1 Gramatika turskog jezika Turski jezik spada u grupu uralo-altajskih jezika. Postoje neke jezičke sličnosti sa finskim, mađarskim, estonskim, korejskim, mongolskim, japanskim i uzbekistanskim jezikom. ABECEDA - Türk alfabesi U turskom jeziku postoji 29 slova, 21 suglasnik i 8 samoglasnika. A B C Ç D E F G Ğ H I İ J K L M N O Ö P R S Ş T U Ü V Y Z Svako slovo predstavlja jedan glas pa u turskom jeziku važi isto pravilo kao u našem: Piši kako govoriš, čitaj kako je napisano. Razlika postoji samo u nekoliko slova i kada to naučite možete bez problema da čitate turski. U turskom jeziku ne postoji glas C. Tursko slovo C nekada zvuči kao naše Ð a nekada kao umekšano DŽ. Tursko slovo J je naše Ž a tursko Y je naše J. jeton - žeton Maya - Maja Tanya - Tanja Ako se zovete Maja,Tanja, napisaćete - Maya, Tanya, inače će Turci vaše ime pročitati Maža,Tanža.
73
Embed
Gramatika turskog jezika - Zabavimo se · PDF file1 Gramatika turskog jezika Turski jezik spada u grupu uralo-altajskih jezika. Postoje neke jezike slinosti sa finskim, mađarskim,
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
1
Gramatika turskog jezika
Turski jezik spada u grupu uralo-altajskih jezika. Postoje neke jezičke sličnosti sa finskim, mađarskim, estonskim, korejskim, mongolskim, japanskim i uzbekistanskim jezikom. ABECEDA - Türk alfabesi U turskom jeziku postoji 29 slova, 21 suglasnik i 8 samoglasnika.
A B C Ç D E F G Ğ H I İ J K L M N O Ö P R S Ş T U Ü V Y Z Svako slovo predstavlja jedan glas pa u turskom jeziku važi isto pravilo kao u našem: Piši kako govoriš, čitaj kako je napisano. Razlika postoji samo u nekoliko slova i kada to naučite možete bez problema da čitate turski.
U turskom jeziku ne postoji glas C. Tursko slovo C nekada zvuči kao naše Ð a nekada kao umekšano DŽ. Tursko slovo J je naše Ž a tursko Y je naše J. jeton - žeton Maya - Maja Tanya - Tanja Ako se zovete Maja,Tanja, napisaćete - Maya, Tanya, inače će Turci vaše ime pročitati Maža,Tanža.
2
Ova dva slova su ista kao u našem, jedina razlika je položaj crtice. U turskom se piše sa donje strane slova. U turskom ne postoji slovo - glas Č. Evo nekih turskih riječi koje postoje u našem jeziku, umjesto slova ç je slovo č. çorba çoban çizme çeşme çay çorap çekiç çarşaf Turska slova koja ne postoje u našem jeziku Ğ meko G, ovo slovo se praktično ne čuje ali mijenja izgovor riječi u kojima se nalazi. Primjeri: u riječi değil ovo slovo se čuje kao slabo y. Ako se ğ nalazi iza samoglasnika onda taj samoglasnik dobija na dužini. dağ (planina), izgovara se kao daa. oğul (sin), izgovara se kao ooul. I Ovo slovo je i bez tačke. Izgovara se kao neodređen član a u engleskom (a boy, a book). kapı - vrata Ne čita se kapi jer na kraju nije slovo i već je slovo ı. ( i veliko i malo slovo se pišu bez tačke, slovo i ima tačku i kad je veliko slovo) I ı İ i U našem jeziku je svejedno da li ćemo slovo i pisati sa tačkom ili bez nje ali u turskom je to veoma važno jer su u pitanju dva različita slova-glasa. Ö Ü Izgovaraju se slično kao u njemačkom jeziku. ................................................................................................................................................. harf - slovo ünsüz harf - suglasnik ünlü harf - samoglasnik ................................................................................................................................................. Pravila vezana za suglasnike P Ç K T kada se na riječ koja se završava ovim suglasnicima dodaje sufiks koji počinje samoglasnikom, slova p ç k t prelaze u druga slova. p --> b mektup - pismo, benim mektubum - moje pismo ç --> c ağaç - drvo, ağacın tepesi - krošnja drveta k --> ğ çocuk - dijete, ben çocuğum - ja sam dijete t --> d dört - četiri, dördüncü - četvrti
3
Izuzetak hayat - život, benim hayatım - moj život Ovo pravilo ne važi za kratke riječi (jednosložne riječi) saç - kosa, benim saçım - moja kosa F P Ş Ç K H S T poslije ovih slova d --> t c --> ç Ova slova ćete lakše zapamtiti koristeći rečenicu: Fe PaŞa ÇoK HaSTa. Fe paša je mnogo bolestan. (sigurno ne postoji ime Fe, ali rečenica pomaže da se zapamte ovi suglasnici) koşmak - trčati Ben koştum - Trčao sam .................................................................................................................................................
Gramatička struktura Gramatička struktura je potpuno drugačija od indo-evropskih jezika.Turska gramatika postaje jednostavna kada se naviknete na njen stil. Sve je precizno određeno, postoje jasna pravila koja treba naučiti. Osnovne specifičnosti po kojima se turski jezik razlikuje od evropskih jezika su: red riječi u rečenici, sufiksi, harmonija samoglasnika, nema roda. Red riječi u rečenici Tipična turska rečenica ima sljedeći redoslijed: subjekat - objekat - glagol Arkadaşım araba aldı. Moj drug kola kupio je. arkadaş - drug arkadaşım - moj drug (prisvojni sufiksi) araba - kola almak - kupiti aldı - kupio je (prošlo vrijeme) Sufiksi (nastavci) Turski jezik spada u aglutinativne jezike.To znači da se na korijen riječi dodaju različiti sufiksi čime se dobijaju riječi različitog značenja. Lične zamjenice, prisvojne zamjenice, prijedlozi, vremena... sve se gradi dodavanjem sufiksa na korijen riječi. Neki pojmovi koji se u većini jezika iskazuju sa nekoliko riječi, pa i cijelom rečenicom, u turskom jeziku se iskažu jednom riječju na čiji korijen je "zalijepljeno" nekoliko sufiksa. Primjeri: Evimden - Iz moje kuće Ev - im - den kuća-moja-iz Kalbimdesin - Ti si u mom srcu Kalb – im - de - sin srce - moje - u - ti si kalp-srce (ispred samoglasnika p prelazi u b)
4
Kalp je riječ stranog porijekla pa predstavlja izuzetak kada je dodavanje sufiksa u pitanju. Po vokalnoj harmoniji trebalo bi da bude kalbımdasın, ali nije tako. Harmonija samoglasnika - vokalna harmonija Samoglasnici su podjeljeni u grupe. 1. Velika harmonija, samoglasnici su podjeljeni u dvije grupe. (eng: major vowel harmony) A I O U E İ Ö Ü 2. Mala harmonija, samoglasnici su podjeljeni u četiri grupe: (eng: minor vowel harmony) A I E İ O U Ö Ü Koji samoglasnik će biti u prvom sufiksu zavisi od posljednjeg samoglasnika u riječi na koju se dodaje sufiks. araba - kola arabada - u kolima da - sufiks za lokaciju ev - kuća evde - u kući de - sufiks za lokaciju evim - moja kuća im - prisvojni sufiks evimde - u mojoj kući ev - im - de kuća moja u Samoglasnik iz prvog sufiksa nije uvek isti kao posljednji samoglasnik u riječi na koju se dodaje sufiks, ali mora da bude iz iste grupe. arabada - ovde imamo isti samoglasnik evimde - ovde imamo različite samoglasnike, e i (u istoj su grupi). U vokalnoj harmoniji postoje jasna pravila upotrebe samoglasnika u sufiksima, nema nagađanja. Jednina i množina Nastavci za množinu su lar i ler. aıou eiöü - posljednji samoglasnik u riječi na koju dodajemo sufiks lar ler kitap - knjiga kitaplar - knjige çocuk - dijete çocuklar - deca köpek - pas köpekler - psi kedi - mačka kediler - mačke
