GRAANSKO PROCESNO PRAVOprof. dr Milorad ivanovi
kolska 2010/2011. godina
GPP podijeljeno je na:
1. PARNINI POSTUPAK2. POSEBNI PARNINI POSTUPCI:
A. Postupak za smetanje posjeda,
B. Postupak za izdavanje platnog naloga,
C. Postupak u branim sporovima,
D. Postupak u privrednim sporovima i
E. Postupak za objavljivanje ispravke informacije.
3. VANPARNINI POSTUPCI:
A. Ostavinski postupak,
B. Postupak za proglaenje nestalog lica za umrlo i dokazivanje
smrti,
C. Postupak za davanje dozvole za stupanje u brak,
D. Postupak za lienje poslovne sposobnosti,
E. Postupak amortizacije isprava,
F. Postupak za ureenje mea i
G. Postupak za razvrgnue suvlasnike zajednice.
4. IZVRNO PROCESNO PRAVO:
A. Izvrni postupak i
B. Postupak obezbeenja.
Parnini postupak i posebni parnini postupci regulisani su
Zakonom o parninom postupku od 1976. god. (SFRJ), vanparnini
postupci regulisani su Zakonom o vanparninom postupku BiH od 1989.
god.,a izvrno procesno pravo regulisano je zakonom o izvrnom
postupku od 1978. god. (SFRJ).
PARNINI POSTUPAKNAELA PARNINOG POSTUPKANaelo dispozicije i
oficijelnosti
To je najvanije naelo parninog postupka,a znai da u parninom
posupku dolazi do izraaja volja stranaka. Stranke utiu na tok
parninog postupka. Naelo dispozicije u parnici ogleda se u
sljedeem:A) u pokretanju parninog postupka: parnini postupak se
nikada ne pokree po slubenoj dunosti, ve uvijek na inicijativu
stranaka, tj. podnoenjem tube sudu. Poznata je maksima: Nemo iudex
sine actor Nema parnice bez tuioca.
B) u disponiranju tubenim zahtjevom. Tako npr. tuilac moe da se
odrekne tubenog zahtjeva, a tueni moe da prizna tubeni zahtjev.
Stranke, takoe, mogu sklopiti sudsko poravnanje. Od pravila da je
naelo dispozicije najvanije naelo postoji izuzetak u branim i
paternitetskim sporovima i sporovima iz autorskog prava gdje se
primjenjuje naelo oficijelnosi.
Naelo kontradiktornosti
Ono znai da se svakoj stranci mora omoguiti da iznese svoje
miljenje o tvrdnjama i prijedlozima suprotne stranke. Jednostavnije
govorei, ono znai da se predsuda ne moe donijeti, a da se tuenom
nije pruila mogunost da se brani. Maksima audiatur et altera pars -
treba sasluati i drugu stranu.*U naem pravu postoje samo dva
izuzetka gdje nije udovoljeno naelu kontradiktornosti, a to su: a)
kod postupka izdavanja platnog naloga sud donosi odluku, a da nije
pruio ansu tuenom da se brani, b) u izvrnom postupku sud donosi
rjeenje o izvrenju, a da nije pruio mogunost duniku da se
brani.
Postavlja se pitanje u sluaju kada je tueni potpuno pasivan ili
jo tanije reeno kada uti: prema jednima smatra se da ako uti on
priznaje navode tuioca (poznato u narodu:ko uti smatra se da
priznaje), dok prema drugima je obrnuto: ko uti smatra se da negira
navode tuioca. U prvom sluaju radi se o principu afirmativne
litiskontestacije, a u drugom o principu negativne
litiskontestacije. Kod nas je usvojena negativna litiskontestacija.
Od principa negativne litiskontestacije postoji jedan izuzetak, a
to je donoenje presude zbog izostanka gdje je primjenjen
afirmativni princip.
PRESUDA ZBOG PROPUTANJA
Da bi se mogla donijeti presuda zbog proputanja njeno podnoenje
mora biti prijedlog tuioca odnosno mora da bude navedena u tubi.
Tuilac takoe predlae da sud donese tubu zbog proputanja ako tueni
ne odgovara na tubu.
Uslovi za donoenje presude zbog izostanka:
1. Da je predloeno u tubi a ne kasnije
2. Da tueni nije odgovorio na tubu u roku od 30 dana
3. Da je tuenom blagovremeno uruen poziv za raspravu. Smatra se
da je tueni uredno pozvan ako mu je poziv uruen osam dana prije
roita. Ako je poziv uruen npr. pet dana prije roita tada je
povrijeeno naelo kontradiktornosti, jer tuenom nije omogueno da se
pripremi za odbranu. To predstavlja apsolutno bitnu povredu
odredaba parninog postupka zbog koje se mogu ulagati redovni i
vanredni pravni lijekovi,4. Da tubeni zahtjev proizilazi iz
injenica koje su navedene u tubi. Tako npr. tuilac u tubi navodi da
u posjedu dri pokretnu stvar dvije godine, a u tubenom zahtjevu
zahtjkeva da mu sud na toj stvari dosudi pravo svojine koje je on
stekao putem odraja. U ovom primjeru tubeni zahtjev ne proizilazi
iz injenica jer je redovni odraj za pokretne stvari tri godine pa
sudne moe donijeti presudu zbog izostanka,
5. Da dokazi odgovarju injenicama, npr. u injenicama se navodi
ugovor o zakupu, a kao dokaz navodi se ugovor o kupoprodaji,
6. presuda zbog izostanka moe se donijeti samo u sporovima gdje
vrjedi naelo dispozicije, a to znai da se ne moe donijeti u branim
i paternitetskim sporovima i sporovima iz autorskog prava,
7. presuda zbog izostanka nikada se ne donosi ex officio ve je
potreban prijedlog tuioca.
Potrebno je naglasiti da je kod presude zbog izostanka
udovoljeno naelu kontradiktornosti jer je tuenom pruena mogunost da
se brani, a druga je stvar to je on ostao pasivan.
Raspravno i istrano naelo
U svom radikalnom obliku znai da ako je teret podnoenja injenica
i dokaza na strani stranaka, onda je to raspravno naelo, a ako je
na strani suda onda je to istrano naelo.
Ovo naelo tie se premise minor tj. injenica i dokaza koja se
podvodi pod premisu maior tj. materijalno-pravnih normi. Premisa
minor se utvruje izvoenjem, dokazivanjem, a premisa maior se
utvruje tumaenjem pravnih normi. Ova radnja suda kojom on donosi
sudsku odluku zove se sudski silogizam.
U naem pravu nema raspodjele tereta dokazivanja, jer prema ZPP
stranke su dune da sudu prezentiraju sve injenice i dokaze. U naem
pozitivnom pravu raspravno i istrano naelo primjenjeno je na
sljedei nain:
Procesna graa se sastoji iz dva dijela:
1. injenice: a) u onim sporovima gdje stranke mogu disponirati
predmetom spora primjenjeno je raspravno naelo (to je veina
sprorova),
b) u sporovima gdje stranke ne mogu disponirati predmetom spora
(brani i paternitetski sporovi i sporovi iz autorskog prava)
primjenjuje se istrano naelo.
2. dokazi: uvijek je u primjeni istano naelo.
U sporu za naknadu tete ili za povraaj stvari-kod injenica je
raspravno naelo, a kod dokaza istrano naelo. U branim i
paternitetskim sporovima i kod autorskog prava uvijek je u primjeni
istrano naelo.
Sutina ovog naela sastoji se u vezanosti suda za injenice i
dokaze koje ponude stranke. Prema tome ne radi se o raspodjeli
tereta podnoenja injenica i dokaza nego samo o vezanosti suda. To
znai, ako je sud vezan za injenice i dokaze (moe ih uzeti u obzir)
koje ponude stranke, onda je to raspravno naelo, a ako nije vezano
onda je to istrano naelo. Tako npr. u branim i paternitetskim
sporovima i sporovima iz autorskog prava stranke mogu ponuditi
injenice i dokaze ali sud za njih nije vezan i moe sam po slubenoj
dunosti prikupljati injenice i dokaze.
Kod prikupljanja injenica i dokaza sud ima aktivnu ulogu i to u
dva nivoa:
1.kada se radi o raspravnom naelu on inicira stranke da podnose
injenice i dokaze (tu je uloga suda neto manja),
2.kod istrnog naela uloga suda je najaktivnija jer on sam po
slubenoj dunosti prikuplja injenice i dokaze.Naelo slobodne ocjene
dokaza
Ono znai da prilikom donoenja sudske odluke sud uzima u obzir
rezultate cjelokupnog raspravljanja kao i da cijeni sve dokaze
zajedno i svaki dokaz pojedinano.
Dokazna sredstva su svjedok, uviaj, vjetak, isprave i sasluanje
stranaka.
Kod nas ne postoji rang dokaznih sredstava tj. da je jedno
dokazno sredstvo jae od drugog dokaznog sredstva, ali ipak se uzima
da je javna isprava najjae dokazno sredstvo, a svjedok najslabije.
Takoe, ni broj upotrebljenih dokaznih sredstava nema nikkvog znaaja
jer jedno upotrebljeno dokazno sredstvo moe da bude jae od deset
drugih. Javna isprava je isprava koju izdaje organ dravne vlasti u
okviru svoje djelatnosti.
Suprotno ovom naelu je naelo legalne ocjene dokaza gdje postoji
rang dokaznih sredstava i gdje se pojedina dokazna sredstva mogu
upotrebiti samo u odreenim stadijumima postupka. Premda govorimo o
naelu slobodne ocjene dokaza sud mora objektivizirati ovo naelo na
taj nain to je obavezan da u obrazloenju presude navede razloge
zbog kojih je nekom dokaznom sredstvu poklonio vee povjerenje. Ako
sud ne ispuni ovu obavezu to predstavlja apsolutno bitnu povredu
postupka zbog ega su dozvoljeni redovi i vanredni pravni
lijekovi.
Naelo zabrane zloupotrebe procesnih prava
Ovo naelo prelo je u procesno pravo iz materijalnog prava. Ono
znai da stranka u procesu koristi svoja prava protivno cilju zbog
koga su ona i ustanovljeno. Pravo se ne vrijea nego se samo
zloupotrebljava. Tako npr. ako dunik duguje povjeriocu 1000 KM
povjerilac umjesto da podigne jednu tubu na 1000 km on moe da izvri
zloupotrebu na taj nain to e podii deset tubi po 100 KM.Zloupotreba
se moe vriti i prevarnim radnjama. Tako npr. tuilac kae tuenom da
ne dolazi na roite jer e tuilac povui tubu, meutim, tuilac doe na
roite i poto nema tuenog on predloi donoenje presude zbog
izostanka.Najea zloupotreba vri se putem ustanove benefitium
novorum (iznoenje novih injenica i dokaza). Stranka zloupotrebljava
svoje pravo i ne iznosi sve injenice i dokaze u prvostepenom
postupku ve ih naknadno iznosi u albenom postupku. Sud e uzeti u
obzir i te injenice i dokaze iako je izvrena zloupotreba procesnog
prava, a jedina sankcija bie to je stranka duna da nadoknadi
trokove postupka bez obzira na ishod parnce.Ovdje je zakon dozvolio
zloupotrebu u cilju naela ekonominosti i naela materijalne istine.
Ta dva naela su jaa od naela zloupotrebe procesnog prava.Za razliku
od iznoenja novih injenica i dokaza u albi gdje se ne trai
savjesnost stranaka, kod vanrednog pravnog lijeka ponavljanja
postupka mogu se iznositi nove injenice i dokazi ali pod uslovom da
je stranka bila savjesna tj. da ranije nije znala za te injenice i
dokaze.
Zakon o parninom postupku nema sankcije za zloupotrebu procesnog
prava osim navedene naknade trokova. Teite zatite je na prevenciji
tj. sud treba da vodi brigu da do zloupotrebe uopte i ne doe.
Naelo materijalne istine
Slabije je izraeno u parninom postupku u odnosu na krivino
procesno pravo. U parninom postupku sud nita ne preduzima ex
officio nego samo na inicijativu stranaka. Sud sudi po naelu DA
MICHI FACTUM DABO TIBI IUS ( daj mi injenice dau ti pravo). Stranke
dakle moraju imati zastuupnike na sudu ( advokate). Stranke bi
trebale da preduzmu svaku radnju a ako ne uspiju tada bi sud morao
da reaguje. Stranke imaju postulacionu sposobnost tj. mogu same
sebe da zastupaju u postupku. Kod nas postoji sluaj nunog punomoja
a on se zove javnipravobranilac koji po slubenoj dunosti zastupa
optinu sa drugim subjektima to znai da se gradonaelnik nee pojaviti
na parnici.
NADLENOST SUDOVADijeli se na apsolutnu i relativnu nadlenost.
Apsolutnom nadlenou vri se razgranienje nadlenosti izmeu sudova i
drugih organa van sudskog sistema. Relativnom nadlenou vri se
razgranienje nadlenosti u okviru sudskog sistema.
Postoje tri vrste relativne nadlenosti:
1. stvarna nadlenost, a to je nadlenost suda u prvom stepenu.
