This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
SadržajČlanci
Muška deklinacija 1Ženska deklinacija 2Mješovita deklinacija 4Deklinacija vlastitih imena 6Posvojne zamjenice od imena i imenica 7Prezent 7Preterit 9Imperativ 11Futur prvi 12Perfekt 13Pluskvamperfekt 14Futur drugi 15Kondicional 16Odvojivi prefiks 16Povratni glagoli 17Bezlični glagoli 18Modalni glagoli 19Pasiv 20Brojevi 23Jaka deklinacija 25Slaba deklinacija 26Mješovita deklinacija 27Komparacija 28Osobne zamjenice 29Posvojne zamjenice 30Pokazne zamjenice 31Upitne zamjenice 32Odnosne zamjenice 33Neodređene zamjenice 33Prijedlozi s genitivom 34Prijedlozi s dativom 35Prijedlozi s akuzativom 35Prijedlozi s dativom ili akuzativom 36Sažimanje prijedloga s određenim članom 36
Složenice od prijedloga i zamjenice 37Prilozi mjesta, vremena i načina 38Prilozi uzroka i izjave 39Komparacija priloga 40Veznici 41Uzvici 42Vježba 1 42Vježba 2 43Vježba 3 43Vježba 4 45Vježba 5 45Vježba 6 46Vježba 7 47Vježba 8 47Vježba 9 48Rješenje 1 48Rješenje 2 49Rješenje 3 50Rješenje 4 53Rješenje 5 53Rješenje 6 54Rješenje 7 55Rješenje 8 55Rješenje 9 56
IzvoriIzvori rabljeni u članku i suradnici 57Izvori, licencije i suautori slika 59
Imenice i deklinacija imenicaImenice se, u njemačkom jeziku, uvijek pišu velikim slovom. Ovako se imenica najčešće navodi u rječniku:Grande, der (-n, -n) - španjolski velikašRiječ der znači da je imenica muškoga roda. Prvo slovo u zagradi (-n, -n) govori nam nastavak za genitiv jednine, adrugo slovo (-n, -n) nastavak za sve padeže u množini. Također je važno znati da imenice u dativu množine dobivajunastavak -n (iznimka je kada imenica već završava slovom -n)
Muška deklinacija•• Po toj deklinaciji se dekliniraju imenice muškoga roda koje najčešće označavaju živa bića•• Pravilo je da ova deklinacija ima u svim padežima nastavak kao i genitiv jednine, osim u nominativu jedninePrimjer 1.Neurologe, der (-n, -n) - liječnik za živce, neurolog
Ženska deklinacija•• Po ovoj deklinaciji se dekliniraju sve imenice ženskoga roda•• Jedna od karakteristika ove deklinacije jest da nema genitivnog završetka• Kada imenica u množini ima prijeglas, često se piše cijela imenica, ili samo oznaka prijeglasa ( ¨ ), što znači da je
prvo slovo po redu preglašeno (samo a, au, u, i o mogu biti preglašeni)•• Sve imenice koje završavaju na -ung su ženskoga roda, a ako imaju množinu, tvore je dodavanjem nastavka -enPrimjer 1.Seeleuchte, die (-, -n) - svjetionik
Padež Singular Plural
N. die Seeleuchte die Seeleuchten
G. der Seeleuchte der Seeleuchten
D. der Seeleuchte den Seeleuchten
A. die Seeleuchte die Seeleuchten
Primjer 2.Wachsfigur, die (-, -en) - voštani kip
Padež Singular Plural
N. die Wachsfigur die Wachsfiguren
G. der Wachsfigur der Wachsfiguren
D. der Wachsfigur den Wachsfiguren
A. die Wachsfigur die Wachsfiguren
Primjer 3.Mutter, die (-, Mütter) - majka i Tochter (-, Töchter) - kćer
Mješovita deklinacija•• Po ovoj se deklinaciji dekliniraju sve imenice srednjega roda i većina imenica muškoga roda• Oznaka za genitiv (-e/s, en) znači da imenica ima dva oblika za genitiv; jedan oblik se tvori dodavanjem nastavka
-es, a drugi oblik dodavanjem nastavka -sPrimjer 1.Amphitheater, das (-s, -) - amfiteatar
Padež Singular Plural
N. das Amphitheater die Amphitheater
G. des Amphitheaters der Amphitheater
D. dem Amphitheater den Amphitheatern
A. das Amphitheater die Amphitheater
Primjer 2.Begnadigungsgesuch, das (-e/s, -e) - molba
Padež Singular Plural
N. das Begnadigungsgesuch die Begnadigungsgesuche
G. des Begnadigungsgesuche/s der Begnadigungsgesuche
D. dem Begnadigungsgesuch den Begnadigungsgesuchen
A. das Begnadigungsgesuch die Begnadigungsgesuche
Primjer 3.Dampfbad, das (-e/s, -bäder) - parna kupelj
Posvojne zamjenice od imena i imenica•• Riječi se doda apostrof i nastavak -s (-'s)Primjer 1. ImenaDas ist Uli's Buch. - To je Ulina knjiga.Vreni's Großmutter ist gestorben. - Vrenijeva baka je umrla/preminula.Primjer 2. ImeniceEs ist ein Haus vom Hund. - To je kuća jednog psa.Das ist ein Fenster von der Kirche. - To je prozor jedne crkve.Es gibt keine Häuser vom Holz. - Nema drvenih kuća. (mn.)
