-
1GRAANSKO PROCESNO PRAVO
- skripta -
NAELA PARNINOG POSTUPKAU ZPP je dolo do promene u pogledu
principa u vezi naela. Naela postoje, ali
su u potpuno drugom odnosu.Naelo dispozicije stranaka i naelo
oficijelnosti; raspravno i istranonaeloU l.7 ZPP-a se kae da su
stranke dune da iznesu sve injenice na kojima zasnivajusvoje
zahteve i da predloe dokaze kojima se utvruju te injenice, i to je
osnovnopravilo. To pravilo se upotpunjuje onim to predstavlja
istrano naelo, a to je da sudutvruje sve injenice od kojih zavisi
odluka o osnovanosti zahteva da bi se upravoostavila sudu uloga da
odluuje, ali o onome to su stranke predloile. I, istrano naelokoje
je definisano u st.3 ovog lana, ali koji sada ograniava naelo
oficijelnosti kaopravilo.Oficijelnost je tamo gde sud po slubenoj
dunosti radi, a to je kada se utvruje da li seradi o zahtevima sa
kojima stranke mogu da raspolau, to je ono to je predvieno u
l.3st.3 ZPP, a da sud nee dozvoliti raspolaganje strankama koja su
u suprotnosti saprinudnim propisima i pravilima morala, i u toj
situaciji kada sud posumnja da postojikrenje iz l.3 st.3 sud e po
slubenoj dunosti sve utvrivati i onda kada je nekimposebnim zakonom
to predvieno.Npr. Porodini zakon e uvesti te situacije gde e sud
morati ex officio da utvrujerazliite stvari, bez obzira da li to
stranke predlau ili ne.U ostalim situacijama sud e biti sada u
granicama onog to predlau parnine stranke,znai imaemo dispoziciju
stranaka kao osnovno naelo i imaemo samo kao pomononaelo istrano
naelo.Ono to je bitno jeste da vidimo kako se to konkretizuje, i
osnovni deo u vezikonkretizacije to je odredba l.223 ZPP-a koja
predvia da stranka koja neto tvrdi tomora i da dokae. Stranka koja
tvrdi da ima neko pravo snosi teret dokazivanja injenicakoja je
bitna za nastanak ili ostvarenje prava, ako zakonom nije drugaije
odreeno .Npr. u situaciji kad se radi o utvrenju oinstva, sud e
nekad i ex officio reiti da netoradi sa razloga to u toj situaciji
pravo deteta na roditelje mnogo vanije pravo, gde esud kako sam taj
zakon kae, uraditi sve da bi obezbedio detetu oca...S druge strane
st.3 ovog lana kae: Stranka koja osporava postojanje nekog prava
snositeret dokazivanja injenice koja je spreila nastanak ili
ostvarivanje prava ili usled koje jepravo prestalo da postoji, ako
zakonom nije drugaije odreeno.To znai, tuilac mora predloiti dokaze
i dokazati svoje tvrdnje, a tueni koji osporavaneto, mora dokazati
osnovanost svojih navoda i priloiti odn. predloiti sve one
dokazekoji e dokazati osnovanost navoda tuenog.Naelo savesnog
korienja procesnih ovlaenja i naelo zabranezloupotrebe procesnih
ovlaenja
-
2Dalje, to je bitno kada govorimo o naelima, treba rei da ovaj
zakon naroitosada menja odnos naela savesnog korienja procesnih
ovlaenja i naela zabranezloupotrebe procesnih ovlaenja. Dva veoma
povezana naela, i ona su sada kaoposebna odredba formulisana u l.9
ZPP koji kae da su stranke dune da savesno koristeprava koja su im
priznata zakonom. Da su stranke, njihovi zakonski zastupnici i
umeaiduni da pred sudom govore istinu. Sud je duan da sprei svaku
zloupotrebu prava kojaimaju stranke u postupku. Konkretizacija ovih
naela je sprovedena kroz ceo zakon i onoto je naroito bitno, pored
toga to su uvedene razliite sankcije uz odreena injenja ineinjenja,
sada je formulisana cela glava, glava XV koja govori o tome da mora
da sesavesno koriste procesna ovlaenja i ta se deava kada dolazi do
zloupotreba procesnihovlaenja, i regulie sve vrste kanjavanja i
regulie pitanje naknade tete u sluajukorienja prava na neadekvatan
nain, zloupotrebom, i to ili injenjem ili neinjenjem.Jer, ako sud
ne bude inio, a za ta jeste ovlaen, on e neinjenjem
omoguitizloupotrebu prava. A, ako stranke injenjem ili neinjenjem
vre zloupotrebu svojihprocesnih ovlaenja veoma lako e sud moi da
primeni odredbe iz ove glave i dasankcionie sve ono to je vodilo
zloupotrebama, odn. onemoguavanju suenja urazumnom roku.Naelo
ekonominosti i efikasnosti
Naelo ekonominosti i efikasnosti potpuno je sada regulisano na
taj nain to sudu celog zakona, ono je znai veoma potencirano u
ZPP-u, i skoro svi rokovi suskraeni. A, rok za iradu prvostepene
sudske odluke je faktiki produen. To ete kadabudete govorili o
presudi videti tako to ete utvrditi kad budete pogledali tu
odredbu, daje rok koji je do sada bio od 8 dana, u praksi u proseku
oko mesec dana, a esto sustranke i po godinu dana stranke ekale
izradu presude, sada je taj rok konstituisan uzakonu tako to je
navedeno: da se presuda radi u roku od 8 dana, a izuzetno, u
situacijikada se radi o teem predmetu, dodaje se sudu (sudiji koji
radi odluku) mogunost da jo15 dana, znai 23 dana... To je neto to
bi se veoma pribliilo onome uobiajenom rokuu praksi. Sa kojih
razloga? Zato to taj razumni rok predstavlja jedan od
osnovnihelemenata prava na pravino suenje. Pravo na pravino suenje
je regulisano l.6Konvencije o ljudskim pravima, i u st.1 ovog lana
navedeno je koji su sve to kriterijumii elementi koji daju nekome
licu pravo na pravino suenje. Jedan od osnovnih elemenataza to je
razumni rok. Imajui u vidu ta se kod nas deava u praksi,
zakonodavac je tajrazumni rok kao naelo sproveo u l.10 st.1 tako to
je rekao da stranka ima pravo da sudodlui o njenim zahtevima i
predlozima u razumnom roku. Ovaj razumni rok jekonkretizovan kroz
odreene rokove postupanja. Razumni rok se odreuje od sluaja
dosluaja. Kad zakon regulie koji je razumni rok Sud u Strazburu e
uvek rei, bez obzirana to na koji nain se radi, da je onaj rok koji
je preao zakonom predvieni rok nerazuman rok. Jer, ako je
nacionalno zakonodavstvo predvidelo neki rok, onda je to roku kome
mora neto da se uradi. Naravno, imamo situaciju da imamo
prekluzivne rokove ione orijentacione rokove. Ovi rokovi koji se
nalaze u ZPP-u, neki su prekluzivni, neki suorijentacioni rokovi.
Naravno, kada govorimo o ovim rokovima koji su orijentacioni,
kojinisu prekluzivni, nikada nee Strazbur odreagovati ako dolazi do
krenja malih, kratkihrokova. Ali, ako u celom predmetu, koji npr.
traje 15 godina imamo za sve odreenerokove pomalo krenje, pa to
dovede do suenja od 15 godina, evidentno je da se tajpredmet nije
sudio u razumnom roku.
-
3Druga stvar koja se treba znati, to su primeri iz sudske
prakse, i pomenuu 2 sudskeodluke koje upravo predstavljaju
orijentir ta je razumni rok.PRIMER 1: Odnosi se na aplikaciju koju
su pokrenuli roditelji oveka, koji je inaeumro u trenutku
pokretanja postupka u Strazburu. To je bila situacija kada je
graaninFrancuske pokrenuo parnicu za naknadu tete pred francuskim
nacionalnim sudom zbogtoga to je smatrao da je krivicom bolnice u
kojoj se leio bio zaraen virusom HIV.Presuda je doneta i parnica
okonana u roku od 2 godine. On je vrlo brzo posle togaumro, i
roditelji su pokrenuli postupak pred sudom u Strazburu tvrdei da je
kreno pravona pravino suenje, jer sud nije potovao razumni rok na
tom suenju. Drava jeodgovorila na takvu aplikaciju da 2 godine nije
nerazuman rok, jer po zakonu,odluivanje o zahtevu za naknadu tete
ne spada u one koji su propisani kao hitnipostupci. Nadalje, radi
se o tekoj parnici, jer je sud morao da utvrdi da li je to lice
bilozaraeno virusom HIV u bolnici, ili je recimo u seksualnom
odnosu 15 godina ranije bilozaraeno, pa je taj virus HIV mirovao,
pa se posle toga aktivirao u trenutku kada je ovekbio u bolnici, pa
je izaao iz bolnice. To naravno, nosi velika vetaenja,
utvrivanjainjenica. Potom, ako se i kad se to utvrdilo, onda je
moralo da se utvrdi kakvo je bilopostupanje u bolnici, ko je tu bio
nadlean, da li je neto loe uraeno u pogledufunkcionisanja bolnikog
osoblja, ili je to bila nekakva nesrea, ili kako se to desilo...
Iimajui u vidu ponaanje stranaka u postupku, 2 godine bi bio
potpuno razuman rok,tvrdila je Francuska. A, sud u Strazburu je
rekao: Tano je da 2 godine ne bi bio straanrok da se ne radi o
naknadi tete za lice koje je obolelo od virusa HIV. Kada sud zna
daneko ima takvu bolest i da trai naknadu tete upravo zbog te
bolesti a ne neeg drugog,onda svrha suenja i pravino suenje mogu se
ostvarivati u razumnom roku za njega.Njegov ivot je oroen, kratak,
evidentno je. Satisfakcija koja predstavlja neimovinskutetu, nakon
proteka nekog roka koji bi njemu znaio neto, svakako ne predstavlja
pravona pravino suenje. I rekao je U tom sluaju jeste kreno pravo
na pravino suenje,jer rok od 2 godine za donoenje presude za lice
koje je obolelo od HIV (a upravo je topredmet parnice), nije
razumni rok.
Mi nemamo nigde upisane razumne rokove recimo, za naknadu tete.
Ali ako znamo taje razuman rok, i ako znamo da sudija ima 300
predmeta u radu i da ima svaki trei dansuenje, svakako neemo moi da
oekujemo da e se suditi i presuditi, recimo nekakvoizdravanje u
roku od 10 dana. Ali, ako se radi o tako vanom pravu, i ako je to
deteugroeno zato to nema izdravanje, onda svakako, razuman rok ne
moe da bude 6godina, ili 10 godina... u krajnjoj liniji dete e
postati punoletno, ili e zavriti kolovanje,ako se radi o detetu
koje je na kolovanju i vie nije ba ni dete, nego je student.Dakle,
sud mora u svakom konkretnom sluaju da razmilja o razumnom roku
imajui uvidu ovako izgraene standarde.
PRIMER 2: Najvei ekstrem gde je Strazbur rekao da nije kreno
pravo na pravinosuenje, je situacija kada je Grk tuio dravu Grku,
jer je ostvarivanje njegovog pravana slobodno uivanje imovine
trajalo 17 godina pred nacionalnim sudom u Grkoj. Ali jesud
rekao:Cenei ponaanje stranaka u postupku, ocenjujui o kakvoj se
vrsti postupkaradilo, kakve teine je bilo, koje su sve tekoe bile,
kako su se ponaali advokati,vetaci, koliko vetaenja... to nije bio
nerazuman rok.