Kod nas su svi graansko-pravni sporovi stavljeni u nadlenost
osnovnog suda, a jedini izuzetak su sporovi iz autorskog prava koji
su u prvostepenoj nadlenosti Okrunog suda, U prvom stepenu sudi
sudija pojedinac za sve graansko pravne sporove, porodine sprove,
parnini, vanparnini postupak, krivini postupak ( za KD kazne od 10
g zatvora), prekrajni sud, smetanje posjeda itd.2. funkcionalna
nadlenost je nadlenost po pravnim lijekovima gdje je u funkciji
naelo devolutivnosti tj. odluuje vii sud, u drugom stepenu sudi
vjee od trojice sudija.3. mjesna nadlenost se dijeli na optu mjesnu
nadlenost i posebne mjesne nadlenosti:
a) opta mjesna nadlenost odreuje se prema prebivalitu tuenog.
Prebivalite se odreuje prema dva elementa: corpusu i animusu.
Corpus znai da se fiziki ivi u nekom mjestu, a animus je volja da
se negdje stalno ivi. Od pravila odreivanja mjesne nadlenosti prema
prebivalitu tuenog postoje dva izuzetka gdje se mjesna nadlenost
odreuje prema prebivalitu tuioca, a to su:
kada je tuilac maloljetno lice i kada tuilac podnosi tubu za
naknadu tete koja je posljedica teke tjelesne povrede ili smrti
lica.
b) posebne mjesne nadlenosti su:
iskljuiva mjesna nadlenost kojom se opta mjesna nadlenost
ikljuuje nadlenou suda na ijoj teritoriji se nalaze nekretnine
(forum rei sitae),
izabrana (elektivna) mjesna nadlenost gdje tuilac ima pravo
izbora izmeu suda opte mjesne nadlenosti i onog suda koji je
zakonom odreen (trai se vezna okolnost) npr. Ako kupimo TV EI Ni
koji je neispravan u RK Boska tuba se moe podnijeti u Banjaluci i
Niu. Ili kod naknade tete tuba se moe podnijeti tamo gdje je teta
uinjena ili u prebivalitu tuenog.
pomona mjesna nadlenost gdje nadlenost odreuje vii sud ako prema
svim ovim navedenim nadlenostima nije mogue odrediti nadlenost
suda.
PROCESNE PRETPOSTAVKE
ZPP ne govori o procesnim pretpostavkama nego jednostavno kae
smetnje za dalji tok postupka. Jednostavnije reeno to su uslovi bez
kojih nije mogue voditi postupak.
Dijele se na opte i posebne procesne pretpostavke. Opte moraju
da budu ispunjene u svim postupcima, a posebne samo u posebnim
postupcima ili u pojedinim stadijumima parninog postupka. Tako npr.
kod podizanja tube za smetanje posjeda posebna procesna
pretpostavka su rokovi u kojima se ta tuba mora podnijeti
(subjektivni rok 30 dana i objektivni 1 godinu). Kod dokumentarnog
platnog naloga posebna procesna pretpostavka je da je platni nalog
zapravo tuba snabdjevena dospjelom isplatom (mjenica, ek, faktura).
U parninom postupku posebna procesna pretpostavka je rok za
ulaganje albe (15 dana).
Opte procesne pretpostavke tiu se:
1. suda, a to su stvarna, mjesna i funkcionalna nadlenost,
2. stranaka (stranaka i parnina sposobnost) ,
3. predmeta spora (pozitivne i negativne pretpostavke).
Pozitivne moraju postojati, a negativne ne smiju postojati.
Pozitivna je postojanje pravnog interesa tuioca i da se ne radi o
naturalnoj obligaciji. Negaativne su res iudicata, tj. da je u tom
sporu ve pravnosnano presueno i lis pendens tj. postojanje parnice,
da se izmeu istih stranaka o istom predmetu spora ne mogu
istovremeno voditi dvije parnice,
4. da je tuba uredna.
Ne postoji rang procesnih pretpostavki ali e sud ipak
prioritetno voditi rauna o svojoj nadlenosti. Neke procesne
pretpostavke se mogu ispraviti, a neke ne mogu. Tako npr. stranaka
i parnina sposobnost moe se ispraviti, dok se nadlenost sudova ne
moe ispraviti.
Na procesne pretpostavke sud pazi po slubenoj dunosti i u
njihovom nedostatku sud odbacuje tubu kao nedoputenu. U ovom sluaju
se primjenjuje ZPP, tj. procesno pravo. Suprotno je odbijanje
tubenog zahtjeva kao neosnovanog, gdje sud vodi postupak i
meritorno odluuje primjenjujui materijalno pravo (ZOO,
ZOSPO...).
VEZANOST PARNINOG SUDA ODLUKOM KRIVINOG SUDA
Postavlja se pitanje kada je parnini sud vezan odlukom krivinog
suda. Tu postoje 3 situacije:
1. kada je istom radnjom uinjeno i krivino djelo, a i nastupila
je graansko-pravna posljedica (teta). Oteeni ima dvije mogunosti:
a) moe naknadu tete traiti u krivinom postupku adhezionim
zahtjevom. Ako postupi na ovaj nain krivini sud moe zahtjev
usvojiti ili uputiti stranku na parnicu. Krivini sud ne moe zahtjev
odbiti jer krivini postupak nije redovan put pravne zatite za
naknadu tete,
b) najee oteeni naknadu tete trai u parnici. U tom sluaju
parnini sud je uvijek vezan za oduujuu krivinu presudu dok za
oslobaajuu nije vezan. Ato je zbog toga to je graansko-pravna
odgovornost ira od krivine. U graanskom pravu odgovara se i za
umiljaj i nehat, a u krivinom pravu najee samo za umiljaj. Zbog
toga se moe desiti da neko nije odgovoran krivino, a da odgovara za
naknadu tete.
2. u sluaju kada se u parninom postupku pojavi prethodno pitanje
o kome je odluivao krivini sud. Tako npr. kao prehtodno pitanje moe
se pojaviti odgovornost nasljednika za uinjeno krivino djelo prema
ostaviocu. U svim ovim sluajevima sud je uvijek vezan odlukom
krivinog suda bez obzira da li se radi o oslobaajuoj ili oduujuoj
presudi.
3. u odreenim sluajevima kada krivina presuda samim svojim
postojanjem proizvodi gralansko-pravnu posljedicu. Npr. ako je
brani drug osunjn na kaznu zatvora od 6 mjeseci drugi brani drug
ima pravo na razvod braka.
UMEA I GLAVNI INTERVENIJENT
Umea je tree lice koje stupa u tuu parnicu na strani jedne od
stranaka u cilju kontrolisanja te stranke kako vodi postupak i
pomaganja stranci jer ako ona izgubi parnicu prema treem licu
tj.umeau raa se regresno pravo. Npr. ako radnik Pravnog fakulteta
priini studentu tetu student ne moe tuiti radnika ve Pravni
fakultet. U ovoj parnici radnik ima pravni interes da stupi u
parnicu na strani Pravnog fakulteta, jer ako Pravni fakultet izgubi
parnicu imae regresni zahtjev prema radniku.Za uee umeaa u parnici
potrebna su dva uslova: 1. postojanje parnice i 2. pravni interes
umeaa.
Ako je umeau bilo omogueno da uestvuje u parnici onda presuda
koja bude donesena ima dejstvo prema umeau. To je tzv.
Intervencijsko dejstvo presude. Ovo dejstvo presude razlikuje se od
obine pravnosnanosti po tome to ima pravno dejstvo prema treem licu
i to se ovo dejstvo odnosi i na obrazloenje presude.
Ako je treem licu bilo omogueno da uestvuje u postupku u parnici
po kasnijem regresnom zahtjevu ne moe da stavlja prigovore ni
injenine ni pravne prirode, jer je ve uestvovao u postupku.
Za razliku od obinog umeaa glavni intervenijent kao tree lice ne
stupa u tuu parnicu ve osniva novu, npr. vodi se parnica izmeu lica
A i B za povraaj stvari. Lice C kao glavni intervenijent podnosi
tubu i protiv lica A i lica B i tako osniva novu parnicu. Tubu
upravlja prema licu A da je lice C vlasnik, a prema licu B da mu
preda stvar. U toj novoj parnici lice A i B su jedinstveni
suparniari i ova parnica ima prejudicijarni znaaj u odnosu na
prethodnu parnicu.
UTICAJ MATERIJALNOG PRAVA NA PROCESNO PRAVO
1. materijalno pravo najee je regulisano dispozitivnim normama
pa je zbog toga osnovno naelo parninog postupka naelo
dispozicije,
2. najvanija uloga materijalnog prava ogleda se u donoenju
sudske odluke gdje sud odluuje primjenom materijalnog prava tj.
podvodei injenice pod materijalno pravnu normu,
3. institut umeaa vue porijeklo iz materijalnog prava iz
instituta regresnog zahtjeva,
4. stranaka i parnina sposobnost se odreuju po pravnoj i
poslovnoj sposobnosti,
5. stvarna nadlenost odreena je materijalnim pravom.
PRETHODNO PITANJE
Prethodno pitanje je pitanje koje se javlja u parninom postupku
i od ijeg rjeavanja zavisi odluka o glavnoj stvari. Sud ne moe da
odluuje o predmetu spora dok prethodno ne odlui o prethodnom
pitanju. Prehtodno pitanje otvara tueni na taj nain to negira
postojanje prava ili pravnog odnosa (ugovor). Tako npr. tuilac je
pokrenuo parnini postupak u kojem trai da mu tueni vrati stvar iz
ugovora o zakupu jer je rok zakupa istekao. Tueni otvara prethodno
pitanje negirajui da izmeu njega i tuioca postoji ugovor o zakupu.
Da bi sud odluio o povraaju stvari mora prethodno da utvrdi da li
postoji ugovor o zakupu.
Prethodno pitanje je uvijek pravnog karaktera, a nikada
injeninog. Odluku o prethodnom pitanju sud unosi u obrazloenje
presude i zbog toga ta odluka nije obuhvaena pravnosnanou presude.
Kada tueni otvori prethodno pitanje tuilac moe da ostane pasivan i
u tom sluaju sud postupa na gore izneseni nain. Meutim, tuilac moe
o otvorenom prethodnom pitanju da podigne incidentni
(prejudicijelni) zahtjev za utvrenje. U tom sluaju o prethodnom
pitanju sud e odluivati sa dejstvom pravnosnanosti jer odluuje o
tubenom zahtjevu tuioca. U ovom sluaju odluka o prethodnom pitanju
ulazi u dispozitiv presude i obuhvaena je pravnosnanou.
Tueni umjesto obinog otvaranja prethodnog pitanja moe da podigne
prejudicijelnu protivtubu pa i u ovom sluaju sud odluuje sa
dejstvom pravnosnanosti i odluku o prejudicijelnoj protivtubi unosi
u dispozitiv presude. Sve ove varijante odluivanja o prethodnom
pitanju izraz su naela dispozicije u parninom postupku.
ZASTUPNITVO
Zastupnik u parninom postupku preduzima parnine radnje za
zastupanog sa pravnim dejstvom kao da ih je zastupani sam
preduzeo.
Prema nainu nastanka postoje tri vrste zastupnitva:
1. zakonsko zastupnitvo je kada roditelji zastupaju svoju
maloljetnu djecu. Roditelji mogu preduzimati sve parnine radnje
koje se tiu redovnog poslovanja a kada su u pitanju vanredni pravni
poslovi kao npr. raspolaganje djejom imovinom tada zakonski
zastupnik mora da ima posebna ovlatenja organa starateljstva,
2. ugovorno zastupnitvo (zastupnitvo po punomoju). Kod zakonskog
zastupnitva zastupnik zastupa poslovno nesposobna lica dok kod
ugovornog zastupnitva punomonik zastupa poslovno sposobno lice.
Postoje dve vrste punomoi: a) parnina punomo za voenje parnice i b)
posebna punomo za pojedine parnine radnje.
Punomonik moe biti svako poslovno sposobno lice. *to se tie
obima ovlaenja mogli bismo navesti etiri vrste punomonika u sluaju
da su dobili parninu punomo:
A) obini punomonik ima poslovnu sposobnost. On moe preduzimati
sve parnine radnje osim onih koje su dispozitivne a to znai onih
radnji kojima se okonava parnini postupak sklapanje sudskog
poravnanja, povlaenje tube, odricanje od tubenog zahtjeva,
priznanje tubenog zahtjeva... Obian punomonik ne moe biti
zast6upnik ni u parnicama ija vrijednost prelazi 5000 KM.
B) punomonik koji je zavrio pravni fakultet ima potpuno identina
ovlatenja kao i obini punomonik,
C) punomonik koji je zavrio Pravni fakultet i poloio pravosudni
ispit. Razlikuje se od obinog punomonika samo po tome to moe da
zastupa u parnicama preko 5000 KM,
D) advokat kao punomonik moe da preduzima sve parnine radnje pa
i one dispozitivne. To zato to se on profesionalno bavi
zastupanjem. Ostali punomonici za dispozitivne radnje moraju traiti
posebnu parninu punomo.Nedostaci u zastupanju predstavljaju
apsolutno bitnu povredu parninog postupka zbog koje mogu da se uloe
svi redovni i vanredni pravni lijekovi, a zbog nedostataka u
zastupanju moe se uloiti vanredni pravni lijek ponavljanje postupka
i po isteku objektivnog roka od pet godina.