5
Kada se u množini navodi broj onda se ne dodaju nastavci lar ler. yaprak - list yapraklar- lišće üç yaprak - tri lista Izuzetak saat - sat saatler - sati Riječ saat je riječ stranog porijekla pa dolazi do odstupanja u vokalnoj harmoniji. Množina bi trebala da bude saatlar ali nije tako, množina je saatler. Nema roda U turskom jeziku nema roda u ličnim zamjenicama. on, ona, ono = o On dolazi. Ona dolazi. O geliyor. Ono dolazi. ................................................................................................................................................. GRAMATIKA Lične zamjenice - Şahıs zamirleri eng: Personal pronouns şahıs - lice, osoba zamir - zamjenica
Lični sufiksi - Şahıs ekler ek - sufiks ekler - sufiksi olmak - biti sadašnje vrijeme: sam, si, je, smo, ste, su Tabela ličnih sufiksa
6
aı ei ou öü - posljednji samoglasnik u riječi na koju dodajemo sufikse iz tabele (u govornom jeziku treće lice jednine nema sufiks) Primjeri za sve četire kolone: avukat - advokat, öğretmen - učitelj/nastavnik, doktor, kötü - loš
Ben avukatım Ja sam advokat Avukatım Advokat sam Sen öğretmensin Ti si učitelj Öğretmensin Učitelj si Siz doktorsunuz Vi ste doktori (Vi ste doktor, persiranje) Ako se riječ završava samoglasnikom, kao u kötü, tada se ispred sufiksa koji počinje samoglasnikom dodaje slovo y. Dva samoglasnika ne mogu da budu jedan do drugoga. Zato je ben kötüyüm, biz kötüyüz. Još jedan primjer: anne (majka) Ben anneyim Ja sam majka Biz anneyiz Mi smo majke Negacija Za negaciju se koristi riječ değil. Na nju se dodaju lični sufiksi. Uvek se koriste sufiksi iz kolone ei zbog posljednjeg samoglasnika u riječi değil. imenica, pridjev ..... değil + lični sufiksi (ei kolona) Ben doktor değilim Ja nisam doktor Sen doktor değilsin Ti nisi doktor O doktor değil On,ona nije doktor Biz doktor değiliz Mi nismo doktori Siz doktor değilsiniz Vi niste doktori (Vi niste doktor, persiranje) Onlar doktor değiller Oni nisu doktori Nema potrebe da se naglašava Ben,Sen... i u našem je dovoljno reći - Nisam doktor. Dakle, može samo da se kaže: Doktor değilim.
7
Na imenicu, pridjev se ne stavlja nastavak za množinu lar, ler. Ne može da se kaže: Biz doktorlar değiliz. Upitni oblik imenica, pridjev ..... mı mi mu mü + lični sufiksi aı ei ou öü mı mi mu mü = da li Ben doktor muyum? Da li sam ja doktor? Sen doktor musun? Da li si ti doktor? O doktor mu? Da li je on doktor? Biz doktor muyuz? Da li smo mi doktori? Siz doktor musunuz? Da li ste vi doktori? (Da li ste Vi doktor, persiranje) Onlar doktorlar mı? Da li su oni doktori? Onlar: nastavci, lar, ler, idu uz imenicu, pridev. ................................................................................................................................................. RIJEČI Pozdravi Selam - zdravo, pozdrav Merhaba - zdravo Günaydın - dobro jutro İyi günler - dobar dan (pogledajte napomenu) İyi akşamlar - dobro veče İyi geceler - laku noć Hoş geldiniz - Dobrodošli (množina i persiranje) Hoş geldin - Dobro došao Hoş bulduk - Bolje vas našao, Bolje te našao Hoşçakalın - Doviđenja, kaže onaj koji odlazi Güle güle - Doviđenja, kaže onaj koji ostaje Görüşürüz, Görüşmek üzere - Vidimo se Napomena: iyi günler može da se kaže i na rastanku, tada nema značenje Dobar dan, već - Želim ti lijep dan. Have a nice day. Zahvaljivanje Teşekkür ederim - Hvala Vam Teşekkürler - Hvala Çok teşekkürler - Puno hvala (thanks a lot) Sağ ol - Hvala (prisnije, za prıjatelje) Rica ederim - Nema na čemu Bir şey değil - Nema na čemu Sağ ol bukvalno znači budi zdrav (be healthy) sağ - healthy ol,olmak – biti (to be)
8
İyi günler.
İyi günler.
Nasılsınız?
İyiyim, teşekkür ederim.
Siz nasılsınız?
Ben de iyiyim, teşekkürler.
nasıl - kako
nasılsın - kako si
nasılsınız - kako ste
iyi - dobro
iyiyim - dobro sam
ben de - i ja, i meni, takođe
iyi -y-im, dva samoglasnika ne mogu da budu jedan do drugog pa se između ubacuje y.
Dobrodošli - Hoş geldiniz
Nove riječi, gramatika: prisvojne zamjenice evet - da hayır - ne var - ima yok - nema Yok se može koristiti i kao ne. I kod nas ne i nemam mogu biti odgovori na pitanje: Imaš li tu knjigu? Ne/Nemam (kažemo i jok ponekad, zar ne?) Ne? Šta? Neden? Zašto? doğru - tačno, ispravno yanlış - netačno, pogrešno .................................................................................................................................................
Dani gün - dan günler - dani Hafta - nedelja, sedmica pazartesi - ponedjeljak salı - utorak çarşamba - srijeda perşembe - četvrtak cuma - petak cumartesi - subota pazar - nedjelja
Mrzim ponedjeljak Mrzim ponedjeljak Mrzim ponedjeljak Ali danas je utorak?! bugün - danas dün - juče yarın - sutra evvelki gün, evvelsi gün - prekjuče öbür gün - prekosutra Bugün gün ne? Koji je danas dan? İki gün önce. Prije dva dana. gün - dan (24 sata) günduz - dan, dok ima svjetla gece - noć sabah - jutro öğle - podne öğleden sonra - poslije podne akşam - veče gece - noć gece yarısı - ponoć dün akşam - juče uveče yarın sabah - sutra ujutru hafta içi – radna sedmica
10
hafta sonu – vikend geçen hafta – prošla sedmica gelecek hafta – sljedeća sedmica tarih - datum bugünün tarihi - današnji datum (today’s date) Bugünün tarihi ne? Koji je danas datum? ................................................................................................................................................. Godišnja doba i mjeseci
mevsim - godišnje doba mevsimler - godišnja doba ay - mjesec aylar - mjeseci yıl, sene - godina (arap. sene) asır, yüzyıl – vijek
Proljeće i jesen, može i ovako da se kaže: ilkabahar - bahar sonbahar - güz Bu ay hangi ay? Koji je ovo mjesec? beş ay önce - prije pet mjeseci yarım sene - pola godine geçen yıl - prošle godine .................................................................................................................................................
11
Porodica i familija - Aile ve akraba
çocuk - dijete kız se koristi i za: djevojčica, djevojka torun - unuk, unuka .................................................................................................................................................