-
4U okviru takvog naina razmiljanja, ovo naelo koje govori o
efikasnosti suda, oekonomiji suda i ta e izabrati da zakazuje u
veoma kratkim rokovima, veoma brzo, a tae izabrati da zakazuje u
nekakvim duim rokovima, obzirom na optereenost suda,predstavljae
ono to daje pravilo ponaanja u pogledu efikasnosti, odn.
potovanjarazumnog roka, koje se kroz ceo zakon provlai tako to se
svi rokovi i sva postupanjakoja vode zloupotrebama sankcioniu, a
rokovi skrauju, da bi stiglo do onoga topredstavlja razumni rok, i
to predstavlja sada jedno od osnovnih naela parninogpostupka.Naelo
usmenosti i pismenosti
Kada govorimo o usmenosti i pismenosti, osnovno naelo i dalje
ostaje usmenost.Ali, pismenost potpuno menja svoju ulogu u nekoj
proporciji jednog i drugog naela, sobzirom da po ZPP-u pismenost
poinje da ima i u ovoj naoj proceduri veoma bitnuulogu upravo da bi
se dolo do ekonominijeg i efikasnijeg voenja parninog postupka,
ipotovanja razumnog roka, pa emo videti da kada govorimo, recimo o
vetaenju, da utoj situaciji, za razliku od ranije, kada se izvodi
ovaj dokaz, da e vetaenje biti takoregulisano da je obaveza vetaka
da pismeno da nalaz, a ne kao to je ranije bilo praviloda nalaz
mora da se da usmeno pred sudom, bez obzira to ga je neko uradio u
pismenomobliku. Upravo sa razloga to sud vie nee da bude servis
graana, ne bi smeo da bude;to parnini postupak i zatita graanskih
prava predstavlja dispoziciju stranaka, osimkada je to posebnim
zakonom drugaije odreeno, i osim kada sud posumnja da se radi
onedozvoljenim raspolaganjima stranaka, sa tih razloga e taj nalaz
vetak morati da da upismenom obliku, nee ga sud uzimati na
zapisnik, a sa tih razloga e to biti uraeno dabi se stranka na
vreme izjasnila, po mogustvu u pismenom podnesku, da bi
sekoncentrisali svidokazi i da bi se efikasnije zavrili
postupci.Nadalje, kada se govori o institutu povraaja u preanje
stanje, ranije je bilo naelousmenosti prioritetno, pa se o predlogu
uvek moralo raspravljati na roitu. Sada jesasvim obrnuto, i sadanja
situacija kae da e o predlogu za povraaj u preanjestanje sud
odluiti van rasprave, a izuzetno e zakazati raspravu kada
izvoenjedokaza koji utiu na donoenje odluke o osnovanosti ovoga
zahteva zahtevajuroite. Naime, neko predloi u predlogu za povraaj
da se izvede dokaz da neko nijemogao, recimo, da doe na roite, pa
predlae 3 svedoka. Naravno, kad sud utvrdi da bibio moda osnovan
ovakav predlog, ne moe da ga van roita sasluava i onda idemo
nanaelo usmenosti i kreemo sa roitem na kome e se sasluati. Ndalje,
to naelopismenosti i usmenosti u svojoj proporcionalnosti menjaju
svoju ulogu posebno i najviekod toga kako kree parnini postupak, a
to je da je sada odgovor na tubu obaveza, toznai da se nee ui u
suenje dok nemamo tubu, znai zahtev stranke u pismenomobliku, i
obavezan odgovor na tubu, jer ukoliko nema odgovora na tubu u
ostavljenomroku i na nain kako je to zakonom propisano donee se
presuda zbog proputanja. Nevie zbog izostajanja (jer nema roita),
nego zbog proputanja. Potpuno nova presuda.Nee biti zakazano roite,
nego e sud doneti presudu zato to tuena stranka nijepostupila po
zakonu i odgovorila na tubu.Ono to dalje govori o potpunoj promeni
odnosa ova dva naela, jeste i nova situacija ukojoj sud, kada je
zahtev koji je istaknut u tubi i kada se navodima iz odgovora na
tubuinjenino stanje ne osporava, nego ostaje samo sporan osnov,
znai ono to sud mora dautvrdi u vezi zakonitosti, moe bez
zakazivanja roita da donese presudu. Ovo jepotpuna novina, i
doslednom primenom takve novine sasvim sigurno e se rokovi u
sudu
-
5smanjiti i doi e se do bre pravde, jer imate vrlo esto
situaciju da se recimo, podnesetuba za dug. I kae se: Meni kolega
duguje 3.000 evra, prilaem priznanicu uz tubu, ipredlaem da sud
donese presudu da se obavee da mi vrati tih 3.000 evra. Tueni
uodgovoru na tubu (a to je do sad radio obino na roitu) kae: Tano
je da sam ja odnjega pozajmio 3.000 evra. Ja neu da mu platim
kamatu, a u docnji sam sa razloga tosam ostao bez posla. I ne mogu
da mu vratim jer nemam odakle da platim.
VIDA: I, u kakvoj smo ovde situaciji, ta mislite? Da li ovde
moe, u ovakvom primeruda se donese presuda bez roita? Ovo su navodi
iz tube, ovo su navodi iz odgovora natubu. Moe! Da vidimo u okviru
zakona koji bi bili argumenti, ta kae onaj koji moe?ODGOVOR: Pa,
tueni je priznao tubeni zahtev, sud e ga obavezati na
isplatudugovane sume...VIDA: E, hajde sad odmah da se unapred
presliavamo. Priznao je tubeni zahtev.Ako je priznao tubeni zahtev,
ovakvim navodima, zato se ne bi donela presuda naosnovu priznanja?
Da li je on priznao zahtev?ODGOVOR: Nije ga osporio, priznao je
injenice.VIDA: Priznao je injenice. injenine navode. Kada imamo
nesporne te injeninenavode, znai te injenice niko nije osporio,
rekao je: Jeste, ja dugujem. Ali, smatram dakamatu ne treba od tad
da platim, zato to sam ja hteo da mu vratim ali nisam mogao.To je
sad pravno pitanje, od kada treba da se vrati kamata, koja nesporno
pripada.A druga stvar, od kakvog je uticaja pitanje to to on nema
para zato to nije u radnomodnosu?ODGOVOR: To je u vezi sa
izvrenjem.VIDA: Tano. Ovo je onda, pitanje izvrenja. Taj zahtev je
osnovan. A to da li moe iline moe da plati... On je napravio dug,
zahtev je osnovan, on se obavezao u nekakvojpriznanici, ili su
ugovorili usmeno da e se do tog i tog datuma vratiti dug. Nije
posledana podnoenja tube. Pitanje toga da li e moi da plati ili ne,
je pitanje izvrenja. Pae, ili da se prodaje njegova kua, a ako se
predlae obustavom, plenidbom linogdohotka to izvrenje biti potpuno
nemogue, ili e morati da se sprovede na drugi nain.Ali, to sud
prilikom donoenja odluke kojom se odluuje o zahtevu, o
osnovanostitubenog zahteva, nita ne intrigira. I u toj situaciji
sud e (a mnogo je takvih parnica),i u koliko je kvalitetan sud,
sasvim sigurno moi da donese presudu posle tube iodgovora na tubu,
kojom e odluiti o zahtevu, i u ovakvom injeninom stanju,
utvrditisasvim sigurno da je tubeni zahtev osnovan, obavezati
tuenog na isplatu tog duga,utvrditi datum dospelosti, ako je utvren
datum u priznanici, onda iz priznanice, a ako ne,ako je ovaj neto
naveo: jeste tano da smo rekli za dva meseca, utvrdie koji je
todatum, i od tada ga obavezati na isplatu kamate, a pitanja ovog
dela, napisae u presudida je bez uticaja na ovu pravnu stvar, i
navesti da e to biti pitanje i problem izvrenja, ane donoenja
odluke u parninom postupku pred redovnim sudom (Naravno, ne sme
ovonapisati, o redovnom i tom sudu, ali e to biti obrazloenje).I to
je sada ono to je u potpunosti promenilo odnos izmeu pismenosti i
usmenosti, jer
kao to vidite ovakva procedura omoguava samo pismenost. I veoma
brzu izmenu misli,i veoma brzo donoenje sudske odluke koja e
omoguiti, naravno, taj razumni rok.
Ono to je veoma bitno kada govorimo o naelima, moramo da sad
vidimo da jezakon uveo i alternativni nain reavanja sporova. To je
medijacija, koja se provodi krozceo zakon, i to je od svih
alternativnih naina izabrana medijacija.
-
6Naelo pouavanja neuke strankeKada govorimo o naelu pouavanja
neuke stranke, moramo imati u vidu, da s
obzirom na izmenu odnosa naela dispozicije stranaka, naela
oficijelnosti, i odnos kojise promenio u odnosu na raspravno i
istrano naelo, da e biti raspravno naelodominantno, da istrano
ostaje veoma malo, za one dve stvari kao naelo koje e biti
uprimeni, onda se u tom kontekstu u potpunosti menja i naelo
pruanja pravne pomoi.Ono to moramo da znamo je da ga imamo na 3
mesta u ZPP-u: 1
1) sud e pomaganje pruiti, na neki nain, onda kada bude nalagao
ureenjetube, ali vie ne advokatu, nego samo svim ostalim uesnicima
u postupku (l.103);
2) onda kada bude na predlog stranke, a kad stranka dokae da
negde nije moglada pribavi neki dokaz (l.232 st.3 ZPP-a). Ovaj lan
kae da e na predlog stranke ili exofficio sud traiti odreene dokaze
od nekoga, ili nekog organa, u situaciji kada jeevidentno da
stranka to sama nije mogla da uradi, a recimo kada sudija bude tano
znaoda MUP nee hteti nekom fizikom licu da da odreene podatke sud e
ex officiopribaviti ovakve podatke, ali kada stranka bude predloila
da sud po slubenoj dunostizatrai izvod iz zemljinih knjiga, sud to
vie ne bi trebao da radi nego e to moratistranka da uradi, jer je
sasvim izvesno da to stranka moe i treba da uradi.
3) I imamo jo poslednje, najvee pouavanje (l.275 st.2 ZPP-a), to
je procesnopouavanje, gde e sud imati ovlaenja da izvri pouavanje o
procesnim pravima neukustranku koja nema punomonika. Ako ima
punomonika to nee uraditi. Ali, znai, ne upogledu materijalnog
prava, nego samo u pogledu onih prava koja se tiu
procesnihovlaenja.I u toj situaciji, samo u ta 3 sluaja bie mogue
primeniti to naelo, jer ovo naelo sobzirom na drugaije postavljeni
nain rada, na naela koja su postavljena, nee vieimati onakav znaaj
kakav je do sada imalo.Naelo javnosti
I ovo naelo je sada malo drugaije postavljeno u zakonu.
Regulisano je u odredbil.4 st.2, i ono kae da e sud iskljuiti
javnost samo u sluajevima predvienimzakonom. Naime, i do sada je
uvek postupak pred sudovima bio javan, jedino se javnostiskljuivala
onda kada neki poseban zakon kae. Npr. to su statusni sporovi, gde
jejavnost iskljuena, jer naravno ne moe niko osim stranaka
prisustvovati, i odreenihlica, gde to zakon regulie i kae da moe.
Onda gde postoje zahtevi u vezi zatiteprivatnosti, kada sudija kae:
zbog zatite privatnosti iskljuie se javnost. Sve ono topredstavlja
osnovno ustavno naelo, onda kada se radi o dravnoj tajni, koja je
posebnimzakonom regulisana, to su sve bile situacije kada se
iskljuivala javnost i tu u praksinikada nije bilo problema. Ono gde
je postojao problem u praksi, i gde se ova javnostsada menja, to je
postojanje javnosti u pogledu spisa, jer sudovanje ne ini samo
suenjeve i ono to pregleda, to znai spis. Gde se konstatuje sve ono
to se deava nasuenju, i gde se prikupljaju dokazi. Kod nas je to do
sada raeno na taj nain to je samodozvoljavano da spis razgleda
stranka u postupku, i izuzetno je dozvoljavao razgledanjespisa
nekome ko, recimo radi nauni rad, i predsednik suda daje dozvolu
kada nekodonese potvrdu da pie magistarski rad, doktorat, ili
nekakav posebno vaan nauni rad,da moe da izvri uvid u spise.
Meutim, to nije javnost. Javnost je neto to omoguavameni da
pogledam i da traim da izvrim uvid u neke spise iako ne piem nauni
rad, iakonisam stranka u postupku, ali sam zainteresovana da kupim
neki stan. I ja elim dapogledam spise u vezi toga stana, jer sam
naula da se vodi spor u vezi stana i ne znam
-
7tano ta je u njemu. Ako odem na suenje, malo u ja saznati na
jednom suenju gde sesasluavaju svedoci u pogledu neke okolnosti
koja mene mnogo ne interesuje. Ali, jahou da vidim, i da ja
procenim u kom trenutku je i u kom odnosu stan u pogledu nekogmog
prava koje ja elim da realizujem, da li meni lii na to da e taj
stan da promenivlasnika pa ja neu da kupim od ovog postojeeg
vlasnika, ili ne.E, sad, kada znate na mentalitet, naih graana,
naravno ako imamo ovakvu javnost kojase ne bi dovoljno
kontrolisala, mi bi sasvim sigurno omoguili da se kri ustavno
naelo,a to je privatnost. To je jedno od osnovnih ljudskih prava.
Svako od nas ima pravo naprivatnost. Sa tih razloga je zakonom
potpuno regulisano u pogledu javnosti da e upogledu sudeih predmeta
(koji su u toku), dozvolu za razgledanje spisa morati dadaje
sudija, a ne kako se do sad u praksi deavalo da inae slubenik suda
kae: ta steu predmetu? Vi kaete: stranka, dobro, pogledaj. A ti kae
nita, ali elim dapogledam, a on kae slobodan si. Znai, sudija e
bitti taj koji e u toj situaciji moratida uje sa kojih razloga, ili
ako vi to napismeno traite, da kae odobrava se pisarnici dapogleda
ta stranka pregledanje celih spisa, ili se o ne dozvoljava, jer ako
ne pokae utom svom podnesku taj svoj interes za razgledanje spisa,
nego je oigledno da eli da vidida li se njegov komija svaa sa
svojom enom, pa ima nekakve razne probleme u vezizajednikog poreta,
pa on ima onu prirodnu radoznalost, koju na graanin neguje, iliima
zaista nekakv pravni interes i zato e sudija biti jedini vlastan da
proceni da li navodiiz zahteva, usmenog iliu pismenog, u vezi
javnosti spisa su takvi koji e njemu omoguitida izvri uvid u te
spise, ili nee.U pogledu arhiviranog predmeta, jer esto e neko
traiti i da pogleda predmet koji jeokonan (doneta je pravosnana
presuda), u toj situaciji e o takvom zahtevu odluitipredsednik
suda.
Dakle, princip je da je kod nas javnost ono naelo koje je
osnovno, da se moeograniiti samo zakonom, da u pogledu i spisa i
suenja nema ogranienja javnosti, osimu situaciji kada sudija utvrdi
u vezi zahteva stranke da postoji krenje prava na privatnost.Tu e
sudija morati da razmilja o proporcionalnosti, i morae da razmilja
da li je todozvoljeno ili nije.