3.zastupanje pravnih lica (statutarno zastupanje). Ovdje se radi
o zastupanju preduzea od strane direktora. Svoja ovlatenja direktor
izvlai iz statuta preduzea. esto se deava da direktor svoja
ovlatenja putem punomoi prenosi na nekog radnika koji je najee
pravnik. Direktor, takoe, moe preduzimati sve parnine radnje osim
onih dispozitivnih za koje mu je potrebna saglasnost Upravnog
odbora.
Postoji posebna vrsta zastupnitva kada javni pravobranilac
zastupa Skuptinu optine u imovinsko-pravnim sporovima. Sporno je da
li je on punomonik ili zakonski zastupnik ali je preovladalo
shvatanje da je on ipak zakonski zastupnik jer je u obavezi da po
zakonu zastupa Skuptinu optine u svim imovinsko-pravnim
sporovima.
TUBE U PARNINOM POSTUPKU
Tuba je procesna radnja kojom tuilac trai zatitu za svoje
povrijeeno pravo (kondemnatorna tuba) ili ugroeno pravo
(deklerativna tuba). Podnoenjem tube sudu pokree se parnini
postupak. Materijalno-pravna posljedica podnoenja tube sudu je da
prestaju tei rokovi kako prekluzivni tako i rokovi zastarjelosti.
Najvanija procesna posljedica je da sud prema momentu podnoelja
tube odreuje svoju nadlenost.
Dostavljanjem tube tuenom nastaje parnica kao pravni odnos i od
tog momenta nije dozvoljena litispendencija (parnica izmeu istih
lica o istom predmetu spora). Nastajanjem parnice kao novog odnosa
omoguava uee umeaa i glavnog intervenijenta. Materijalno-pravna
posljedica je da se od momenta dostavljanja tube tuenom savjesni
posjednik smatra nesavjesnim ako izgubi parnicu.Podnoenjem tube
sudu pokree se parnini postupak, a dostavljanjem tube tuenom
nastaje parnica kao pravni odnos.
SASTAV TUBE
1. oznaka suda, stranaka i predmeta spora,
2. injenini pravni osnov tube,
3. dokazi za navedene injenice,
4. tubeni zahtjev koji je najvaniji dio tube i o kojem sud
meritorno odluuje usvajajui ga ili odbijajui zahtjev,
5. potpis tuioca.
Tuba treba da sadri i vrijednost predmeta spora u sluaju da
tubeni zahtjev ne glasi na novano potraivanje. Vrijednost predmeta
spora je bitna jer se prema njoj odreuje sastav vijea tj. da li e
suditi pojedinac ili vijee, te odreivanje sudskih taksi i mogunost
ulaganja revizije.Paricioni rok je rok za dobrovoljno izvrenje
(...sve pod prijetnjom prinudnog izvrenja u roku od 15 dana). On se
poklapa sa rokom za ulaganje albe ali to nisu isti rokovi. Taj rok
nije potrebno navoditi u tubi ali se navodi iz psiholokih
razloga.Pravni osnov tube tuilac nije obavezan navoditi u tubi a i
ako ga navede sud za njega nije vezan. Pravni osnov je pravna
kvalifikacija, npr. o kom se ugovoru radi.Treba naglasiti da je
prema naelu dispozicije sud vezan za obim i sadrinu tubenog
zahtjeva i ne moe ii ni mimo ni preko njega, ali moe ii ispod obima
tubenog zahtjeva. Tako npr. Ako tubeni zahtjev glasi na 1000 KM pa
sud utvrdi da tueni duguje tuiocu 1500 KM sud moe dosuditi samo
1000 KM. Moe ii i ispod pa ako utvrdi da tueni duguje 800 KM moe
dosuditi 800 KM. to se tie sadraja sud ne moe umjesto novca
dosuditi povraaj stvari.
VRSTE TUBI*Prema cilju zatite dijele se na:
1. kondemnatorne ili tube za osudu na inidbu,
2. deklerativne ili tube za utvrenje i
3. konstitutivne ili preobraajne.
Sve tube imaju istu formu.KONDEMNATORNE tube (dosuujue). Ova
vrsta tube je upravljena na ostvarenje, od strane tuioca,
postavljenog tubenog zahtjeva. Tubeni zahtjev kod ovih tubi uvijek
je upravljen na neku radnju, trpljenje ili proputanje. Presudom
koju sud donosi na osnovu kondemnatorne tube se utvruje pravo
tuioca prema tuenom i istovremeno nareuje tuenom da ispuni obavezu
na koju je upravljen tubeni zahtjev. Ako tueni ne ispuni
dobrovoljno obavezu iz odluke, tuilac ima mogunost da u izvrnom
postupku ostvari prinudno izvrenje. DEKLARATORNE tube (utvrujue) su
tube u kojima je tubeni zahtjev upravljen na utvrivanje postojanja
ili nepostojanja odreenog prava ili pravnog odnosa. Obzirom na ovaj
kriterij (postojanje ili nepostojanje) tuba moe biti tuba
pozitivnog ili negativnog utvrenja.
KONSTITUTIVNE (preobraajne) tube su tube u kojima je tubeni
zahtjev upravljen na ostvarenje odreene pravne promjene. Ovom tubom
tuilac trai od suda da donese presudu kojom se stvara nova pravna
situacija, preinakom ili ukidanjem postojeeg pravnog odnosa.
Karakter konstitutivne tube npr.imaju tuba za razvod ili za
ponitenje braka, PREINAENJE TUBE
Postoje dvije vrste preinaenja tube: A. objektivno koje se tiu
tubenog zahtjeva i B. subjektivno koje se tie tuenog.A.Postoje tri
vrste objektivnog preinaenja1. preinaenje promjenom istovjetnosti
tubenog zahtjeva. To je pravo preinaenje kad tuilac sa jedne prave
posljedice prelazi na drugu. Tako npr. tuilac prvobitnim zahtjevom
trai ispunjenje ugovora, a onda preinauje tubu traei u zahtjevu da
raskine ugovor.2. kada se ve postojeem tubenom zahtjevu doda novi
tubeni zahtjev. Tako npr. tuilac prvim zahtjevom trai najamninu iz
ugovora o zakupu stana, a poto je zaboravio da trai zakupninu i za
garau postojeem zahtjevu za zakupninu stana dodaje i zahtjev za
zakupninu garae,
3. novo preinaenje postavljanjem novog tubenog zahtjeva. Ono je
najee posljedica inflacionih kretanja zbog kojih tuilac poveava
svoj tubeni zahtjev. To je najee kod naplate tete i kod obaveze
zakonskog izdravanja.Promjena injeninog osnova tube kao i pravnog
osnova tube nije preinaenje kao ni smanjenje tubenog zahtjeva.
Preinaenje je mogue sve do zakljuenja glavne rasprave, a od momenta
uputanja tuenog u predmet spora za objektivno preinaenje je
potreban i njegov pristanak.Subjektivno preinaenje se tie tuenog a
u sutini se radi o pogrenoj pasivnoj stvarnoj legitimaciji.
Jednostavno tuilac je tuio pogreno lice. U praksi je subjektivno
preinaenje vrlo rijetko jer da bi do njega dolo potrebna je
saglasnost sva tri lica: tuioca, tuenog i treeg lica koje treba da
supi umjesto tuenog.Promjena u linosti tuioca nije subjektivno
preinaenje.
Stvarna legitimacija
... je za razliku od procesne legitimacije pojam materijalnog
prava i odgovara na pitanje ko je povjerilac, a ko tueni kroz
materijalno pitanje. Potpuno je normalno da parnini postupak moe
pokrenuti samo povjerilac jer je samo on aktivno stvarno
legitimisan. Ko ima stvarnu taj ima i procesnu legitimaciju dok
obrnuto neko moe da ima procesnu legitimaciju a da nema stvarnu
legitimaciju. To je sluaj sa javnim tuiocem, javnim pravobraniocem
i organom starateljstva. Oni nisu nikakvi uesnici iz
materijalno-pravnog odnosa tj. nisu nikakvi povjerioci i dunici ali
im zakon ipak omoguava da u odreenim sluajevima uestvuju u parninom
postupku i da pokrenu taj postupak.
Od pravila da ko ima stvarnu ima i procesnu legitimaciju postoji
izuzetak a to je kod procesno pravne sukcesije - lice C moe: 1. da
eka da se okona postupak izmeu lica A i B pa tek onda da podnese
tubu 2. stupi na mjeso lica A ali mora imati pristanak sva tri
lica.
Stvarna legitimacija nije procesna pretpostavka i u njenom
nedostatku, poto se tie materijalnog prava, sud odbija tubeni
zahtjev kao neosnovan.
Suprotno stvarnoj legitimaciji je procesna legitimacija koja
jeste procesna pretpostavka i u njenom nedostatku sud odbacuje tubu
kao nedoputenu.
Prema tome procesna legitimacija je pojam procesnog prava, dok
je stvarna legitimacija pojam materijalnog prava.
VRSTE PRESUDA
Presudom sud odluuje o zahtjevu koji se tie glavne stvari i
sporednih traenja. Ako postoji vie zahtjeva, sud e o svim tim
zahtjevima odluiti jednom presudom.Najvanija podjela je adekvatna
tubama: kondemnatorne, deklerativne i konstitutivne presude.Postoji
i djelimina i dopunska presuda. Djeliminom presudom sud odluuje o
jednom tubenom zahtjevu koji je sazrio za odluivanje u sluaju kada
tuba ima vie tubenih zahtjeva meutim ako je postavljen jedan tubeni
zahtjev pa je samo dio tog zahtjeva sazrio za odluivanje tada sud
odluuje o tom dijelu tubenog zahtjeva.. Dopunsku presudu sud donosi
kada je propustio da odlui o svim tubenim zahtjevima iako je trebao
da odlui o cijelom tubenom zahtjevu.
Postoji i tzv. nepostojea presuda, a radi se o tome da je
presudu donio nenadlean organ tj. Presudu uopte nije donio sud
(npr. arbitrana odluka za Brko).
Meupresuda: sud je donosi u komplikovanijim sporovima a to su
najee sporovi za naknadu tete. Meupresuda se donosi iz razloga
ekonominosti, a cilj joj je da se parnini postupak prekine i da sud
uopte ne odluuje o naknadi tete. Meupresudu sud moe donijeti kada
tueni negira: 1. osnov tubenog zahtjeva i 2. visinu tubenog
zahtjeva.Naime, tueni istie da nije odgovoran za nastalu tetu, a
ako kako je odgovoran teta nije te visine ve je manja. Kod osnova
tubenog zahtjeva radi se o krivici, tj. odgovornosti dunika. Sud
moe da postupi na nekoliko naina:
1.ako kod suda preovlauje miljenje da je tueni kriv za nastalu
tetu onda e sud donijeti konanu presudu, jer ako bi donio
meupresudu on bi odugovlaio postupak,
2.isto tako ako je sud miljenja da tueni nije odgovoran za
nastalu tetu on e, takoe, donijeti konanu presudu,
3.sud e donijeti meupresudu kada nije dovoljno siguran u krivicu
tuenog ali kod suda preovlauje miljenje da tueni nije odgovoran za
tetu. Ovo zbog toga to meupresuda moe biti samo pozitivno-pravnog
karaktera a to znai da je tueni odgovoran za tetu. Kada sud donese
meupresudu tueni, poto je odgovoran, ulae albu Viem sudu. Tu
postoje dvije situacije: a) ako vii sud sadrajno donese istu odluku
kao i prvostepeni sud, tj. da je tueni odgovora, tada meupresuda
nije postigla svoj cilj jer e se morati odluivati o visini tete.
Umjesto da se afirmie naelo ekonominosti dolazi do produenja
postupka i b) meupresuda ima samo svrhu u sluaju kada drugostepeni
sud donese sadrajno drugaiju odluku u odnosu na prvostepeni sud tj.
da tueni nije kriv. Postupak se prekida i ne odluuje se o teti.
Presuda na osnovu priznanja tuenog zahtjevaAko tueni do
zakljuenja glavne rasprave prizna tubeni zahtjev, sud e bez daljeg
raspravljanja donijeti presudu kojom usvaja tubeni zahtjev .Sud
donosi presudu na osnovu priznanja Ova se presuda moe pobijati i to
zbog povrede parninog postupka i mana volje.
Presuda na osnovu odricanja tubenog zahtjeva
Ako se tuilac do zakljuenja glavne rasprave odrekne tubenog
zahtjeva, sud e bez daljeg raspravljanja donijeti presudu kojom
odbija tubeni zahtjev. Za odricanje od tubenog zahtjeva nije
potreban pristanak tuenog. I ova presuda se moe pobijati.
KUMULACIJA (SPAJANJE) TUBENIH ZAHTJEVA
Postoje dvije vrste kumulacije (spajanja) tubenih zahtjeva:
1.istodobna kumulacija (kumulativno spajanje) tubenih zahtjeva
postoji kada tuilac trai da svi tubeni zahtjevi budu usvojeni. Ova
kumulacija najee potie iz jednog ivotnog dogaaja. Npr.saobraajna
nezgoda gdje oteeni trai naknadu za pretrpljenje bolove i strah, za
smanjenu optu ivotnu i radnu sposobnost, za izgubljenu zaradu, za
trokove lijeenja, za trokove opravke vozila. Ovi tubeni zahtjevi su
vezani veznikom "i" tako da e sud odluivati o njima svima jer su
spojeni kumulativno.