GRAMATIKA Prisvojne zamjenice - İyelik zamirleri eng: Personal possessive pronouns Bez poznavanja prisvojnih zamjenica nemoguće je sastaviti i prostu rečenicu: Kako se zoveš? U turskom se to pitanje postavlja kao u engleskom: What is your name ( Koje je tvoje ime) Da bi mogli da započnemo razgovor - upoznavanje, moramo da naučimo prisvojne zamjenice. Naravno, i prisvojne zamjenice su u formi sufiksa. Nije teško, vidjećete. Prisvojni sufiksi - İyelik ekler a) riječ na koju dodajemo sufiks se završava suglasnikom
12
a ı e i o u ö ü - posljednji samoglasnik u riječi na koju dodajemo prisvojni sufiks Primjeri za prvu kolonu iz tabele ( a ı ) arkadaş - drug Benim arkadaşım Moj drug Senin arkadaşın Tvoj drug Onun arkadaşı Njegov/njen drug Bizim arkadaşımız Naš drug Sizin arkadaşınız Vaš drug Onların arkadaşları Njihov drug arkadaşlar- drugovi Benim arkadaşlarım Moji drugovi Senin arkadaşların Tvoji drugovi Onun arkadaşları Njegovi/njeni drugovi Bizim arkadaşlarımız Naši drugovi Sizin arkadaşlarınız Vaši drugovi Onların arkadaşları Njihovi drugovi Njihov drug, njihovi drugovi - isto se kaže, Onların arkadaşları. Ne može da se kaže arkadaşlarları.
ad - ime Benim adım Onur. Moje ime je Onur. Senin adın Kerem. Tvoje ime je Kerem. Onun adı Deniz. Njeno ime je Deniz. Za persiranje se koristi sizin, množina, kao u našem. Sizin adınız Nadida. Vaše ime je Nadida. ................................................................................................................................................. b) riječ na koju dodajemo sufiks se završava samoglasnikom
13
Primjer za drugu kolonu iz tabele ( e i ) anne - majka Benim annem Moja majka Senin annen Tvoja majka Onun annesi Njegova, njena majka Bizim annemiz Naša majka Sizin anneniz Vaša majka Onların anneleri Njihova majka Negacija Na kraju rečenice se doda riječ değil na koju su dodani lični sufiksi (ei kolona). Ben senin arkadaşın değilim. Ja nisam tvoj drug. Sen benim arkadaşım değilsin. Ti nisi moj drug. O benim arkadaşım değil. On nije moj drug. Biz sizin arkadaşlarınız değiliz. Mi nismo vaši drugovi. Siz bizim arkadaşlarımız değilsiniz. Vi niste naši drugovi. Onlar bizim arkadaşlarımız değiller. Oni nisu naši drugovi. Upitni oblik Zavisno od posljednjeg samoglasnika u prethodnoj riječi na kraju rečenice se dodaju: mı mi mu mü + lični sufiksi mı mi mu mü = da li aı ei ou öü Sen benim arkadaşım mısın? Da li si ti moj drug? Ben senin arkadaşın mıyım? Da li sam ja tvoj drug? Değilsin! Nisi! O senin arkadaşın mı? Da li je on tvoj drug? teyze - tetka Sen benim teyzem misin? Da li si ti moja tetka? Senin annen öğretmen mi? Da li je tvoja majka učitelj? Sen doktor musun? Da li si ti doktor? ................................................................................................................................................. Da vidimo kako izgleda to tursko skraćivanje rečenica korištenjem sufiksa: Benim arkadaşım. Moj drug. Sen benim arkadaşımsın. Ti si moj drug. Arkadaşımsın. Arkadaşımsın drug moj si Benim annem. Moja majka Sen benim annemsin. Ti si moja majka. Annemsin.
14
Annemsin majka moja si ................................................................................................................................................. Vežbanje Upoznavanje İyi günler. Benim adım Onur. Sizin adınız ne? Benim adım Sedef. Memnun oldum. Ben de memnun oldum. Sizin adınız çok güzel. Teşekkürler. Dobar dan. Moje ime je Onur. Kako se Vi zovete? Moje ime je Sedef. Drago mi je. I meni je drago. Vaše ime je veoma lijepo. Hvala. Prevedite rečenice: Ti si moja majka. Ti nisi moja majka. Da li si ti moja majka? Moja majka je advokat. Tvoja majka nije advokat. Da li je njegova majka advokat? Ne. Njegova majka nije advokat. Njegova majka je doktor.
Zamjenice tur: zamirler Lične i prisvojne zamjenice su obrađene na samom početku. U ovoj lekciji ćemo obraditi ostale zamjenice: -pokazne -povratne -opšte, neodređene, odrične -upitne ................................................................................................................................................. Pokazne zamjenice eng: Demonstrative pronouns Bu Şu O Bu - ovaj, ova, ovo (nešto što je blizu, može da se dodirne) Şu - taj, ta, to (nešto što je malo dalje) O - onaj, ona, ono (nešto što je daleko) Bu kitap Ova knjiga Bu kitaplar Ove knjige Şu kitap Ta knjiga Şu kitaplar Te knjige
15
O kitap Ona knjiga O kitaplar One knjige Bu bir kitap Ovo je jedna knjiga Bunlar kitaplar Ovo su knjige Şu bir kitap To je jedna knjiga Şunlar kitaplar To su knjige O bir kitap Ono je jedna knjiga Onlar kitaplar Ono su knjige Obratite pažnju na množinu! U našem jeziku nije potrebno naglašavati da je to jedna knjiga, ali u turskom se mijenja značenje ako nema riječi bir.
Bu, Şu, O ne? Za stvari i životinje Bu ne? Šta je ovo? Şu ne? Šta je to? O ne? Šta je ono? Bu ne? Bu bir kitap. Šta je ovo? Ovo je jedna knjiga. Bu, Şu, O kim? Za ljude Bu kim? Ko je ovo? Şu kim? Ko je to? O kim? Ko je ono? Bu kim? Bu bir yazar. Ko je ovo? Ovo je jedan pisac. Bu ev kimin? Bu ev benim. Čija je ovo kuća? Ovo je moja kuća. Ah, şu kadınlar... Ah, te žene.... burası - ovde şurası - tamo orası - onde Pokazne zamjenice se mijenjaju po padežima. Evo tabele sa svim kombinacijama.
16
bu - ovaj, ova, ovo bunun - od ovog, od ove buna - ovom, ovoj bunu - ovog, ovu bunda - kod ovog, kod ove bununla - sa ovim, sa ovom bundan - od ovog, od ove ................................................................................................................................................. Povratne zamjenice eng: Reflexive pronouns Kendi - lično self,own Na riječ kendi se dodaju prisvojni sufiksi, iza njih mogu biti sufiksi za padeže. Kendim - ja lično myself Kendin - ti lično yourself Kendi(si) - on lično himself/herself/itself Kendimiz - mi lično ourselves Kendiniz - vi lično yourselves Kendileri - oni lično themselves Kendime - mene, me, meni, sebi Kendimden - od mene lično Kendimle - sa mnom, sa sobom Primjer: pričati sam sa sobom, koriste se sufiksi za dativ i instrumental. Mi koristimo instrumental, Turci češće koriste oblik sa dativom. Kendi kendime konuşuyorum. (dativ) Kendi kendimle konuşuyorum. (instrumental) Pričam sam sa sobom. Kendi kendine konuşuyorsun. (kendin-e) Pričaš sam sa sobom. Kendi kendine konuşuyor. (kendi-ne) Priča sam sa sobom. U govornom jeziku u trećem licu jednine se izostavlja sufiks si. Kendine iyi bak. Pazi se, čuvaj se.
17
bakmak - gledati, paziti, brinuti se o... Kendime bakacağım. Paziću na sebe. Kendim/kendime, Primjer da shvatite razliku: Bu elbise kendim diktim. Ovu haljinu sam sama sašila. Kendime bir elbise diktim. Sašila sam sebi jednu haljinu. dikmek - šiti ................................................................................................................................................. Opšte, neodređene, odrične eng: Indefinite pronouns her - svaki, svaka, svako, svakog, svake every,each şey - stvar thing her şey - sve everything bir - jedan a,one birisi - neko someone,somebody bir şey - nešto something herkes - svako, svi everyone,everybody herhangi birisi - bilo ko anyone,anybody herhangi bir şey - bilo šta, išta anything hiç kimse - niko no one,nobody hiçbir şey - ništa nothing bütün - svi all bazı - neki some Her şey güzel olacak. Sve će biti lijepo. Her şey yolunda. (yol -put...u stilu, sve ide putem) Sve je u redu. Birisi geldi. Neko je došao. Ben böyle bir şey görmedim. Ovako nešto nisam vidio. Herkes burada mı? Da li su svi ovdje? Herhangi bir şey değişti mi? Da li se bilo šta promjenilo? Evde hiç kimse yok. Nema nikoga u kući.
