vjera dru{tvo kultura Glas Islama STRANA 13 Intervju sa [ejhom Ahmed Didat-om Strana 4 Na{e vi|enje ZAJEDNO IAKO RAZDVOJENI Strana 3 A A M M I I N N I I N N “ “ P P R R V V I I G G R R I I J J E E H H ” ” Strana 10 SNAGA SNAGA ISLAMA JE ISLAMA JE U BRAT U BRAT- STVU STVU VJERNIKA VJERNIKA Strana 15 NEKA JE MIR SA VAMA I ALLAHOVO ZADOVOLJSTVO U NASTUPAJU]IM DANIMA RAMAZAN-I-[ERIFA @ELI VAM ME[IHAT IZ-e SAND`AKA I REDAKCIJA GLASA ISLAMA
24
Embed
Glas Islama 012.pdf · 2006-04-19 · Glas Islama INTERVJU Decembar 1997. [a’ban 1418. 4 Nidau'l IIslam: [[ta bbiste rrekli o mmuslimanima, pposebno mmusli-manskim iimamima kkoji
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
vjera dru{tvo kultura
GlasIslama
STRANA 113
Intervju sa[ejhomAhmed
Didat-omStrana 44
Na{e vi|enjeZAJEDNO
IAKORAZDVOJENI
Strana 33
AAMMIINNIINN““PPRRVVII
GGRRIIJJEEHH””Strana 110
SNAGASNAGAISLAMA JEISLAMA JE
U BRATU BRAT--STVUSTVU
VJERNIKAVJERNIKASSttrraannaa 1155
NEKA JE MIR SA VAMA I ALLAHOVO ZADOVOLJSTVO UNASTUPAJU]IM DANIMA RAMAZAN-I-[ERIFA @ELI VAMME[IHAT IZ-e SAND`AKA I REDAKCIJA GLASA ISLAMA
UU{abanu smo. Ramazan jepred nama. Za do~ekovog dragog nam gosta
pripreme su ve} uvelikozapo~ele. D`amije se detaljno~iste, kre~e i ure|uju. Ku}e sezastiru sve~anim ruhom,posebno ~uvanim za ovemubarek dane. Allah je u~iniodu{e vjernika smirenim i vese-lim, spremnim da prihvate sveramazanske blagodati. Sanestrpl jenjem se o~ekujukandilji na vitkim minarima danajave teravijske no}i, muka-bele i predavanja. Pravovjernisu u mjesecu posta, poputproljetnog cvije}a, bla`eni su imiri{u na svakom koraku, jerse hrane Kuranom, postom,namazom. Ne postoj i nijedan mjesec u godini, nitibilo koji drugi vremenskiperiod da uzbudi cijeli svijet,njegovu du{u i srce kao {tosu ramazanski dani. Idemou susret jo{ jednom Rama-zanu, sa vi{e nade i vjere ubol je sjutra. U njemuSvemogu}i Allah daje mo} ipobjedu strpljivima i nepo-kolebljivima od Bedra pasve do danas. To je i najve}aporuka Ramazana, koju ne smi-jemo nikada zaboraviti.
Vjernici }e mo}i da u`ivaju ipored ostalog, ~itaju}i jubilarni12. broj Glasa Islama. To jedruga velika radost i uspjeh zasve nas. Jo{ jedan dokaz da semogu zajedni~kim radom ost-variti svi rezultati. Nekada{njisan koji je izgledao neost-varljivim preto~en je u djelo.Islamska zajednica Sand`aka
je na{la na~ina da se predstavijavnosti i neposredno je uklju~iu tokove i svoj rad. Koliko smosadr`ajno uspjeli da opravdamosvoje skromno postojanje od12 mjeseci, i da li smo bili pomjeri, taj sud prepu{tamo~itateljima. Glas Islama kaoautenti~no Glasilo, postao jeprepoznatljiv po svojoj ~itala-~koj publici kao i po svojoj kon-cepciji.
Nije podlegao manipulacija-ma i razli~itim pritiscima, madaje iskreno prolazio kroz te{kefaze u svom razvojnom putu. Tostoga {to se radio u mu~nimvremenima i {to je na sebepreuzeo jo{ te`u ulogu, pisati oIslamu i muslimanima u jed-
nom tamnom vilajetu. No, natom putu nema zastajanja ine}e, ako Bog da, ni biti. Svaisku{enja i prepreke nas samoja~aju i podsti~u da jo{odlu~nije nastavimo, jer kakore~e poznati rizni~ar mudrostiMula Mustafa Ba{eskija: "Ono{to se zapi{e ostaje, a ono {tose pamti zaboravlja se."
Mustafa Feti}
OOGGLLEEDDAALLOO2
Izdava~:Izdava~ka ustanova
El-Kelimeh, Novi Pazar
Glavni i odgovorni urednik:
Mustafa FETI]
Urednik:Fehim KAJEVI]
Tehni~ki urednik:Mirsad FIJULJANIN
Lektor:Samir [KRIJELJ
Redakcija:Mevlud ef. DUDI],
Ramiz ef. HAMIDOVI],Hajro ef. TUTI], Bekir ef. Maki},
[aljem Vam dvije pri~e, kojeje trebalo odavno da po{aljem,ali na `alost nisam stigla.Smatram da je Va{ list dobar,ali bi bilo ljep{e da je manjegformata a na vi{e strana, da selak{e mo`e ~uvati. Imam jednuozbiljnu zamjerku: ne svi|a mise {to {tampate Kur’anske ajetena arapskom originalu, jer ihonda mo`e dotaknuti neko i bezabdesta, ne znaju}i, a mo`da ikafir. Osim toga, mo`e se desitida neko pro~ita novine i baci,pa se tako ~ini haram i skrnaviBo`ija Knjiga. Ne bismo jesmjeli olako shvatiti. Ko znada ~ita arapski, ne}e mu bitite{ko da u Mushafu prona|eodgovaraju}i ajet i da ganau~i. Molim Vas da raz-motrite {tampanje ajeta samona na{em jeziku, jer prijevodse smije dirati i ne~istim ruka-ma.