PrezentSvi njemački glagoli, koji su u infinitivu, završavaju nastavkom -en. Prezent se, kod pravilnih glagola, tvori tako daglagolu oduzmemo nastavak -en te dodamo nastavke, a potrebno je dodati i osobne zamjenice.Prezent je jednostavno glagolsko vrijeme jer se tvori dodavanjem nastavaka.
PretertumU hrvatskom jeziku ne postoji glagolsko vrijeme pod imenom preterit. Preterit je jednostavno glagolsko vrijeme jerse tvori dodavanjem nastavaka. Dakle, možemo reći da njemački preterit odgovara našem imperfektu i aoristu (to sujednostavna vremena).•• Kada je glagol nepravilan u prezentu, tada je nepravilan i u preterituPreterit se tvori dodavanjem nastavaka, a potrebno je navesti i osobne zamjenice. Evo nastavaka za pravilne glagole:
Lice Jednina Množina
1. ich -(e)te wir -(e)ten
2. du -(e)test ihr -(e)tet
3. er, sie, es -(e)te sie -(e)ten
Ovdje se nalaze nastavci koji se dodaju nepravilnim glagolima:
Lice Jednina Množina
1. ich wir -en
2. du -(e)st ihr -t
3. er, sie, es sie -en
• Ako glagol završava slovom d ili t (pravilni), s ili z (nepravilni) i slično, tada se između glagola i nastavkapojavljuje samoglasnik -e
•• U zagradi će se kod nepravilnih glagola uvijek nalaziti oblik za preterit (u 1. ili 3. licu jednine)•• Kada u zagradi, kod nepravilnih glagola, preterit završava na -te, dobiva nastavke kao pravilan glagolPrimjer 3.Pomoćni glagoli haben (hatte), sein (war) i werden (wurde)
ImperativImperativ je jednostavno glagolsko vrijeme koje se koristi kada se izdaju naredbe ili instrukcije.Primjer:Hör zu! - Slušaj!Nastavci za tvorbu imperativa su:
Lice Jednina Množina
1. ich (ne postoji) wir -en
2. du -(e) ihr -t
3. er, sie, es (ne postoji) Sie -en (iz poštovanja)
Lice Jednina Množina
1. wir -en
2. du -(e) ihr -t
3. Sie -en (iz poštovanja)
• 2. lice jednine može imati nastavak -e, a i ne mora, dakle, ima dva oblika pri čemu su oba točnaPrimjer 1.sehen - vidjeti
• Ako je glagol u prezentu nepravilan (sehen, du siehst), tada osnovu za tvorbu imperativa u 2. licu uzima odglagola u 2. ili 3. licu (sieh) te tom osnovom tvori imperativ
Futur prviFutur prvi je složeno glagolsko vrijeme. Tvori se pomoću pomoćnoga glagola werden (koji se konjugira) te glagolačiji futur želimo (koji stoji u infinitivu na kraju rečenice).Primjer 1.haben
Lice Jednina Množina
1. ich werde haben wir werden haben
2. du wirst haben ihr werdet haben
3. er, sie, es wird haben sie werden haben
Primjeri u rečenicama:Ich werde in die Schule gehen. - Ja ću ići u školu.Du wirst die Geschichte lernen. - Ti ćeš učiti povijest.Er wird eine Mathematikhausaufgabe schreiben. - On će napisati domaću zadaću iz matematike.
•• Sljedeći se primjeri mogu prevesti bez osobne zamjenice (Ići ću u školi. Učit ćeš povijest. Napisat će domaćuzadaću iz matematike).
PerfektPerfekt je u njemačkom jeziku složeno glagolsko vrijeme. Tvori se od pomoćnog glagola (haben ili sein) i participaperfekta glagola.