18
Hiçbir şey umrumda değil. Ništa me ne zanima. ................................................................................................................................................. Umrumda değil... Ne zanima me, ne interesuje me, baš me briga I don't care Napomena: i u turskom postoje jezičke nedoumice oko pisanja: hiçbir şey + hiçbirşey - hiç bir şey - hiç birşey - ................................................................................................................................................. Upitne zamjenice eng: Interrogative pronouns Kim? Ko? Who? Ne? Šta? What? U kombinaciji sa padežima
kim-ko, kimin-čiji, kime-kome, kimi-koga, kimde-kod koga, kimle-sa kim, kimden-od koga
Padeži tur: İsmin halleri eng: noun states isim - imenica, hal - stanje U turskom jeziku postoji 5 padeža i ne zovu se kao naši padeži (na kraju lekcije imate sliku sa nazivima turskih padeža). Međutim, osim ovih pet, ima još slučajeva kada se na imenicu dodaju nastavci. Da bi bilo jednostavnije za razumijevanje, padeže ćemo objasniti koristeći našu podjelu. Padeži u našem jeziku su: nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ, instrumental, lokativ. Ovoj listi ćemo dodati jedan turski padež - ablativ. ................................................................................................................................................. Iza imena osoba, gradova i država stavlja se apostrof prije sufiksa. 1. Nominativ Ko? Šta? eng: what, who Kim? Ne? Nominativ nema sufikse (nastavke).
Bu bir ev. Ovo je jedna kuća. ev - kuća U našem jeziku ne naglašavamo da je to jedna kuća, ali u turskom se mijenja značenje ako se izbaci riječ bir. Bu ev. Ova kuća. ................................................................................................................................................. 2. Genitiv Padež koji označava pripadnost. eng: whose Od koga? Čiji? Od čega? Kimin? aı ei ou öü - posljednji samoglasnik u riječi na koju se dodaje sufiks ın in un ün nın nin nun nün U prvom redu su nastavci koji se dodaju na riječ koja se završava suglasnikom (Tarkan). U drugom redu su nastavci koji se dodaju na riječ koja se završava samoglasnikom. (Marko) Tarkan'ın en güzel şarkısı. Tarkanova najljepša pesma. şarkı - pesma şarkısı - njegova pjesma (sı - prisvojni sufiks) güzel - lijepa
20
en güzel - najljepša
Marko'nun evi. Markova kuća.
Fatmagül'ün suçu ne? Šta je Fatmagulina krivica? What is Fatmagül's fault? Kod nas je prevedeno: Šta je skrivila Fatmagul? suç - krivica, greška benim suçum - moja krivica senin suçun - tvoja krivica onun suçu - njegova, njena krivica ne - šta
Rahmi Ketenci Fatmagül'ün abisi, Mukaddes'in kocası Mukaddes Ketenci Fatmagül'ün yengesi, Rahmi'nin karısı abi - stariji brat yenge - snaja koca - muž, suprug
21
karı - žena, supruga Umjesto koca i karı može da se kaže i eş (muž, žena) Rahmi'nin eşi, Mukaddes'in eşi (Rahmijeva žena, Mukadesin muž) ................................................................................................................................................. 3. Dativ Označava kretanje ka nečemu. engleski: to, towards Kome? Ka čemu?(Gdje) Kime? Nereye? a ı o u e i ö ü - posljednji samoglasnik u riječi na koju se dodaje sufiks a ya na e ye ne gitmek - ići Yarın İstanbul'a gidiyorum. Sutra idem u Istanbul. Eve gidiyorum. Idem kući. Evime gidiyorum. (ev-im-e... im - prisvojni sufiks) Idem mojoj kući. Sufiksi ya ye se koriste iza riječi koje se završavaju samoglasnikom. Türkiye'ye gidiyorum. Idem u Tursku. Ne može da se kaže gitiyorum. gitmek, u sadašnjem vremenu (şimdiki zaman) kada je iza t neki samoglasnik tprelazi u d. To nije uvek slučaj, npr kapatmak – zatvoriti Ben kapatiyorum – ja zatvaram. Sufiksi na ne se dodaju iza prisvojnih sufiksa koji se završavaju samoglasnikom. (treće lice jednine i množine). araba - auto, kola arabama ka mom autu arabana ka tvom autu arabasına ka njegovom autu arabamıza ka našem autu arabanıza ka vašem autu arabalarına ka njihovom autu ................................................................................................................................................. 4. Akuzativ Koga? Šta? Kimi? Ne? kimi- za ljude i životinje, ne-za stvari, objekte... aı ei ou öü ı i u ü
22
Dva primjera sa glagolom görmek - vidjeti. Akuzativ koristite kada ste vidjeli nešto konkretno, nešto određeno... Ne/kimi gördün? Šta/koga si vidjela? Evi gördüm. I saw the house. Vidjela sam kuću. (određenu kuću, ne bilo koju) Bir ev gördüm. I saw a house. Vidjela sam jednu kuću. (neku, bilo koju) Kediyi gördüm. Vidjela sam mačku. (određenu mačku, ne bilo koju) Bir kedi gördüm. Vidjela sam jednu mačku. (neku, bilo koju) kedi - mačka kedi-y-i ubacuje se y jer dva samoglasnika ne mogu da budu jedan do drugoga. ................................................................................................................................................. Kada sufiks za padež dodajemo iza prisvojnih sufiksa koji se završavaju samoglasnikom (treće lice jednine i množine) prije sufiksa za padež ubacuje se slovo n. Evlerini gördüm. Vidio sam njihovu kuću. ev-leri-ni ................................................................................................................................................. 5. Lokativ Padež za lokaciju, gdje se neko, nešto nalazi. Gdje? Gdje je? Kod koga? Nere? Nerede? Kimde? a ı o u e i ö ü da ta nda de te nde
Kitap masada. Knjiga je na stolu. kitap - knjiga masa - sto Anne nerede? Anne evde. Gdje je majka? Majka je u kući. Hasan okulda değil.
23
Hasan nije u školi. okul - škola Nastavci ta te kada se riječ završava slovima: f p ş ç k s t. (Fe PaŞa ÇoK HaSTa) Sınıfta oturuyorum. Sjedim u učionici. sınıf - učionica ................................................................................................................................................. Nastavci nda nde, ako postoje dvije imenice onda se drugoj imenici dodaje nastavak. Dil kursunda. Na kursu jezika. Çocuk parkında. U dječijem parku. ................................................................................................................................................. Ben neredeyim? Gdje sam ja? Sen neredesin? Gdje si ti? O nerede? Gdje je on? Biz neredeyiz? Gdje smo mi? Siz neredesiniz? Gdje ste vi? Onlar neredeler? Gdje su oni? Ben okuldayim. Ja sam u školi. ................................................................................................................................................. 6. Vokativ Dozivanje, pozivanje, uzvik, obraćanje nekome. Ne postoji u turskom. Kada se nekome obraćamo, kada nekoga zovemo, kažemo: Milan gel - Milane dođi Hasan gel - Hasane dođi Abla gel - Sestro dođi ................................................................................................................................................. 7. Instrumental S kim? S čim? Kimle? eng: with, by, and a ı o u e i ö ü la yla le yle Hasan Ayşe'yle konuşuyor. Hasan razgovara sa Ajše. Ayşe, završava se samoglasnikom pa se ubacuje y ispred sufiksa. Arabalarıyla gidiyoruz. Idemo sa njihovim kolima. araba-ları-yla Umjesto sufiksa može da se upotrebi riječ ile - sa.
24
Hasan ile Ayşe tv seyrediyor. Hasan gleda TV sa Ajše. ................................................................................................................................................. 8. Ablativ Od koga? Odakle? Od kada, iz, kroz eng: where from, by, since, through Kimden? Nereden? (u govornom jeziku nereden = nerden) a ı o u e i ö ü dan tan ndan den ten nden evden - iz kuće evimden - iz moje kuće Nastavci ndan nden se dodaju iza prisvojnih sufiksa koji se završavaju samoglasnikom (treće lice jednine i množine). evlerinden - iz njihove kuće ev-leri-nden ........................................................................................................ dan, den, tan, ten + beri = od (since) Sabahtan beri yağmur yağıyor. Od jutros pada kiša. Još nekoliko Primjera: Hasan Türkiye'den geliyor. Hasan dolazi iz Turske. gelmek - doći Ayşe tatilden döndü. Ajše se vratila sa odmora. tatil - odmor dönmek - vratiti se Tren tünelden geçiyor. Voz prolazi kroz tunel. ........................................................................................................