Ako `elite sla}u i ubudu}etekstove koje napi{em, pisma i~lanke. Za uzvrat ne tra`imnikakav honorar, osim da mipo{aljete primjerak Va{eg listagdje je objavljeno ono {to sampisala. Ja se bavim pisanjem,napisala sam jednu knjigu naengleskom (o Isa a.s. u Islamui Hri{}anstvu), a verzija nana{em jeziku jo{ nije gotova.Mo`da }u Vam, ako Bog da,poslati neke dijelove mojeknjige da objavite.
Ina~e sam studentkinja~etvrte godine arapskog jezi-ka...
Na kraju, molila bih da,ukoliko se odlu~ite da {tampateono {to sam ja pisala, neobjavljujete moje pravo ime iprezime. Bi}e dovoljno samoAmina ili, sa prezimenomAmina Osaro. Osaro zna~i"Bog postoji" na jeziku pleme-na Edo iz Nigerije, i jako mise svi|a ta rije~...
Eto, to bi bilo sve za prviput. Nastavite sa Va{im radomi neka vam Bog pomogne.@elim vam sretan po~etakmubarek mjeseca Ramazana.
AAmmiinnaa OOssaarroo,, BBeeooggrraadd
IMAM JEDNUOZBILJNU ZAMJERKU
PISMA ^ITALACA
PAMETNOM JE I I[ARET DOVOLJAN
DVIJE RADOSTI
Glas IslamaDecembar 1997. [a’ban 1418.
Sa promocije Glasa Islama
Glas Islama
NNAA[[EE VVII\\EENNJJEE
Decembar 1997. [a’ban 1418.
3
"Kada do|e Ramazan otvore se vratad`eneta, zatvore vrata d`ehenema ipove`u se {ejtani." (Hadis)
Imaju}i pred sobom navedeni hadis,nerijetko se postavi pitanje: Za{to seposljednjih godina u pre-dramazanskoj i ramazan-skoj atmosferi dogodipone{to {to kvari iftarluke idruge radosti posta~a?Drugim rije~ima, ako su utoku Ramazana {ejtanipovezani, koja je to energi-ja koja pokre}e ~ovjeka naono {to ne dolikujeRamazanu? Ova nejasno}aje, zapravo, samo prividna,jer ako dublje pogledamou komentar citiranoghadisa susre{}emo se sasljede}im ~injenicama.
I {ejtanima je poznatovaj hadis pa stoga `eleu~initi {to vi{e zla prijenego budu povezanidolaskom Ramazana.Govore}i o otvorenom~ovjekovom neprijatelju, Kur'an nas u~ida postoje dvije vrste {ejtana: {ejtanid`ini ({ejtanu-l-d`ini) i {ejtani ljudi({ejtanu-l-insi). Dolaskom mubarekRamazana ovi prvi bivaju povezani, dokovi drugi ostaju slobodni u svom zlomdjelovanju, koje vrlo ~esto biva opasni-je i sa `e{}im posljedicama od samed`inije. U svjetlu tih hadiskih istinavalja posmatrati i pojave koje su pratilei{~ekivanje, do~ek i po~etak najdra`egnam mjeseca.
Talasanje je po~elo dolaskomtada predsjedni~kog kandidata a sadapredsjednika Srbije MilanaMilutinovi}a u Novi Pazar i njegovaposjeta Altun-alem d`amiji. Iako jeMilutinovi} svega jednu stopuzakora~io preko praga d`amije, pritomne skinuv{i cipele, kako je to vjerskipropis i obi~aj svih posjetilaca d`amija,bilo je dovoljno da zatalasa reakcijesand`a~ke javnosti. Ovda{nji politi~arisu to jedva do~ekali za izborni kon-tranapad, isti~u}i da je time oskrnavlje-na svetost d`amije i omalova`eni klan-ja~i i svi vjernici. Drugi su, ne negira-ju}i nedopustivost takvog ~ina, sve to
pomalo ironi~no komentarisali: "Nek jeon prelomio da u|e u d`amiju, pa }e ihnakon {to nau~i pravila sam skinuti."
Ipak, dogodilo se ne{to {to jenedopustivo i to zapravo kruni{ecjelokupan odnos aktuelne vlasti
prema legalnim organima Islamskezajednice. Ovim je ponovo demonstri-rano ignorisanje Me{ihata od stranedr`ave, koji je jedini nadle`an izdatidozvolu za ovakve i sli~ne posjete.Ne}e nam biti ~udno za{to sve to ba{ uovoj d`amiji, dok na unutra{njostinjenog zida visi ilegalno {tampana vak-tija, koja je djelo samozvanog ~lanaodbora, koji ba{ u ovoj d`amiji ve}du`e vremena obstruira rad Islamskezajednice.
Piratsko {tampanje vaktija je naovim prostorima novina za kojom jeposeglo nekoliko novopazarski firmi na~elu sa Reki}em i Sand`a~kim novina-ma. Iako naizgled bezazlen, pa ~ak,kako su i sami isticali, ovaj dobrotvornigest, zapravo, u sebi krije direktan atakna integritet organa Islamske zajed-nice, koji isklju~ivo imaju pravo {tam-pati islamske edicije, posebno onekoje imaju karakter fetve i po kojimavjernici izvr{avaju svoje ibadete. Ovimsu doti~ne firme posegle za vakufskimhakom jer je prodaja vaktija predstavl-jala jedan od finansijskih izvora za rad iopstanak Medrese. Sve su to bili
razlozi {to je i vjerni~ka javnostnajo{trije osudila ovakve pojave.
U jeku doti~nih talasanja, neko-liko dana pred po~etak Ramazan-i-{erifa, poslije podne namaza, unovootvorenu d`amiju unovopazarskom naselju [utenovacupala je grupa MOS-ovaca, kako susebe predstavili, i pod prijetnjom sileprema imamu i predstavnicimad`emata, kako ka`u, organizovali
mazanska atmosfera je bilanesvakida{nja i zbog~injenice da se novogo-di{nja no} poklopila sadrugom ramazanskomno}i, {to je mnogima pred-stavljalo brigu jer ovogaputa nisu mogli imati"najlu|u no}" a da ne oskr-nave Ramazan. Posebno suse brinuli oni koji su naviklida u toj no}i zgr}u novacserviraju}i alkohol inemoral, i tako ostavljaju}ijadne ljude bez pameti iobraza. Njihova strahovan-ja su se, hvala Bogu, obis-tinila. Osim petardi kojimasu djeca remetila mir, ova
no} je vrlo malo imala zajedni~kog sadosada{njim obilje`avanjem ovog neis-lamskog praznika kod nas. Ipak jepobijedio Ramazan.