Particip perfektaParticip perfekta se tvori tako da glagolu zamjenimo nastavak -en nastavkom -t, a ispred glagola (kao prefiks)stavimo ge-, ali naravno postoje i nepravilni glagoli koji nepravilno tvore particip perfekta pa je njihov participperfekta potrebno naučiti napamet.Primjer 1.haben, sein i werdenhaben = ge + haben + t = gehabtsein = gewesenwerden = geworden
Pomoćni glagolPomoćni glagol može biti haben ili sein. Većina glagola koristi glagol haben kao pomoćni. Glagoli koji imaju uzase sein su neprijelazni glagoli koji označavaju kretanje ili promjenu stanja te glagoli sein, werden i bleiben.npr. gehen - ići (Ich bin zum Haus gegangen. - Išao sam kući. kući - dativ)loben - hvaliti (Ich habe Ana gelobt. - Hvalio sam Anu. Anu - akuzativ)
Tvorba perfektaPrimjer 1.haben, sein i werden
Lice Jednina Množina
1. ich habe gehabt wir haben gehabt
2. du hast gehabt ihr habt gehabt
3. er hat gehabt sie haben gehabt
Lice Jednina Množina
1. ich bin gewesen wir sind gewesen
2. du bist gewesen ihr seid gewesen
3. sie ist gewesen sie sind gewesen
Lice Jednina Množina
1. ich bin geworden wir sind geworden
2. du bist geworden ihr seid geworden
3. es ist geworden sie sind geworden
• U rječnicima se to označava ovako: s'ein (war, b., gewesen), haben (hatte, h., gehabt)'
• Ako je glagol pravilan, u zagradi se stavlja samo slovo pomoćnog glagola (h. ili b.) npr. heiraten (h.) - ženiti se,udavati se,heimkehren (b.) - vratiti se kući
(h. = haben, habe; b. = sein, bin)Primjeri u rečenicama:Ich bin in die Schule gegangen. - Išao sam u školu. [gehen (ging, b. gegangen) ići]•• Particip perfekta uvijek ide na kraj• Glagoli koji završavaju na -ieren te koji imaju prefiks emp-, ent-, er-, ge-, ver-, zer- particip perfekta tvore samo
PluskvamperfektPluskvamperfekt je također složeno glagolsko vrijeme koje se tvori pomoću preterita pomoćnog glagola haben ilisein i participa perfekta glagola.Primjer 1.öffnen (h.) - otvoriti
Lice Jednina Množina
1. ich hatte geöffnet wir hatten geöffnet
2. du hattest geöffnet ihr hattet geöffnet
3. er hatte geöffnet sie hatten geöffnet
Primjer 2.zerfallen (zerfiel, b., zerfallen) - raspasti se
Futur drugiFutur drugi je također složeno glagolsko vrijeme koje se u njemačkom jeziku tvori pomoću prezenta pomoćnogglagola werden, participa perfekta glagola i pomoćnog glagola u infinitivu (haben ili sein)Primjer 1.berühren (h.) - dotaknuti, dodirnuti
Lice Jednina Množina
1. ich werde berührt haben wir werden berührt haben
2. du wirst berührt haben ihr werdet berührt haben
• Prefiks se odvaja u prezentu, preteritu te imperativu, a u perfektu se prefiks ge- stavlja između glagola i odvojivogprefiksa(anprobieren = angeprobiert)
Bezlični glagoliBezlični glagoli imaju samo treće lice jednine srednjeg roda.Primjer 1.regnen (h.) - padati
• prezent (es regnet)• perfekt (es hat geregnet)• pluskvamperfekt (es hatte geregnet)• futur I. (es wird regnen)• futur II. (es wird regnet haben)• preterit (es regnete)
Modalni glagoliModalni su glagoli oni koji, kada se koriste u rečenici, uza sebe moraju imati još jedan glagol. To su (prvo značenjeje primarno, a ostala značenja sljedećih glagola se koriste u frazama, kada se nešto želi prevesti u duhu hrvatskogjezika):dürfen - smjeti, moći, können - moći, znati, mögen* - voljeti, müssen - morati, sollen - trebati, morati, wollen -htjeti, željeti
•• *mögen: ovaj glagol ne označava zaljubljenost već se misli na predmete, hranu...
Prezent modalnih glagolaSvi modalni glagoli su u prezentu nepravilni.Primjer 1.
PasivPasiv je trpno stanje. Za razliku od aktiva, kod kojega je subjekt vršitelj radnje, u pasivu subjekt trpi radnju, radnja jebitnija od subjekta.Npr. (aktivna rečenica): Njezini roditelji su izgradili ovu kuću.(pasivna rečenica): Ova kuća je izgrađena. (nije važno tko ju je izgradio)U njemačkom jeziku, pasiv nemaju svi glagoli. Povratni glagoli (s povratnom zamjenicom se - sich) nemaju pasiv,glagoli kretanja ili promjene stanja također nemaju pasiv, glagoli haben i sein također nemaju pasiv te oblici, fraze,u kojima se koriste navedeni glagoli. Pasiv nemaju niti bezlični glagoli (glagoli koji imaju samo treće lice jednine,npr. es gibt...)
Prezent i preterit pasivaPrezent pasiva se tvori pomoću pomoćnog glagola werden i participa perfekta glagola.