Postoji i istodobna kumulacija koja potie iz razliitih ivotnih
dogaaja. Npr. plaanje cijene iz dva razliita kupoprodajna ugovora.
Ona se praktikuje kada injenino stanje nije sporno ili se
upotrebljavaju ista dokazna sredstva.
2.eventualna kumulacija (eventualno spajanje) tubenih zahtjeva
tuilac vezuje dva ili vie zahtjeva tako da sud usvoji drugi
(eventualni, pomoni), tubeni zahtjev ako se prvi (glavni) pokae kao
neosnovan. Redoslijed zahtjeva mora biti u tubi odreen tako da Sud
tano zna o emu e odluivati, tj. prvo e odluivati o prvom tubenom
zahtjevu, a ako se on pokae neosnovanim odluivae o drugom tubenom
zahtjevu. Npr. tuilac trai povraaj stvari jednim tubenim zahtjevom,
a za sluaj da je stvar unitena trai, drugim tubenim zahtjevom,
naknadu tete.
Ovi zahtjevi moraju biti zasnovani na istom dogaaju ili nizu
dogaaja koji ine cjelinu, a Sud mora biti stvarno i mjesno nadlean
za svaki zahtjev i mora se raditi o istoj vrsti postupka. Ukoliko
usvoji prvi zahtjev Sud, u presudi, konstatuje da parnica u pogledu
eventualnog zahtjeva prestaje da tee pravnosnanou presude, a ako je
prvi zahtjev neosnovan sud istom presudom odluuje i o (drugom)
pomonom.
Nisu kumulacije tubenog zahtjeva sljedei instituti:
1. alternativno vezivanje (spajanje) tubenog zahtjeva znai da su
dva ili vie zahtjeva spojeni tubom kojom se predlae da Sud usvoji
jedan, bilo koji, to nije posao Suda da pravi izbor.
Od ove alternativnog spajanja tubenog zahtjeva treba razlikovati
sluaj kada tueni duguje alternativne inidbe u jednom tubenom
zahtjevu. Ako je pravo izbora na tuiocu on e se prije tube
opredijeliti za koju e inidbu podnijeti tubu. Ako je pravo izbora
na tuenom tuilac e alternativne inidbe staviti u jedan tubeni
zahtjev,
2. procesna facultas alternativa (alternativno ovlaenje) tuenog
postoji kada tuilac predloi sudu, u tubi ili kasnije do zakljuenja
glavne rasprave, da e se smatrati namirenim ako mu tueni umjesto
predaje stvari (nenovane inidbe) isplati odreeni iznos novca. Npr.
tuilac je upravio zahtjev na predaju bicikla od tuenog ali on
izjavi da e prihvatiti da mu tueni isplati vrijednost te stvari.
Tako e tuilac postupiti kada mu nije stalo do stvari.
REDOVNI I VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI
Redovni pravni lijek je alba i ulae se protiv nepravnosnanih
sudskih odluka, a vanredni protiv pravnosnanih (revizija, i
ponavljanje postupka).
alba je devolutivan pravni lijek jer o njoj odluuje vii sud,
prekluzivan jer se ulae u roku od 30 dana i suspenzivan jer
zaustavlja izvrenje. Odgovor na albu je 8 dana, a dopuna albe 8
dana.
alba se uvijek podnosi prvostepenom sudu koji je donio odluku.
Prvostepeni sud odluuje o doputenosti, blagovremenosti albe i da li
je izjavljena od ovlatenog lica. Ako je blagovremena, dozvoljena i
izjavljena od ovlatenog lica prvostepeni sud albu sa svim spisima
dostavlja viem sudu.*Razlozi ulaganja albe su:
1.zbog bitnih povreda parninog postupka,
2.nepravilno i nepotpuno utvrenog injeninog stanja i
3.pogrene primjene materijalnog prava.
Presuda na osnovu priznanja i presuda na osnovu odricanja mogu
se pobijati zbog povrede odredaba parninog postupka ili zbog toga
to je izjava o priznanju, odnosno o odricanju data u zabludi ili
pod uticajem prinude ili prevare.1. Povrede parninog
postupka:Povreda odredaba parninog postupka postoji ako sud u toku
postupka nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu
ovog zakona, a to je bilo od uticaja na donoenje zakonite i
pravilne presude.2. Nepravilno ili nepotpuno utvreno injenino
stanje
Nepravilno utvreno injenino stanje postoji kada je sud uzeo da
je injenica istinita, a ona nije i obratno. Do nepravilno utvrenog
injeninog stanja dolazi kada sud nesavjesno sprovede postupak.
Nepotpuno utvreno injenino stanje postoji kada sud nije utvrdio
sve pravno relevantne injenice. Do toga najee dolazi zbog pogrene
pravne kvalifikacije suda. Tako,npr. Sud je mislio da se radi o
ugovoru o djelu pa je prikupljao injenice za ugovor o djelu, a u
stvari se radi o ugovoru o kupoprodaju.
3. Pogrena primjena materijalnog prava
Ovdje se radi o pogrenom tumaenju materijalnog prava i najee
dolazi do dvije greke: a. Da sud injenino stanje podvede pod
pogrenu normu materijalnog prava i b. Da je sud podveo pod dobru
normu ali je tu normu pogreno protumaio, npr. norma glasi:
zabranjeno je ii lijevom stranom ceste. Podvodei injenino stanje
pod ovu normu sud je pogreno protumaio, primjenjujui analogiju, da
je zabranjeno ii i desnom stranom ceste. Na pogrenu primjenu sud
pazi po slubenoj dunosti. alba je ustavna kategorija i uproena je
toliko da je moe izjaviti i obini graanin koji nema veze sa pravom.
Da bi bila uredna dovoljno je navesti samo jednu injenicu, a to je
broj presude i potpis alioca. To je zbog toga to sud pazi po
slubenoj dunosti na apsolutnu povredu parninog postupka i na
pogrenu primjenu materijalnog prava.
ODLUKE DRUGOSTEPENOG SUDA PO ALBIDrugostepeni sud moe donijeti 3
vrste odluka a to su:
A Moe da ukine presudu i vrati je prvostepenom sudu na ponovno
suenje iz 4 razloga
1. Ako je presuda na osnovu priznanja i odricanja donesena
protivno zakonu ukida se rjeenjem2. Ako je sud donio odluku bez
glavne resprave
3. Ako je povrijeeno naelo kontradiktornosti
4. Ako je u donoenju odluke uestvovao sudija koji je po zakonu
trebao biti izuzet.
B Drugo stepeni sud moe da potvrdi prvostepenu odluku presudom u
parnici sud meritorno odluuje presudom, a u svim drugim sluajevima
rjeenjem.
C Da preinai odluku prvostepenog suda jer se smatra da
drugostepeni sud bolje poznaje zakn i to preinaenje se vri
presudom.
VANREDNI PRAVNI LIJEKOVIVanredni pravni lijek se ulae protiv
pravosnanih sudskih odluka, a pravosnanost znai :u materijalnom
smislu pravosnanost znai da se izmeu istih stranaka po istom
predmetu vie ne moe voditi postupak, a dve parnice su iste kada su
iste i stranke i predmet spora.U formalnom smislu pravosnanost znai
da se ne moe uloiti redovan pravni lijek.REVIZIJA je vanredni
pravni lijek koji je dvostruko ogranien:
1. moe se uloiti samo protiv pravnosnanih odluka drugostepenog
suda, a to znai da je prethodno bila uloena alba (to je princip
nepreskakanja pravnih lijekova),
2. moe se uloiti samo u imovinsko-pravnim sporovima ija
vrijednost prelazi 8.000 KM i u privrednim sporovima 15.000 KM.
Revizija je uvijek dozvoljena u sporovima zakonskog izdravanja i
sporovima zakonskog prava. Karakteristike revizije su:
a) prekluzivna (ulae se u roku od 30 dana),
b) nesuspenzivna i
c) devolutivan.
O reviziji odluuje Vrhovni sud RS.
*Razlozi ulaganja revizije su: - bitne povrede parninog postupka
i - pogrene primjene materijalnog prava (apsolutno bitne u prvom i
drugom stepenu, a relativno bitne samo u drugom stepenu).
PRIJEDLOG ZA PONAVLJANJE POSTUPKATo je vanredni pravni lijek
koji se ulae i protiv prvostepenihi i protiv drugostepenih sudskih
odluka. On je ogranieni pravni lijek jer se ulae pod odreenim
uslovima. tj. razlozima. On je dvostrani pravni lijek jer se alje
drugoj strain na odgovor a rok je 8 dana.*Razlozi ulaganja su:1.
Zbog najteih povreda parninog postupka ( povreda naela
kontradiktornosti i nedostatci u zastupanju)
2. beneficium novotarum iznoenje novih injenica i dokaza trai se
savjesnost stranke koja ih iznosi.
3. Ako je bilo koji od uesnika u postupku uino KD i ako postoji
pravosnana odluka krivinog suda ( npr. lani iskaz svjedoka
isl.)Rokovi ponavljanja postupka subjektivni rok od 30 dana i
objektivan od 5 godina.Izuzetno se moe podnijeti i mimo objektivnog
roka od 5 g. iz dva razloga:
a) povrede naela kontradiktornosti
b) nedostatka stranake i parnine sposobnosti tj. nedostataka u
zastupanju.
Za ove postupke sudi sudija pojedinac.PARNINE RADNJE
Mogu biti parnine radnje stranaka i parnine radnje suda
(upravljanje postupkom).
I Parnine radnje stranaka
Parnine radnje stranaka nisu posljedica njihove dunosti:
preduzimanjem parnine radnje stranka ne ispunjava neku svoju
obavezu prema suprotnoj strani ili sudu. Meutim, stranke u praksi
redovno preduzimaju parnine radnje zbog svog interesa jer
neaktivnost jedne poveava izglede druge, aktivne stranke.
Parnine radnje definiemo kao svako spoljanje ponaanje stranaka
zasnovano na njihovoj slobodnoj volji koje je ureeno procesnim
pravom kako u pogledul njihovih pretpostavki tako i u pogledu
njihovih dejstava. Tako npr. nisu procesne radnje ugovor o mjesnoj
nadlenosti, ugovor o arbitrai. Suprotno tome iste procesne radnje
su npr. prigovor zastarjelosti, prigovor istovremenog
ispunjenja.Vrste parninih radnji stranaka:
I Parnine radnje stranaka od posrednog uticaja na postupak
(opozive):
1.prijedlozi npr. tuba:a.stvarni se tiu odluke o predmetu spora
npr. prijedlog tuenog da se tubeni zahtjev odbije,
b. procesni se tiu procesa, npr. odgaanje roita, povraaj u
preanje stanje (nedoputen predlog se odbacuje , a neosnovan
odbija),
2. tvrdnje:
a. injenine (injenini osnov tube) i
b.. pravne posljedice (materijalnopravna ili procesnopravna
posljedica koja proistie iz injenica ).
3. ponuda dokaza
II Parnine radnje stranaka od neposrednog uticaja na postupak
(neopozive):
povlaenje tube, odricanje od tubenog zahtjeva, priznanje tubenog
zahtjeva, odricanje i odustanak od pravnog lijeka,... opoziv do
zakljuenja glavne rasprave.
*Parnine radnje mogu biti:
1.usmene (na roitu) i
2.pismene (podnesci).
*Roita mogu biti obavezna i fakultativna.
- Obavezna su: roite za glavnu raspravu i povraaj u preanje
stanje.
- Fakultativno su: pripremno roite i uee umeaa.
POVRAAJ U PREANJE STANJE (Restitutio in integrum)
Ukoliko stranka propusti, iz opravdanih razloga, da preduzme
neku radnju (npr. ne ispravi ili dopuni tubu u odreenom roku) moe
traiti od suda da joj omogui preduzimanje te radnje putem povraaja
u preanje stanje.
*Uslovi za povraaj u preanje stanje:
1.da je nastupila prekluzija,
2.razlog proputanja mora biti opravdan (nepredvidljiv ili
neotklonjiv dogaaj),
3.da je podnijet u roku od 15 dana (subjektivni rok) i 3 mjeseca
(objektivni rok).
II Parnine radnje suda
*Parnine radnje suda su:
1.odluivanje (presude i rjeenja),
2.upravljanje parnicom (formalno upravljanje: zakazivanje i
odlaganje roita, upuivanje poziva, odreivanje sudskih rokova,
odravanje reda, ispitivanje procesnih pretpostavki,... materijalno
upravljanje: na glavnoj raspravi pripremanje dokazne grae u svrhu
utvrivanja injeninog stanja.),
3.dostavljanje (podnesaka, odluka, poziva; dostavljanje se vri
preko pote, ovlaenog pravnog lica registrovanog za vrenje poslova
dostavljanja ili preko ovlaenog slubenog lica suda. Razlikuje se
dostavljanje fizikim od dostavljanja pravnim licima.),
4.sastavljanje zapisnika (zapisnik je pismena konstatacija o
radnjama suda i stranaka koje su preduzete na roitu; zapisnik o
vijeanju i glasanju gdje se konstatuje tok glasanja i sadrina
donesene odluke.),
5.priprema i izvoenje dokaza.RAZLIKE IZMEU PROCESNE RADNJE I
MATERIJALNO-PRAVNE IZJAVE VOLJE1.potpuno su drugi pojmovi stranake
i parnine sposobnosti od pravne i poslovne sposobnosti,
2.funkcionalna razlika:procesna radnja je upravljena na
pokretanje, odvijanje i okonanje parninog postupka.