Prvi dani mubarek mjeseca suprotekli u znaku prepunih d`amijamukabelama, teravijama i drugimnamazima. Raduju}e je da svakiRamazan donese nova lica u d`amije,koja uglavnom u njima ostanu i nakonovog mjeseca.
Harmoniju intenzivnih ramazan-skih ibadeta poremetilo je nepo{tovan-je odluke Me{ihata, kojom se predvi|ada se za svaki javni nastup u d`amija-ma i drugim vjerkim skupovima, licakoja nisu u slu`bi Islamske zajednice,prethodno mora pribaviti saglasnost odnadle`nog glavnog imama. Na`alost,~elnici MNVS-a ovih dana tu odlukuignori{u, obilaze}i d`amije, pritomdr`e}i govore, a da vrlo ~esto ne obav-ijeste ni imama same d`amije.
Sve ovo nedvojbeno ukazuje daIslam na ovim prostorima grabi krupn-im koracima naprijed. D`amije iz danau dan postaju predmetom sve ve}eginteresovanja svih. A pravu korist }eimati samo oni koji u d`amije u|u li{eni
Jednostavno, to zna~i da su onineznalice svoje historije, jadnici.Na{ Nebij Kerim (s.a.w.s.) vodio jedebate sa kr{}anima. Oni su neznal-ice. Ka`e seu suri oPoslaniku dasu kr{}ani izN a r d ` a n adolazi l i i tr idana i tri no}ivodili debatuu Mesd`iduNebewi. Da lito oni znaju?Neka idu ineka prov-jere.
Pa, to se protivi Kuranu, gdje seka`e "ne slu`i kjafiru", Allah d`.{.ka`e ne "predaj se kjafiru, mora{biti strog prema njemu", eto {taka`e Allah d`.{., a vi tog kjafirauzdi`ete. U jednom hadisu se ka`e,da ako se pona{ate kao oni, bi}etepro`ivljeni sa njima na SudnjemDanu.
Na kom pol ju misl ite? Otehnologiji mo`ete u~iti od njega, omatematici, o astronomiji tako|e,ali ni{ta ne mo`ete nau~iti o Dinu iImanu, ama ba{ ni{ta ne mo`etenau~iti o religiji od njega.
NNiiddaauu'' ’ll IIssllaamm:: IImmaattee llii nneekkoorrjjee{{eennjjee kkaakkoo ddaa ssee oodduupprreemmoommeeddiijjsskkoojj pprrooppaaggaannddii cciijjeellooggaassvviijjeettaa,, ppoosseebbnnoo cciioonniissttaa ii SSAADD,,uuppeerreennoojj pprroottiivv IIssllaammaa ii mmuussllii-mmaannaa??
Ne znam kako bi se muslimanimogli utrkivati sa njima. Ja neznam. Ljudi koji rade na tom poljumogli bi dati bolji odgovor. Kakokontrirati ljudima koji rade u mediji-ma, na TV-u, {tampi - ne znam.Mogu vam samo re}i kako da seborite. Kako da reagujete na medi-jske napade. Mogu re}i samo damorate imati sopstvenu televizijskustanicu. Re}i }ete: radio stanicu -kako? Gdje? Ko? Odakle dobiti
novac za to? To ni je u momdomenu. Mo`ete pitati one koji sukompetentni za to.
Mislim da je to iz razloga {to miimamo daleko vi{e kontakta sana{om otad`binom nego bilo kojidrugi narod na svijetu. Ljudi na Fid`iostrvima vode porijeklo iz Indije, onisa Karibskih ostrva tako|e vode pri-jeklo iz Indije. Malajci koji vode pori-jeklo iz Indonezije i Malezije ve}nemaju vezu sa svojom otad`binom,dok smo mi u stalnom kontaktu sasvojima i stalno nam dolaze alimiotuda i zbrinjavaju na{ narod po vjer-skom pitanju. Ta veza je stalna.Tako|e, mi muslimani iz Ju`neAfrike {aljemo, procentualno premabroju stanovni{tva, vi{e had`ija naHad` od mnogih arapskih zemalja.Sigurno je da prema procentustanovni{tva muslimani Ju`ne Afrikenose bradu vi{e od bilo kojih drugihu svijetu. Strogo se ~uvamo haramapa je npr. na{e meso halal. Ima nasu Ju`noj Africi manje od 2% musli-mana ali svaka ovca ili krava zak-lana je halal. Zahvaljuju}i nama, uve}ini gradova kao {to su Durban,Johanesburg ili Cape Town 85%koko{aka odgaja se halal zbogsamo dva posto stanovni{tva.Muslimane koje vidite u mesd`idu u95%-99% slu~ajeva imaju ne{to naglavi, tj. idu pokrivene glave u nasalat (namaz). Eto kako smo odgo-jeni. Prema tome, mi smo pravimuslimani, ali nismo radili jedno, toje na{a nezgoda, nismo ni{ta radilipo pitanju dawe (misionarstva).
Da, to osje}am svuda oko sebe,posebno na{e sestre i to naro~ito uAustraliji. One su fenomenalne, nev-jerovatne. U odeljenjima imam imu{karce i `ene, ali `ene su na~elu. Superiornije su od prosje~nogmu{karca. Ne znam zbog ~ega. Toje moje iskustvo u rel igioznompodu~avanju sa njima. Podr`imo ihu tome. In{allah, one }e biti jo{puno bolje.
To su stvari prirode, istina ineistina. Ljudi ne znaju da je svakiBo`iji poslanik, kada je prenosioBo`iju poruku, proizveo i reakciju.