NADLENOST I SASTAV SUDAJer, kada inae govorimo o nadlenosti i
sastavu sudova, uvek je pravilo
da o sukobu nadlenosti izmeu dva suda odluuje neposredno vii
sud. Ako su sudovirazliitih nadlenosti, trgovinski sud i redovni
sud, o tome uvek odluuje Vrhovni sud, jernemaju zajedniki
neposredno vii sud, jedini zajedniki vii sud je VSS, i on
eodluivati. Prema tome, to je pravilo. Dakle, sukob izmeu dva
optinska suda o njemuodluuje okruni sud. Sukob izmeu optinskog i
okrunog suda o njemu odluujeVSS, jer je to neposredno vii sud.
Sukob izmeu redovnog i specijalizovanog suda, kaoto je TS, o njemu
odluuje VSS jer je to najvii zajedniki sud, jer VSS odluuje
uposlednjoj instanci i o predmetima koji se sude i u trgovinskim
sudovima i pred redovnimsudovima.
Kada se govori o nadlenosti, moramo uvek da razmiljamo o
razliitim vrstamanadlenosti, i tu nema nikakvih promena, s tim to
emo kada govorimo o tome uvekrazmiljati sad samo na teritoriji
Srbije a ne razmiljati o teritoriji SCG. Na teritorijiSrbije emo
imati i sukobe nadlenosti i odreivanje nadlenosti i sve ono to je
bitno.Sastav suda
-
8Pre nego to krenemo na nadlenosti, da vidimo kako sud sudi, u
kom sastavu? Uparninom postupku sudovi sude ili kao, sada u rei
obrnuto nego to pie u ZPP-u, sakojih razloga? Zato da vidimo koja
je tendencija i ta su velike izmene. Kae se uzakonu: sudi se u veu
ili kao pojedinac, a ja u ovde rei kao pojedinac ili u veu.
Sudija pojedinac sudi sporove o imovinskopravnim zahtevima ako
vrednost predmetaspora ne prelazi dinarsku protivvrednost 50.000
evra po srednjem kursu Narodne bankeSrbije na dan podnoenja tube.U
toku postupka stranke se mogu sporazumeti da imovinskopravne
sporove sudi sudijapojedinac, bez obzira na vrednost predmeta
spora, osim u sluajevima predvienimposebnim zakonom. Smatrae se da
postoji sporazum stranaka da imovinskopravni spor,bez obzira na
vrednost spora, sudi sudija pojedinac, ako jedna stranka to predloi
dopripremnog roita, a druga stranka se o predlogu ne izjasni.Sudija
pojedinac sudi sporove zbog smetanja dravine, sprovodi postupak i
donosiodluku u predmetima pravne pomoi.
Jasno je da e skoro sve suditi sudija pojedinac, osim tamo gde
je posebnim zakonomregulisano da mora da sudi vee (statusni
sporovi, tu e uvek suditi vee; radni sporovi,ali ne sporovi koji su
proizali iz radnih odnosa radi naknade tete, nego radni oni kojise
odnose na zasnivanje i prestanak radnog odnosa; autorsko pravo;
stambeno pravo alivezano za useljenje i iseljenje u vezi prava na
stanovanje na osnovu stanarskog prava).Meutim, u praksi nema mnogo
ovakvih predmeta, to zbog taksi, to zbog toga tozaista i nemate
toliko veliku vrednost spora. I faktiki se i to naelo koje se
odnosi nainokosno i zborno suenje u praksi promenilo.
Kad govorimo o veu, kad govorimo o tom sastavu suda, imati u
vidu da e predredovnim sudovima, ako se sudi u veu, to vee biti
sastavljeno od sudije profesionalca idvoje sudija porotnika. U
drugom stepenu se sudi samo pred profesionalnim veem, tusude u veu
3 sudije profesionalca. Kada govorimo o Trgovinskim sudovima, tu
sudisudija pojedinac, i u drugom stepenu sada sude samo
profesionalci, i u VSS povanrednim pravnim lekovima, a izuzetno po
albama, sudi se u veu od 5-7 sudija.
Mesna nadlenostTu imate opte pravilo, imate izuzetke, imate
posebne i imate iskljuive
nadlenosti u pogledu suenja.Pravilo je opta mesna nadlenost, ako
ne postoji iskljuciva, i ona se odreuje
tako to e biti sud opte mesno nadlean, u principu i to prema
podruju prebivalitatuenog. Tako emo izabrati. I to je opte pravilo
koje oznaava optu mesnu nadlenost.Ono to je bitno, to je da emo to
poslednje prebivalite imati uvek utvreno prema tomegde je
prijavljen ovek. I onda emo imati sada, naravno i izuzetke.Naravno,
posle emo govoriti i o prigovorima, i na koji nain i ko moe da
posumnja i dokog trenutka da uloi prigovor, jer e neko eleti zato
to tuilac ivi u Beogradu, dazasnuje nadlenost suda u Beogradu, a ne
u Niu. Pa e rei tueni ivi u Niu, a on u Beogradu, pa hajde da se
sudimo uBeogradu, ili tueni u stvari ivi u Sopotu gde takoe postoji
optinski sud, pahajmo da podnesemo tubu, i do kad taj iz Sopota moe
da kae: ne, to nije nadleansud, ja sam iz Sopota. Znai, do trenutka
dok se sud ne upusti u raspravu.
-
9Posebne mesne nadlenostiKad govorimo o posebnim nadlenostima,
prvo emo pomenuti nadlenost za
suparniare, i kod nadlenosti za suparniare bie nadlean sud za
bilo kog od njih.Znai, imamo jednog iz Sopota, jednog iz
Kragujevca, jednog iz Nia, tuilac e tuitibilo prema kom prebivalitu
tuenog, i to e onda biti nadlenost.
Kada govorimo o nadlenosti za sporove o zakonskom izdravanju,
nadleanje pored suda opte nadlenosti (nadlenost prema tuenom) i sud
na podruju gde tuilacima prebivalite odn. boravite. , ili podrucje
gde ima imovinu, a stranac je pa se zbog teimovine zasniva srpska
nadleznost
- Veina sporova za izdravanje vezana je za maloletnu decu, ili
za decu koja vienisu deca, ali su neija deca, znai do onog trenutka
do kog moe da se podnese tubaza izdravanje. To je najvei parnica, i
naravno zakonodavac onda kae: pa nee nekoko ima kod sebe malo dete
da krene sada u Ni iz Beograda da se sudi, nego moe iprema tom
prebivalitu, i da se na taj nain regulie. I obino je onaj ko trai
izdravanje- onaj koji je manjeg prava, ugroen. Jer, kad ena tui
mua, ili mu enu zaizdravanje, ili kad tui roditelj decu (neki
ostareo roditelj, ili roditelj koji nema dovoljnosredstava...), on
je slabiji u svom pravu. I to vam je opta logika, i kada govorimo
oposebnoj nadlenosti vezanoj za zakonsko izdravanje onda, znai uvek
razmiljate,imate opte pravilo i ovo to predstavlja tu posebnu
nadlenost.
to se tie nadlenosti za sporove o naknadi tete, tu imamo, opet
razliitesituacije, jer tu moe da bude pored opte mesne nadlenosti i
sud sa podruja gde je tetanastala, opet logika, jer ako znate da je
uvek najvei broj dokaza koji se izvode predsudom upravo na mestu
gde je teta nastala, logino da moe i po tome; ili sud na
ijempodruju je tetna posledica nastala ( ovo vazi i za regresni
zahtev), jer moe da se desida je teta bila u Sloveniji. Ali, sad da
ne odemo u Sloveniju, nego recimo, mi smo izBeograda da bude u Niu.
I on nee da ide u Ni, tueni ivi u Kragujevcu, ali posledicaje to to
se ja sad leim, jer posle nekakve saobraajke sam slomila nogu i
nosim gips, ituim za naknadu tete jer sada tu. I onda emo uvek
omoguiti da se sudi tu, znai, gdeje posledica. Ako je teta nastala
usled smrti ili teke telesne povrede I sud gde tuzilacima
prebivaliste tj boraviste
Nadlenost za sporove radi zatite prava na osnovu garancije
proizvoaa.Imamo, opet, posebnu nadlenost koja ide prema tome ko je
dao garanciju (i sud optemesne nadlenosti za prodavca), tu je
nadlenost. I naravno, osim onda gde imate dauvek moe da se izabere
opte mesna nadlenost.
U pogledu nadlenosti za brane sporove(postojanja ili
nepostojanja braka,ponitenja braka ili razvoda braka), tu postoji
mogunost, opet da se izabere opta mesnanadlenost, a moe da bude i
prema poslednjem zajednikom prebivalitu odn. boravitubranih
drugova., a kada se tako utvrdjuje i srpska nadleznost onda i po
prebivalistutuzioca
Nadlenost za sporove utvrivanje i osporavanja oinstva. Tu je
opet, mogua iopta, i ona koja titi maloletno dete, znai, prema
tuiocu detetu gde boravi. a kada setako utvrdjuje i srpska
nadleznost onda i po prebivalistu tuzioca
-
10
U pogledu nadlenosti za sporove o nepokretnostima u pogledu
nadlenosti zbogsmetanja dravine, sporovima iz zakupnih odnosa na
nepokretnosti, iskljuivo jenadlean sud na ijem se podruju nalazi
nepokretnost.Ako nepokretnost lei na podrujuvie sudova, nadlean je
svaki od tih sudova.Za sporove zbog smetanja dravine napokretnim
stvarima nadlean je pored suda opte mesne nadlenosti i sud na ijem
sepodruju dogodilo smetanje.U pogledu nadlenosti svojinska i dr
stvarna prava na vazduhoplovu i brodu,iskljuivo je mesno nadlean
sud na ijem se podruju vodi upisnik u koji jevazduhoplov, odnosno
brod upisan. Smetnja drzavine i sud na ijem se podrujudogodilo
smetanje.
Tu emo, nadalje imati pitanje nadlenosti za lica koja nemaju
optu mesnunadlenost u Republici Srbiji, gde je imovina, gde je
obaveza nastala, gde treba da seizvrsi
Kada govorimo o nadlenosti po mestu gde se nalazi poslovna
jedinica ako sporproizlazi iz pravnog odnosa te jedinice, i sud na
ijem se podruju nalazi ta poslovnajedinica.
U pogledu stranog pravno lice, opet imamo sada tamo za sporove
fizikog ilipravnog lica koje ima sedite u inostranstvu u pogledu
obaveza koje su zasnovane kodnas, ili se ovde moraju ispuniti, tuba
se moe podneti sudu na ijem podruju se nalazinjegovo stalno
zastupnitvo.
Nadlenost u pogledu sporova sa vojnim jedinicama, je uvek tamo
gde se nalazisedite te vojne pote.
Nadlenost za sporove za naslednopravne odnose ide tamo gde je
ostavinskipostupak zapoet, a nije zavren onda ide i tu, a naravno,
za ostalo idemo u zavisnostiod toga da li se radi o nekoj parnici
sa posebnim nadlenostima ili o optim pravilima.
Prema mestu plaanja (menica i cek), imamo nadlenost gde e se moi
zbogmesta plaanja odrediti posebna nadlenost.radni sporovi i tamo
gde se rad obavljao. Apredvidjena je i retorziona nadleznost
(princip ogledala)Na predlog stranke ili nadlenog suda, najvisi sud
odredjene vrste odrediti da upojedinom predmetu postupa drugi
stvarno nadlean sud sa njegovog podruja ako jeoigledno da e se tako
lake sprovesti postupak ili ako za to postoje drugi vanirazlozi.Sud
e odbaciti predlog za odreivanje drugog stvarno nadlenog suda
akostranka ponovo podnese istovetan predlog
- Zato to je to do sada bilo veoma veliko sredstvo za
zloupotrebu prava iodugovlaenje.
Sporazum o mesnoj nadlenostiMora se ugovoriti, i da bi se
potovao, uz tubu (a tuzeni uz odgovora na tuzbu ili
prigovora nenadleznosti) se mora priloiti pisani ugovor o mesnoj
nadlenosti, a ako se tone uradi, naknadno prilaganje i pozivanje na
ovo nee imati efekta, s tim to ovde uzakonu postoji obaveza tuenog
koji eli da se pozove na ugovorenu nadlenost da tomora da priloi uz
odgovor na tubu, to ako ne uradi, vie se nee prihvatiti. Ranije
nijebilo predvieno zakonom, jer nije bio obavezan odgovor na
tubu.
ISKLJUENJE I IZUZEE
-
11
- Opet, imamo neto to predstavlja pravo na pravino suenje. Pravo
na pravinosuenje predstavlja i funkcionisanje od strane
nepristrasnog sudije. Nezavistan inepristrasan.Iskljuenje
Ako je neko prema zakonu, a to je ona situacija ako je stranka,
ili zakonskizastupnik ili punomonik stranke srodnik po krvi u
pravoj liniji, u pobonoj liniji do IVstepena, ako je brani odn.
vanbrani drug, ako je srodnik po tazbini, ako je
staralac,usvojilac... to su sve oni zakonski razlozi o kojima
diskusije nema, tu se mora sudijaiskljuiti iz suenja. Tu ne moemo
da priamo da li je u redu ili nije. I to je ostalo topredstavlja
razlog iskljuenja. Iskljuenje, pored toga to postoje ovi razlozi
zaiskljuenje, imamo sada i s obzirom na promene da ne moe da sudi
sudija ako je:akcionar, ako je lan privrednog drutva ili zadruge,
kad je jedna od strana njegovpoverilac ili dunik. Ovo je novina
koja do sad nije postojala u zakonu, jer gotovo da inije bilo
fizikih lica koja su imala akcije, bili lanovi ili neto slino.