25
Lične zamjenice se mijenjaju po padežima.
ins: može da se kaže na oba načina ben - ja benim - moj bana - meni beni - mene bende - kod mene benimle - sa mnom benden - od mene Beni seviyor musun? Da li me voliš? Gel benimle. Pođi sa mnom. E sad, zašto je ovo ovako, ne znam, ali sufiksi za ablativ se koriste i u ovim rečenicama: Senden nefret ediyorum. Mrzim te. Ne može da se kaže: Seni nefret ediyorum. Benden neden nefret ediyorsun? Zašto me mrziš? Senden nefret etmiyorum. Ne mrzim te. Pazartesi'den nefret ediyorum. Mrzim ponedeljak. ........................................................................................................
26
Vježbanje
Dodavanje sufiksa u skladu sa vokalnom harmonijom. Koja rečenica je tačna? 1. Sutra idem u Bodrum. a) Yarın Bodrum'ta gidiyorum. b) Yarın Bodrum'e gidiyorum. c) Yarın Bodrum'ya gidiyorum. d) Yarın Bodrum'a gidiyorum. 2. On živi u Ankari. a) O Ankara'ya yaşıyor. b) O Ankara'da yaşıyor. c) O Ankara'dan yaşıyor. d) O Ankara'de yaşıyor. 3. Dolazim iz Izmira. a) İzmir'de geliyorum. b) İzmir'dan geliyorum. c) İzmir'e geliyorum. d) İzmir'den geliyorum. ........................................................................................................ İsmin halleri Da ste učenik u Turskoj, padeže bi učili po nazivima na donjoj slici.
U ovoj lekciji ćemo učiti brojeve i pojmove vezane za brojeve: koliko je sati, u koliko
sati...
Brojevi
sayı - broj sayılar - brojevi
27
saymak - brojati rakam - cifra
0 sıfır 1001 binbir 2000 iki bin 10.000 on bin 1.000.000 bir milyon 1.000.000.000 bir milyar buçuk - polovina, pola virgül - zarez 1,3 - bir virgül üç 1,5- bir buçuk 0,5 - sıfır virgül beş (ovo je izuzetak)
buçuk se koristi i za vrijeme, tada označava polovinu sata, 30 min.
yarım - polovina, pola, koristi se kao pridjev, ne koristi se sa brojevima.
Ako se broj završava suglasnikom dodaje se odgovarajući samoglasnik ispred nc
birinci - prvi
ikinci - drugi
üçüncü - treći
28
dördüncü - četvrti dört, t prelazi u d jer je ispred samoglasnika
beşinci - peti
altıncı - šesti
yedinci - sedmi
sekizinci - osmi
dokuzuncu - deveti
onuncu - deseti
yirmi beşinci - dvadeset peti
ellinci - pedeseti
sonuncu - posljednji (son - kraj) ........................................................................................................ Zbirni brojevi na broj se dodaju prisvojni sufiksi, obratite pažnju na vokalnu harmoniju. bir-imiz üç-ümüz birimiz - jedan od nas ikimiz - nas dvoje üçümüz - nas troje dördümüz - nas četvoro beşimiz - nas petoro altımız - nas šestoro biriniz - jedan od vas ikiniz - vas dvoje üçünüz - vas troje dördünüz - vas četvoro beşiniz - vas petoro altınız - vas šestoro birleri - jedan od njih ikileri - njih dvoje üçleri - njih troje dörtleri - njih četvoro beşleri - njih petoro altıları - njih šestoro Sadece ikimiz. Samo nas dvoje U kombinaciji sa padežima nominativ: ikimiz üçümüz genitiv: ikimizin üçümüzün dativ: ikimize üçümüze akuzativ: ikimizi üçümüzü lokativ: ikimizde üçümüzde instrum: ikimizle üçümüzle
29
ablativ: ikimizden üçümüzden İkimize biletleri aldım. Kupio sam karte za nas dvoje. almak - kupiti Beşinizi seviyorum, ama onu sevmiyorum. Vas petoro volim ali njega/nju ne volim. Ikimizden biri - jedan (neko) od nas dvoje hepimiz - mi svi hepiniz - vi svi hepinize selam - pozdrav svima vama biri, birisi, birileri - neko ............................................................................................................................................ Saat kaç? - Koliko je sati saat - sat dakika - minut saniye – sekunda çeyrek - 15 minuta buçuk - 30 minuta Kada se govori vrijeme riječ saat može da se izostavi. 07:00 - saat yedi 07:05 - yediyi beş geçiyor 07:15 - yediyi çeyrek geçiyor 07:20 - yediyi yirmi geçiyor 07:30 - yedi buçuk 07:40 - sekize yirmi var (do osam dvadeset ima) 07:45 - sekize çeyrek var 07:55 - sekize beş var 08:00 - sekiz 08:05 - sekizi beş geçiyor 08:15 - sekizi çeyrek geçiyor 08:20 - sekizi yirmi geçiyor 08:30 - sekiz buçuk 08:40 - dokuza yirmi var 08:45 - dokuza çeyrek var 08:55 - dokuza beş var 09:00 - dokuz Za okrugle sate i pola sata nema nastavaka, u ostalim slučajevima ima.
Kada se broj završava samoglasnikom, ubacuje se slovo y prije nastavaka.
Do tridesetog minuta na sat se dodaju sufiksi za akuzativ.
sat + ı, i, u, ü ... minut geçiyor
30
a ı ei ou öü - posljednji samoglasnik u broju
ı i u ü
Od tridesetog minuta na sat se dodaju nastavci za dativ.
Nastavci ta te se stavljaju kada se riječ/broj završava nekim od slova: f p ş ç k h s t
(Fe Paşa ÇoK HaSTa)
birde ikide üçte dörtte beşte altıda yedide sekizde dokuzda onde on birde on ikide
çeyrekte buçukta
08:00 - sekizde (u 8 sati)
08:05 - sekizi beş geçe, sekiz beşte (u ovoj varijanti sat nema sufiks već minut)
08:15 - sekizi çeyrek geçe, sekiz çeyrekte, sekiz on beşte
08:20 - sekizi yirmi geçe, sekiz yirmide
08:30 - sekiz buçukta
08:40 - dokuza yirmi kala, sekiz kırkta
08:45 - dokuza çeyrek kala
08:55 - dokuza beş kala
09:00 - dokuzda (u 9 sati)
Do tridesetog minuta:
sat + ı i u ü ... minut geçe
Od tridesetog minuta
sat + a, e ... minut kala
Može da se kaže:
08:30 - sabah sekiz buçukta
31
20:30 - akşam sekiz buçukta
Napomena:
Nekada vrijeme govore i ovako:
18:20 - on sekiz yirmi
Vežbanje:
27 - yirmi yedi
51 - elli bir
87 - seksen yedi
104 - yüz dört
138 - yüz otuz sekiz
229 - iki yüz yirmi dokuz
300 - üç yüz
1765 - bin yedi yüz altmış beş
25.000 - yirmi beş bin
3.000.000 - üç milyon
8,52 - sekiz virgül elli iki
14,8 - on dört virgül sekiz
48,012 - kırk sekiz virgül sıfır on iki
104,25 - yüz dört virgül yirmi beş
Dünya
Mavi gezegen
Riječ dünya ima dva značenja:
dünya - svijet world
Dünya - Planeta Zemlja Planet Earth
Mavi gezegen - plava planeta
Büyük patlama - veliki prasak big bang
uzay - kosmos, svemir
Uzay ne kadar büyük?
Koliki je velik svemir?
Güneş sistemi ve gezegenler
Sunčev sistem i planete
32
Merkür, Venüs, Dünya, Mars, Jüpiter, Satürn, Uranüs, Neptün (Pluton se više ne ubraja u planete)
güneş - sunce kamer, ay - mjesec yıldız - zvijezda yıldızlar - zvijezde gök - nebo .................................................................................................................................................