Allah d`.{., tebareke we te'ala, namka`e da je hazreti Ibrahim a.s. prim-jer za nas, model za nas. On je per-janica Islama, prethodnica Islama,monoteizma, Bo`ijeg jedinstva. Tostoji u 120. ajetu sure An-Nahl.Obi~no koristimo i 125. ajet: "I pozi-vaj na put tvog Gospodara mudro ilijepim savjetom...", ali niko nepominje 120. ajet. Ako pogleda{ utaj ajet, vidje}e{ kako nam Allahd`.{. govori: "Ibrahim vam je prim-jer...".
U 123. ajetu Allah d`.{. ka`e:"Poslije smo tebi objavili da slijedi{vjeru Ibrahimovu, vjeru pravu...", paslijedi je. Allah d`.{. je rekao na{emResulullahu: "sli jedi ga, sli jediIbrahima". Da li ga je slijedio ilinije? [ta mislite, da li ga je slijedioi l i ni je? On je `ivi Kur an, na{Resulullah Kerim, salallahu aleyhiwe sellem.
Allah d`.{. ka`e "slijedi ga", a dali ga je slijedio ili nije? Kakav je biorezultat? Ashabi su dva puta emigri-rali u Abesiniju. Za{to? Zar on nijeznao "...i pozivaj mudro na put tvogGospodara...". Ne, ne, to je onajDidat koji ne zna, pa za njega ka`u:"Didat proizvodi reakciju."
Da li je Ibrahim a.s. znao "...ipozivaj mudro na put tvogGospodara..."? Kako je on govoriosvom ocu? Kakav je bio odgovor?Kakva je bila reakcija? Za{to? Nijeznao da vodi razgovor? @elim daznam da li vi znate da vodite razgov-or? Poka`ite mi, poka`ite, `elim davi razgovarate sa kr{}anima.Jednostavno, razgovarajte saHindusima. Znate, ne mo`ete dapodnesete da neko radi taj posao.Vi znate i vi mi poka`ite. Vi ste zgra-da, ja postavljam ciglu, ja moram touraditi lijepo. [ta smatrate pod timlijepo? Koristiti mudrost. [ta jemudrost? Ka`e{ - uzmi ovu ciglu,postavi je ovako, stavi malter ovako,uzmi ravnja~u... Mora{ to u~initi.Poka`i mi kako da uradim posao.Dawa! Poka`i mi! Ti mi poka`i i dajmi primjer!
Poka`i mi tog {eiha koji radi takoi tako. On neka bude primjer zatebe. Pozva}u ga. Poka`i mi. Imateli ijednoga u va{oj zemlji koji mimo`e pokazati kako da razgovaramsa kr{}anima. Imate li nekoga uva{em Libanu, u va{oj SaudijskojArabiji, ili u UAE, ili bilo gdje?
Razgovaram sa jednim Arapinom,profesorom arapskog jezika u AbuDabiju. Taj Arapin dolazi i pita me:"Didat, kako si u~io arapski jezik?".Nisam `elio da mu ka`em. Rekao
sam mu da ne govorim, da to nijeistina, ja ne govorim arapski jezik alimu mogu dati kao primjer na tucerazli~itih jezika koji su va`ni za meneu cilju dawe (misionarske aktivnos-ti). On me pita kako to da ne gov-orim arapski, da li me to mrzi ili ne`elim da govorim. Ali postoji jednodu`e obja{njenje za to. Mi svi~itamo Kuran ali niko ne razumijearapski. To je taj sistem, pogre{ansistem, kao {to znamo. Indone`ani~itaju Kuran i ne znaju arapski,Male`ani, Indi jci, Pakistanci,Banglade`ani, Nigerijci, Ganjani isvuda po cijelom svijetu muslimani~itaju Kur an bez razumijevanja.@elim obja{njenje. Za{to? Ja gov-orim vama Arapima. Allah d`.{.ka`e: "Mi smo objavili Kur'an naarapskom jeziku...". ^iji je to jezik?Va{! To je jezik vas iz Libana, iz AbuDabija, iz Saudijske Arabije. Kuranje dat na va{em jeziku a ne najeziku Hindusa ili Indone`ana. Zbog~ega? Da bi ste prenijeli radosnuvijest o Bo`ijoj vjeri.
Onda pitam ovog profesora arap-skog jezika iz Abu Dabija kolikod`amija imaju u svojoj zemlji. Onka`e - hiljadu, a svaka d`amija moraimati svoga imama. Ja se pitam sa
kime oni raz-govaraju, sakime? Samutekijama,da bi im obja-vili dobru vije-st. Ko je mu-tekija? Osobakoja ide umesd`id. Onide u mes-d`id i imamn j e m up r e n o s i
dobru vi jest. Al lah d`.{. vamobe}ava d`enetu-l-firdeus, On vamprenosi dobre vijesti. Ali Allah d`.{.ne ostaje na tome. On ka`e: "Iopominji narod Lutov...". I ja sadanjega pitam: "Ti si profesor arap-skog jezika. Reci mi ko je Lutovnarod? Vi ste Arapi, na va{em jezikuAllah d`.{. ka`e: 'Opominjite narodLutov...'. Dajte, ka`ite ko je narodLutov. To je na va{em jeziku, `elimda mi ka`ete!
Nastavi}e se...
Preveo sa engleskog:I. Nuhamba{i}
Preuzeto iz ~asopisa "Nidau'l Islam"
Svi mi ~itamo Kur'an a nerazumijemo arapski
Intervju sa [ejhom Ahmed Didat-om
Glas Islama
GGOODDII[[NNJJIICCAA GGLLAASSAA IISSLLAAMMAA
Decembar 1997. [a’ban 1418.
5
PPPPripremaju}i dvanaesti brojGLASA ISLAMA, imali smoosje}aj da smo tek malo vi{e
odmakli od po~etka, ne slute}i da jeprohujala cijela godina dana.
I nakon toga valja dati nekoskromno slovo o ovom pre|enomPutu. Ne zbog nas ve} prvenstvenozbog ~italaca.