Materijalno-pravna izjava volje je upravljena na zasnivanje,
izmjenu ili prestanak graansko-pravnog odnosa,
3.parnina radnja je jednostrana, a materijalno-pravna izjava
volje moe biti i jednostrana i dvostrana,
4.parnina radnja ne moe biti pod uslovom, nalogom i rokom za
razliku od materijalno-pravne izjave volje koja moe,
5.nepravilna parnina radnja se ne ponitava ve se ponovo izvodi,
dok protivzakonita materijalno-pravna izjava volje se ponitava
(apsolutno i relativno nitave izjave volje).
DOKAZIVANJE
Dokazivanje predstavlja djelatnost uoblienu procesnim normama, u
kojoj uestvuje sud, stranke i ostali uesnici u postupku, a koja
obuhvata prikupljanje dokaza, izvoenje dokaza i ocjenu dokaza.
Djelatnost dokazivanja obuhvata i utvrivanje injenica koje su
predmet dokazivanja. Kao procesna djelatnost, dokazivanje obuhvata
slijedee elemente:1.predmet dokazivanja,
2.teret dokazivanja,
3.sredstva dokazivanja (svjedok, vjetak, uviaj, isprava i
sasluanje stranaka),
4.obezbjeenje dokaza i
5.izvoenje dokaza.
PREDMET DOKAZIVANjA
Predmet dokazivanja su pravno prelevantne injenice i dokazuju se
samo sporne injenice tj. one koje stranke jedna drugoj negiraju. Ne
dokazuju se sljedee injenice:
1.optepoznate injenice, ili notorne - Notorne injenice su
injenice koje su poznate irem krugu ljudi, pa time i sudu pred
kojim takve injenice mogu da se pojave kao pravno relevantne.
Obiljeje opepoznate injenice ima svaka ona injenica koja je poznata
ljudima, u vrijeme i mjestu gdje se obavlja suenje.2.priznate
ienjnice, a priznata je ona injenica koja stranci ne ide u prilog
odnosno samo ona koja ide u prilog suprotnoj stranci. (u branim i
paternitetskim sporovima i sporovima iz autorskog prava se
dokazuju). Priznanje injenice se moe opozvati ali to opozivanje
nema apsolutno dejstvo jer e sud ocjenjivati to priznanje i odluie
hoe li ga usvojiti ili nee,
3.pravne norme (iura novit curia sud poznaje pravo),
4.pretpostavljene injenice gdje se iz poznatih injenica
zakljuuje da su priznate, npr. dijete roeno u braku smatra se da
potie od oca,
5.privatno znanje sudije nije predmet dokazivanja ako to njegovo
saznanje potie iz nekog prethodnog postupka .TERET DOKAZIVANjA
U naem pravu pravila o teretu dokazivanja nemaju neki veliki
znaaj jer prema Zakonu o parninom postupku obje stranke su obavezne
da sudu podnesu injenice i dokaze pa zbog toga Zakon i ne regulie
pravila o teretu dokazivanja. Teorija je izgradila sljedee pravilo:
1. opte pravilo je ko neto tvrdi mora to i da dokae, 2. tuilac
dokazuje injenicu nastanka prava jer mu ide u prilog, 3. promjenu i
prestanak dokazuje tueni jer mu ide u prilog.
SREDSTVA DOKAZIVANJA
Sredstva dokazivanja su:1. SVJEDOKDaje iskaz tj. svoje opaanje o
injenicama kojnj su se desile u prolosti. Za svjedoenje je dovoljna
pravna sposobnost fizikog lica to znai da i maloljetno lice moe
biti svjedok. Svjedok daje iskaz usmeno i ako ima vie svjedoka oni
se sasluavaju odvojeno. Ako su razliita svjedoenja o jednoj
injenici od strane dva ili vie svjedoka sud moe pristupiti i
suoenju svjedoka. Obaveza svjedoenja obuhvata: 1. odazivanje
pozivu, 2. davanje iskaza, 3. ako sud zahtjeva da se poloi zakletva
i 4. da govori istinu jer lano svjedoenje predstavlja krivino
djelo. Na zahtjev suda jedan ili dva svjedoka mogu da poloe
zakletvu. Maloljetna lica ne polau zakletvu. Institut zakletve je
fakultativnog karaktera i sud mu pristupa kada misli da e zakletva
imati pozitivnog uticaja na svjedoka da govori istinu. Postoje
dvije vrste zakletve: 1. promisoran koja se daje prije svjedoenja i
2. asertorna poslije svjedoenja. Kod nas je u primjeni asertorna.
Ako se svjedok ne odazove pozivu za svjedoenje sud ga moe kazniti
od 100 - 1.000 KM. ako ova kazna ne postigne cilj moe mu se izrei
kazna zatvora do 15 dana.Osloboeni su od svjedoenja lica koja su u
svojoj profesionalnoj djelatnosti saznala za odreenu injenicu
(ljekar, advokat).Oslobaanje davanja odgovora na pojedina pitanja
ima svjedok ako bi tim odgovorom izloio sebe, branog druga i
bliskog srodnika po krvi i tazbini znatnijoj materijalnoj teti i
sramoti.
2. VJETAK je struno lice koje o odreenim spornim injenicama daje
svoje miljenje. Moe biti vie vjetaka, a vjetaenje mogu vriti
posebne ustanove. Vjetak je zamjenjiv i prema njemu se ne mogu
primjenjivati sankcije. 3.UVIAJ je neposredno opaanje suda o
injenicama u sadanjosti. To se vri putem ljudskih ula (vida, sluha,
ukusa). Najbolji nain prikupljanja dokaza. Faze uviaja su:
istraivaka, statika i dinamika. Sastavlja se zapisnik o uviaju koji
ne smije da sadri subjektivne stavove, miljenja i zapaanja uesniika
uviaja.4.ISPRAVEDijele se na javne i privatne. Veu dokaznu snagu
imaju javne isprave koje su izdate od nadlenog organa u okviru
njegove djelatnosti. Tako npr. ako fakultet izda potvrdu u vezi sa
svojom djelatnou to je javna isprava,a ako izda ispravu o kupovini
namjetaja to nije javna isprava. U postupku javne isprave spadaju u
najjae dokazno sredstvo za razliku od svjedoka koje je najslabije
dokazno sredstvo. Postoje i isprave ad solemnitatem i ad
probationem.
5.SASLUANJE stranaka je dokazno sredstvo koje se najee
primjenjuje kada nema drugih dokaznih sredstava i moe se sasluati i
jedna i druga strana. Sasluanje stranaka treba razlikovati od
davanja informativnog iskaza stranke. Takoe u toku sasaluanja moe
doi i do suoenja stranaka ukoliko im se iskazi o istom injeninom
stanju razlikuju.OBEZBJEENJE DOKAZA
Sud pribjegava obezbjeenju dokaza kad postoji opasnost da e se
dokaz oteano izvesti ili da e biti potpuno onemogueno. Tako npr.
ako je svjedok bolestan mogu se i ranije izvesti dokazi-prije
glavne rasprave. Obezbjeenje dokaza vri Osnovni sud a ako se
postupak vodi pred nekim viim sudom onda obezbjeenje vri taj sud.
IZVOENJE DOKAZA
*Vri se u 4 faze:
1. ponuda dokaza od strane stranaka,
2. odluivanje vijea o tome koji dokazi e se izvesti i to
rjeenjem,
3 samo izvoenje dokaza,
4. ocjena dokaza koje sud unosi u obrazloenje presude.
PARNINI TROKOVI
Oni obuhvataju sudske takse, naknade advokatu, putne trokove,
dnevnice, itd. Osnovno je pravilo da prethodno svaka stranka snosi
svoje trokove, a konaan teret snoenja trokova snosi ona stranka
koja je izgubila parnicu-snosi i svoje trokove i trokove suprotne
setrane.
Trokovi javnog tuioca i javnog pravobranioca padaju na teret
drave, odnosno suda.
Nae pravo poznaje i tzv. siromako pravo gdje se stranka moe
osloboditi trokova postupka ako bi plaanjem tih trokova ugrozila
njen minimum egzistencije.
POSEBNI PARNINI POSTUPCIPrimjenjuju se za sve posebne postupke a
alba je 15 dana, tu spadaju :Postupak za smetanje posjeda, postupak
za izdavanje platnog naloga, postupak u privrednim sporovima,
postupak u sporovima male vrijednosti i arbitrani postupak.
POSTUPAK ZA SMETANJE POSJEDA
Posjed je fakat a ne pravo. Svaki posjednik uiva pravnu zatitu
bez obzira da li ima pravo na posjed ili ne. Cilj posesornog
postupka je da vlasnik bre doe do svoje stvari i da se sprijei
samovlasno oduzimanje stvari.
*Vrste posjeda su: a) posredni i neposredni. Neposredni je onaj
kad posjednik dri stvar u rukama. Tako npr. kada vlasnik da stvar u
zakup zakupoprimac ima neposredni posjed, a zakupodavac posredni. I
posredni i neposredni posjed uiva zatitu,
b) posjed stvari i posjed prava. Posjed stvari ima onaj koji se
prema stvari ponaa kao vlasnik, a posjed prava ima onaj koji se
prema stvari ponaa kao da ima neko ue pravo od prava svojine (npr.
plodouivalac, zakupac. Na zakon o osnovinim svojinsko pravnim
odnosima poznaje samo jedan sluaj posjeda prava, a to je posjed
prava stvarne slubenosti.
*Zatita posjeda ostvaruje se putem tube:
1.interdictum retinende possesionis (tuba za smetanje posjeda)
i
2.interdictum recuperande possesionis (tuba za povraaj
posjeda).
Prva je najee na nepokretnim stvarima, a druga na
pokretnim.Jedno od najeih je verbalno smetanje posjeda, a ono
postoji kada jedno lice zabrani drugom licu prelaz preko zemnjita.
Ove posesorne tube podnose se u subjektivnom roku od 30 dana i u
objektivnom roku od 1 godine. U ovom postupku sud utvuje samo
injenice i to dvije vrste injenica:1. injenicu poslednjeg mirnog
posjeda i 2. injenicu nastalog smetanja.
Sud donosi odluku u obliku rjeenja u kome donosi zabranu
daljnjeg smetanja i povraaj u preanje stanje.
alba protiv rjeenja ulae se u roku od 15 dana. Ako bi stranka
propustila rokove ili ako bi izgubila posesornu parnicu to jo
uvijek ne znai da je izgubila stvar. Stranci uvijek ostaje na
raspolaganju podnoenje vlasnikih tubi gdje rokovi ne
zastarijevaju.POSTUPAK IZDAVANJA PLATNOG NALOGA
To je brz i efikasan postupak u kome je predmet samo novano
potraivanje. Postoje dvije vrste platnog naloga: 1.dokumentarni tj.
onaj koji je snabdjeven vjerodostojnom ispravom i
2. nedokumentarni.
Zakon o parninom postupku ne daje definiciju vjerodostojne
isprave ve kao primjer navodi da su to faktura (raun), mjenica i
ek. Mi bismo ipak mogli definisati vjerodostojnu ispravu kao
isprave koje u pravnom prometu uivaju odreeni stepen povjerenja (tu
spadaju i javne isprave i privatne isprave ovjerene od nadlenog
organa) u pravnom prometu.
Kod postupka izdavanja platnog naloga nema naela
kontradiktornosti jer sud donosi odluku u obliku rjeenja (a koja se
zove platni nalog), a da nije pruio mogunost tuenom da se brani. *U
naem pravu postoji samo dva sluaja kada nema naela
kontradiktornosti: 1. platni nalog i 2. donoenje rjeenja u postupku
izvrenja. Ovaj nedostatak korigovan je na taj nain to tueni protiv
platnog naloga moe uloiti prigovor u roku od 8 dana. Pravna dejstva
prigovora su da sud bez uputanja u osnovanost prigovora zakazuje
roite za glavnu raspravu, a to znai da se ovaj poseban postupak za
izdavanje platnog naloga pretvara u redovan parnini postupak.
Dokumentarni platni nalog je iznad 800 KM, a nedokumentarni je
ispod 800 KM i ne mora biti snabdjeven vjerodostojnom ispravom, s
tim da se moe izdati sasmo protiv glavnog dunika.