Dünya haritası harita - mapa Kıtalar ve okyanuslar kıta - kontinent okyanus - okean kıtalar: Avrupa, Asya, Amerika, Afrika, Avustralya, Antarktika okyanuslar: Büyük okyanus, Pasifik - Tihi okean, Pacifik Atlas okyanusu, Atlantik - Atlantski okean Hint okyanusu - Indijski okean Kuzey buz okyanusu, Arktik okyanusu - Sjeverni ledeni okean, Arktički okean Güney okyanusu - Južni okean (sjeverni i južni okean se po nekim podjelama ne smatraju zasebnim okeanima) kuzey kutbu - severni pol güney kutbu - južni pol
33
kutup - pol ada - ostrvo deniz - more nehir - reka göl - jezero dağ - planina çöl - pustinja Dünya'nın en büyük adası - Grönland Najveće svjetsko ostrvo - Grenland Dünya'nın en uzun nehirleri - Nil ve Amazon Najduže rijeke na svijetu - Nil i Amazon Dünya'nın en büyük gölü - Hazar gölü, Hazar denizi Najveće svjetsko jezero - Kaspijsko jezero-more
Dünya'nın en derin gölü - Baykal gölü Najdublje jezero na svijetu - Bajkalsko jezero En büyük derinlik - 1637m (najveća dubina) Dünya'nın en yüksek dağı - Everest Dağı, 8848m Najviša planina na svijetu - Mont Everest
Dünya'nın en büyük çölü - Sahra çölü, Büyük Sahra Najveća pustinja svijeta - Sahara ................................................................................................................................................. Komparacija pridjeva pozitiv komparativ superlativ güzel daha güzel en güzel büyük daha büyük en büyük Kada se nešto poredi (komparativ) dodaje se dan, den. Ljepši, veći...od koga, čega...
34
Sedef Leyla'dan daha güzel. Sedef je ljepša od Lejle. Sedef en güzel kız. Sedef je najljepša djevojka.
Dünya'nın en güzel plajları.
Najljepše plaže svijeta.
doğa - priroda
insan, insanlar - čovjek, ljudi
bitki, bitkiler - biljka, biljke
hayvan, hayvanlar - životinja, životinje
O ljudima, biljkama i životinjama u narednim lekcijama.
Nereli Nerede Yer edatları - Odakle Gdje Prilozi za mjesto Nereli - odakle where from Nerelisin? - Odakle si? imenica + lı li lu lü + lični sufiksi Ben nereliyim? Odakle sam Sen nerelisin? Odakle si O nereli? Odakle je Biz nereliyiz? Odakle smo Siz nerelisiniz? Odakle ste Onlar nereliler? Odakle su Türkiye Ben Türkiyeliyim Ja sam iz Turske Sen Türkiyelisin Ti si iz Turske O Türkiyeli On je iz Turske Biz Türkiyeliyiz Mi smo iz Turske Siz Türkiyelisiniz Vi ste iz Turske Onlar Türkiyeliler Oni su iz Turske Ben Türkiyeliyim. Sen nerelisin? Ben İngiltereliyim. Ja sam iz Turske. Odakle si ti? Ja sam iz Engleske. Ben Belgratlıyım - Ja sam iz Beograda.
35
Kada pitamo nekoga odakle je, može da se koristi i riječ nereden. Nereden - odakle where from Neredensin (nerdensin)? Odakle si? Ben Türkiye'denim. Ja sam iz Turske. Ben İngiltere'denim. Ja sam iz Engleske. Ben Amerika'danım. Ja sam iz Amerike. ................................................................................................................................................. Nerede - gdje where Ben neredeyim? Gdje sam ja? Sen neredesin? Gdje si ti? O nerede? Gdje je on? Biz neredeyiz? Gdje smo mi? Siz neredesiniz? Gdje ste vi? Onlar neredeler? Gdje su oni? Razgovor preko mobilnog: Selam, neredesin? Evdeyim. Ne yapıyorsun? Hiç, oturuyorum. Sen? Ben de evde oturuyorum. Zdravo, gdje si? U kući sam. Šta radiš? Ništa, sjedim. Ti? I ja sjedim u kući. ben de - i ja, i meni, i meni takođe Glagoli oturmak i yaşamak oturmak - sjediti, stanovati negdje yaşamak - živjeti, živjeti negdje İzmir'de yaşıyorum. Živim u Izmiru. İzmir'de oturuyorum. Stanujem u Izmiru. Znači, kada je značenje - stanovati, svejedno je koji će se od ova dva glagola upotrebiti. Sedef nerede yaşıyor? Sedef İstanbul'da yaşıyor. Gdje živi Sedef? Sedef živi u Istanbulu.
36
Yer edatları - Prilozi za mjesto Prepositions of place (in, on, between, in front of...) edat - prilog edatlar - prilozi üstünde - na altında - ispod üzerinde - iznad, na yanında - pored arkasında - iza önünde - ispred yakın, yakınında - blizu arasında - između ortasında - u sredini nečega (npr. u sredini prostorije) karşısında - naspram köşesinde - u ćošku (köşe - ćošak) içinde - u, unutra dışında - napolju, izvan Napomena: kada je nešto na nečemu, u govoru ne prave razliku između üstünde i üzerinde. ................................................................................................................................................. imenica + ın in un ün ..... lokacija + lični sufiksi nın nin nun nün aı ei ou öü ın nın in nin un nun ün nün masa - sto Pored stola. Masanın yanında. Ti si pored stola. Sen masanın yanındasın. ağaç - drvo Ispod drveta. Ağacın altında. (kada je ispred samoglasnika ç --> c) Ti si ispod drveta. Sen ağacın altındasın. sinema - bioskop Ispred bioskopa. Sinemanın önünde. Mi smo ispred bioskopa. Biz sinemanın önündeyiz. önünde-y-iz ev - kuća
37
Pas je ispred kuće. Köpek evin önünde. ................................................................................................................................................. Knjiga je na stolu. Može da se kaže na tri načina: Kitap masada. Kitap masanın üstünde. Kitap masanın üzerinde. yıldız - zvijezda yıldızlar - zvijezde Ispod zvijezda. Yıldızların altında. ................................................................................................................................................. Vežba Povežite rečenice sa slikama. avize - luster top - lopta kutu - kutija 1) Kitap masanın üstünde A 2) Avize masanın üzerinde. 3) Top kutunun içinde. 4) Top iki masanın arasında. 5) Kutu masanın yanında. 6) Kutu masanın önünde. 7) Top masanın altında. 8) Kutu masanın arkasında.
38
VAR YOK U turskom jeziku riječi var i yok se koriste za označavanje pripadnosti i postojanja. var - ima, postoji eng: to have, it exists, there is, there are yok - nema, ne postoji eng: not to have, it doesn't exist, there isn't, there aren't Pripadnost U turskom jeziku ne postoje glagoli imati i nemati. Mi kažemo: ja imam kuću, ti imaš kuću... U turskom se pripadnost izražava na drugačiji način, koriste se prisvojni sufiksi i riječi var i yok (izuzetak je buduće vrijeme). Sadašnje vrijeme Benim evim var Imam kuću (moja kuća ima, postoji) Senin evin var Imaš kuću Onun evi var Ima kuću Bizim evimiz var Imamo kuću Sizin eviniz var Imate kuću Onların evleri var Imaju kuću Benim evim yok Nemam kuću (moja kuća nema, ne postoji) Senin evin yok Nemaš kuću Onun evi yok Nema kuću Bizim evimiz yok Nemamo kuću Sizin eviniz yok Nemate kuću Onların evleri yok Nemaju kuću Postavljanje pitanja Za postavljanje pitanja koriste se: mı mi mu mü. U ovom slučaju, zbog vokalne harmonije, koriste se samo mı mu. aı ei ou öü mı mi mu mü Senin evin var mı? Da li imaš kuću? Senin evin yok mu? Ti nemaš kuću? U našem jeziku upitni oblik je isti kao i negacija, razlika je u intonaciji. Benim, senin, onun... mogu da se izostave jer se po sufiksu koji je dodan na riječ ev vidi o kojem licu se radi. Prošlo vrijeme Na var i yok se dodaju sufiksi za prošlo vrijeme vardı yoktu Senin evin vardı. Imao si kuću. Senin evın yoktu. Nisi imao kuću. Postavljanje pitanja Senin evin var mıydı? Da li si imao kuću? Senin evin yok muydu? Nisi imao kuću? Ne može da se kaže yokdu zato što se slovo d pretvara u slovo t kada se nalazi poslije fpşçkhst.