Baviti se odjednom (bez nekihozbiljnijih priprema), najozbiljnijom inajodgovornijom profesijom (koja je,na`alost, kod nas najmanje cijenje-na, zato je i do`ivjela posrnu}e) je
veliki rizik iz vi{e razloga. Jedan jesvakako glavni - strepnja i briga da li}emo pogoditi glavni damar i aktivi-rati sva ~ula javnog mnjenja? Drugije problem, da li }emo sti}i doglavne Istine pravolinijski ili transfer-zalno, uspravno i l i vodoravno(puze}i i podani~ki, kako to neki uvi{e slu~ajeva rade). Tre}i problemje kako uskladiti svoju (ne)profe-sionalnu volju da ponekad ne pret-jeramo u begenisanju svoje pameti islova sa zlatoustim znakovima dasmo najbolji, najpametniji i najve}i,{to je svojstveno balkanskom duhu.^etvrti problem je da li }emo dobitina vrijeme povratnu informaciju od~italaca i ubijediti ih da smo na{li iuspostavili neku normalnu, prisnu inenametljivu (srednju) nit sa svimaonima koji nas budu bez prisile,parade i dosade ~itali, davali naspodr{ku, ili nas pak kritikovali s razl-ogom.
Dakle, vi{e je problema iisku{enja na putevima od ideje dosame realizacije jednog obi~nog tek-sta.
Rukovode}i se o svemu, aposebno o kriti~arskom i samokri-ti~arskom duhu koji nas ponajvi{ezaokupl ja, svjesni smo novihnedostataka i propusta, i da nismokadri sti}i na svakom "licu mjesta"da izvje{tavamo, obzirom da je ovaRedakcija po~ela sa ravne ledine. Upo~etku sa oskudnim kadrovima(koji su se bili okupili oko uspje{nogbiltena "Haber") ali sa visokimentuzijazmom ~lanova Redakcije
kao i saradnika koji nisu primalihonorare. Odnosno, sa svjesnomodgovorno{}u da ~inimo ne{to {to}e ostati zabilje`eno u historiji na{esand`a~ke `urnalistike, onako kakoje to bilo.
GLAS ISLAMA se pojavio prvi putna ovim prostorima, mo`da utrenutku kada je bio najpotrebniji daprogovori o svemu, umjerenom lini-jom na{e sudbine i merhameta, danikog ne uvrijedimo bez razloga, daka`emo o svemu (pa i o na{imzatravl jenim mezarima) {to setalo`ilo vijekovima do dana{njegdana, razmi{ljaju}i sasvim glasno io na{oj budu}nosti, `ele}i da budeodmjerena i dostojna insanu kojimora biti oslobo|en od bilo kakveprisile i hile. Daleko od nasilja,eksploatacije, poni`avanja...
GLAS ISLAMA se pojavio kaodobri glas Istine, upravo u onomtrenutku, kada su Me{ihat Islamskezajednice i njegove instituci je"{ibani" sa svih strana, uzdu` ipoprijeko, od svoje bra}e preko avli-je, ~ak i u mjesecu Ramazanu.
Rukovode}i se saburom i toler-antnim merhametom, nismo serukovodili onom starom arapskomposlovicom: "Ako ho}e{ da udavi{svog psa, proglasi ga bijesnim",tako da nismo odgovarali svim timnadri-ideolo{kim novinarima kojinikad nisu vidjeli (niti razumjeli){umu od drve}a.
GLAS ISLAMA je autenti~an iskroman avaz za svu bra}u musli-mane (ne samo za muslimane) uljutom vaktu poplave mnogobrojneprimitivne i ki~erske (`ute) {tampe,od na{e kasabe do federalneistance, sa prepoznatljivim ratno-hu{ka~kim i nacionalisti~kim raspo-lo`enjem, koje je izgubilo svakumjeru (razum) i kontrolu, upravo nadIstinom. Na`alost, blasfemija jedobila svoje carsko mjesto i takojo{ jednom ponizila i posramila ovuozbil jnu profesi ju. Sve je toote`avalo start prvih novina na ovimprostorima za vjeru, dru{tvo i kultu-ru, kako da se izdvoje, prepoznajuod tog vi{e negetivnog medijskogtabora u koje zve~e "krupne" rije~i(a ni{ta ne ka`u) i sik}u vi{eglavea`dahe, pla{e}i svaku dobru~ovjekovu vrlinu i njegov sibijan, daupravo dunjaluk po~inje od njih.
GLAS ISLAMA je odabrao zaurnek one obi~ne rije~i (koje nisu nibogate ni toliko siroma{ne), koje sunajbli`e Allahovom robu.
Odnosno one rije~i koje su prile-gle k srcu Istine.
Pojavom GLASA ISLAMA,
Me{ihat IZ-e Sand`aka i Islamskazajednica uop{te, po prvu put su~uli i vidjeli svoj sopstveni glas nastranicama svojih novina (krozdvadeset raznovrsnih rublika)posebno i onu drugu, bolju stranumedalje, koja je pre{utkivana i{amarana od strane dr`avnih medi-ja, ~ak i od onih slobodnih i "nezav-isnih".
GLAS ISLAMA po svojoj original-noj vokaciji ~uo se i u UN-a zahvalju-ju}i promotivnom ministru zainformisanje Srbije, koji nas jesvrstao u provladine i nezavisnemedije.
Danas, nakon godinu dana,GLAS ISLAMA ima svoj stil, svojnauk, svoju zadatu lekciju, prven-stveno iz vjerskih tema, dru{tva ikulture sve do Poslanikovih ashaba,koja se usmeruje i hrani neiscrp-nom doktrinom i pravim Putemnajbol je Knjige - Uzvi{enimKuranom.
Sude}i po ~itala~koj publici, naj-dra`i su tekstovi u GLASU ISLAMA,upravo koji se ti~u same vjere i vjer-skog poimanja, posebno onihzna~ajnih li~nosti dunjaluka, koji susvojom voljom primili Islam.
S hairom da GLAS ISLAMA budejo{ bolji i trajniji u vremenu i pros-toru, ne mo`emo a da ne pomen-emo gospodina Aliju Izetbegovi}a injegove tople i smirene rije~i izgov-orene na Tribini intelektualaca uSarajevu: Dvije stvari su klju~ne unovinarstvu - profesionalizam i voljada se ~uju obje strane, kako bi selak{e do{lo do istine.