POSTUPAK U PRIVREDNIM SPOROVIMA
Odreuje se prema tri kriterijuma:
1. personalni kriterijum gdje obje stranke moraju biti
dravno-pravna lica, pa tako npr. privredni spor je izmeu Pravnog
fakulteta i banke,
2. kauzalni kriterijum (po predmetu). To su svi pomorski sporovi
i sporovi na unutranjim vodama ali ne sporovi u vezi sa putnicima
(bez obzira ko su stranke u postupku),
3. mjeoviti kriterijum to su sporovi izmeu domaih dravno-pravnih
lica i inostranog fizikog ili pravnog lica.
Postupak se pokree momentom predaje tube sudu. Kad se dostavi
tuba tuitelju poinje parnica. U postupku kroz parnicu rjeava se
spor.
POSTUPAK U SPOROVIMA MALE VRIJEDNOSTI
To su sporovi u kojima se tubeni zahtjev odnosi na potraivanje u
novcu koji ne prelaz iznos od 3000 KM*Zakon o parninom postupku
navodi tri primjera sporova male prijednosti: 1. gdje je u tubenom
zahtjevu oznaen novani iznos do 3000 km2. sporovi u kojima predmet
tubenog zahtjeva nije novani iznos, ve predaja pokretne stvari ija
vrijednost, koju je tuilac u tubi naveo, ne prelazi iznos 3000 km3.
procesna facultas alternativa kada tuilac umjesto predaje stvari
izjavi da e se smatrati namirenim ako mu tueni isplati odreenu sumu
novca do 3000 kmAko tuilac povea tubeni zahtjev onda ovaj postupak
prerasta u redovan parnini postupak i obratno ako tuilac smanji
iznos redovan postupak se pretvara u poseban postupak.Ako tuilac ne
doe na prvo roite, a uredno je pozvan smatrae se da je:
1. povukao tubu, osim ako se tueni na tom roitu ne upusti u
raspravljanje (stranke ne mogu dovesti do mirovanja postupka),
2. u zapisnik sa rasprave unose se samo najbitniji elementi:
priznanje tubenog zahtjeva, odricanje od tubenog zahtjeva, bitna
sadrina izvedenih dokaza, odluke protiv kojih je dozvoljena posebna
alba,...3. sud odmah po zaknjuenju glavne rasprave objavljuje
presudu, a prepis pismeno izraene presude dostavlja samo onoj
stranci koja nije bila prisutna,
4. alba se izjavljuje u roku od 15 dana i moe se izjaviti samo
zbog:
a) apsolutno bitnih povreda parninog postupka i
b) nepravilne primjene materijalnog prava. U albi se ne mogu
iznositi nove injenice i novi dokazi (benefitiu novorum).
ARBITRANI POSTUPAK (POSTUPAK PRED IZABRANIM SUDOM)*Osnovne
karakteristike arbitrae su:
1.broj arbitara odreuju stranke; odnosno sudiju i broj sudija
mora biti neparan, moe biti i jedan sudija.2.to je nedravni oblik
sudovanja;3.stranke derogiraju nadlenost redovnih sudova i
povjeravaju spor arbitrai. To znai da je za taj spor nadlean
redovni sud ali ga stranke izvlae i povjeravaju arbitrai. Postoji i
dravna arbitraa ali se u svim ovim sluajevima ne radi o pravim
arbitraama ve o administrativnim organima jer za rjeavanje
navedenih sporova i nije nadlean redovni sud;4.arbitraa se moe
ugovoriti samo za sporove gdje vrijedi naelo dispozicije. Ne moe i
branim i paternitetskim sporovima i sporovima iz autorskog prava.5.
Stranke odreuju procesno pravo po kojem e se voditi postupak.
6. Stranke se mogu dogovoriti da se odluka arbitrae ne moe
pobijati pred arbitraom vieg stepena.*Osnivanje arbitrae: 1.
arbitranom klauzulom u materijalno-pravnim ugovorima, npr. kupimo
knjige u Boski pa u sluaju buduih sporova iz ugovora nadlena je
arbitraa u Banja Luci; na ovaj nain osniva se arbitraa za budue
sporove, 2. arbitranim ugovorom koji je procesnog karaktera gdje se
arbitraa osniva za ve nastale sporove.
Odluka arbitrae moe se pobijati pred redovnim sudom koji bi inae
bio nadlean da arbitraa nije ugovorena i to u subjektivnom roku od
30 dana i objektivnom roku od 1 godine. Odluka se moe pobijati iz
svih razloga zbog kojih se moe uloiti vanredni pravni lijek,
ponavljanje postupka u subjektivnom roku od 30 dana i objektivnom
roku od 5 godina.
POSTUPAK U BRANIM SPOROVIMAOvdje spadaju:A) SPOROVI ZA RAZVOD
BRAKA.
Brak se moe razvesti na 3 naina:
1. tubom,
2.zajednikim prijedlogom i
3. sporazumom.
Ako se brak razvodi tubom i zajednikim prijedlogom obavezan je
pokuaj mirenja branih drugova pred organom starateljstva. Brak se
razvodi po sporazumu samo ako brani drugovi nemaju maloljetne
djece. Postupak je kratak jer nema prikupljanja injenica i izvoenja
dokaza. Ako postoje maloljetna djeca onda je brak mogue razvesti
samo tubom i zajednikim prijedlogom (u ova dva sluaja vodi se
postupak gdje se prikupljaju injenice i izvode dokazi). Prema
Porodinom zakonu BiH samo su dva razloga za razvod braka: 1. teko
poremeeni brani odnosi i 2. nestalost branog druga dvije
godine.
B) POSTUPAK ZA PONITAJ BRAKA.
Ovdje se radi o apsolutno i relativno nitavim brakovima, tj.
gdje se brak ponitava zbog:
a) branih smetnji (branost, srodstvo i umobolnost: apsolutna
nitavost i maloljetstvo i mane volje-zabluda i prevara: relativna
nitavost). Zahtjev za ponitaj ne zastarijeva kod apsolutno nitavih
brakova, dok je za ponitaj relativno nitavih brakova rok 1
godina;b) branih zabrana (usvojenje i starateljstvo).C) UTVRIVANJE
DA BRAK POSTOJI ILI NE POSTOJI
Nepostojei brakovi su takvi koji nisu ni nastali jer im
nedostaje jedan od uslova za zakljuenje braka. Ovi brakovi se ne
ponitavaju nego se samo utvruje tubom za utvrenje da brak nije ni
nastao. Uslovi: 1. saglasnost volja,
2.suprotnost polova i
3.propisana forma.
*Karakteristike branih sporova su:
1.iskljuena je javnost,
2.nema dispozicije stranaka, tj. nema odricanja od tubenog
zahtjeva, nema priznanja tubenog zahtjeva, nema sudskog poravnanja,
nema presude zbog izostanka, svako odricanje od tubenog zahtjeva
ima dejstvo povlaenja tube jer ako bi postojalo odricianje onda bi
brani drugovi vjeito bili okovani u braku,
3.sud vodi postupak po slubenoj dunosti i nije vezan za
prijedloge stranaka. Stranke mogu podnijeti prijedloge, injenice i
dokaze ali sud nije vezan za njih,
4.sud rjeava i sporedni zahtjev o izdravanju i vaspitanju
maloljetne djece,
5.odluka o razvodu braka ima konstitutivno dejstvo i samom
svojom pravnosnanou pravi promjenu u materijalno-pravnom odnosu,
tj. brak se smatra razvedenim.
Sporno je pitanje vanrednih pravnih lijekova radi specifinosti
branih sporova. Npr. odluka je pravnosnana, ne moe se pobijati
vanrednim pravnim lijekovima jer se ne postie cilj spora.
POSTUPAK OBJAVLJIVANJA ISPRAVKE INFORMACIJE
Moe se desiti da u sredstvima javnog informisanja bude
objavljena netana informacija. Zainteresovano lice se moe obratiti
tom javnom glasilu da se u sljedeem izdanju izvri ispravka. Ako
sredstvo javnog glasila ne izvri ispravku zainteresovano lice moe
podnijeti tubu Okrunom sudu u roku od 30 dana i traiti od suda da
obavee sredstvo javnog informisanja na ispravku. Pasivno je
legitimisan glavni i odgovorni urednik.
VANPARNINI POSTUPCI
U Republici Srpskoj primjenjuje se Zakon o vanparninom postupku
2009 god.*Osnovne karakteristike vanparninog postupka su:
1.za razliku od parninog posupka koji se pokree po naelu
dispozicije vanparnini postupci pokreu se i po naelu dispozicije i
po naelu oficijelnosti. Tako npr. ostavinski postupak se pokree po
naelu oficijelnosti, a po naelu dispozicije postupak za razvrgnue
suvlasnike zajednice i za ustanovljavanje mea. U vanparninom
postupku postoje osobenosti i kod drugih naela, kao npr. vie je
izraeno naelo materijalne istine, naelo pismenosi, a manje naelo
kontradiktornosti i javnosti.
2.parnini postupak je dvostranki za razliku od vanparninog gdje
moe da se pojavi jedna, dvije ili vie stranki kao npr. jednu
stranku imamao kod proglaenja nestalog lica za umrlo, dvije kod
ureenja mea, a vie stranaka u ostavinskom postupku. Stranke se u
vanparnici zovu predlagai i protupredlagai,a postupak se pokree
prijedlogom,
3.alba u parninom postupku je devolutivan, prekluzivan i
suspenzivan pravni lijek. U vanparninom postupku alba ima iste ove
karakteristike ali izuzetno moe da ima i obratne karakteristike:
remonstativnost, neprekluzivnost, i nesuspenzivnost pod uslovom da
rjeenjem koje se napada albom nisu konstituisana prava treih
lica,
4.odluka u vanparninom postupku se zove rjeenje, a u parninom je
presuda.
Bilo je pokuaja da se u teoriji izvri razgranienje izmeu
parninog i vanparninog postupka pa tako npr. prema teoriji spora
parnicu prati spor dok nesporne stvari spadaju u vanparnini
postupak. Meutim, to nije tano jer se parnica moe voditi i kad nema
spora npr. dunik ne negira obaveze ali nema novaca da ih ispuni.
Prema teoriji deklarisanja i konstituisanja navodi se da su u
parnici odluke konstitutivne,a u vanparnici deklerativne. Ni to
nije tano jer u parnici postoje deklerativne tube i deklerativne
presude.
Kriterij za razgranienje vanparninog i parninog postupka je
legislativan, zakonski i zakonodavac prema naelu svrsishodnosti
odreuje koji su postupci vanparnini bez ikakvog dodatnog
kriterijuma.
OSTAVINSKI POSTUPAK
Pokree se po naelu oficijelnosti dostavljanjem smrtovnice sudu.
Ostavinski postupak se ne vodi u 3 sluaja: 1. kada ostavilac nije
imao nikakve imovine, 2. kada je imovina toliko male vrijednosti da
se ne mogu pokriti trokovi postupka i 3. kada je ostavilac imao
samo pokretne stvari, a niko od nasljednika ne trai da se vodi
ostavinski postupak.
Nesporna pravna pitalja rjeava sam ostavinski sud, a kada se
pojavi spor o injenicama onda se stranke upuuju na parnicu. Tako
npr. spor o sastavu zaostavtine, spor o veliini nasljednog udjela.
U ovom sluau parnini postupak se javlja kao korektiv ostavinskom
postupku. Parnini postupak moe se pojaviti i kao dopunski postupak
kada se poslije zavrenog ostavinskog postupka pojave npr. nova lica
kao potencijalni nasljednici (pojavi se vanbrano dijete). Poslije
zavrenog ostavinskog postupka lica koja su nezadovoljna odlukom
ostavinskog suda mogu pokrenuti parnini postupak tubom koja se zove
hereditas petitio u kojoj tvrde da njima pripadaju odreeni dijelovi
zaostavtine i u tubi, takoe, trae da im se predaju ti dijelovi.
U ostavinskom postupku odreuje se sastav zaostavtine, ko su
zakonski ili testamentarni nasljednici, odreivanje koliko je ko od
nasljednika dobio, vri se uraunavanje poklona ili legata u
nasljedni dio, kao i smanjenje poklona i legata zbog povrede nunog
dijela.
Nasljednika izjava o prihvatanju nasljea nije potrebna jer
nasljee po sili zakona prelazi na nasljednike. Negativna izjava o
odricanju od nasljea je potrebna. Nasljedna izjava ne moe biti
opozvana niti moe biti pod uslovom ili rokom.
Nasljednici svoja prava mogu ostvariti u subjektivnom roku od 1
godine i objektivnom roku od 10 godina prema savjesnom draocu ili
20 godina prema nesavjesnom draocu. Nuni nasljednici mogu svoja
prava ostvarivati u roku od 3 godine.
Odluka ostavinskog suda je deklerativnog karaktera. alba se moe
uloiti iz istih razloga kao u parninom postupku. Od vanrednih
pravnih lijekova postoji samo zahtjev za zatitu zakonitosti.
POSTUPAK AMORTIZACIJE ISPRAVE
Moe se desitit da isprave budu izgubljene pa da ne bi dolo do
njihove zloupotrebe vri se ponitaj tih isprava. Odluka vanparninog
suda zamjenjuje te isprave sve dok nadleni organ licu ne izda nove
isprave.