PrimjerIn meinem Haus wird der Geburtstag gefeiert. - U mojoj se kući slavi rođendan.Preterit pasiva se tvori pomoću pomoćnog glagola werden (preterit - wurde) i participa perfekta glagola.
Lice Jednina Množina
1. ich wurde gefragt wir wurden gefragt
2. du wurdest gefragt ihr wurdet gefragt
3. sie wurde gefragt sie wurden gefragt
PrimjerIn meinem Haus wurde der Geburtstag gefeiert. - U mojoj se kući slavio rođendan.
Perfekt i pluskvamperfekt pasivaPerfekt pasiva se tvori pomoću pomoćnog glagola werden (perfekt - bin worden) i participa perfekta glagola.
Lice Jednina Množina
1. ich bin gefragt worden wir sind gefragt worden
2. du bist gefragt worden ihr seid gefragt worden
3. es ist gefragt worden sie sind gefragt worden
PrimjerIn meinem Haus ist der Geburtstag gefeiert worden. - U mojoj se kući slavio rođendan.Pluskvamperfekt pasiva se tvori pomoću pomoćnog glagola werden (pluskvamperfekt - war worden) i participaperfekta glagola.
Lice Jednina Množina
1. ich war gefragt worden wir waren gefragt worden
2. du warst gefragt worden ihr wart gefragt worden
3. er war gefragt worden sie waren gefragt worden
PrimjerIn meinem Haus war der Geburtstag gefeiert worden. - U mojoj se kući rođendan bio slavio.
Pasiv 22
Futur prvi i futur drugi pasivaFutur prvi pasiva se tvori pomoću pomoćnog glagola werden (futur prvi - werde werden) i participa perfektaglagola.
Lice Jednina Množina
1. ich werde gefragt werden wir werden gefragt werden
2. du wirst gefragt werden ihr werdet gefragt werden
3. er wird gefragt werden sie werden gefragt werden
Futur drugi pasiva se tvori pomoću pomoćnog glagola werden (futur drugi - werde worden sein) i participa perfektaglagola.
Lice Jednina Množina
1. ich werde gefragt worden sein wir werden gefragt worden sein
2. du wirst gefragt worden sein ihr werdet gefragt worden sein
3. es wirt gefragt worden sein sie werden gefragt worden sein
Kondicional pasivaKondicional pasiva se tvori pomoću pomoćnog glagola werden (würde werden) i participa perfekta glagola.
Lice Jednina Množina
1. ich würde gefragt werden wir würden gefragt werden
2. du würdest gefragt werden ihr würdet gefragt werden
3. sie würde gefragt werden sie würden gefragt werden
Pretvaranje aktivne rečenice u pasivnu•• Prijelazni glagoli(glagoli s objektom u akuzativu)Mario kauft ein Fahrrad. (Mario kupuje bicikl.)Ein Fahrrad je u gornjoj rečenici objekt u akuzativu. U pasivu se on prebacuje u nominativ jednine.Das FahrradZatim dodamo određeno lice glagola werden i particip perfekta glagola kaufen.Das Fahrrad wird gekauft. - Bicikl je kupljen.•• Neprijelazni glagoli(glagoli bez objekta)Mein Nachbar arbeitet im Garten. - Moj susjed radi u vrtu.U ovoj rečenici nema objekta. Zato koristimo es.Es wird im Garten gearbeitet. - U vrtu se radi. iliIm Garten wird gearbeitet. - U vrtu se radi.
Brojevi, npr. 1 896 se mogu pročitati na dva načina• 1. način: achtzehnhundertsechsundneunzig (kao 18 + sto + 96) ili• 2. način: eintausendachthundertsechsundneunzig•• prvi je način češći, drugi se koristi kod jednostavnih brojeva, npr. 2009 i slično• npr. 5 723 926: fünf Millionen siebenhundertdreiundzwanzigtausendneunhundertsechsundzwanzig• npr. 777 777 777: siebenhundertsiebenundsiebzig Millionen
Jaka deklinacijaPridjev se deklinira po jakoj deklinaciji kada ispred njega nema niti posvojnog pridjeva, niti određene i neodređenezamjenice...Primjer 1.pridjev groß - velik + imenice Ast, der (-es, ¨-e) - grana; Traube, die (-, -n) - grozd; Loch, das (-e/s, ¨-er) - rupa;
Muški rod
Padež Jednina Množina
N. großer Ast große Äste
G. großen Astes großer Äste
D. großem Ast großen Ästen
A. großen Ast große Äste
Ženski rod
Padež Jednina Množina
N. große Traube große Trauben
G. großer Traube großer Trauben
D. großer Traube großen Trauben
A. große Traube große Trauben
Srednji rod
Padež Jednina Množina
N. großes Loch große Löcher
G. großen Loch(e)s großer Löcher
D. großem Loch großen Löchern
A. großes Loch große Löcher
•• Nastavci pridjeva za množinu su za sva tri roda jednakinpr. Ich sehe großes Loch. - Vidim veliku rupu.Wir gehen große Trauben pflücken. - Idemo brati veliko grožđe.