Upravo, parafraziramo Izetbego-vi}evu misao, koliko je odgovornaIstina pred narodom i Bogom.
Fehim Kajevi}
PROFESIONALIZAM I VOLJA DA SE ^UJU OBJE STRANE
Dvije stvari su klju~ne u novinarstvu
O jubileju “Glasa Islama”
Stvarala~ki ~in je trenutak koji jesatkan od najfinijih niti na{e mo}i davidimo ono {to drugi do tada nisuvidjeli. Do{li su tiho i u{li u legendu! Samo~etiri godine postojanja i gle unaoko-lo posve vidljivi tragovi duhovne imaterijalne kulture, koje iza sebeostavi elitna grupa momaka, teknavr{enih Isaovih a.s. godina. Dakako, nema ravnodu{nih. ^ak iskeptik vi{e nije ono {to je nekadbio, a rezervama mjesta ponestaje.Sasvim je izvjesno da se `ivot musli-mana mora organizovati institu-cionalno, kako bi isti uredili u skladus Kur anom a.{. i sunnetomResulullaha s.a.v.s. D`emat, fuzion-isanjem sa organizacijom Me{ihata,dobio je novi aktivni status, kako munala`e i ustrojstvo Islamske zajed-nice, ali ovog puta na djelu. Naviknutsam da se radujem, kao i svidobronamjerni, novim pobjedamaMe{ihata IZ-e, a o~ekujem da taradost potraje. Magla je gusta sve dok je ne razbi-je{ svoj im umom. Konstantnimevoluiranjem, svjesni historijskogtrenutka u kojem `ivimo a potaknuti`eljom da premostimo vi{egodi{njivakum, nastao prekidanjem veze samaticom Bosnom, ne na{om krivi-com, odlu~ili smo oformiti svojeglasilo. "Glas Islama", prete~a internog"Habera", navr{io je godinu. Reklibi, mali korak za ~ovjeka, a veliki za~ovje~anstvo (ummet). Na{ l ist"Glas Islama" tretira materiju kojasadr`i teme iz islamskog `ivota irada, te nau~nu i moralnu pouku iistinsko svjedo~enje o ljudima idoga|ajima, radosne vi jesti onapretku i prosperitetu i upozorenjena ru`ne pojave i nemile doga|aje,te ukazuje na lijepe primjere i dr. Toprakti~no zna~i da on nije ostao uusko-stru~nom domenu i smatramda }e uz Bo`iju pomo} isti imati sja-jnu budu}nost. Dijelim veliku radost sa svima onimakoji su ummet Muhammedov a.s.,{to smo Allahovom neizmjernommilo{}u darovani Islamom. Redakciji"Glasa Islama" ~estitam "jubilarni"12. primjerak ovogodi{njeg na{eglista. Dijelim ubje|enje, vjerovatno isa glavnim urednikom M. Feti}em,da }e ovo na{e glasilo otvoriti {irineu na{im pogledima, na{im odnosi-ma i kontaktima, sa {irokom~itala~kom javno{}u. S nadom ubudu}u saradnju!
Esad Kola{inac, prof. geografije,~lan redakcije "Glas Islama"
Glas Islama
AAKKTTUUEELLNNII TTRREENNUUTTAAKK
Decembar 1997. [a’ban 1418.
BI]EMO UUVA@AVANIKOLIKO BBUDEMO JJAKI
Vanredno zasijedanje Sabora IZ-e Sand`aka
U subotu 15.11.1997. godineodr`ano je vanredno zasijedanje SaboraIZ-e Sand`aka. Naime, osnovni razlog zaodr`avanje vanrednog zasijedanja ovognajvi{eg zakonodavnog tijela Islamske
zajednice je skoro odr`avanje Sabora IZ-eBiH, te izbor i u~e{}e na{ih sabornika naistom.
Nakon dolaska ve}ine delegata i kon-stantovanja kvoruma, u~enjem Kurani -Kerima, Sabor je otpo~eo sa radom tako{to je predsjednik Sabora Islam Avdi}otvorio zasijedanje, te predlo`io dnevnired.
Nakon usvajanja predlo`enog dnevnogreda, predsjednik Avdi} je po prvoj ta~kidnevnog reda, koja govori o nacrtuUstava jedinstvene IZ-e te izbora delegataza Sabor IZ-e BiH, naglasio da se o samojplatformi Ustava IZ-e moglo pro~itati u{tampi i informisati putem ostalih medija.Zatim je dao rije~ predsjedniku Me{ihataMuamer ef. Zukorli}u koji je informisaosabornike o u~e{}u delegaci je IZ-eSand`aka na zasijedanju Sabora IZ-e BiHodr`anom 12.07.1997. godine uSarajevu.
Po prvi put nakon raspada jedinstveneIslamske zajednice, na{a delegacija jeimala priliku u~estvovati u radu ovognajvi{eg organa IZ-e sa sjedi{tem uSarajevu. Prema novom Ustavu, Islamskazajednica Sand`aka je integralni dio jedin-stvene Islamske zajednice sa sjedi{tem uSarajevu. Za sada se ovim Ustavompokriva prostor muslimansko-bo{nja~kognacionalnog korpusa, s tim {to se ostavl-ja mogu}nost da istoj mogu pristupiti iostali koji je smatraju svojom. "Mi smoSaboru u Sarajevu ponudili ~etiri amand-mana na prednacrt Ustava a koji su seticali statusa IZ-e Sand`aka te nekih ter-minolo{kih pitanja, koji su nakon iscrpnerasprave dobrim dijelom i prihva}eni",kazao je u svom uvodnom dijelu izlaganjaMuamer ef. Zukorli}. On je tako|e dodaoda je na sabornicima, koje danas delegi-ramo, da se pozabave ovim pitanjima,koja su od bitnog zna~aja za budu}nostIZ-e Sand`aka.