POSTUPAK UREENJA MEA
*Mee se ureuju po tri principa: 1. po principu jaeg prava - jae
pravo ima onaj koji je pribavio nekretninu teretnim pravnim
poslom,
2. po pravu posljednjeg mirnog posjeda i
3. ako ni to nije mogue onda se odreuje po principu
pravinosti.POSTUPAK ZA DAVANJE DOZVOLE ZA STUPANJE U BRAK
Mogue je da lice sa navrenih 16 godina pokrene postupak za
davanje dozvole za stupanje u brak. U tom postupku se trae iskazi i
maloljetnika i njihovih roditelja.
Zakon o vanparninom postupku Srbije decidno navodi da oba budua
brana druga mogu biti maloljetni i u tom sluaju trae putem
zajednikih prijedloga davanje dozvole za stupanje u brak. Na zakon
nema takve odredbe pa nije jasno da bi oba budua brana druga mogla
biti maloljetna ili samo jedno.
Osnovno to sud treba da utvrdi je da je maloljetno lice fiziki i
psihiki zrelo za branu zajednicu.
Davanjem dozvole i zaknjuenjem braka maloljetno lice stie punu
poslovnu sposobnost koju zadrava i ako brak bude eventualno kasnije
razveden.
POSTUPAK ZA ZADRAVANJE U USTANOVI ZA LIJEENJE DUEVNO BOLESNIH
LICA
U praksi je bilo dosta pojava da se duevno bolesnim licima
uskrauju prava koja im pripadaju. Tako npr. ne dozvoljava im se da
zasnuju radni odnos, da izau na ispit... Meutim, ovdje se radi o
povredi osnovnog ustavnog naela integriteta linosti jer poslovna
sposobnost kao osnovni preduslov za obavljanje svih pravnih poslova
moe biti oduzeta samo pravnosnanom odlukom vanparninog suda. Nije
dovoljno da je neko lice lijeeno kao duevni bolesnik i da ima
ljekarsku potvrdu. To se ne smije odraziti na njegovu poslovnu
sposobnost.
PRODUENJE I PRESTANAK RODITELJSKOG PRAVA
I pored punoljetstva djeteta nad djecom moe biti produeno
roditeljsko pravo. Najee se tu radi o duevnoj zaostalosti djece.
Slian ovom postupku je i postupak za lienje ili ogranienje
sposobnosti punoljetnih lica kojima se zbog duevne bolesti potpuno
ili djelimino oduzima poslovna sposobnost. Tu se obino radi o
duevnim bolsestima kao to su iozofrenija, tei oblik razliitih
psihoza i zavisno od stepena te bolesti poslovna sposobnost se
oduzima ili potpuno ili djelimino. Sutina ovih bolesti je da su
punoljetna lica na nivou uzrasta idiota, debila i imbecila tj.
djece izmeu 4 i 14 godina.IZVRNO PROCESNO PRAVOZakonom o izvrnom
postupku dvije oblasti:1. postupak izvrenja i
2. postupak obezbjeenja.
Izvrni postupak je postupak u kojem se na prinudan nain dovodi u
sklad faktiko sa pravnim stanjem. Ovaj postupak je izuzetno vaan
jer u njemu dolazi do ostvarenja prava. Izvrni postupak je
samostalan postupak a argumenti za to su: 1. poslije parninog
postupka ne mora uvijek da slijedi izvrni postupak. Prvo dunik moe
dobrovoljno da ispuni svoju obavezu (kada se radi o kondemnatornoj
presudi), a deklerativna i konstitutivna ionako nisu izvrne,
2. izvrnom postupku ne mora da prethodi neki drugi postupak pa
tako npr. izvrni postupak se moe pokrenuti na osnovu vjerodostojne
isprave,
3. u izvrnom postupku samo sprovodi ve utvreno pravo iz parninog
postupka,
4. poloaj dunika mnogo je tei u izvrnom postupku jer je ve
pravnosnano utvreno da je on dunik,
5. za razliku od drugih postupaka samo izvrni postupak ima naelo
socijalnosti, a ono znai zatitu dunika.RAZLIKA IZMEU IZVRNOG I
STEAJNOG POSTUPKA
1.izvrni postupak ima opti karakter i primjenjuje se na sve
subjekte prava a i na preduzea, dok se steajni postupak primjenjuje
samo na preduzea i to supsidijarno ako ne moe da se primjeni izvrni
postupak,
2.u izvrnom postupku potraivanje mora da bude dospjelo, dok u
steajnom postupku ne mora jer se u steajnom postupku sva nedospjela
potraivanja smatraju dospjelim,
3.u izvrnom postupku postoji izvrenje radi ostvarenja novanih
potraivanja i ostvarenja nenovanih potraivanja, a u steajnom
postupku postoji samo izvrenje radi ostvarenja novanih potraivanja
4.u izvrnom postupku primjenjuje se tzv. Individualno izvrenje, a u
steajnom postupku tzv. Generino izvrenje gdje izvrenju potpada
cjelokupna imovina steajnog dunika.
NAELA IZVRNOG POSTUPKA
NAELO DISPOZICIJE I OFICIJELNOSTI
U pravilu izvrni postupak se pokree po naelu dispozicije i to
podnoenjem prijedloga za izvrenje Osnovnom sudu. Izuzetno izvrni
postupak se moe pokrenuti i po naelu oficijelnosti i to samo u
sluaju kada se radi o novanim potraivanjima koja potiu iz krivinog,
upravnog i parninog postupka.
NAELO SUDSKOG UPRAVLJANJA POSTUPKOM
Postupak se pokree po naelu dispozicije ali daljim tokom
postupka upravlja sud. Sud je obavezan da strogo potuje zakon tj.
princip formalnog legaliteta jer se u izvrnom postupku direktno
zadire u imovinu dunika,
NAELO EKONOMINOSTI
Izvrni postupak je hitan a to se najbolje vidi po tome to sud
donosi rjeenje o izvrenju bez naela kontradiktornosti tj. nije
pruio ansu duniku da se brani. Naelo ekonominosti postoji u sluaju
kada vie povjerilaca ima vie potraivanja prema jednom duniku na
istim predmetima i istim sredstvima za izvrenje. Tada se nee voditi
vie postupaka ve e sve biti objedinjeno u jedan postupak.
NAELO SOCIJALNOSTI
Ono predvea apsolutno i relativno izuzee odreenih stvari u
izvrnom postupku a koje se takoe ogleda i u prodaji ovih
stvari.
Apsolutno izuzee znai da se na odreenim predmetima ne moe nikako
sprovesti izvrenje, a relativno da se moe sprovesti izvrenje ali
samo do odreenog iznosa.
to se tie prodaje pokretnih stvari na prvom roitu se ne mogu
prodati ispod procjenjene vrijednosti a na drugom roitu ispod jedne
treine. Nekretnine se na drugom roitu ne mogu prodati ispod dvije
treine, a na prvom ispod procjenjene vrijednosti.NADLENOSTI IZVRNOG
POSTUPKA
Stvarno je nadlean Osnovni sud, a mjesno onaj sud gdje se nalaze
nekretnine i pokretne stvari dunika. Kad je predmet izvrenja novac
onda je mjesno nadlean sud prebivalita dunika. to se tie
funkcionalne nadlenosti u prvom stepenu je nadlean sudija
pojedinac, a u drugom vijee od trijice sudija.
PROCESNE PRETPOSTAVKE U IZVRNOM POSTUPKUMogu biti OPTE i
POSEBNEA) Opte - izvrna isprava koja mora biti podobna (povjerilac
i dunik, mjesto, vrijeme, sredstvo i predmet izvrenja).
*DEFINICIJA izvrne isprave: To je isprava na osnovu koje se moe
pokrenuti izvrni postupak, a jednostavno reeno to je samo
kondemnatorna sudska odluka.
- Dijele se na: inostrane i domae. I Za inostrane postoje:
a) opti uslovi, u koje spadaju:
1. da iskljuivo nije nadlean na sud, 2. da je udovoljeno naelu
kontradiktornosti, 3. da odluka ima klauzulu pravnosnanosti i
izvrnosti i
4. pod uslovom uzajamnosti.
b) posebni uslovi, koji su: 1. da nije protivna ustavnim naelima
RS, 2. da nije tuenom bilo onemogueno da uestvuje u postupku - samo
pod ovim uslovima inostrana sudska odluka moe biti priznata u
posebnom postupku koji se zove deliberacioni (postupak vodi sudija
pojedinac Okrunog suda, to znai da inostrana sudska odluka sama po
sebi nije izvrna).
II Domae izvrne isprave su:
1.kondemnatorne sudske odluke,
2.poravnanja (kondemnatorna),
3.odluke (krivinog suda i upravnih organa pod uslovom da glase
na novano potraivanje i da su potraivanja dospjela),
4.da se odnose izmeu dravno-pravnih lica (preduzea) koja se bave
privrednom djelatnou.
Ovdje je bitno naglasiti da prije izvrnog postupka nije potrebno
voditi nikakav postupak ve privredni subjekti dok imaju u rukama
navedenu ispravu mogu odmah pokrenuti izvrni postupak pa npr.
pravni fakultet ima raun da postdiplomci jelingrada nisu platili
rate. Pravni fakultet ne moe pokrenuti postupak jer se ne bavi
privrednom djelatnou.
B) Posebne su :
1.prijedlog za izvrenje,
2.dospjelost potraivanja,
3.legitimacija stranaka.
*Odluke izvrnog suda mogu biti: 1. rjeenja i 2. zakljuci
(upravlja postupkom).
OBUSTAVA IZVRENJA
Iz bilo kojih razloga zbog kojih ne moe doi do izvrenja postupak
se obustavlja. Zakon navodi sljedee primjere za obustavljanje:
1.ako povjerilac povue prijedlog za izvrenje,
2.ako je imovina tako male vrijednosti da se ne mogu pokriti
trokovi postupka,
3.ako je odluka na osnovu koje je pokrenut izvrni postupak
povodom vanrednog pravnog lijeka ukinuta ili preinaena (paralelno
se vode dva postupka parnini i izvrni).
4.ako je u izvrnom postupku rjeenje o izvrenju povodom prigovora
kao redovnog pravnog lijeka to rjeenje ukinuto ili preinaeno,
5.ako dunik i u ponovnom popisu nema nikakvih pokretnih stvari
(nema nikakve imovine).
Do odlaganja izvrenja moe doi na prijedlog dunika, na zahtjev
povjerioca i na prijedlog javnog tuioca kada postoje razlozi za
ulaganje zahtjeva za zatitu zakonitosti.
Pravila u izvrnom postupku su sljedea:
1.povraaj u preanje stanje mogu je samo u sluaju proputanja roka
za ulaganje prigovora i albe,
2.nema revizije i ponavljanja postupka kao vanrednih pravnih
lijekova (postoji samo zahtjev za zatitu zakonitostu),
3.prethodne trokove u izvrnom postupku snosi povjerilac, a
konane dunik. Zahtjev za naknadu trokova moe se podnijeti u roku od
30 dana od kada se to pravo stekne.
PRAVNI LIJEKOVI
Redovni:
1. prigovor (dunika i treih lica),
2. alba (za trokove postupka ako je stranka nezadovoljna).
Vanredni: zahtjev za zatitu zakonitosti.
Prigovor dunika
*To je osnovi pravni lijek ije su karakteristike:
1.prekluzivnost (u roku od 8 dana),
2.nesuspenzivnost (ne zaustavlja izvrenje),
3.remonstrativnost (odluuje isti sud).
*Razlozi za ulaganje prigovora od strane dunika su:
1.zbog nenadlenosti suda,
2.zbog nedostatka procesnih pretpostavki (kao npr. nedostatak
preocesne legitimacije, ako izvrna isprava nema svojstvo izvrne
isprave, ako odluka na osnovu koje je pokrenut izvrni postupak nije
izvrna),
3.nedostaci u potraivanju (tiu se potraivanja: potraivanje bi
moglo biti ispunjeno ili je dolo do otpusta duga),
4.nedostaci u pravnom aktu kao npr. da je odluka na osnovu koje
je pokrenut izvrni postupak pvodom vanrednog pravnog lijeka ukinuta
ili preinaena,
5.ako je izvrenje predloeno na predmetima koji su apsolutno ili
relativno izuzeti od izvrenja.
Prigovor treih lica
Moe se desiti da pri popisu pokretnih stvari kod dunika budu i
stvari treih lica. U tom sluaju tree lice ima pravo na prigovor
kojim zahtjeva da se izvrenje na tim stvarima proglasi
nedoputenim.
Ako povjerilac ostane pasivan ili negira tvrdnje treih lica ona
imaju pravo na tzv. izlunu tubu. Pasivno legitimisan je povjerilac
ali tuba mora biti usmjerena prema dunikau ako negira pravo treih
lica. Ako su tubom obuhvaeni i povjerilac i dunik oni se nalaze u
poloaju suparniara.
Ako povjerilac ne negira prava treih lica onda se postupak
obustavlja.Tree lice moe imati neko stvarno ili obligaciono pravo
na tim stvarima npr. plodouivanje ili da se kod dunika stvar nalazi
na osnovu ugovora o zakupu.
alba
Ulae se u roku od 8 dana i o njoj odluuje vii sud ako je stranka
nezadovoljna trokovima parninog postupka.