39
Fe PaŞa ÇoK HaSTa Fe paša je mnogo bolestan. Već ranije smo objasnili da ova rečenica baš i nije neka, svakako ne postoji neko ko se zove Fe, ali rečenica je sjajna da se zapamte slova - suglasnici za koje važi ovo pravilo. Buduće vrijeme Za iskazivanje pripadnosti u budućem vremenu ne koriste se riječi var i yok već se koristi riječ olacak (buduće vrijeme od glagola olmak - biti). Buduće vrijeme olacak - biće, postojaće olmayacak - neće biti, neće postojati Senin evin olacak. Imaćeš kuću. Senin evin olmayacak. Nećeš imati kuću. Postavljanje pitanja Senin evin olacak mı? Da li ćeš imati kuću? Senin evin olmayacak mı? Nećeš imati kuću? ................................................................................................................................................. Da sumiramo na jednom mjestu:
Postojanje Sokakta ne var? Sokakta arabalar var. Evde kaç oda var? Evde üç oda var. Bahçede köpek var.
uradili ste nešto nevoljno, niste imali nijednu drugu mogućnost, bili ste primorani na nešto
Zašto si to uradio? Zašto si otišao?
Odgovor na ovakva pitanja:
Mecbur kaldım - Morao sam
Zorunda kaldım - Morao sam
Kada nije u kombinaciji sa riječima zorunda i mecbur, glagol kalmak ima drugačije značenje.
kalmak - ostati, biti negdje, boraviti negdje
43
Fiiller - glagoli fiil - glagol U turskom jeziku glagoli se završavaju sa mak i mek. Dio ispred mak i mek je korijen glagola. Na korijen se dodaju različiti sufiksi. a ı o u e i ö ü - posljednji samoglasnik u korijenu glagola mak mek Ako u korijenu glagola postoji samo jedan samoglasnik, on se uzima kao polazna tačka za dodavanje sufiksa. Lista glagola sa lijeve strane su glagoli koji se završavaju sa mak, sa desne glagoli koji se završavaju sa mek
Glagolske imenice Jednostavno se formiraju, samo se izostavi slovo k na kraju glagola. yazma - pisanje öğrenme - učenje okuma - čitanje ................................................................................................................................................. Şimdiki zaman - Sadašnje vrijeme eng: Present continuous tense şimdi - sada Şimdiki zaman se gradi tako što se na korijen glagola dodaju određeni sufiksi na koje se dodaju lični sufiksi. Sufiksi za şimdiki zaman su: yor, ıyor, iyor, uyor, üyor Razlikujemo dva slučaja: kada se korijen glagola završava suglasnikom i kada se korijen glagola završava samoglasnikom.
44
1. Korijen glagola se završava suglasnikom glagol + ıyor iyor uyor üyor + lični sufiksi Vokalna harmonija - pravilo aı ei ou öü ıyor iyor uyor üyor aı ei ou öü - posljednji samoglasnik u glagolu na koji dodajemo sufikse. Lični sufiksi su uvijek iz treće kolone (o u) jer je posljednji vokal o u nastavku yor. sevmek - voljeti sev - iyor -um Ben seviyorum Ja volim Sen seviyorsun Ti volis O seviyor On,ona,ono voli Biz seviyoruz Mi volimo Siz seviyorsunuz Vi volite Onlar seviyorlar Oni vole Seni seviyorum. Volim te. gelmek -doći Ben geliyorum. Ja dolazim. koşmak - trčati Ben koşuyorum. Ja trčim. 2. Korijen glagola se završava samoglasnikom glagol + yor + lični sufiksi yürümek - hodati yürü - yor -um Ben yürüyorum Ja hodam Sen yürüyorsun Ti hodaš O yürüyor On hoda Biz yürüyoruz Mi hodamo Siz yürüyorsunuz Vi hodate Onlar yürüyorlar Oni hodaju Kada se korijen završava samoglasnicima a, e slova a,e se izbace iz korijena i ispred yor se ubaci samoglasnik u skladu sa vokalnom harmonijom. Slova a,e ne mogu biti ispred y.
çalışmak - raditi Ben çalıştım Radio sam Sen çalıştın O çalıştı Biz çalıştık Siz çalıştınız Onlar çalıştınlar ................................................................................................................................................. Negacija glagol + ma me + dı di + nastavci m n / k nız niz lar ler Nastavci za negaciju su ma me. Po vokalnoj harmoniji iza ma me slijede nastavci za prošlo vrijeme dı di. Znači, u negaciji nemamo nastavke du dü, zato u drugom licu množine (siz-vi) nema nastavaka nuz i nüz. Vokalna harmonija a ı ou e i ö ü - posljednji samoglasnik u glagolu ma me Primjeri: anlamak Ben anlamadım Nisam razumio Sen anlamadın Nisi razumio O anlamadı Nije razumio Biz anlamadık Nismo razumjeli Siz anlamadınız Niste razumjeli Onlar anlamadılar Nisu razumjeli sevmek Sevmedim Nisam volio Sevmedin Nisi volio Sevmedi Nije volio Sevmedik Nismo voljeli Sevmediniz Niste voljeli Sevmediler Nisu voljeli Napomena: Nema potrebe da se koriste ben, sen, o, biz, siz, onlar zato što se po nastavku vidi o kojem licu se radi, sevdim, sevmedim, zbog slova m na kraju jasno je da je u pitanju prvo lice jednine. Isto je i u
54
našem, ne moramo da kažemo ja nisam volio, dovoljno je reći nisam volio. ................................................................................................................................................. Upitni oblik Gradi se veoma jednostavno. Poslije pozitivnog oblika dodaju se riječi mı mi mu mü (da li) Ben anladım mı? Da li sam razumio? Ben sevdim mi? Da li sam volio? Ben koştum mu? Da li sam trčao? Ben gördüm mü? Da li sam vidio? görmek - vidjeti ................................................................................................................................................. Tabela ličnih sufiksa za prošlo vrijeme olmak - biti
zengin - bogat
Zengin oldum - Bio sam bogat
Može i ovako da se kaže: Ben zengindim
Nije potrebno govoriti ben, sen ... jer se po sufiksu vidi o kojem licu se radi.
O hatırlamamış - Ne sjeća se (ne može se garantovati da se ne sjeća, možda se i sjeća)
unutmak - zaboraviti
unut-muş-um
Ben unutmuşum - Zaboravio sam, vjerovatno eng: I must have forgotten
Sen unutmuşsun - Zaboravio si
O unutmuş - Zaboravio je, zaboravila je, vjerovatno
Beni unutmuş - Zaboravila me je
On tako misli, tako je čuo, ali to možda nije tačno.
Da bi razumeli ovo prošlo vrijeme potrebno je da znate Şimdiki zaman i Geçmiş zaman di
Razlika između ovog i običnog prošlog vremena se vidi iz sljedećeg primjera: Ali mektup yazdı. Ali mektup yazıyordu. Ali je napisao pismo. Ali je pisao pismo. Tabela, primjer glagol gelmek, pozitivan oblik, negacija, upitni oblik.
Riječi:
çalışmak - raditi
birikmek - uštediti
satın almak - kupiti
sevmek - voljeti
kırmızı - crven
renk - boja
üstü açık - kabriolet
yıkamak - prati
kirlenmek - isprljati
59
kirli - prljav
üzülmek - biti tužan
binmek - ući, ukrcati se
binmeden once - prije ulaska
ayakkabı - cipela
silmek - brisati
çamur - blato
çamurlu yollar - blatnjavi putevi
giderken - dok je išao
sufiks ken - dok eng: while
Sabah okula giderken gördüm seni.