Slaba deklinacijaPridjev se po slaboj deklinaciji deklinira kad ispred njega stoji određeni član ili neka zamjenica s njegovimzavršecima.Primjer 1.pridjev groß - velik + imenice Ast, der (-es, ¨-e) - grana; Traube, die (-, -n) - grozd; Loch, das (-e/s, ¨-er) - rupa;
Muški rod
Padež Jednina Množina
N. der große Ast die großen Äste
G. des großenAstes
der großen Äste
D. dem großen Ast den großenÄsten
A. den großen Ast die großen Äste
Ženski rod
Padež Jednina Množina
N. die große Traube die großenTrauben
G. der großenTraube
der großenTrauben
D. der großenTraube
den großenTrauben
A. die große Traube die großenTrauben
Srednji rod
Padež Jednina Množina
N. das große Loch die großen Löcher
G. des großenLoch(e)s
der großen Löcher
D. dem großen Loch den großenLöchern
A. das große Loch die großen Löcher
•• Nastavci za množinu su za sva tri roda jednakinpr. Ich sehe das große Loch. - Vidim veliku rupu.Wir gehen die großen Trauben pflücken. - Idemo brati veliko grožđe.
Po slaboj pridjevskoj deklinaciji pridjevi u Nominativu jednine sva tri roda i u Akuzativu ženskog i srednjeg rodadobivaju nastavak -e, a u ostalim padežima jednine i množine nastavak -en.
Mješovita deklinacijaPridjevi se dekliniraju po mješovitoj deklinaciji kada ispred njega stoji posvojna zamjenica, neodređena zamjenica ilizamjenica kein.Primjer 1.pridjev groß - velik + imenice Ast, der (-es, ¨-e) - grana; Traube, die (-, -n) - grozd; Loch, das (-e/s, ¨-er) - rupa;
Muški rod
Padež Jednina Množina
N. mein großer Ast meine großenÄste
G. meines großenAstes
meiner großenÄste
D. meinem großenAst
meinen großenÄsten
A. meinen großenAst
meine großenÄste
Ženski rod
Padež Jednina Množina
N. meine großeTraube
meine großenTrauben
G. meiner großenTraube
meiner großenTrauben
D. meiner großenTraube
meinen großenTrauben
A. meine großeTraube
meine großenTrauben
Srednji rod
Padež Jednina Množina
N. mein großes Loch meine großenLöcher
G. meines großenLoch(e)s
meiner großenLöcher
D. meinem großenLoch
meinen großenLöchern
A. mein großes Loch meine großenLöcher
•• Nastavci za množinu su za sva tri roda jednakinpr. Ich lebe in einem großen Haus. - Živim u (jednoj) velikoj kući.
• Tri oblika za svaku zamjenicu (npr. mein, meine, mein - moj, moja, moje)• Također ima oblik iz poštovanja (Ihr, Ihre, Ihr - Vaš, Vaša, Vaše)• (sein, seine, sein, ihr, ihre, ihr, sein, seine, sein = nastali od zamjenica er, sie, es)
Pokazne zamjenicePokazne su zamjenice:der (die, das), dieser (diese, dieses), jener (jene, jenes), solcher (solche, solches), derjenige (diejenige,dasjenige), derselbe (dieselbe, dasselbe), selbst i selber.• der - taj, ovaj, koji, dieser - ovaj, taj i jener - onaj se dekliniraju kao određeni član• solcher - takav se mijenja kao pridjev• derjenige - onaj i derselbe - isti dekliniraju se kao određeni član s pridjevom (desjenigen, demjenigen itd.)• selbst - sam, osobno i selber - sam, osobno glase jednako u svim padežimaKada pokazna zamjenica der stoji sama (bez imenice), deklinira se ovako:
Upitne zamjeniceUpitne su zamjenice:wer, was, welcher (welche, welches), wohin, woher, wie lange, warum, wo i was für ein (was für eine, was fürein)Deklinacija zamjenica wer - tko i was - što (samo jednina):
Padeži Wer Was
N. wer was
G. wessen wessen
D. wem —
A. wen was
• welcher - koji se deklinira kao određeni član• kod zamjenice was für ein - kakav deklinira se samo neodređeni član (was für eines itd.)
Odnosne (relativne) zamjeniceOdnosne su zamjenice:der (die, das), welcher (welche, welches), wer i was
• der se deklinira kao odgovarajuća pokazna zamjenica• welcher se deklinira kao odgovarajuća upitna zamjenica, samo što u genitivu jednine glasi dessen, deren, dessen,
a genitivu množine deren• wer i was se dekliniraju kao odgovarajuće upitne zamjenice
Neodređene zamjeniceNeodređene zamjenice su:man, jemand, niemand, jedermann, ein (eine, ein), kein (keine, kein), jeder (jede, jedes), mancher (manche,manches), alle, einig, etwas i nichts.