Prema tome, ovapromena u pogledu razloga za iskljuenje kada je to
obavezno, prati celokupne izmene.Nadalje, ako izmeu sudije i lica
koje uestvuje u parnici tee neka druga parnica, ilipostoji sukob
interesa. Jer, esto nam se sada moe desiti da postoji sukob
interesa. Toje iskljuenje. Taj sukob interesa jednostavno s obzirom
na drugi nain funkcionisanjanije postojao do sada.Nadalje e se
iskljuiti sudija ako je u istom predmetu sudelovao u
postupkuposredovanja (medijacije). Sada sudija koji je obavio
medijaciju, ne moe da sudi akonije uspela medijacija, i to je
razlog za iskljuenje.I imamo jo jedan novi razlog, ako je sudija
negde u steajnom postupku povodom kogaje dolo do spora uestvovao
kao steajni sudija, jer moe da se desi da sudija u okvirujednog
suda radi prvo kao steajni sudija, a potom ga u godinjem rasporedu
promene ion ne sme da sudi sada neku parnicu koja je odatle
proistekla, i to je razlog za iskljuenje.Izuzee
Predstavlja ono to predstavlja subjektivan odnos, kada stranka
kae: ja smatramda je sudija pristrasan, zato to je u veoma dobrim i
prijateljskim odnosima sa strankom,ili - oni su komije i
svakodnevno veeraju, ili sam sudija kae:Sudija moe biti izuzet ako
postoje okolnosti koje dovode u sumnju njegovunepristrasnost
(izuzee)
Jer samo predsednik suda je taj koji e odluiti u razumnom roku o
svemu tome. Ito je ono o emu e morati, i o iskljuenju i o izuzeu da
uradi sa reenjem, da bi touvelo razumni rok, i imaemo situaciju da
taj zahtev mora da bude obrazloen.Neobrazloen zahtev bice odbaen. O
tom zahtevu mora predsednik suda u razumnomroku da odlui, to znai
to bre, i onda je prvi zastoj sa kojim se susreemo po zakonu,jer
kae: Sud e zastati sa odluivanjem u ovoj parnici dok predsednik
suda ne odlui ozahtevu za iskljuenje ili izuzee.
Zakon tano predvia kada nije doputeno da se trai iskljuenje ili
izuzee,upravo sa razloga da ne bi dolo do zloupotreba. I to je
regulisano lanom 69 ZPP-a kojikae da ne moe vie da se trai od
strane stranaka izuzee svih sudija, ili nekih sudijakoji ne
uestvuju u radu, ili odmah predsednika suda koji nije nita
postupaoOno to je nadalje bitno, to je da napomenemo da o sudiji
porotniku postoje svi ovi istirazlozi koji su navedeni u vezi
njegovog iskljuenja i izuzea, s tim da se doda i to dasudija
porotnik ne moe vriti sudijsku dunost odn. porotniku dunost, ako
stalno ili
-
12
povremeno radi kod preduzetnika ili u pravnom licu koje je
stranka u postupku. Do sadazakon nije poznavao ovu situaciju, pa se
deavalo, recimo da porotnik moe da bude iradnik ZOIL Dunav i da se
sudi. Sada je to potpuno regulisano i ovakvih situacija vienee moi
da bude.
Nije doputen zahtev za iskljuenje ili izuzee:
1) kojim se uopteno trai izuzee svih sudija nekog suda ili svih
sudija koji bi mogliuestvovati u nekom postupku;
2) o kome je ve odlueno;
3) u kome nije obrazloen zakonski razlog zbog koga se izuzee
trai;
4) kad stranka zahteva iskljuenje, odnosno izuzee sudije koji ne
postupa u tompredmetu;
5) kad stranka zahteva iskljuenje, odnosno izuzee predsednika
suda, izuzev kadapostupa u tom predmetu.
STRANKE I NJIHOVI ZAKONSKI ZASTUPNICIStranke u postupku mogu
biti svako fiziko ili pravno lice plus jpos i neki kojima
posebni zakoni daju to ovlascenje npr NVO, skupstina stanar i
sl.Ono to je nadalje bitno, to je da se podsetimo da stranka koja
je potpuno
poslovno sposobna moe preduzimati sve radnje u postupku, i ta
njihova prava da samepreduzimaju sve radnje u postupku zove se
parnina sposobnost.Imamo nadalje, sada, odmah i izuzetke da
punoletna lica ponekad imaju ogranienuposlovnu sposobnost, i to
ogranienje se uvek kree u granicama te poslovne sposobnosti.To
ogranienje uvek e se regulisati posebnim reenjem, i to e biti u
situaciji kada nekoinicira postupak pred centrom za socijalni rad,
organom starateljstva, koje e donetireenje kojim e nekoga delimino
ili potpuno liiti poslovne sposobnosti, i u komreenju e se tano
navesti ako je to delimino koji je to domen. Pa recimo, e se
liitionda kada se utvrdi da je stranka kverulant, a to je ona
situacija kada imate izuzetnopametne ljude, izuzetno obrazovane
ljude ali koji uivaju da se parnie. tada emoi da donese organ
starateljstva reenje kojim e ga liiti samostalnog voenjapostupaka i
u toj situaciji e moi da vodi svoj postupak samo kad mu organ
starateljstvapostavi nekakvog zastupnika u toj situaciji.
Stranku koja nema poslovnu sposobnost zastupa njen zakonski
zastupnik. Usituaciji kada se radi o maloletnim licima, to su
roditelji. U situaciji kada se radi opunoletnim licima, organ
starateljstva e postaviti zastupnika, i to moe biti i najeejeste
neki roak, a moe i da se postavi neko sasvim tree lice, a najee e
se desiti danekakvom maloletnom licu koje ima roditelje se postavi
tree lice kada npr roditelj vodiparnicu protiv svog deteta koje je
narkoman, ima 16 godina, on je jedini zakonskizastupnik, tada e
organ starateljstva morati da postavi staraoca, zastupnika za
tusituaciju, da titi interes tog maloletnika, jer su sukobljeni
interesi inae staraoca po silizakona, roditelja, u odnosu na to
maloletno dete.
-
13
Postoje i odreene situacije koje zakon regulie, a to je pitanje
kada e se postavitiprivremeni zastupnik i taj privremeni zastupnik
e biti postavljen od strane suda, znai neod stra Ako se u toku
postupka pred prvostepenim sudom pokae da bi redovan postupakoko
postavljanja zakonskog zastupnika tuenom trajao dugo, pa bi zbog
toga mogle danastanu tetne posledice za jednu ili obe stranke, sud
e tuenom postaviti privremenogzastupnika sa spiska advokata koji
sudu dostavlja advokatska komora.1) ako tueni nije parnino
sposoban, a nema zakonskog zastupnika;2) ako postoje suprotni
interesi tuenog i njegovog zakonskog zastupnika;3) ako obe stranke
imaju istog zakonskog zastupnika;4) ako je prebivalite, odnosno
boravite tuenog nepoznato, a tueni nemapunomonika;5) ako se tueni
ili njegov zakonski zastupnik, koji nemaju punomonika, nalaze
uinostranstvu, a dostavljanje se nije moglo izvriti.sud sada
ovlascen da postavi ovakvog privremenog zastupnika i pravnom licu,
odn.preduzetniku, naravno pod uslovima i na isti nain kako je to
uraeno i za ovogzastupnika koji se postavlja fizikom licu. To do
sada nije postojalo.
Ovo reenje kojim sud oglaava nekog za privremenog zastupnika,
naravno,mora se odmah dostaviti organu starateljstva, i organ
starteljstva ima ovlaenja daodreaguje i da kae: ja smatram da taj
ne valja, i zbog toga se dostavlja i organustarteljstva.
Privremeni zastupnik, inae, ako se radi u licu u inostranstvu
ima mogunosti dapreduzima sve hitne radnje, i da sve to uradi do
trenutka dok se to lice ne pojavi, i u tojsituaciji to lice koje se
pojavi moe da prihvati sve ovo to je uraeno, a moe se desiti dase
sve to ponavlja i to je ono to je kod nas bitno.Punomonici
Punomonik je svako lice s kojim stranka ugovara da ga neko
zastupa. Strankauvek, kod nas u postupku, sve moe da radi lino. I
kad je neuka moe da radi lino, to jenjeno pravo, jer suditi se to
je lino pravo, pa ta e, izgubie parnicu ako to loe radi.Ali, svaka
stranka ima i svoja ovlaenja da angauje nekoga u postupku, i to je
obinoadvokat, a moe da bude i neko drugi.
Kada govorimo o punomonicima, imaemo sada dva ogranienja.1)
Jedno je nadripisarstvo. Jer, ako neko zastupa neko lice tako to u
vidu
profesije naplauje, a za to nije ovlaen, to znai da je
nadripisar, i to bi bilo sadanedozvoljeno. Sud nije u obavezi da
otkriva nadripisara zbog nacela dispozicije stranaka,eventualno
treba da napise dopis policiji i rei molim vas, izvrite radnje da
proverite dali je on nadripisar ili nije.
2) Druga eliminacija u ZPP-u u pogledu punomonika i slobode
ugovaranja,predstavlja sada zastupanje po vanrednim pravnim
lekovima. Pred VKS vie niko nemoe da bude zastupan od bilo kog
drugog lica osim od advokata (u pogleduvanrednih pravnih lekova u
postupku po reviziji i zahtevu za zatitu zakonitosti). Ito samo u
pogledu vanrednih pravnih lekova. U VKS postoje i pravni lekovi
albe napostupke koji se kao prvostepeni vode u vezi zatite
autorskih prava pred visim sudom, itu nema problema da neko drugi
moe to da radi. Meutim, u pogledu vanrednih pravnihlekova, sada e
morati, osim onoga to predstavlja razliku, a to je zastupanje DZ
SCG,drave lanice i njenih organa, jedinica teritorijalne autonomije
i lokalne samouprave,koje se ureuju posebnim zakonima, znai -
pravobranioci, sve ostalo i ako se radi o
-
14
ZOIL Dunav koji ima savrenu pravnu slubu i sasvim sigurno
zaposlena lica kojabolje znaju tu usku materiju nego advokat, morae
da ih zastupa advokatKada se daje obrazloenje, morate znati da
vanredni pravni lek podrazumeva da postojipravnosnana presuda, a da
se pred VSS vri samo provera primene materijalnog prava, ijedna
jedina procesna povreda se titi po slubenoj dunosti pred VSS, a to
je dabude tokom postupka lice zastupano, odn. onaj koji uestvuje u
postupku mora da budesposoban. Sve ostalo se ne radi ex officio.
Prema tome, VSS razmilja kod vanrednihpravnih lekova o pravilnoj
primeni materijalnog prava. Odluka je pravnosnana, i veuglavnom
izvrena. Prema tome, ko eli vanredni pravni lek mora da ima
advokata.
Ono to jo predstavlja novinu, i to morate da znate, da kada
stranku zastupaadvokat, moe da doe na roite advokatski pripravnik i
da ga zastupa samo ako je toizriito oznaeno u punomoju.
Nadalje, kada govorimo o punomonicima, moramo napomenuti da se
ono sada, uovome vaeem zakonu, u proceduri pred sudom moe dati samo
u pismenom obliku, idoneti i predati prilikom izvrenja prve parnine
radnje, , pa e se u suprotnom podnesakodbaciti,
Ono to je bitno, i to je materijalno-pravna odredba, ali to
postoji i u procesnimzakonu, to je da punomoje prestaje smru lica.a
postupak se prekida. Ako postojipunomonik, on moe samo zatraiti
privremenu meru da se zapeati stan, ako sesudimo oko stana. Ili
neto tako hitno, i tu se zavrava svaka njegova delatnost.Ista
situacija e biti kod prekida postupka kad nastupe posledice steaja,
likvidacije i sl.Nema vie dileme postupak se prekida.JEZIK U
POSTUPKU
U pogledu jezika u postupku, zna se da se pred naim sudom vodi
postupak nanaem jeziku, s tim to imamo tu situaciju i mogunost da
se u onim podrujima koja sudvojezika, moe se i mora omoguiti da
postupak tee, znate da u Vojvodini imamo tajproblem, odn. problem
je u tome to mnogo sudija ne zna taj jezik, a mora se
omoguiticelokupno suenje, ne prevoenje, nego i zapisnik i sve, na
jeziku, kada stranka kae usvom dvojezikom podnesku ja elim da se
suenje vodi na maarskom jeziku.Poseban zakon tano regulie koji
gradovi su takve vrste, i koji gradovi moraju da imajusuenje na dva
jezika, mogunost suenja na tom i tom jeziku, i tu se mora
omoguititakvo suenje.
Da bi stranka imala pravo na pravino suenje, mora da ima
omogueno darazume taj jezik i stoga zakon kae da se mora omoguiti
prevoenje na njegov jezik,ako se radi o stranom dravljaninu. S tim
to moramo da napomenemo da je na ZPP onajkoji ima vee pravo na
jezik u odnosu na standarde Evrope. Jer Evropa kae mora mu
seomoguiti korienje jezika koji razume, a nama kae maternji jezik.
