr. !dolazak majstora iz Hanose 5"# kraj proizvodnjekrajem B. st. pr. Kr.Cpoč. F. st. prt. Kr.
pizoda vezana uz razvijanje odnosa izme)u Kni)ana i Korkirana kao nominalni(
%kontrolora& juAnog adrana ' !uko4 Korinta i Korkire oko prevlasti nad onskim morem
!9erodot i 3lutar(" upleće Kni)ane !ili amoance" u priču.
3lutar( spominje pri1ilegije (atele!ia 9 opro!t od da0e7 du;no!ti ili dr;a1ni& tereta) kojeKorkirani daju Kni)anima ' dokaz snage korintske kolonije Korkire na sjevernom jonskom i
juAnom jadranskom prostoru.
/stali predloAeni datumi osnutka knidske kolonije na Korčuli: druga polovica 6. st. pr. Kr.
!onija dolazi pod 3erzijsku vlast to pokreće migracije".
Ar&eoloBki trago1i knid!ke na!eo4ine na otoku Korčuli# 3 4odo1a
D. korčulan!ko?lum4ard!ki kraj#
redno!ti: strateki !trgovačko" i agrarno potencijalni punkt, poloAaj grada Korčule na ulazu
u 3eljeki kanal.
0edostatak ikakvi( ar(eoloki( tragova iz interesnog razdo$lja !novčić (istijejskog o$ola iz
>. st. pr. Kr."#
*azlog proti1: jaka domorodačka komponenta na o$alama 3eljekog kanala
E. 1elolučko?4lat!ki kraj#
redno!ti# agrarna komponenta prostora#
%argumenti& koji to nisu: ar(ajsko crno4iguralno posu)e datirano u vrijeme oko pretpostavljenog osnutka knidske kolonije:
gradinsko naselje Kopila nad ;latskim poljem ' mjesto nalaza korintski( vaza i ar(ajske
staklene pločice.
*azlog proti1# jaka domorodačka komponenta
AN/IAL5 9 mi!teriozna kolonija iz ar&aj!kog razdo4lja
organizacija gradskog rastera# - 1gora u sredinjem dijelu#
tam4ena ar&itektura# utvr)ena na nekoliko pozicija, najkonkretnije kod v. Ivana.
+e&nika gradnje: zidovi od kameni( $lokova s vanjskim licem od $lokova s $unjama, a
unutranje od pravilni( pravokutni( $lokova slagani( u pravilne nizove. tvr)eno postojanje
trjemova ispred ulaza u stam$ene o$jekte. 1r(eoloki nalazi odre)uju i radioničke zone grada!radionica za izradu purpurne $oje", u jugoistočnom uglu grada lončarsko sredite.
Organizacija 1angrad!kog pro!tora
Nekropole# izrazito sla$o poznate, poloAaj urjevac zapadno od grada ' nekoliko otkriveni(
gro$ova od kameni( ploča i pjeskovitom podlogom s prilozima od grčke keramike.
O!tale lokacije !a za4ilje;enim gro4o1ima: KneAine, Lolovica, Garmice i Kučiće na istoku
grada ' vjerojatna glavna nekropola.
Način ukopa: in(umacija jedne oso$e.
Nadgro4ni !pomenici: poznata svega > primjera - jednostavne pravokutne stele s centralno
postavljenim natpisom# sadrAaj spomenika ' ime i prezime pokojnika !Komon iloksenido,
elino Impokleo" i podrijetlo ako je stranac !1risto4anes 1risto4anous rakosios".
peciično!t ukopa: izrazito grčki način ukopa i mali $roj gro$ni( priloga.
M MP Q,*RA<A A*O
3ovijest izučavanja:
F==F. g. /1ar!ki !tatut ' spomen per viam veteram, ad murros veterisS#
FB. g. <inko ri4oje1i0 spominje o$jekte za$iljeAene u polju#
F8D. g. Fime Lju4i0 ' ager !oloni!us rimske arije#
Omphalos podjele ' sredite iz kojeg ona kreće# utvr)ena na sjecitu dviju glavni( osi !$r. =
okomite i $r. 6 vodoravne" u samom polju# s gromom markirane > najudaljenije točke
raspodjele ! ' I@" i te linije dijeljene na F, tj. stadija itd.
Granice vidljive putem su(ozida# izvorno vjerojatno nisu postojale već su i( činile staze#
utvr)ena vie4azna parcelizacija ' okolica tarog grada i parcelizacija elanskog polja.