Vidio sam te jutros dok si išao/la u školu.
yavaş - polako, sporo
sürmek - voziti
bağırmak - vikati
Riječ koja se često čuje u serijama: Bağırma! Ne viči!
aydın - svjetlo
aydınlık - osvjetljen
rahat etmek - opustiti se
bazen - ponekad
kalkmak - ustati
yataktan kalkıp - ustati iz kreveta
uyumak - spavati
fazla - više
önemli değil - nije bitno
isim, ad - ime
takma isimler - nadimci
konuşmak – razgovarati
60
Gelecek zaman - Buduće vrijeme
Buduće vrijeme se gradi tako što se na korijen glagola dodaju nastavci acak, ecek i na njih se dodaju lični sufiksi. glagol + acak, ecek + lični sufiksi (vidi lični sufiksi) Vokalna harmonija a ı o u e i ö ü acak ecek ................................................................................................................................................. Kada se korijen glagola završava suglasnikom k - ğ kada lični sufiks počinje samoglasnikom, slovo k u acak ecek se pretvara u ğ. kapatmak - zatvoriti kapat - acağ - ım
Ben kapatacağım Ja ću zatvoriti
Sen kapatacaksın Ti ćeš zatvoriti
O kapatacak On će zatvoriti
Biz kapatacağız Mi ćemo zatvoriti
Siz kapatacaksınız Vi ćete zatvoriti
Onlar kapatacaklar Oni će zatvoriti
gelmek - doći
gel - eceğ - im
Ben geleceğim Doći ću
Sen geleceksin Doći ćeš
O gelecek Doći će
Biz geleceğiz Doći ćemo
61
Siz geleceksiniz Doći ćete
Onlar gelecekler Doći će
t - d
u glagolu gitmek, ako je iza t samoglasnik, t prelazi u d.
gitmek - ići, otići
gid - eceğ - im
Ben gideceğim Otići ću
Sen gideceksin Otići ćeš
O gidecek Otići će
Biz gideceğiz Otići ćemo
Siz gideceksiniz Otići ćete
Onlar gidecekler Otići će
U govornom jeziku kaže se:
Ben gidicem
Biz gidicez
Kada se korijen glagola završava samoglasnikom
Dva samoglasnika ne mogu da budu jedan do drugoga pa se ubacuje slovo y između.
Zapovjedni način (imperativ) kaže se zapovjedni način, ali to nije uvijek forma naređivanja, to može da bude i savjet, preporuka, molba. Evo tabele i par primjera.
a ı e i o u ö ü - posljednji samoglasnik u glagolu
Ben, Biz - ne postoji imperativ za prvo lice jednine i množine
Sen - nema sufiks, samo se koristi korijen glagola (deo ispred mak i mek).
O - ima sufiks koji je inače sufiks za sen - ti. Ovo može malo da vas zbuni.
Siz - kraći sufiksi se koriste u svakodnevnom govoru, duži sufiksi se koriste u nekom formalnom
obraćanju, npr: Molimo vas vežite pojaseve.
kapatmak - zatvoriti
Kapat Zatvori
Kapatsın Neka zatvori
Kapatın Zatvorite
Kapatsınlar Neka zatvore
gelmek - doći
Gel Dođi
Gelsin Neka dođe
Gelin Dođite (množina i jednina, persiranje)
Gelsinler Neka dođu
64
gitmek - otići
Git Idi,Odlazi
Gitsin Neka ide, Neka ode
Gidin Idite, Odlazite
Gitsinler Neka idu, Neka odu
Bana bir kahve getir.
Donesi mi kafu.
Ljepše zvuči ako se doda i riječ molim - lütfen.
getirmek - doneti, ponijeti
Beni dinle.
Slušaj me.
dinlemek - slušati
Negacija
korijen glagola + ma me + nastavci iz tabele (kolone a ı ei)
Pošto se ma i me završavaju sa a i e, u negaciji se ne koriste sufiksi iz kolona ou öü.
Gelme Ne dolazi
Gelmesin Neka ne dođe
Gelmeyin Ne dolazite
Gelmesinler Neka ne dolaze
Kapatma!
Ne zatvaraj!
Gitme!
Ne idi!
Siz, sufiks počinje samoglasnikom pa se između ubacuje slovo y.
Liči na glagolske imenice, iz konteksta rečenice se vidi da li je gl.imenica ili imperativ u pitanju.
Napomena: u imperativu ne postoji upitni oblik.
ABİLİR - EBİLİR Moći Kada nešto možemo, znamo da radimo, uradimo, napravimo...
65
eng: can, be able, be capable, to know how glagol + abilir, ebilir + lični sufiksi (kolona ei) a ı o u e i ö ü - posljednji samoglasnik u korijenu glagola na koju dodajemo abilir, ebilir abilir ebilir Lični sufiksi su iz ei kolone zato što je slovo i posljednji samoglasnik u riječima abilir, ebilir. ................................................................................................................................................. konuşmak - pričati konuş-abilir-im Ben konuşabilirim Ja mogu da pričam Sen konuşabilirsin Ti možeš da pričaš O konuşabilir On može da priča Biz konuşabiliriz Mi možemo da pričamo Siz konuşabilirsiniz Vi možete da pričate Onlar konuşabilirler Oni, one mogu da pričaju İngilizce konuşabilirim. Ja mogu da pričam engleski. (I can speak english) gitmek - ići (kada je iza slova t neki samoglasnik, t prelazi u d ) gid-ebilir-im Ben gidebilirim Ja mogu da idem Sen gidebilirsin Ti možeš da ideš O gidebilir On može da ide Biz gidebiliriz Mi možemo da idemo Siz gidebilirsiniz Vi možete da idete Onlar gidebilirler Oni, one mogu da idu Kada se korijen glagola završava samoglasnikom, onda se slovo y ubacuje ispred abilir, ebilir (poznat razlog, dva samoglasnika ne mogu da budu jedan do drugoga). havlamak - lajati havla-y-abilir-ler Köpekler havlayabilirler. Psi mogu da laju. ................................................................................................................................................. Negacija glagol + ama, amaz, eme, emez + lični sufiksi (kolone aı ei) U negaciji nema riječi abilir, ebilir. Ben nema sufiks im već je sufiks samo slovo m. Ben, Biz - ama, eme Sen, O, Siz, Onlar - amaz, emez a ı o u e i ö ü ama, amaz eme, emez konuşmak
66
konuş-ama-m Ben konuşamam Ja ne mogu da pričam Sen konuşamazsın Ti ne možeš da pričaš O konuşamaz On ne može da priča Biz konuşamayız Mi ne možemo da pričamo Siz konuşamazsınız Vi ne možete da pričate Onlar konuşamazlar Oni, one ne mogu da pričaju Hayvanlar konuşamazlar. Životinje ne mogu da pričaju. gitmek - ići gid-eme-m Ben gidemem Ja ne mogu da idem Sen gidemezsin Ti ne možeš da ideš O gidemez On ne može da ide Biz gidemeyiz Mi ne možemo da idemo Siz gidemezsiniz Vi ne možete da idete Onlar gidemezler Oni, one ne mogu da idu Kada se korijen glagola završava samoglasnikom, onda se slovo y ubacuje ispred ama, amaz, eme, emez. yalan söylemek - lagati söyle-y-eme-m Ben yalan söyleyemem Ja ne mogu da lažem Sen yalan söyleyemezsin Ti ne možeš da lažeš O yalan söyleyemez On ne može da laže Biz yalan söyleyemeyiz Mi ne možemo da lažemo Siz yalan söyleyemezsiniz Vi ne možete da lažete Onlar yalan söyleyemezler Oni, one ne mogu da lažu ................................................................................................................................................. Upitni oblik glagol + abilir, ebilir ... mi + lični sufiksi ( ei kolona) mı mi mu mü - da li U upitnom obliku se koristi samo mi jer je posljednji samoglasnik u abilir i ebilir slovoi. gitmek Ben gidebilir miyim? Da li mogu da idem? Sen gidebilir misin? Da li možeš da ideš? O gidebilir mi? Da li može da ide? Biz gidebilir miyiz? Da li možemo da idemo? Siz gidebilirmisiniz? Da li možete da idete? Onlar gidebilirler mi? Da li mogu da idu? Satranç oynayabilir misin? Umiješ li da igraš šah? (Can you play chess?) oynamak - igrati Abilir, ebilir se koriste i kada se traži dozvola, dopuštenje da se nešto uradi. Primjer, kucate na vrata ordinacije ljekara. Ben girebilir miyim?
67
Da li mogu da uđem? girmek - ući Vi možete da uđete, dovoljno je da napravite korak... nije stvar u tome da li možete fizički da uđete, vi tražite dopuštenje da uđete. eng: to be allowed to do something .................................................................................................................................................