Ali, ovoogranienje je vezano za Ustav.
PODNESCI- Tuba, protivtuba, odgovor na tubu, pravni lekovi,
moraju se podneti u
pismenom obliku, znai, potpuno naelo pismenosti,- Moraju da budu
odreujui, znai u njih moraju da se stave stvarni ili
profesionalni predlozi. Pripremni podnesci moraju da imaju
injenice koje se iznose,predlau. Da se tano opredele. Dalje, u
pogledu sadrine, oni moraju da budu
-
15
razumljivi, da sadre sve ono to je potrebno da bi se po njima
moglo postupati. Ukolikotoga nema, onda e se smatrati da podnesci
nisu u redu.
- ta se deava ukoliko se podnesci ne dostave u dovoljnom broju
primeraka?- U toj situaciji, za razliku od ranijeg zakona, sada se
kae da e sud fotokopirati o
troku stranke i dostaviti drugoj strani.Kada govorimo o tome ta
se deava kada podnesak sada nije razumljiv, ili ne
sadri sve to je potrebno, za razliku od ranije zakonske
procedure, sadanji l.103 imaneke izmene. Pa kae ukoliko se dostavi
sudu podnesak koji nije razumljiv, koji nesadri sve to je potrebno,
sud e vratiti stranci da u odreenom roku (taj rok je onaj kojie sud
odrediti i koji se treba potovati, ali nije prejudicijelni), da
uredi tubu i da je vratiurednu (ovo ne vazu za advokata). Nekada to
moe da bude i neki drugi podnesak, a nesamo tuba.
- ta e se desiti ukoliko stranka to ne uradi?- Imaemo situaciju
ako dostavi ureeno u ostavljenom roku, onda e se smatrati
da je podnet podnesak onog prvog trenutka kada je bio podneen.
To je nekad veomabitno zbog raunanja rokova, jer kod tube za
smetanje dravine, rok je 30 dana i ako sadja dam stranci 15 dana da
uredi tubu i ona dostavi 15 dan, ako se ne bi smatralo da jeprvi
dan podneta (a podneta je, recimo, 17 dana od smetanja) mi bi smo
imali odbaajtube. Sa tih razloga je veoma bitno ovo raunanje
rokova.
- ta e se desiti ukoliko se uopte nita ne desi i stranka ne
vrati nita?- Smatrae se da je tuba povuena.ta se deava sa
protivtubom? Protivtuba je takoe vrsta podneska, koja mora
da sadri sve ono to sadri i tuba.Kada govorimo o podnescima,
sada moramo da razmiljamo i o odgovoru na
tubu koji takoe mora da sadri sve ono to je potrebno da odgovor
na tubu sadri, stim to kod odgovora na tubu neemo primenjivati
odredbu l.103 sa razloga to kododgovora na tubu, kada se dostavlja
tuba na odgovor, mora da postoji upozorenje, znainaredba suda u
kojoj e tano biti ve unapred napisano ta mora da sadri odgovor
natubu, te ukoliko taj podnesak ne sadri sve ono to je zakonom
propisano, smatrae sekao da nije bio podnet, i bie uslova da se
donese presuda zbog proputanja.
- ta se deava sada, u pogledu podneska koji zovemo proitvtuba?-
Protivtube moemo da podelimo na nekakve tri grupe:1) Koneksne;2)
prejudicijelne;3) kompenzacione
1) Koneksne protivtube su one koje se odnose, recimo, na
razvode. Postojijedan zahtev koji je u vezi drugog zahteva i u toj
situaciji e sud, recimo, odluiti dazdrui odluivanje po tubi i
protivtubi jer se radi o koneksnim tubama, radi se o istojvrsti
zahteva, ali ne radi se o onome to bi predstavljalo litispendenciju
zato to postojisituacija da tueni i tuilac nisu isti.
2) Nadalje, postoje postoje one tube koje se zovu
prejudicijelne, i to suprotivtube kada je zahtev u vezi sa tubom i
tu imamo to deklarativno pravo u vezi togada li emo odvojiti
odluivanje po tubenom i protivtubenom zahtevu, ili e sud
spojitiodluivanje i zajedniki reiti o ovoj protivtubi, koja ima taj
prejudicijelni karakter, pae se odmah u istoj presudi po
protivtubenom i tubenom zahtevu regulisati to
-
16
prethodno pitanje i ta glavna stvar u stvari, i odluiti zajedno,
ili e se razdvojiti, pa e seprekinuti odluivanje o onom zahtevu iji
ishod takve parnice zavisi od onog zahteva kojipredstavlja to
prejudicijelno pravno pitanje koje je smeteno u toj protivtubi.
3) Trea vrsta je kompenzaciona protivtuba, u kojoj sada imamo
traenjeprebijanja potraivanja, i to moramo da razlikujemo od onoga
to predstavljakompenzacioni prigovor, prigovor prebijanja. Ovde se
radi o posebnoj tubi. Naravno,veoma je razliito, sa razloga to ako
mi sada odbijemo tubeni zahtev o prigovoru vieneemo ni odluivati.
Ako odbijemo tubeni zahtev po tubi, a imamo
kompenzacionuprotivtubu, mi emo odluivati o zahtevu koji se nalazi
u tubi, jer se radi o posebnompodnesku, o posebnoj tubi, a ne o
prigovoru koji je vezan samo za odluku u konkretnojstvari, odn. u
pogledu konkretnog zahteva koji je iznet, koji je opredeljen u tom
podneskukoji se zvao tuba. Nadalje, izreka presude e nam biti
razliita ukoliko se radi okompenzacionoj protivtubi u odnosu na
onaj prigovor koji se istie tokom postupka ikoji se zove
kompenzacioni prigovor, jer kada budemo govorili o tubi i
protivtubi,onda emo o svakom zahtevu, bez obzira to je eventualno
dolo do spajanja postupakaodluiti posebno, a kada govorimo o
kompenzacionom prigovoru odluiemo tako toemo utvrditi koliko je
potraivanje iz tube, da li je osnovan kompenzacioni prigovor,
iobavezati u pogledu inidbe na isplatu manjeg iznosa. Za razliku od
protivtube, gde ebiti usvojen delimino ili u celosti tubeni zahtev,
i delimino ili u celosti protivtubenizahtev, ili se odbiti tubeni i
protivtubeni zahtev.
Kada govorimo o podnescima i tubi, odmah nam se namee pitanje
preinaenjatube.
- Kada moe da se preinai tuba?- Moe, naravno, do zakljuenja
glavne rasprave. Moe da se odluuje o njoj tako
to od dana dostavljanja, nakon dana dostavljanja tube suprotnoj
strani dolazi dopreinaenja, pristanak za preinaenje mora da se
pribavi od suprotne strane (od kada jojje tuzba dostavkjena), osim
kada sud utvrdi da je to celishodno, pa bez obzira napostojanje ili
ne donese odluku da e da odlui po preinaenom zahtevu. Nadalje,
akostranka upusti u raspravljanje pred sudom o preinaenom zahtevu
onda e se smatrati(imaemo fikciju) da je takav pristanak ve dat im
se upustio. I to su oni uslovi da moeda se postupa po preinaenoj
tubi.
Kada govorimo o preinaenju, moramo da nabrojimo koje su vrste, i
da kaemoda postoji:
1) Objektivno i2) subjektivno preinaenje
1) Kod objektivnog preinaenja imamo nekoliko situacija, i kad ve
nastupaobjektivno preinaenje:
a) Kad imamo promenu istovetnosti zahteva;b) kada imamo poveanje
postojeeg tubenog zahteva; i ondac)kada uz ve postojei zahtev,
naknadno tokom parnice, istaknemo
jo neki tubeni zahtev.To su 3 situacije koje predstavljaju
objektivno preinaenje tube. Ono to se esto mea,a ne predstavlja
preinaenje, to je situacija kada doe do promene pravnog osnova.
Paneko trai iseljenje po osnovu toga to neko nije koristio stan, pa
tokom parnice kae ja
-
17
traim iseljenje zbog toga to u stvari, ne da nije koristio nego
ga nije ni plaao, e ondaemo razmiljati da li je to uopte mogue da
se radi o preinaenju ili samo o promeniosnova, i u toj situaciji
emo imati u vidu ta sve predstavlja pa da ovo nee
predstavljati.Nadalje, smanjenje tubenog zahteva ne predstavlja
preinaenje za koje potrebnasaglasnost. I nadalje, imamo situaciju
da promena navoda, znai injenica koje smo iznelinekada u podnesku,
pa tokom postupka, ne predstavlja preinaenje.
2) U pogledu subjektivnog preinaenja imamo situaciju da do
zakljuenja glavnerasprave, opet je potreban pristanak da moe da
umesto jednog lica da u parnicu pristupidrugo lice.
Kada govorimo nadalje o podnesku, i naroito o tubi, onda moramo
da se jopodsetimo o tome ta je to isticanje vie tubenih zahteva u
jednoj tubi. Pa emo tugovoriti o:
1) kumulativnom spajanju to je ono spajanje kada imamo zahteve u
jednojtubi za razliite osnove (za bol, za strah, za umanjenje opte
ivotne aktivnosti), inaravno odluiemo uvek jednom presudom, jednom
odlukom o svemu tome, i to se zovekumulativnim spajanjem zato to su
zahtevi povezani istim injeninim osnovom. Npr.imala sam saobraajku,
u njoj sam se povredila, polomila nogu, zbog toga trpim
bolove,zatim strah, imamo umanjenje opte ivotne aktivnosti, dolo je
do naruenja. Iz potpunoistog injeninog osnova su razliiti vidovi,
isto samo nematerijalne tete i tokumulativno potraivanje e biti
regulisano u stvari u isticanju takvih vrsta zahtevajednom tubom o
kojoj emo odluiti, o zahtevu jednom presudom.Nadalje, moe da bude
protiv istog tuenog. Da zahtevi kod tih kumulativnih spajanjanisu
povezani. Ali, poto se radi o istom licu, isti sud je stvarno
nadlean, u toj situacijimoe da se desi da bude ovo mnogo razumnije,
mnogo ekonominije i mnogo efikasnije,da se zajedniki sudi, i u toj
situaciji emo naravno, odmah odluivati o takvom istomzahtevu. Npr.
kada protiv vie lica imamo razne osnove i tuimo ih za
naknadumaterijalne tete, za naknadu nematerijalne tete, za
izgubljenu dobit i za rentu . Opetemo sve odjednom uraditi, bez
obzira to imamo razliite osnove, ali je sve to injeninovezano, i
dozvoliemo to kumulativno spajanje, i odluiti istom odlukom.
2) Imamo eventualno spajanje - tad imamo zahtev koji kae ja
traim to, paako ne bude to dobro i osnovano, onda ja traim to. Npr.
ja traim da se obavee nekoda mi preda traktor, pa ako nee da mi
preda traktor da mi isplati njegovu protivvrednostod toliko i
toliko. Za razliku od ovakvog eventualnog spajanja, moramo imati u
viduneto to se zove alternativno ovlaenje (facltas alternativa),
koji je sada u ZPP-u upotpunosti regulisan, zato to je praksa
pokazala da sudstvo nikad nije dovoljno napravilorazliku izmeu
eventualnog spajanja, alternativnog ovlaenja i vrlo esto i
alternativnogspajanja. Naime, kod facultas alternative imamo
situaciju kada se kae ovako, radi sesamo i uvek o zahtevima vezanim
za inidbu, pa se kae: ja traim da se neko obaveeda mi preda
traktor. I nita drugo ne traim. Ali se on moe osloboditi te
obavezeisplatom 50.000.000 evra. To znai da ja traim inidbu. I ako
sud utvrdi da je taj zahtevosnovan, on uopte nee ulaziti u
vrednost, te druge mogunosti, te facultas alternative,zato to u toj
situaciji ja samo traim da mi neko preda traktor. A on se moe
osloboditi tepredaje traktora i isplatom tog potpuno nerealnog
iznosa. Za razliku od onog prvogspajanja, gde ja kaem: ja traim to,
a ako on ne moe to ja u - to. Znai, ja traimjedno pa drugo. A,
imamo i alternativno spajanje: ili-ili. Ili mi daj jabuke, ili mi
dajkruke. Nema vrednosti. Ili ovo ili ono. Ovde je, kod eventualnog
hou to, a ako ne
-
18
moe to, ako se ispostavi da je taj prvi zahtev neosnovan, onda
ja traim ovo, pa da vidimda li e mi drugi biti osnovan. Ako se
usvoji kod eventualnog prvi zahtev, onda uopteneemo govoriti o
drugom. Ja traim da mi se isporui traktor. Sud utvrdi da
jeneosnovan zahtev zato to je taj traktor onaj od koga ga traimo
unitio. Imao jesaobraajku i traktor nr postoji. Ja utvrujem da je
neosnovan zahtev, ali utvrujem da jeosnovan zahtev da isplati
vrednost tog traktora, jer ja tako traim. Meutim, ako ako jautvrdim
da je osnovan zahtev za isporuku traktora, a traila sam da se moe
osloboditiobaveze isplatom nerealnog iznosa, ja bez utvrenja
nerealnog iznosa, piem odmah i tuobavezu. Npr. ja traim da mi
kolega vrati moj prsten, koji inae vredi 100 dinara, nemaveze, ali
ja sam afekciono vezana za njega, i traim da se obavee on da mi
vrati prsten, amoe se osloboditi te obaveze isplatom 5.000.000
dinara. Ovaj prsten, koji vredi 100dinara je za mene vrlo velike
vrednosti zato to sam za njega afekciono vezana. I tu nikonee
vetaiti. Za razliku od onog drugog, to e rei, ako sam ja takav
zahtev postavila,ja traim prsten, a poto sumnjam da ga je kolega
izgubio, ja onda kaem, ako jeneosnovan zahtev za to neka mi isplati
stvarnu vrednost tog prstena. To su veomavelike razlike i veoma se
mogu koristiti.