/sim poljoprivrednog zemljita 4arskoj (ori pripada i uma, panjaci i drugo zemljite u
okolici# ukupno : parcela (!triga) dimenzija D T !tadija (D%3 pletraQD672&a) , relativnovelika povrina zemlje namijenjena jednoj o$itelji# upitna namjera podjele osnovni(
4oule !vijeće pedesetorice" ' administrativnoCzakonodavne 4unkcije. ;irano od skuptine.
0ema spomena na natpisima iz arosa, ali je moralo postojati
pi!ari !gramateus" ' drAavnička 4unkcija tajnika # poveznik vijeća i skuptine# pomen
gramateja kiuria aranina na 4arskoj pse4izmi
logi!ti ' javni nadzornici $irani iz vijeća# nema spomena na natpisima iz arosa, ali je morala
postojati
ar&onti ' vr(ovna vlast# nema spomena na natpisima iz arosa, ali je morala postojati
!trateg !vojni zapovjednik" ' nema spomena na natpisima iz arosa, ali je morala postojati
&ijeromnamon !eponimni magistrati religijske i javne sluA$e ' sudstvo i sl." ' nema spomenana natpisima iz arosa, ali je morala postojati#
re!4euta! ' poslanici
ar!ka p!eizma ? 0epotpuno sačuvan spomenik: ulomak 1 i ;, dat. kraj =. st. pr. Kr.
adr;aj# mol$a za pomoć pri o$novi grada od grada matice 3arosa:
1" opis političke situacije u kojoj se nalazi aros te odnosa s <imljanima ' dekret o poslanjutrojice poslanika u 3aros, jonsku maticu i jo neki grad !1tena 5"
;" dekret vijeća parskog polisa o počastima izraAenima 4arskim poslanicima, odluka da se 6
3arana poalje u +el4e po savjet za zatitu arosa, , odluka o poslanju 3aranina 3raksiepa na
zapad !aros" kao novog oikista itd.
Ar&eoloBke pot1rde o 1jero1anjima i religiji u aro!u#
Glavni izvor tovani( $oAanstava su prikazi na novcu: "eu!7 er!eona7 Artemida i ,ioniz.
0epoznata lokacija eventualnog postojanja (rama u arosu#
lout&erion ' kultna posuda prona)ena unutar jedne grčke kuće u naselju#
1r(eoloki materijal dokazuje koritenje poloAaja i puno ranije ' nalazi prapovijesnog
materijala i ranijeg grčkog importiranog materijala
3rve vijesti vezane uz F8. g. pr. Kr. !3oli$ije II, D, F" ' %Gra)ani Ise su vie puta slali
poslanstva u <im i Aalili se da im +elmati pustoe zemlju i gradove petij i Eragurij koji su usavezu s njima&.#
"aBto +rogir# - pogodan strateki !otočni poloAaj", $ogato poljoprivredno zale)e, kontakt s
unutranjoću, ranije uspostavljeni kontakti s domorodačkim stanovnitvom - ;ulini i dr.
r4ani!tički detalji i!ej!kog +rogira#
3ravilna planimetrija gradskog rastera# $edemi gra)eni od masivni( $unjasti( $lokova s
anatirozom.
3opločane komunikacije pravilnog rasporeda irine od = do vie metara
tam$eni $lokovi usmjereni sjever-jug u odnosu F:B.#
tam$ena ar(itektura za$iljeAena na nekoliko poloAaja unutar Erogira.
1gora i kultno sredite naselja na poloAaju dananje katedrale: nalaz 9erinog Artvenika#
kamene edikule u o$liku (ramskog pročelja i dr.
I"<O*I#
Eragurium marmore notum ' 3linije tariji, F. st. 'Erogir je poznat po mramoru.
0atpis sa spomenom (ijeromnamona i svećenice iz Katel ućurca !=.CB. st. pr. Kr."
I5JKA NA5OINA +OO*5>Q55+IJ #
*rijeme %isejskog& naselja: kraj =. i poč. B. st. pr. Kr.
3rve vijesti vezane uz F8. g. pr. Kr. !3oli$ije II, D, F" ' %Gra)ani Ise su vie puta slali
poslanstva u <im i Aalili se da im +elmati pustoe zemlju i gradove petij i Eragurij koji su u
savezu s njima&.#
"aBto 5petij# - pogodan strateki !poluotočni poloAaj na uću rijeke `rnovnice", $ogato poljoprivredno zale)e, kontakt s unutranjoću, ranije uspostavljeni kontakti s domorodačkim