Ako je izvrni postupak pokrenut na osnovu vjerodostojne isprave
i ako se protiv rjeenja o izvrenju uloi prigovor sud se nee
upustiti u osnovanost prigovora ve e stranke uputiti na parnicu tj.
na postupak za izdavanje platnog naloga.
PROTIVIZVRENJE
To je izvrenje koje zahtjeva dunik iz razloga to se povjerilac
neosnovano obogatio. Do tog neosnovanog obogaenja najee dolazi u
postupku dvostruke isplate, otpusta duga, ako se obaveza ugasila
itd.
Moe se traiti u subjektivnom roku od 3 mjeseca i objektivnom
roku od 1 godine. Ako se propuste ovi rokovi moe se podnijeti tuba
iz neosnovanog obogaenja.
SPROVOENJE IZVRENJA
To su naini sprovoenja izvrenja:
1. izvrenje radi ostvarivanja novanih potraivanja od dunika,
2. izvrenje radi ostvarivanja nenovanih potraivanja (nema
sredstava izvrenja).
NOVANA POTRAIVANJA
Razlikuje se predmet od sredstva izvrenja.
Predmet izvrenja- Treba se voditi rauna da li se radi o
apsolutnom ili relativnom izuzeu. 1. pokretne stvari - postoji
relativno izuzee a to znai da su izuzete pokretne stvari neophodne
za ivot dunika (npr. ako ima dvije bunde na jednoj se moe sprovesti
izvrenje). Mora se ostaviti ogrev i hrana za 6 mjeseci. Predmeti za
obavljanje djelatnosti.Sredstva izvrenja*Za sprovoenje su:1.popis
koji ima graansko dejstvo i krivino dejstvo. Graansko je da
povjerilac stie zalono pravo, a krivino da dunik ne moe otuiti
stvar jer vri krivino djelo,
2.procjena,
3.prodaja: na prvom roitu ne moe ispod procjenjene vrijednosti,
a na drugom ispod jedne treine procjenjene vrijednosti. Ako se
stvar ne proda na prvom roitu drugo se zakazuje za 30 dana. Prodaja
moe biti i putem javnog nadmetanja i sporazumom,
4.namirenje povjerioca.
5.nepokretne stvari pravi se razlika izmeu zemljoradnika i
nezemljoradnika. Zemljoradniku ostaje kua, okunica i alat za
obavljanje djelatnosti(apsolutno izuzee). Nezemljoradnik nema
nikakvog izuzea povjerilac postaje vlasnik kue, a nezemljoradnik
ima stanarsko pravo dok se ne snae.*Sredstva izvrenja su:
1.upis u zemljine knjige (povjerilac stie zalono pravo),
2.procjena,
3.prodaja (na prvom roitu ne moe ispod procjenjene vrijednosti,
a na drugom u roku od 30 dana, ne moe ispod dvije treine
procjenjene vrijednosti),
4.namirenje povjerioca.
Novacto se tie novanog izuzea ono moe biti apsolutno i
relativno*Apsolutno izuzee:
1.stipendije studenata,
2.privilegovana potraivanja (zakonska obaveza izdravanja,
naknada tete za gubitak ili umanjenje radne sposobnosti, naknada
tete za gubitak obaveze izdravanja zbog smrti davaoca
izdravanja),
3.primanja po osnovu ordenja i medalja,
4.primanja vojnika na odsluenju vojnog roka,
5.dnevnice,
6.djeji dodatak i socijalna pomo,
7.primanja zatvorenika od rada.
*Relativno izuzee:
1.plata (do jedne treine, a ako je zagarantovan LD do jedne
etvrtine),
2.penzija.
*Sredstva izvrenja
Sud ima dvije radnje: 1. zabranu - vri se blokiranje
(statuskvo), zabranjuje se trojni odnos, 2. prenos: radi naplate i
umjesto isplate (asocira na cesiju). - Radi naplate: izvrni dunik
(Pravni fakultet) je prenio ovlaenja na izvrnog povjerioca (radnika
fakulteta), da se obrati duniku (Vladi) ali i izvrnom duniku iako
je prenio ovlaenja da se moe obratiti duniku. To znai da izvrni
dunik ne ispada iz trougla, a to znai da postoje dva povjerioca i
jedan dunik. U ovom sluaju povjerilac se nee smatrati namirenim dok
se stvarno ne namiri. - Umjesto isplate: pravno dejsto isplate
sastoji se u tome da se povjerilac smatra namirenim bez obzrira da
li e se stvarno i namiriti.
Dravna svojina
*Apsolutno izuzee: javno dobro, rudna blaga, dobra za
vojsku.*Relativna izuzea: preduzea- do odreenog iznosa (zgrade,
osnovna i obrtna sredstva ono to je neophodno za prostu
reprodukciju: minimum egzistencije).
*Sredstva izvrenja za zgrade ista su kao za nekretnine, a za
osnovna i obrtna sredstva isto kao za pokretne stvari.
IZVRENJE RADI OSTVARENJA NENOVANIH POTRAIVANJA
Nema sredstava izvrenja ni naela socijalnosti. To je svako
potraivanje koje ne glasi na novac.
1. pokretne stvari - individualno odreene stvari i neodreene
generike stvari.
Izvrenje individualno odreene stvari se sprovodi na taj nain to
sudski izvrni organi od dunika ili treeg lica uzimaju tu stvar i
predaju je povjeriocu. Poto se radi o individualno odreenoj stlvari
u sluaju da je ona propala onda dolazi do novanog namirenja
povjerioca po procjenjenoj vrijednosti stvari. Kod generikih stvari
potraivanje se sprovodi na isti nain tj. oduzimanjem pokretnih
stvari od dunika ili treih lica i predaja povjeriocu. Meutim,
ovdje, ako je stvar propala, onda se izvrenje sprovodi na taj nain
da povjerilac nabavi tu stvar od tree osobe jer je to mogue poto se
radi o generinoj stvari. Prethodno je dunik obavezan da poloi kod
suda novani iznos za nabavku te stvari.
2. nepokretne stvari
Izvrenje se sprovodi se tako to se nekretnina uz pomo sudskih
izvrnih organa oslobaa lica i stvari i predaje u posjed povjeriocu.
Mogue je da dunik izbjegava da prihvati predaju te stvari i u tom
sluaju pokretne stvari se ostavljaju kod treih lica, a trokove
uvanja snosi dunik.
3. izvrenje zamjenjive i nezamjenjive inidbe
Zamjenjiva inidba je ona inidba koju umjesto dunika moe da izvri
i tree lice. Izvrenje se sprovodi na taj nain da tree lice, na
teret dunika, izvrava tu inidbu. Npr. dunik je u obavezi da pokosi
travu ispred Pravnog fakulteta. Tada povjerilac angauje tree lice
koje e to uraditi, a trokove e snositi dunik.
Nezamjenjiva inidba je ona koja je strogo vezana za linost
dunika i nju ne moe da izvri tree lice ve samo dunik. Tako npr.
dunik je u obavezi da nacrta sliku, napravi kip... Izvrenje se
sprovodi novanim kanjavanjem. Uz novano kanjavanje dunika moe doi
do naknade tete.
Jedna varijanta nezamjenjive inidbe je i povraaj radnika na
posao kad postoji pravnosnana sudska odluka da je preduzee obavezno
da vrati radnika na posao. Meutim, direktor nee da izvri odluku, a
to izvrenje nije mogue sprovesti na prinudan nain. U ovom sluaju
ide se na novano kanjavanje i direktora i preduzea. Direktor sa
kanjava sa 10.000, a preduzee sa 20.000 din. to ini po Zakonu o
prekrajima. U sluaju da se radnik opet ne vrati na posao ide se na
duplo: 20.000 i 40.000 din. Tako se najvie ide do desetostrukog
iznosa. To je graansko-pravna odgovornost. Direktor odgovara i
disciplinski i krivino. Radnik ima pravo na lini dohodak u iznosu
koji bi imao da je radio, a takoe, i pravo na naknadu tete koju je
eventualno pretrpio. Pored ovih zakonskih sredstava u izvrnom
postupku ide se i politikim putem vri se pritisak na direktora da
izvri odluku suda.
4. davanje izjave volje
Sprovodi se putem fikcije, a to znai da se pravnosnanou sudske
odluke smatra da je dunik dao izjavu volje. Npr. davanje izjave za
zakljuenje ugovora, davanje izjave za upis u zemljine knjige.
POSTUPAK OBEZBEENJA
Moe se desiti da ponaanjem dunika postoji mogunost da se
povjerilac ne moe nikako namiriti ili da se oteano namiri. Tako
npr. dunik moe sakriti svoju imovinu. Zbog toga izvrno procesno
pravo predvia mjere obezbeenja u cilju namirenja povjerioca.
*Postoje tri vrste mjera obezbjeenja u cilju namirenja
povjerioca:
1. zalono pravo na nekretninama - Slui za obezbjeenje samo
novanih potraivanja. Ova mjera se preduzima iz razloga to ovim
upisom u zemljine knjige zalonog prava na nekretninama dunika
povjerilac moe da se namiri i ako dunik otui nekretninu treem licu.
Taj upis ima stvarno-pravni karakter apsolutnog prava i djeluje
prema svim treim licima,
2. prethodne mjere - Za njihovo preduzimanje potrebni su sljedei
uslovi: a) novano potraivanje povjerioca, b) sudska odluka koja
nije pravnosnana, c) vjerovatnost potraivanja, d) povjerilac stie
zalono pravo.
3. privremene mjere - Slue za: a) obezbjeenje novanih i
nenovanih potraivanja, b) mogu se preduzeti i prije parninog
postupka i u toku parnice i u toku izvrnog postupka, c) povjerilac
preduzimanjem privremenih mjera stie samo faktiko obezbjeenje, d)
subsidijarnog su karaktera, a to znai da se mogu primjerniti samo
ako ne postoje uslovi za prethodne mjere.
*Razlika izmeu prethodnih i privremenih mjera je:
1. prethodne mjere slue za obezbjeenje samo novanih potraivanja
povjerioca, a privremene za obezbjeenje i novanih i nenovanih
potraivanja povjerioca,
2. uslovi za primjenu su stroiji kod prethodnih mjera jer je
potrebno da postoji sudska odluka koja nije postala pravnosnana dok
se privremene mjere mogu preduzimati prije parnice, u toku parnice
i u toku izvrnog postupka,
3. prethodnim mjerama povjerilac stie zalono pravo na stvarima,
a privremenim mjerama samo faktiko obezbjeenje,
4. privremene mjere mogu se primjeniti samo ako ne postoje
uslovi za primjenu prethodnih mjera.
Karakter obezbjeenja ima i institut jemstva koje je regulisano
Zakonom o obligacionim odnosima pa tako npr. ako kod privremenih
mjera povjerilac ne moe da dokae svoje potraivanje, a ne moe da
uini ni vjerovatnim da e se oteano namiriti ili da se nee nikako
namiriti Zakon predvia da povjerilac mora da poloi jemstvo da bi
sud mogao odluivati o privremenim mjerama. Jemstvo se polae jer
postoji mogunost da preduzimanjem privremenih mjera kao npr.
zabrana raspolaganja stvarima, moe da nastupi teta za dunika.
Jednostavno reeno nema sudske odluke, ne moe dokazati ni uiniti to
potraivanje vjerovatnim pa se zato i polae jemstvo.
S A D R A J :
1.naela parninog postupka,
2.nadlenost suda,
3.procesne pretpostavke,
4.vezanost parninog suda odlukom krivinog suda,
5.umea i glavni intervenijent,
6.uticaj materijalnog prava na procesno,
7.prethodno pitanje u parninom postupku,
8.zastupnitvo,
9.tube u parninom postupku,
10.sastav tube,
11.vrste tubi,
12.preinaenje tube,
13.vrste presuda,
14.kumulacija tubenog zahtjeva,
15.alba,
16.revizija, zahtjev za zatitu zakonitosti i ponavljanje
postupka,
17.postupak za smetanje posjeda,
18.postupak izdavanja platnog naloga,
19.postupak u privrednim sporovima,
20.postupak u sporovima male vrijednosti,
21.postupak pred izabranim sudom,
22.postupak u branim sporovima,
23.postupak za objavljivanje ispravke informacije,
24.parnine radnje,
25.predmet dokazivanja,
26.teret dokazivanja,
27.sredstva dokazivanja,
28.obezbjeenje dokaza,
29.izvoenje dokaza,
30.parnini trokovi,
31.karakteristike vanparninog postupka,
32.ostavinski postupak,
33.postupak amortizacije isprave,
34.postupak ureenja mea,
35.postupak za davanje dozvole za stupanje u brak,
36.postupak za zadravanje u ustanovi za lijeenje duevno bolesnih
lica,
37.postupak za poroduenje i prestanak roditeljskog prava,
38.izvrni postupak,
39.naela izvrnog postupka,
40.procesne pretpostavke u izvrnom postupku,
41.obustava izvrenja,
42.pravni lijekovi u izvrnom postupku,
43.sprovoenje izvrenja,
44.postupak
obezbjeenja.Caught-SkippingThe-Break-UpPast-Your-CurfewMy-Daughters-FriendA-Show-Of-FaithLessons-In-AnalLet
us teash you
The-Final-TouchesAfter-School-SnackSomething to look atPAGE
32