- Ali sada, ta smo mi doli?- Neko nee protivvrednost. Ja znam da
taj prsten postoji, i ja neu uopte da
traim ono eventualno. Ja hou samo moj prsten, i on se moe
osloboditi...- I ta je sud radio, do sada?- On krene, poto neko ko
trai da se moe osloboditi obaveze isplatom 5.000.000
dinara, pa onda vetai, pa utvrdi da je vrednost tog prstena 100
dinara, pa onda kaemoe se osloboditi isplatom 100 dinara. I ovaj
meni da 100 dinara, jer hoe ba da menervira, pa kae ja dajem 100
dianra, jer nemam prsten u izvrenju, a u stvari ima imene iritira.
E, to ne moe. Ako se utvrdi da je osnovan zahtev, on se moe
osloboditisamo s tih 5.000.000 dinara. Ja zato tako i traim, jer
znam da je zahtev osnovan. I, jauspevam u toj parnici, za inidbu. I
to je ono to mora da se napravi veoma velika razlikaizmeu
eventualnog spajanja, alternativnog, alternativnog ovlaenja. I ZPP
direktnogovori o tome, i to su odredbe materijalnog karaktera, ali
s obzirom na to ta je praksapokazala, da sudstvo ne razlikuje u
praksi ovakve vrste spajanja, ovakve vrstepostavljanja zahteva,
navela je na to da se regulie procesnim zakonom ovo ureenjetube, i
na ovakav nain izvrenje toga.
Kada govorimo, nadalje, o podnescima i naroito o tubi, moramo
rei da sepovlaenje tube (i da pomenemo kako ono nastupa) moe da
izvede bez pristanka, preuputanja u raspravljanje, a posle uputanja
u raspravljanje, uz pristanak, moe sve dozakljuenja glavne
rasprave. Ukoliko se u roku od 15 dana suprotna stranka ne izjasni
uvezi poslatog pismena (ako se radi pismeno), da li prihvata ili ne
prihvata povlaenje, jeresto e povlaenje biti pismeno, pa e sud
suprotnoj strani da kae prihvatate lipovlaenje, a uredno je primio
taj podnesak, onda e se smatrati da je tuba povuena.
ROKOVI I ROITAMoramo uvek da obratimo panju na to kako se rokovi
raunaju. Rokovi se u
sudu raunaju na dane, mesece i godine. Uvek, kada je rok odreen
na dane, onda seuzima posle dana dostavljanja ili saoptenja odluke,
ili posle dana u koji pada dogaaj odkoga se po zakonu rauna poetak
roka. Na mesece, ili godine se rauna, onoga dana sezavrava u
poslednjem mesecu ili godini. Znai, neemo kad kaemo na mesece
misliti
-
19
o broju dana, nego emo poslednji dan tog meseca smatrati
okonanjem roka. Znai,zavrava se onog dana u poslednjem mesecu ili
godini koje po svom broju odgovara danukoji je sud odredio, ili
danu u koji pada dogaaj od koga se po zakonu rauna poetakroka.
Kada govorimo o rokovima, moramo sada da uoimo jo neto novo.
Rekli smoda se nekakav rok u sudu, koji je propisan moe uloviti i
slanjem telegrama. I to jebitno sada naglasiti, do sada se to veoma
zloupotrebljavalo, pa se uhvati rok. Sada seneto promenilo utoliko
to se kae da ukoliko se u roku od 3 dana od dana predajetelegrama
poti ne dostavi podnesak onakav kakav treba da bude, znai u
normalnojformi, pismenoj, u kome treba da sadri sve to treba,
imaemo fikciju, smatrae se kaoda nije poslat telegram, i time emo
regulisati pitanje roka koje je ostalo uvek sporno, uvezi bilo kog
podneska uloenog telegramom, naroito je to bilo bitno u vezi
podnoenjaalbi, jer tu su se hvatali rokovi putem telegrama, a onda
kad stigne ili ne stigneobrazloenje.Roita
Kada govorimo o roitima, onda moramo da znamo da se ona odreuju
kada jeto zakonom propisano, i kada to zahtevaju potrebe postupka.
Sada moramo da obratimopanju na novine, nekada neemo roite
zakazivati i da emo moi da donesemopresudu i kada nisu roita
zakazana ukoliko proizilazi osnovanost zahteva iz samihnavoda u
tubi i protivtubi i priloenih dokaza.
Roita se, po pravilu, moraju odravati u sudskoj zgradi, naravno
u radno vreme,i izuzetno, mogu se odrati na nekom drugom mestu i to
onda kada to zahtevaju posebneprilike, i u tim situacijama mogu da
se odre na licu mesta, na nain koji govori o tomeko mora biti uvek
prisutan, da mora uvek biti prisutan sudija, zapisniar,
stranke,punomonici koji moraju biti uredno pozvani.
Kada govorimo o rokovima i roitima, odmah emo, naravno,
razmisliti ipomisliti na to kako e da se desi neto kada neko
propusti neki rok. Naravno,proputanje nekog roita ne bi smelo
nikada da vodi do okonanja parnice ako je taj rokproputen
opravdano. I sa tih razloga postoji institut vraanja u preanje
stanje. Tovraanje u preanje stanje regulie problem kada dolazi do
situacije kada se propustineki rok, odn. propusti roite a stranka
je bila opravdano onemoguena da ispotuje rok,odn. da pristupi na
roite. Zakon tano propisuje koji su rokovi u kome se moe
traitivraanje u preanje stanje. Ti rokovi su skraeni u odnosu na
raniji zakon, i takav zahtevse moe samo traiti u roku od 8 dana
raunajui od dana kada je prestao razlog zbogkoga smo propustili
rok, odn. roite, a posle proteka roka od 60 dana to se ne moeuopte
vie traiti. Znai, imamo onaj subjektivni i objektivni rok, jer
posle isteka roka od60 dana i ako nismo znali, vie nema takvog
vraanja zbog pravne sigurnosti, i zbogpotovanja onih razumnih
rokova. Predlog za vraanje u preanje stanje nee uticati natok
parnice dok se o njemu ne odlui ( ali sud moze odluciti da zastane
sa postupkom),ono ide svojim tokom. Kada se odlui, onda emo sve
vratiti na onaj trenutak kada jeproputen rok, odn. roite. Predlog
mora da bude obrazloen i da sadrzi propustenuradnju, i u skladu
podnesaka i postupanja u vezi podnesaka i onoga to predstavlja
sadanaelo dispozicije stranaka, a to je da svako ta tvrdi mora i da
dokae. U tom predloguse moraju navesti razlozi, i dokazati ili
predloiti dokazi u vezi tih razloga zbog koga jeneko propustio rok,
odn. roite. Jedino se ne mora nita dokazivati i predloiti
dokaz,ukoliko se predlog za vraanje u preanje stanje zasniva na
opte poznatim injnicama,
-
20
takodje po pravilu se o njemu odlucuje bez rasprave, ali ne mora
da znaci. I, tada ne moraneto posebno da se dokazuje, jer svi e
prihvatiti predlog, ako kae bio sam u gradu ukome je bio
zemljotres, pa nisam mogao da doem, to e biti, verovatno, opte
poznatainjenica. Ako, meutim, stranka kae da je zakasnila na
suenje, ili da je propustilanekakav rok sa razloga to je, recmo, u
jutarnjim asovima se nala u guvi na Gazeli.To jeste opte poznati
razlog, ali to nije razlog za dozvolu za povraaj. Jer,
upravoinjenica to je opte poznato da je na Gazeli veiti zastoj,
stranka (ili bilo koji uesnik upostupku) mora da planira svoje
vreme tako da potuje roite i rok. Znai, to neepredstavljati razlog.
Meutim, ako stranka u svom predlogu za vraanje u preanjestanje kae
da je na Gazeli toga jutra dolo do velike saobraajke, zbog ega je
stajaosaobraaj, onda bi to mogao da bude razlog ali e taj razlog da
se utvruje jedino i da gasud prihvati, ako stranka prui ili predloi
dokaze. Jer, ako samo kae da je bilasaobraajka, pa taman i da je
bila ja joj neu verovati. U toj situaciji e morati ili dapredloi
svedoke, ili da prui nekakav dokaz, izvetaj iz novina, policije ili
izjavusvedoka... u kojoj e da se utvrdi da to proizilazi, ako ja
reim da zakaem roite, odn.ako mi prui dokaz ne moram da zakaem
roite, na osnovu ega u ja dozvolitivraanje u preanje stanje. Ono to
je bitno, to je da se protiv reenja kojim se usvajapredlog za
vraanje u preanje stanje, da tu nije dozvoljena posebna alba nego e
uvekda se ide dalje kada se dozvoli.
DOSTAVLJANJE PISMENA I RAZMATRANJE SPISAVe sam naglasila da se
spisi sada mogu gledati na potpuno drugi nain, s
obzirom na potpuno drugi osnov naela javnosti.U pogledu
dostavljanja moramo rei da prvo pravimo razliku izmeu
dostavljanja
koje mora da se izvri lino i onog uobiajenog dostavljanja.
Pravila za dostavljanjejednog i drugog su razliita. Nadalje, moramo
rei da se pismena iz suda, po praviludostavljaju potom, a mogu se
dostavljati i preko odreenog lica koje je zaposleno usudu, i preko
nekog drugog organa, organa optine, a sada, po novini, i preko
pravnoglica koje je registrovano za obavljanje poslova
dostavljanja. Pa, nadalje emo napravitirazliku da moe da se
dostavlja u zemlji preko lica koje dostavlja samo za zemlju, ali
ovavrsta dostave, preko lica registrovanog za dostavljanje moe da
se obavi i zainostranstvo, ali onda moramo da govorimo i da
potvrdimo da se radi o licu koje imamogunost da dostavlja u
inostranstvo potu. Znai, registrovano je za inostranstvo. Tu jeDHL
najpoznatiji, ali u naem Fi registru ih imamo vie registrovanih. U
toj situacijiemo onda moi da skratimo rokove, jer znamo da kada se
dostavljanje vri uinostranstvo, za evropske zemlje dostavljanje je
takvo da se mora odloiti suenje na 6meseci, a za vanevropske zemlje
na godinu dana, ovakvim nainom dostave, u svakomsluaju to nee biti
vie potrebno. Naravno ovakvo dostavljanje, koje inae nijeuobiajeno
dostavljanje preko suda, morae da finansira stranka. Finansirae
stranka kojato predlae, osim u izuzetnim situacijama kada e sud
snositi trokove ovakve dostave ikada se radi o onim parnicama koje
su izuzetno bitne za zatitu neijih prava. Opet, tumislimo o deijim
pravima, o radnim pravima...
Ono to treba da znamo je, kako se vri dostavljanje, u koje
vreme. Vremedostavljanja moe da bude odn. dostava od strane pote
ili suda se moe izvriti od 07-22h. Dostavljanje na radnom mestu vri
se ovlaenom licu. Ne vie, kako je ranije pisalolicu koje se zatekne
na mestu... nego ovlaenom licu. to znai da e odgovornost
-
21
sudskog pozivara i odgovornost potara biti daleko vea. Odmah emo
se zapitati kako eznati? Morae da naui. Druga stvar, on e morati da
se raspita (ako posumnja, da se onlegitimie kao dostavlja, on ima
znaku dostavljaa), koje je to ovlaeno lice. Naravno,zna se da je
uvek ovlaeno lice direktor. Tu su problemi... kod pravnih lica koja
imajuprijemnu potu, prijemne altere tu nema problema, ali tamo gde
nema to e bitiproblem i on e morati da se snae, jer u suprotnom,
ako to ne uradi kako treba, imaesvaki sudija ovlaenja iz glave XV,
a to je glava koja regulie, inae, zloupotrebeprocesnih ovlaenja, i
ta glava regulie sva mogua kanjavanja nepotovanja
procesnediscipline, pa e kazniti svakog uesnika i svako tree lice i
imae ovlaenja da kazni ipotara i upravnika pote i potu. I sudskog
dostavljaa, i njgovog efa i ceo sud ilipredsednika suda, ukoliko
doe do odlaganja roita zato to dostavljanje nije bilo u redu.
Dakle, ova glava o dostavljanju uvek ztreba da se povezuje sa
glavom onepotovanju procesne discipline, da bi se moglo utvrditi
kako e doi do tog dostavljanjakoje je onakvo kako valja.
Ali, kada razmiljamo o tom dostavljanju od 07-22 h, odmah moramo
danapravimo razliku u vezi onog dostavljanja koje je nekada nemogue
uraditi, jer strankaizbegava poziv. U toj situaciji sudija ima
ovlaenje da da poseban nalog, vrlorazmiljajui, opet o onoj
privatnosti i tada e doneti reenje da se moe izvritidostavljanje za
konkretan predmet, takvo mora da bude ovlaenje dostavljau
zakonkretno pismeno u bilo koje vreme ili na bilo kom mestu, pa e
tada, taj dostavlja, utoj situaciji imati ovlaenja da zazvoni u 03
ujutru i da vas probudi i da vam urui poziv.Ili, da vas zatekne u
kafani s prijateljima i da vam urui poziv, bez obzira to to inae
nebi smeo, jer to i nije mesto na kome se moe izvriti dostavljanje
poziva.