• zamjenica man - se ima samo nominativ jednine, a u ostalim se oblicima zamjenjuje odgovarajućom zamjenicomein
• jemand - netko, niemand - nitko i jedermann - svatko imaju u genitivu nastavak -s, a inače nemaju nastavaka• zamjenica ein se mjenja kao određeni član• kein se deklinira kao posvojna zamjenica• kada ein i kein stoje same, N. jd. im glasi (k)einer, (k)eine, (k)eines, a A. jd. srednjega roda (k)eines• jeder - svaki se u jednini deklinira kao određeni član, a u množini glasi alle
• zamjenice mancher - (po)neki, pokoji, mnogi, alle - svi i einige - neki se dekliniraju kao određeni član• etwas - nešto, nichts - ništa glase u svim padežima jednako
Prijedlozi s genitivomKada se pojavljuju ovi prijedlozi ispred imenice i sl., moramo upotrijebiti genitiv:außerhalb - izvan, infolge - zbog, uslijed, innerhalb - unutar, jenseits - s one strane, statt - (u)mjesto, während -za vrijeme, dok,wegen - zbog; radi itd.Npr. Ich bin außerhalb der Schule. - Ja sam izvan škole.Wir sind jenseits des Flusses. - Mi smo s one strane rijeke.
Prijedlozi s dativomKada se pojavljuju ovi prijedlozi ispred imenice i sl., moramo upotrijebiti dativ:aus - iz, od, außer - osim, izvan, bei - kod, pri, entgegen - protiv, nasuprot, u susret, gegenüber - nasuprot, prekoputa; prema, mit - s, sa, nach - iza, poslije, po, u (sa zemljopisnim imenima), prema, seit - od (vremenski), otkad,von - od, o, s, sa, zu - k, prema, u, itd.Npr. Ich bin bei der Großmutter. - Kod bake sam. (Ja sam kod bake.)Er geht zu ihm. - Ide prema njemu. (On ide prema njemu.)
Prijedlozi s akuzativomKada se pojavljuju ovi prijedlozi ispred imenice i sl., moramo upotrijebiti akuzativ:bis - do, dok, durch - kroz, preko, entlang - (uz)duž, pokraj, pored, für - za, (u)mjesto, gegen - protiv, prema, oko,ohne - bez,um - oko, za, u, itd.Npr. Ich gehe durch die Wüste. - Hodam kroz pustinju. (Idem; Ja idem/hodam kroz pustinju.)Wir sind entlang den Fluss Sava vorbeigegangen. - Prolazili smo pokraj/pored/duž rijeke Save. (Mi smo prolazilipokraj/pored/duž rijeke Save.)
Prijedlozi s dativom ili akuzativomKada se pojavljuju ovi prijedlozi ispred imenice i sl., moramo upotrijebiti ili dativ ili akuzativ:an - na, na , od, do, po, za, uz, u (vremenski), auf - o , po, za, hinter - iza, za, in - u, na, za (vremenski), neben -(po)kraj, osim,über - (iz)nad, preko, o, unter - (is)pod, (iz)među, vor - (is)pred, prije, od', zwischen - (iz)među, itd.Npr. Ich gehe in ein Haus. (Akuzativ) - Idem u kuću. (Ja idem u kuću.)Ich lebe in einem Haus. (Dativ) - Živim u kući. (Ja živim u kući.)
Sažimanje prijedloga s određenim članomPrijedlog se sažima sa određenim članom kada iza prijedloga stoji određeni član: an dem => am bei dem => beim in dem => im von dem => vom zu dem => zum an das => ans auf das => aufs durch das => durchs für das => fürs in das => ins
Složenice od prijedloga i upitne zamjeniceTo su, kako nam i naslov kaže, riječi sastavljene od prijedloga i upitne zamjenice.Tvore se tako da ispred prijedloga dodamo wo, a ako prijedlog započinje samoglasikom, umeće se slovo r, npr.wobei, worüber
Složenice od prijedloga i pokazne zamjeniceTo su, kako nam i naslov kaže, riječi sastavljene od prijedloga i pokazne zamjenice.Tvore se tako da ispred prijedloga dodamo da, a ako prijedlog započinje samoglasikom, umeće se slovo r, npr.dabei, darüberNpr. Ich bin krank. Darum bin ich nicht in die Schule gegangen. - Bolestan sam. Zato nisam došao u školu. (Jasam bolestan. Zato ja nisam došao u školu.)Worum sprechen sie? Über die Schule. - O čemu pričate? O školi. (O čemu vi pričate? O školi.)