Naime, i kasniji tok diskusije saborni-ka kretao se u pravcu podr{ke izlo`enihstavova predsjednika sa zajedni~komkonstatacijom da }e nas uva`avati ono-
liko koliko budemo jaki. Hajro ef. Tuti} je mi{ljenja da ovakav
odnos Sarajeva, a kako saznajemo izmedija i Pri{tine, pomalo miri{e na nekapro{la vremena, kada se prema nama
imao nekorektan stav. IbrahimKadri} je izrazio nezadovoljst-vo za{to se materijal o pred-nacrtu Ustava nije ranije podi-jelio sabornicima, kako bimogli imati detaljnij i uvid,na{ta je slijedilo obavje{tenjeda potrebni materijal nije sti-gao a da je ovaj Sabor napro{lom zasijedanju iscrpnoinformisan o doti~noj temi.Nakon iscrpnih diskusija pred-sjednik Sabora je pre{ao naizbor delegata za Sabor IZ-eBiH. Od predlo`enih ve}inomsu izabrani: Mevlud ef. Dudi},Hajro ef. Tuti}, Adem ef.Zilki}, Islam Avdi}, [efko ef.Dragolov~anin. U okviru prve
ta~ke dnevnog reda zaklju~eno je a sepodr`e amandmani na nacrt Ustava IZ-e uBiH, ponu|eni na pro{lom zasijedanjuSabora IZ-e BiH u Sarajevu od strane del-egacije IZ-e Sand`aka, s tim {to seprepu{ta sand`a~kim zastupnicima uSaboru IZ-e BiH da iste mogu prefor-mulisati ili neznatno korigovati, a u ciljupostizanja izmjena Nacrta Ustava koje suu skladu sa interesima IZ-e Sand`aka.
Pod ta~kom razno predsjednik Saboraje tra`io da se pod hitno predlo`i drugi~lan Sabora ispred Odbora IZ-e BijeloPolje kao i delegat ispred tutinskogOdbora.
Predsjednik Me{ihata Muamer ef. jeaktualizirao pitanje rada Odbora, teobavezno slanje godi{njih izvje{taja osvom radu. Jo{ jedanput je o{tro osu|enodnos Odbora prema podno{enjuizvje{taja. U tom smislu se podr`ava pri-jedlog Hajra ef. Tuti}a da se poslije svakeodr`ane sjednice Odbora IZ-e {alju zapis-nici Me{ihatu radi detaljnijeg uvida u rad.Na kraju je, analiziranjem prijedlogadiskutanata, donijeto jo{ nekoliko va`nihodluka. Pravna slu`ba Me{ihata seobavezuje da u saradnji sa Statutarnomkomisijom donese nacrt Poslovnika oradu Odbora IZ-e za sljede}e zasijedanjeSabora. Imaju}i u vidu da se svakimdanom sve vi{e podi`u vjerski objekti{irom Sand`aka, evidentno je da se kr{i~lan 34. stav 11. Statuta IZ-e Sand`akakoji predvi|a da Me{ihat daje odobrenjeza izgradnju i renoviranje objekataIslamske zajednice, te se obavezujuOdbori IZ-e Sand`aka da sprovode prim-jenu ove statutarne odredbe. Zatra`eno jeod aktivista IZ-e, ~lanova Odbora i ostalihljudi uklju~enih u rad IZ-e da se maksi-malno uklju~e u distribuciju jedinog namglasila u Islamskoj zajednici "GlasaIslama".
Po svemu sude}i zasijedanje je pro-teklo onako kako se i o~ekivalo, uspje{noi u radnoj atmosferi.
M. Feti}
Zgrada starog Mekteba uharemu Altun Alem d`amije ukojoj je do skora bila sme{tenabiblioteka "Gazi Isabeg" je svo-jim spolja{njim i unutra{njimizgledom do~aravala dojamvjekovne prisutnosti bibliotekena ovom mjestu, iako ona dati-ra svega prije tri godine.
Me|utim, usljed nemog-u}nosti revital izaci je ovogobjekta, a u cilju za{tite posto-je}eg knji`nog fonda koji je bioizlo`en utjecaju vlage zbogproki{njavanja, bilo je neodlo-`no izmje{tanje biblioteke uprostorijama zgrade Vakufa.
Danas biblioteka raspola`eknji`nim fondom od 3000 knji-ga {to je solidan broj kada seosvrnemo na sami po~etakrada biblioteke, njenog startasa nekoliko stotina knjiga.Osim u~enika Gazi - Isabegmedrese me|u njenim ~lanovi-ma ima ~italaca razl i~itestarosne dobi, iz ovog i drugihgradova Sand`aka. Bibliotekaradi svakim radnim danom od 8- 15 h i nudi ~itaocima skromanizbor kako vjerske tako i litera-
ture ostalih nau~nih i svjetovnihdisciplina.
Uzimaju}i u obzir ograni~enemogu}nosti biblioteke u smislukvantitativnog i kvalitativnoguve}anja fonda, ovim putemapelujemo na ~itaoce "Glasa
Islama" diljem Sand`aka dadaju svoj doprinos boga}enjufonda Gazi-Isabeg bibliotekeonako kako su to `itelji ovoggrada ~inili po~etkom njenograda, nesebi~no se odazivaju}iakciji prikupljanja knjiga za bib-lioteku. Tako }emo dati potporuradu i postojanosti jednezvani~ne islamske biblioteke natlu Sand`aka uz Al lahovupomo}.
E. U.
Biblioteka''Gazi IIsabeg''
U novim prostorijama
Nedjelja 23. novembar, zamje{tane malog sela Veseni}e,koje se nalazi nadomakRibari}a, predstavljala je izuze-tan dan. Razlog nj ihovomveselju je zavr{etak hatmeKurani-Kerima polaznika vjerskepouke. Zajedno sa svoj imimamom Enis ef. Rami~evi}emtim povodom su organizovali
sve~anost, `ele}i da na tajna~in zahvale Uzvi{enomGospodaru na uspjehu koji supostigli u savla|ivanju gradivapredvi|enog planom i pro-gramom o radu vjerske pouke.