Kada govorimo o onome ko moe da primi poziv, naravno, pravi se
razlikaizmeu pismena koje se mora uruiti lino, i onih uobiajenih
dostava koje ne moraju bitiuruene lino, i tada e se smatrati da je,
recimo, dostavljanjem lanu porodinogdomainstva izvrena uredna
dostava, kada e se smatrati da je uruenje nekom licu,ovlaenom na
poslu za prijem pismena meni izvrena dostava preko
radneorganizacije, u odnosu na, recimo, onu situaciju kada je
dostavljanje presude predvienokao obavezno dostavljanje linosti i
kada takvo dostavljanje ne moe da se smatraurednim.
Nadalje, ono to predstavlja novinu, to je i sporazum o adresi
dostavljanja, gdestranke mogu da se dogovore gde e se dostavljati
pismeno ako oni nisu tu. I ono to jeveoma bitno, da u tubi lica
koje ivi u inostranstvu, tuba nee biti uredna ako se odmahu toj
tubi ne oznai lice u zemlji, kome e se obavljati dostava. Ranije to
nije bilo tako,nego kada se dostavi tuba pa krene parnica, pa se
recimo, otkae punomoje advokatu,ili punomoniku koji je ovde radio,
mi svi onda imamo velike probleme u sudu kako dapronaemo lice, kako
da dostavimo, kada se ono seli po inostranstvu...Vie se uoptenee ui
u parnicu i ta tuba e se smatrati neurednom, u kojoj nije tako neto
uraeno.
Moramo da imamo u vidu ta treba da sadri dostavnica, jer bez
toga neemoimati dostavu kako treba. Znai, ona mora da ima datum, da
bi smo mogli da raunamorokove, mora da sadri i potpis dostavljaa i
potpis lica koje je trebalo da primi poziv.Svedok, stranka, umea,
vetak (ako njega pozivate), dva potpisa, znai, mora da sadri.Mora
da, ukoliko se radi o dostavljanju tako to e se neko pozivati da
doe u potu dapreuzme, da ima upozorenja koje su posledice
nedolaska, ta e se desiti ukoliko neko ne
-
22
bude prisutan kada mu se da novi rok da preuzme i ta e se desiti
ukoliko u oznaenomroku ne doe u potu da podigne poiljku za koju se
trai lino uruenje.
TROKOVI POSTUPKAU pogledu trokova postupka moramo da znamo, da
imajui u vidu, naravno, sve
to je vezano za parnini postupak, i dispoziciju stranaka,
trokove postupka snosi uvekona stranka koja predlae neko izvoenje
dokaza i neto to ona tvrdi. Pa, prema tome,trokove recimo, takse za
tubu, trokove predlaganja i izvoenje vetaenja snosie onastranka
koja to predlae. Ali e u pogledu trokova, na kraju parnice, trokove
snositi ibiti obavezani da naknade drugoj strani ona stranka koja
je izgubila parnicu. I sud eodrediti te trokove imajui uvek u vidu
one trokove koji su bili nuni i neophodni i onetrokove koji su
srazmerni uspehu stranaka u postupku.
Nadalje, moramo znati u pogledu uesnika u postupku, da umea moe
da trai idobije trokove u postupku samo za one parnine radnje koje
je uradio umesto stranke.Za trokove koje je sam, kao umea, elei da
uestvuje u parnici imao, za zastupanje odstrane advokata, on nee
dobiti trokove, nego samo za onu radnju koja je, recimonjegov
punomonik obavio jer parnina stranka to nije uradila. Za ostalo nee
suprotnastrana nikada biti obavezana da naknadi trokove.
Kada govorimo, dalje, o opredeljenju tih trokova, zahtev za
trokove mora bitidat odmah, kada se zakljuuje rasprava. Nema
naknadnih rokova, i ne moe se nikada tona drugi nain uraditi i taj
zahtev mora biti opredeljen. Bez opredeljenog zahteva,smatrae se da
je taj zahtev neuredan.
Opet, moramo da znamo da se zahtev, u pogledu pravnog leka,
suprotna stranamoe traiti u roku od 8 dana, i proputanjem tog roka
gubi se pravo na zahtevanje tihtrokova.
Trokova se moe osloboditi stranka u postupku onda kada onda kad
prui dokazda je siromanog stanja, i kada sud proceni taj prueni
dokaz da zaista ukazuje da je tako.Jer, esto se deava da se prue
neki dokazi, ali to nije uvek razlog za osloboenje odplaanja
trokova nego sud procenjuje, po slobodnoj oceni da li prueni
dokazipredstavljaju razloge da se stranka oslobodi od plaanja
trokova postupka. Osloboenjeod plaanja trokova postupka predstavlja
u stvari, osloboenje od plaanja taksi, aizuzetno, sada se moe
desiti da stranka (i to je novina u postupku), moe da ima pravoda
joj sud plati sve trokove, bez obzira na uspeh jer e obezbediti i
advokata. Ono to jebitno da tu znamo, to je da je uslov da bi sud
regulisao plaanje pravne pomoi, u stvaripravog advokata stranci, to
da postoje uslovi za osloboenje od plaanja trokova tojstranci, znai
da se radi o stranci koja nema svojih sredstava i da se radi o
zatitiodreenih prava koja su zaista veoma bitna. To je veoma bitno,
da sud uoi kada e sekoristiti ovim ovlaenjima da se stranci omogui
pravo na besplatno zastupanje, i tobesplatno zastuapoanje e biti
plaeno svuda, i u situaciji kad stranka gubi trokovepostupka, znai
ide iz budeta. Ako uspeva, onda je lako suprotna strana e
nadoknadititrokove sudu, u budetu suda, ali, ako ne gubi, onda je
to problematino.
POSTUPAK ZA REAVANJE SPORNOG PRAVNOG PITANJAOvo je potpuno nova
procedura, i u toj novoj proceduri prvostepeni sud e imati
svoja ovlaenja da se obrati VSS za zauzimanje pravnog stava u
vezi nekog spornogpitanja.
-
23
Da bi se ovaj institut mogao primeniti potrebno je da pred
prvostepenim sudompostoji vei broj parnica, a moe se traiti pravni
stav samo o prejudicijelnom pravnompitanju. Znai, dva uslova: vei
broj parnica i moe da se radi o prejudicijelnom pravnompitanju.
Ovakav zahtev upuuje (moe na predlog stranke, a i bez predloga
stranke),prvostepeni sud. Prvostepeni sud dostavlja zahtev za
prejudicijelno pravno pitanje VSSkoji e odluiti da li su ispunjeni
uslovi za odluivanje, jer u suprotnom, ako ne bi bilopotovanja onog
uslova ne bi smo imali vie suenja, nego bi VSS reavao svaku
parnicu.to znai da VSS nee o injenicama mnogo priati, nego samo o
prethodnom, pravnompitanju. Prvostepeni sud koji dostavlja ovakav
zahtev VSS u obavezi je da da svoje kraeobrazloenje, da dostavi
predmet, da da razmiljanja stranaka i da zatrai regulisanjeovog
pitanja. VSS e odluivati o tome da li e da odluuje o tome ili ne, a
ako rei daodluuje i ne vrati predmet, u roku do 90 dana donee
odluku o spornom pravnompitanju, po pravilima vezanim za donoenje
pravnih stavova VSS, znai na sedniciparninog odeljenja, na sednici
svih sudija, na kome e zauzeti taj stav i biti u obavezi daga
objavi u Biltenu VSS ili jo i nekom drugom asopisu, ako ima za to
interesa. Npr. akose radi o spornom pravnom pitanju iz Vranja,
dostavie ga Okrunom sudu u Vranju kojiima svoj bilten, a ako se
radi o spornom pravnom pitanju koje je vezano za
osiguranje,dostavie ga onom specifinom listu koji poseduje nekakva
velika osiguravajua kua ina taj nain e obavestiti strunu javnost da
je zauzelo stav povodom nekog spornogpravnog pitanja. Da ne bi doli
u situaciju da se ponavlja to sporno pravno pitanje, zakondalje kae
da se oko tog prejudicijelnog pravnog pitanja ne moe postaviti
predlog odsuprotne strane da se trai ponovo stav, jer naravno druga
strana nee biti zadovoljna,tako da se tu vie to prethodno pravno
pitanje u takvoj vrsti sluaja nee moi da postavi.
TUBATuba mora da sadri tano odreene stvari. Sadrina tube mora da
zahteva da
ima u sebi: kom sudu, ime stranaka (njihova prebivalita), osnov
spora, vrednost spora.Mora da sadri injenine navode, mora da budu
predloeni dokazi u vezi injeninihnavoda i mora uvek da sadri
potpis.
PITANJE: Da li se uzima uvek vrednost spora ona koju stranka
navede?VIDA: Naravno, kada sud posumnja u vrednost spora koju je
stranka navela u tubi,onda e sud da proveri tu vrednost spoar.
Meutim, esto e stranke staviti manjuvrednost spora. Ali, ako ona
nije bitna, sud nee proveravati, jer e prava stranke bitiuskraena
zbog te vrednosti spora. Ono to je bitno je to da je to jedan od
elemenata, aline predstavlja apsolutno bitnu povredu kada nije
oznaena vrednost spora ukoliko jenekim posebnim zakonom regulisano
pitanje vrednosti toga spora. Pa, ako znamo da sevrednost spora u
pogledu tubi za izdravanje odreuje tako to se uzima vrednostmesenog
izdravanja puta toliko i toliko godina, onda je tu nebitno. Ako se
zna da je zarazvod braka nebitna vrednost spora u pogledu pravnih
lekova, onda je to nebitno. Jer,zakon o taksama za svaki razvod
braka odreuje istu visinu takse. Prema tome, to je vrlobitno kod
onih parnica gde je bitna nadlenost suda, sastav suda i tamo gde je
bitno pravona reviziju. Tamo gde to nije bitno to nije bitan
elemenat. Tamo gde je bitno takvatuba e se odbacivati. Jer e se
smatrati da je neuredna. Ako je advokat napisao. Ako jenije advokat
napisao, sud e naloiti da se uredi tako to e morati da se oznai i
tavrednost spora.
-
24
Potpuno ista pravila vae i za protivtubu, jer protivtuba je u
stvari samopodnesak, isti kao tuba koji samo ima i predlog da se
zdrui i da se odluuje zajedniki otubi i protivtubi, a ovlaenje je
sudije (to je upravljanje parnicom) da li e on razliitevrste
protivtubi zdruiti ili nee, da se jednovremeno odluuje po
njima.
ta se deava kod povlaenja tube za razliku od odricanja od
tubenog zahteva?Uvek da pravite i da razmiljate, ali zaista
vizuelno, da bi ste to nauili. Tuba je papir.I sa tih razloga se
tuba odbacuje. Kad je neuredna, kad je neto to nema taj papir sveto
je potrebno. Zahtev je ono to stranka trai i to se upisuje na
papir, jer ne moedrukije da se prenese. Ali, zahtev je ono to
traimo, i sa tih razloga tubeni zahtev se odbija ili usvaja,
delimino odbija, delimino usvaja. On ne moe nikad da se odbaci.
Inemojte da vam se nikada u praksi desi da zaboravite tu razliku.
Da odbijate tubu iodbacujete tubeni zahtev. Jer to je pravni
skandal!!! To znai da ne razumete osnovnusutinu. A da bi ste to
zapamtili, jer onaj ko to nije nauio na vreme imae veliki problemda
razlui ta je tuba, i o tome uvek razmiljajte. Tuba je uvek papir.
Papir ne moemoda odbijemo, papir moemo da odbacimo. I tuba moe zbog
neurednosti da se odbaci.Zbog neblagovremenosti da se odbaci, jer
taj papir nije stigao na vreme. A o zahtevu kojije sadran u tubi,
moemo jedino i samo da odluimo. Da ga usvojimo ili odbijemo. I
tomorate uvek da imate negde u glavi kada donosite odluku, kada
predlaete odluku, znaibilo da piete tubu, bilo da piete presudu to
morate da imate u vidu.
- Koja je razlika izmeu povlaenja i odricanja?- Kada povlaimo
tubu, mi povlaimo taj papir. Ako mi povuemo taj papir,
neka druga strana moe s tim da se sloi ili ne. Ako nee da se
sloi, morae sud danastavi da sudi do kraje. Ako se sloi, smatrae se
tuba povuenom, i to e biti pitanjeko e snositi trokove. A posledice
povlaenja papira (da budemo slikoviti), jesu dastranka moe uvek
ponovo da krene sa istom parnicom iz poetka. Jer, o njenom
zahtevunije odlueno, osim ako su roli rokovi. Za razliku od
odricanja od tubenog zahteva, kadse tuilac odrekne tubenog zahteva,
nije potrebna saglasnost suprotne strane i u tojsituaciji po tom
zahtevu se vie ne moe nikada voditi parnica.
SUPARNIARISuparniarstvo je postojanje veeg broja lica na strani
tuioca i/ili na strani
tuenog. Svejedno da li se radi o fizikim ili pravnim licima.
Suparniarstvo postoji kadase vie lica nalaze na tuilakoj ili na
tuenikoj strani ili na obe strane.