Prilozi mjesta, vremena i načinaPrilozi mjesta:dort - tamo, ondje, her - ovamo, amo, hier - ovdje, tu, hin - onamo, tamo (pravac), hinten - straga, links - lijevo,oben - gore, rechts - desno, unten - dolje, vorn(e) - sprijeda, itd. Npr. Ich habe nach links gewandt. - Okrenuosam ulijevo. (Ja sam okrenuo ulijevo.)Ich wende nach rechts. - Okrenuo sam udesno. (Ja sam okrenuo udesno.)Prilozi vremena:bald - (u)skoro, dann - onda, tada, zatim, gestern - jučer, gleich - jednak, odmah, heute - danas, immer - uvijek,jetzt - sada,lange - dugo, manchmal - katkada, morgen - sutra, nie - nikada, noch - još, nun - sada, no, pa, oft - često, schon -već, wieder - opet, itd. Prilozi načina:fast - gotovo, uskoro, genug - dosta, gern(e) - rado, mehr - više, nur - samo, jedino, sehr - vrlo, veoma, so - tako,ovako, viel - mnogo,wie - kako, kao, kakav, itd.•• Prilog načina može biti i gotovo svaki pridjev
Prilozi uzroka i izjavePrilozi uzroka:daher - stoga; odatle, darum - za to, zato, zbog toga, radi toga, deshalb - zato, zbog toga, radi toga, trotzdem -unatoč tome, ipak; premda, iako, warum - zašto, čemu, itd. Npr. Warum gehst du in die Schule? - Zašto ideš uškolu? (Zašto ti ideš u školu?)Prilozi izjave:doch - ipak; pa, ta; ali, gewiss - siguran, izvjestan; sigurno, zacijelo, ja - da, jest; pa, ta, kaum - jedva, tek što,*nein - ne, *nicht - ne; ni(ti), sicher - siguran; sigurno, zacijelo,vielleicht - možda, wircklich - pravi, istinski; zaista, doista, wohl - dobro; ugodno, zdravo; vjerojatno, zwar -doduše, itd.• Negacija nein negira cijelu rečenicu, a negacija nicht negira obično samo jednu riječ, jedan izraz ili dio rečenice.
U njemačkoj rečenici može stajati samo jedna negacija.Npr. Gewiss werde ich nicht in die Schule gehen. - (Sigurno neću ići u školu.)Du heißt Marko, oder? - Zoveš se Marko, zar ne?Nein, ich heiße nicht Marko. Ich heiße Marcus. - Ne, ja se ne zovem Marko. Zovem se Markus.
KomparacijaU komparaciji ili stupnjevanju priloga, kao i kod pridjeva, razlikujemo pozitiv, komparativ i superlativ. Neki priloziimaju isti oblik kao i pridjev. Prilozi imaju samo jedan oblik superlativa (am + prilog + nastavak)Primjer 1.schnell - brzo (brz)lange - dugačko, dugo (dugačak, dug)
Pozitiv Komparativ Superlativ
schnell schneller am schnellsten
lange länger am längsten
•• Kod priloga koji dobivaju prijeglas, u rječniku se ovako navodi, npr. alt (älter, der älteste)
Nepravilna komparacijabald - (u)skorogern - radosehr - vrlo
VezniciNezavisni veznici su:aber - ali, also - dakle, auch - i, također, a, dann - onda, tada, zatim, denn - jer, budući da, ta, pa,doch - ipak, pa, ta, ali, entweder - oder - ili - ili, nur - samo, jedino, oder - ili, und - i, a, weder - noch - niti - niti,itd.Npr. (entweder - oder) Entweder werden wir zu dem Haus gehen, oder werden wir zu schlafen gehen. - Ili ćemoići kući ili ćemo spavati.(weder - noch) Weder werden wir schlafen, noch werden wir fersehen. - Nit ćemo spavati, nit ćemo gledatiteleviziju.Zavisni veznici su:mjesni:wo - gdje, woher - odakle, otkuda, wohin - kamo, kudavremenski:als - kada, nego, kao, bevor - prije nego, bis - do, dok, ehe - prije nego, nachdem - pošto, kad, seit - od (vremenski),otkad, seitdem - otada, otkad, sobald - čim, solange - dok, dokle god, während - za vrijeme, dok, wenn - ako, da,kad, itd.poredbeni:als - kada, nego, kao, als ob - kao da, je - desto - što - to, wie - kako, itd.načinski:(an)statt dass - (u)mjesto da, dass - da, indem - tim što, dok, ohne - bez, itd.posljedični:dass - da, itd.uzročni:da - jer, budući da, weil - jer, budući da, itd.dopusni:obgleich - premda, iako, obwohl - premda, iako, trotzdem - unatoč tome, ipak, premda, iako, itd.pogodbeni:falls - ako, wenn - ako, da, kad, itd.izrični:dass - da, ob - je li, itd.
Vježba1. Napiši genitiv množine u sva tri roda određenog člana.2. Dekliniraj neodređeni član u množini.3. Napiši genitiv jednine od imenice Eindringling, der (-e/s, -e).4. Napiši množinu imenice Kastanie, die (-, -n).5. Napiši dativ množine imenice Dampf, der (-e/s, ¨ -e).6. Napiši jedninu imenice Trockengerüst, das (-e/s, -e).7. Dekliniraj imenicu Winterrock, der (-e/s, -röcke).Rješenje
VježbaOvo su zadaci za jaku deklinaciju:1. Napiši dativ množine od schwarz + der Wald (-e/s, ¨-er).2. Dekliniraj röter + die Blume (-, -n).Ovo su zadaci za slabu i mješovitu deklinaciju:3. Dekliniraj (der/die/das ili mein, meine, mein) + grün + der Frosch (-es, ¨-e).Ovo su zadaci za komparaciju:4. kühl, gutRješenje
Vježba1. Napiši dativ od osobne zamjenice ich.2. Napiši akuzativ od osobne zamjenice er.3. Napiši dativ od osobne zamjenice Sie (iz poštovanja).4. Napiši posvojnu zamjenicu za treće lice množine.5. Napiši genitiv ženskog roda od pokazne zamjenice der.6. Napiši dativ množine od pokazne zamjenice der.7. Napiši dativ jednine zamjenice solcher.8. Napiši akuzativ množine zamjenice derjenige.9. Napiši genitiv jednine zamjenice wer i was.10. Napiši dativ množine od upitne zamjenice welcher.11. Napiši akuzativ jednine od upitne zamjenice was für ein.12. Napiši genitiv jednine od odnosne zamjenice welcher.13. Napiši genitiv jednine od zamjenice jemand.14. Napiši akuzativ množine od imenice jeder odnosno alle.15. Napiši genitiv množine od zamjenice nichts.Rješenje
Vježba1. Napiši neke prijedloge s genitivom.2. Napiši što će nastati (an + dem, zu + der, um + das).3. Napiši nekoliko prijedloga s akuzativom i dativom.4. Napravi složenicu s prijedlogom i upitnom te prijedlogom i odnosnom zamjenicom (an, auf, von, um, in, bei).Rješenje
Vježba1. Nabroji nekoliko priloga vremena.2. Nabroji nekoliko priloga načina.3. Objasni negaciju nicht i nein.4. Kompariraj prilog alt - staro.Rješenje
Vježba1. Nabroji nekoliko nezavisnih veznika.2. Nabroji nekoliko zavisnih posljedičnih veznika.3. Nabroji nekoliko zavisnih izričnih veznika.4. Nabroji nekoliko uzvika.Rješenje
1. ich werde unterrichtet haben wir werden unterrichtet haben
2. du wirst unterrichtet haben ihr werdet unterrichtet haben
3. er wirt unterrichtet haben sie werden unterrichtet haben
19. ich drehe mich um20. es donnert21. du kannst22. ich werde geschickt23. ihr wart geträumt worden24. es/sie/es würde aufgesagen werden25. sie würde richten
Rješenje1. mir 2. sie (sich) 3. Ihnen 4. ihr, ihre, ihr (Ihr, Ihre, Ihr) 5. deren 6. denen 7. solchem, solcher, solchem (der solchen i meinem solchen) 8. diejenige 9. wessen 10. welchen 11. was für einen - muški rod (was für ein - srednji rod) 12. dessen 13. jemands
Rješenje1. bald, dann, gestern, nun, oft, schon...2. gern, viel, klein, gut, alt, fast...3. nein - negira cijelu rečenicu; nicht - negira samo jednu riječ, izraz ili dio rečenice4. alt - älter - am ältesten
Izvori rabljeni u članku i suradniciMuška deklinacija Izvor: http://hr.wikibooks.org/w/index.php?oldid=16725 Doprinositelji: Ivan.milicic3510, 3 anonimne izmjene
Ženska deklinacija Izvor: http://hr.wikibooks.org/w/index.php?oldid=16130 Doprinositelji: Ivan.milicic3510, 3 anonimne izmjene
Deklinacija vlastitih imena Izvor: http://hr.wikibooks.org/w/index.php?oldid=14875 Doprinositelji: Ivan.milicic3510
Posvojne zamjenice od imena i imenica Izvor: http://hr.wikibooks.org/w/index.php?oldid=16562 Doprinositelji: Dtom, Ivan.milicic3510, 3 anonimne izmjene
Prezent Izvor: http://hr.wikibooks.org/w/index.php?oldid=17025 Doprinositelji: Defender, Dtom, Ivan.milicic3510, Kolega2357, Roberta F., StjepanG, Vogone, 9 anonimne izmjene
Izvori, licencije i suautori slikaDatoteka:Flag of Germany.svg Izvor: http://hr.wikibooks.org/w/index.php?title=Datoteka:Flag_of_Germany.svg Licencija: Public Domain Doprinositelji: User:Madden, User:SKopp