Ono to je znaajno i to ima praktini znaaj jesu vrste
suparniarstva i tumoemo izvriti klasifikacije po razliitim
kriterijumima.1) Prema kriterijumu materijalno-pravnog odnosa izmeu
suparniara :a) Materijalnob) Formalno
Najlake ete ovu razliku odrediti ovako: ako izmeu suparniara pre
parnice, paak i nezavisno od parnice, postoji neki
materijalno-pravni odnos obino se radi omaterijalno-pravnom
suparniarstvu. Ako taj odnos ne postoji pre parnice, nego sezasniva
tek podnoenjem tube onda se radi o formalno-pravnom suparniarstvu.
NaZPP daje zakonske definicije oba.
a) Po ZPP-u materijalno suparniarstvo postoji kada se prava i
obavezestranaka zasnivaju na istom (identinom) injeninom i pravnom
osnovu.( znaci vezapostoji i pre parnice)
-
25
PRIMER: sanaslednici, lica koja su po zakonu nasledila istog
ostavioca, njihova prava iobaveze poivaju na istom injeninom i
pravnom osnovu. Pravni osnov je -nasleivanje, a injenini osnov je
smrt odreenog lica i njihovo srodstvo sa timumrlim licem.PRIMER:
susvojina, isti pravni osnov se ogleda u istom pravu, a isti
injenini osnov ista je stvar na koju se to pravo odnosi.
Ako je zajednika svojina, isti je pravni osnov svojina, i isti
je injenini osnov stvar.
Sudravina je takoe primer za materijalno suparniarstvo.Recimo,
da imate 5 lica na jednoj ugovornoj strani u ugovoru o kupoprodaji.
Ako se kaokupci odreene robe ili stvari javljaju 5 lica. Onda, ako
doe do spora, njihova prava iobaveze poivaju na istom pravnom
osnovu ugovoru, a injenini osnov je ono to jepredmet kupoprodaje
(stvar, roba).
b) Kod formalnog suparniarstva, prava i obaveze suparniara ne
poivaju naistom, nego na slinom injeninom i pravnom osnovu, ili
kako ZPP kae na bitnoistovrsnom injeninom i pravnom osnovu.
Kod formalnog suparniarstva, prava i obaveze se najee zasnivaju
tekpodnoenjem tube.PRIMER: Kada se titular prava pree kupovine
pojavljuje kao tuilac, a na tuenoj stranise nalaze prodavac i kupac
zajedno.
Jedno lice slinom radnjom nanese tetu veem broju lica. Npr. dete
ide ulicom ibui gume na automobilima. Svi vlasnici oteenih vozila
mogu jednom tubom kaotuioci na istoj strani da trae naknadu
tete.
- Postavlja se piatnje zato uopte suparniarstvo delimo na
materijalno iformalno i zato je znaajna ova podela?
- Ta podela nema veliki procesno-pravni znaaj i ona se svodi
zapravo nanadlenost.
1) Naime, ako je u pitanju materijalno suparniarstvo (to je prvi
aspekt togaznaaja), (dovoljno je) ko imenuje da je sud nadlean za
jednog materijalnog suparniarada bi se njegova nadlenost protegla i
na ostale suparniare. Dakle, nije potrebno dasud bude stvarno i
mesno nadlean za sve, dovoljno je da bude nadlean za jednog
odmaterijalnih suparniara i on dovodi do atrakcije nadlenosti(vazi
i za nadleznost vrstesuda) u odnosu na ostale materijalne
suparniare.
2) Nadlenost vrste suda. Naime, Trgovinski sud koji je inae
nadlean zaprivredne subjekte i za preduzetnike, moe biti nadlean za
fiziko lice pod uslovom da jeto fiziko lice materijalni suparniar
sa nekim od privrednih subjekata koji mogu strankeu sporu pred
TS.
- ta je sa formalnim suparniarstvom?- Ako se pokae da je za
jednog formalnog suparniara A nadlean sud X, za
suparniara B sud Y, za suparniara C sud Z, ta onda?- Nita. Onda
nema formalnog suparniarstva, nego svako mora biti odvojeno
tuen. Dakle, da bi se radilo o formalnom suparniarstvu nije
dovoljno da prava i obavezestranaka budu zasnovana na slinom
injeninom i pravnom osnovu nego je potrebno ida isti sud bude
stvarno i mesno nadlean za svakog od suparniara. Inae, nemanikakvog
suparniarstva.2) Prema kriterijumu procesnog poloaja suparniara
-
26
Prema ovom kriterijumu suparniarstvo moe biti:a) Prosto (obino)
ib) Jedinstveno
Po ZPP-u: ako sud po izriitom zakonskom nareenju) ili po prirodi
stvari pravni odnos(tu parnicu) mora reiti jednako prema svima
(suparniarima) tada je u pitanjujedinstveno suparniarstvo. Ako ne
mora u pitanju je prosto(obicno). Dakle, ako sud,bilo da mu to
nareuje neka pravna norma, bilo zato to ga priroda stvari na to
tera, ocenida spor mora da rei jednako prema svima suparniarima,
dakle da mora prema svima dausvoji ili odbije zahtev, onda se radi
o jedinstvenom suparniarstvu.PRIMER: Reividikaciona tuba kojom se
trai vraanje pokretne stvari. Imate tuioca A(oznaiemo ga kao T1), i
imate suvlasnike stvari, lica B i C, oni su zajedno tueni (T2).Tuba
je reivindikaciona. To znai da tuilac trai od suda da obavee
suvlasnike da mustvar predaju u dravinu po osnovu njegovog prava
svojine.
- Da li je mogua ovakva presuda Obavezuje se B da vrati idealnog
delastvari, a tubeni zahtev prema C da vrati drugu polovinu
idealnog dela stvari se odbija.Da li je mogua ovakva presuda?
- Nije! Po prirodi stvari, sud e ovde ili usvojiti tubeni zahtev
prema oba tuena,ili e odbiti tubeni zahtev protiv oba tuena, u
svakom sluaju e njegova presudamorati da ima istu sadrinu i prema
tuenom B i prema tuenom C. Ne zato to ga na totera neki propis,
nego zato to ga na to tera priroda stvari. Priroda odnosa.Ali, ne
dovodi uvek tuba sa svojinskim zahtevom do toga da tueni budu
jedinstvenisuparniari.PRIMER: Uzmite da je A lice koje za sebe
tvrdi da je steklo dravinu na nekojzemljinoj parceli odrajem.
Dakle, on je tuilac i podnosi tubu za utvrenje.Deklarativnu tubu
protiv lica B i C, koji su zemljjino-knjini suvlasnici
zemljineparcele parcele M. Dakle, A trai od suda da utvrdi u odnosu
na suvlasnike koji suupisani u zemljinu knjigu kao zemljino-knjini
vlasnici, sudraoci, da utvrdi da je on poosnovu odraja postao
vlasnik zato to je parcelu drao kao zakoniti dralac, zato to jedrao
kao savestan dralac i zato to je njegova dravina bila prava (nije
bila manljiva). Iistekao je, naravno, rok odraja od 20 godina. I
sada sud vodi postupak i vidi da je,recimo, lice A imalo zakonitu
dravinu prema obe stranke, da je imalo savesnu dravinu,ali da je
prema licu C imalo manljivu dravinu, jer nije ekalo da mu lice C na
osnovunekog nepunovanog ugovora preda stvar, nego je silom ulo u
posed.
- Da li sud moe da donese presudu u kojoj e rei: Usvaja se
delimino tubenizahtev u odnosu na lice B, pa se utvruje da je po
osnovu odraja A postao suvlasnik idealnog dela, pri emu je lice B
izgubilo to. A, odbija se zahtev prema licu C zato todravina prema
njemu nije ispunjavala uslove za odraj. Jel' mogua takva
odluka?
- Mogua je!!! I onda lice A i C postaju suvlasnici na istoj
zemljinoj parceli.Dakle, nemojte misliti da apsolutna prava kao to
je pravo svojine uvek... vei broj lica ina tuilakoj i na tuenikoj
strani... sve zavisi od tubenog zahteva, i zavisi od
prirodestvari.Ovde vam je prvi tubeni zahtev bio kondemnatorni
traila se osuda, a ovde jedeklarativni trai se utvrenje, i sve to
ima znaaja za ureivanje odnosa.
Ima sluajeva i kada zakon izriito kae da se prema obema
strankama moradoneti presuda iste sadrine, prema tim
suparniarima.
-
27
PRIMER: ako javni tuilac tui za ponitaj braka iz razloga
apsolutne nitavosti, onda sebrak ponitava prema oba brana druga.
Kada javni tuilac tui iz razloga apsolutnenitavosti, kao tueni se
javljaju brani drugovi i oni su jedinstveni suparniari uvek.
- Da li solidarni dunici moraju biti jedinstveni suparniari?-
Imate ugovor, A je poverilac, B, C i D su solidarni dunici. Vi
znate da
solidarnost znai da je poverilac ovlaen da od bilo kog od
solidarnih dunika traiizvrenje obaveze u celosti, ako pravo izbora
pripada njemu (a obino mu pripada), aonda, solidarni dunici
meusobno imaju pravo na razne regresne zahteve. Da li susolidarni
dunici uvek jedinstveni suparniari?
- Ne moraju biti!!! Oni najee jesu, oni po pravilu, to jesu, ali
mi znamo dasolidarna odgovornost moe biti modifikovana. Recimo, moe
biti modifikovana uformi roka, na primer. B bezuslovno odgovara. C
moe da odgovara ako nijedan drugi neisplati do odreenog datuma. D
odgovara samo ako nastupi uslov predvien ugovorom.Dakle, ako imaju
razliite modifikacije njihove odgovornosti onda su obinisuparniari.
Ako imaju potpuno identian osnov odgovornosti onda su
jedinstvenisuparniari. Dakle, sud mora da obavee sve da vrate
odreeni dug.
Dakle, jedinstveno suparniarstvo postoji onda kada po pravnoj
normi, ili po,prirodi odnosa koji postoje izmeu suparniara sud mora
da donese odluku iste sadrineprema svima. A obrnuto, obino
suparniarstvo postoji onda kada sud takvu obavezunema.
- Postavlja se pitanje kakav je znaaj ove podele?-
Procesno-pravni znaaj ove podele sastoji se u tome to za
jedinstvene
suparniare vai fikcija da su svi oni jedna parnina stranka. Kad
su u pitanju obini iliprosti suparniari, takve fikcije nema.
- Meutim, ta stvara strahovito velike probleme?- Npr. imate tri
suparniara na tuenoj strani, morate ih smatrati jednom
parninom strankom, a oni se ponaaju kao deca u obdanitu. Dakle,
jedan, ovaj B budefini, napie odgovor na tubu, ospori tubeni
zahtev. D uti, i ne radi nita. C uzme paprizna tubeni zahtev. A
morate ih smatrati jednom parninom strankom. ta ete uraditi?
- Zakon vam ne daje odgovor na to pitanje. Ali, odgovor na to
pitanje je sadran unekim drugim zakonodavstvima na koje se na zakon
ugleda, kao to je Austrijsko pravo,i sudska praksa je, naravno,
dola do tog reenja.
- Smatrae se, dakle, u ovom primeru da je izvrena koja radnja?
ta jenajpovoljnije za tuene?
- Osporavanje tubenog zahteva. Uzee se da su oni svi zajedno
izvrili onureadnju koju je izvrilo lice B.
- Meutim, ima situacija kad uopte ne moete da utvrdite koja je
radnjanajpovoljnija. To su sluajevi nekog deliminog osporavanja
tubenog zahteva, pa svakoospori neki drugi deo, a ostane neosporen,
opet, razliiti deo, ta ete onda kao sudijauiniti?
- Onda ete zatraiti ako se ne zna sta hoce i koja je radnja
najpovoljnija dapostave zajednikog punomonika, u odreenom roku, a
ako oni to ne uine, onda morateponovo traiti od njih da se izjasne,
bilo na roitu, bilo pismeno, u nadi da e to ovogputa biti
drugaije.
-
28
- Onaj princip koji je ovde takoe bitan, jeste da radnje
aktivnih suparniaravezuju pasivne suparniare, i smatra se da su i
pasivni preduzeli neku radnju, izuzev u kom sluaju?
- Ako je radnja delatnih suparniara manje povoljna od utanja!!!-
A koja bi radnja, u ovom primeru bila manje povoljna?- Priznanje
tubenog zahteva bi bilo manje povoljno nego obino utanje.
Isto tako, ako imate na tuilakoj strani. Tueni je D. A ostaje
pri tubi, B bi da jepovue, a C bi da se odrekne od tubenog zahteva.
Onda je najpovoljnija radnja, obziromda je ovo tuilaka strana da se
ostane pri tubi, radnja lica A.
Dakle, da li je radnja povoljna ili nije, i koja je radnja
povoljnija a koja manjepovoljna, ceni se prema tome na kojoj strani
postoji suparniarstvo. Da li postoji natuilakoj (aktivnoj strani)
strani ili na tuenikoj (pasivnoj) strani.
2) Prema kriterijumu na kojoj strani postoji suparniarstvoa)
Aktivno;b) Pasivno ic) obostrano suparniarstvo
Aktivno suparniarstvo je ono gde postoji samo na tuilakoj
strani; pasivno samo na tuenikoj; obostrano na obe strane. Ova
podela nema samostalnuvrednost. Ona ima samo znaaja za ocenu
povoljnosti, odn