Nakon podne namaza uprisustvu mnogobrojnih gostijuiz Tutina i Novog Pazara, teimama sa podru~ja OIZ-e Tutin,kao i d`ematlija iz susjednihd`emata, jednom rije~ju - u pre-punoj d`amiji, svr{enici hatme,njih 13, izvelo je prigodan pro-gram. Svoj im milozvu~nimglasovima u~e}i Kuran i ilahije,citiraju}i ajete i hadise u skladu
kuranske naredbe: "Opominji,zaista opomena koristi vjernici-ma...", svoj im savjetima iuputama zadivili su prisutne.Nakon programa svr{enicimahatme svjedo~anstva kao iprigodne poklone u ime OIZ-eTutin uru~io je predsjednikHusein Gegi}.
U~e{}e u ovoj svje~anostiuzeo je i glavni imam h. Ademef. Zilki}, koji je vrlo nadahnutoodr`ao vazu-nasihat. Na kraju,prisutnima se obratio RamizPreljevi} predsjednik d`ami-jskog odbora koji se zahvaliosvim prisutnim gostima te pred-stavnicima OIZ-e Tutin,upu}uju}i pohvale na radmladog i vrijednog imama Enisef. Rami}evi}a. Potvrdaizre~enih rije~i je u ~injenici daje osim 13 svr{enika hatme,vjerskom poukom u ovomd`ematu obuhva}eno jo{ 50-tak polaznika sa koj imapredano radi ovaj imam. Nakonsvr{etka vjeronau~ne godine iobavljenih zavr{nih ispita a naprijedlog glavnog imama, Enesef. je nagra|en za rad na poljuvjerske pouke od straneOdbora IZ-e Tutin. @elimo ovommladom i vrijednom imamu jo{puno rezultata u daljem radu a`ivotni uspjeh u skladu sauzvi{enim porukama Kurana.
Nusret ef. Gusinac
Mekteblije uu VVeseni}imaTutin
Vanredno zasijedanje Sabora IZ-e Sand`aka
6
Glas Islama
AAKKTTUUEELLNNII TTRREENNUUTTAAKK
Decembar 1997. [a’ban 1418.
7
IIIIslamsku zajednicu Sand`aka, naovom historijskom skupu, prestavl-jala je peto~lana delegacija koju je
predvodio predsjednik Sabora IslamAvdi}. U delegaciji su bili jo{ direktorMedrese prof. Mevlud ef. Dudi},Hajrudin ef. Tuti}, [efket ef.Dragalov~anin i Adem ef. Zi lki}.Sjednici je prisustvovao i predsjednikMe{ihata IZ-e Sand`aka prof. Muameref. Zukorli}, koji je ~lan Riaseta popolo`aju.
Cijeli vijek Islamska zajednicatraga za putem koji vodi Bo`ijoj zapov-jedi, jedinstvu, integralnom zajedn-i{tvu svih muslimana Bo{njaka.Uprkos te`nji sa strane, cijepanjem odonog ili ovog re`ima, do{lo je vrijemekada }e historija zabilje`iti da suBo{njaci sazidali jednu jedinstvenuzajednicu. Jedan od njenih osnovnih~inioca je i Islamska zajednicaSand`aka. Zato se o~ekuje da }e ovajUstav, za koji se opravdano vjeruje,ozna~it i novi razvojni konceptIslamske zajednice.
Sadr`ajan dnevni redSamo zasi jedanje po~elo je
utvr|ivanjem dnevnog reda. U prijed-logu koji je dostavljen sabornicima,dnevni red je sadr`avao ~etiri ta~ke:
1. Razmatranje i usvajanjezakl ju~aka sa petog zasi jedanjaSabora,
2. Razmatranje pri jedloga idono{enje Ustava IZ-e u BiH,
3. Utvr|ivanje smjernica i rokovaza izborne odluke i provo|enje izborau IZ-e,
4. Razmatranje prijedloga RiasetaIZ-e o razrje{enju h. hfz. Halila ef.Mehti}a, muftije zeni~kog,
5. Pitanja sabornika.Na prijedlog nekoliko sabornika
dnevni red je pro{iren novom ta~komo situaciji u Mostaru ({trajk u~enika uMedresi). Tako se nakon nekolikodiskusija, u vezi sa ~etvrtorn ta~kom,te razmatranja i usvajanja zaklju~akasa prethodnog zasijedanja, pre{lo nadrugu ta~ku dnevnog reda.
Uvodnu rije~ je dao predsjednikSabora prof. mr Hilmo Neimarlija,nagla{avaju}i da je to osmi Ustav IZ-ei da je prvi Ustav za kog se mo`e re}ida je ra|en bez bilo kakvih unutarnjihili vanjskih pritisaka, da su u njegovojizradi sudjelovali kako organi i institu-cije IZ-e, tako i niz uglednih pojedinacaizvan IZ-e. Tom prilikom on je predlo`io
uklju~ivanje dva amandmana:^lan 72. Ustava IZ-e u BiH
Nakon usvajanja ovih amandmanavi{e sabornika javilo se sa svojim pri-jedlozima ili dopunama. Na{a dele-gacija je predlo`ila da se ~lanom 1.stav 2. obuhvate muslimani Bo{njacikoj i ` ive na podru~ju SRJ a vanSand`aka, kao i da broj zastupnika uSaboru iz Sand`aka umjesto pet budedevet.
Poslije du`e diskusije usvojen je~lan 1. stav 2. sa sl i jede}imsadr`ajem:
U vezi na{eg drugog prijedlogapostignuto je kompromisno rje{enje,{to podrazumijeva pove}anje brojasabornika IZ-e Sand`aka onog momen-ta kada se pod njenu nadle`noststave i Odbori IZ-e sa podru~ja u`eSrbije, Crne Gore i Vojvodine.
Nakon ovih, kao i jo{ nekih sitnijihprimjedbi tehni~ke prirode, sabornicisu ustal i i zajedni~kim tekbiromozna~ili usvajanje Ustava Islamskezajednice u BiH.
Za nas muslimane Bo{njakeSand`aka je posebno va`no {to jeMe{ihat IZ-e Sand`aka ravnopravno, isa aspekta uva`enosti, emotivnosti,ugra|en u Ustav kao jedina organizo-vana zajednica sa prostora SRJ, sate`njom da bude istinski centar kome}e se drugi okretati i prilaziti. Tako|eje posebno va`na odredba ~lana 80.kojom Me{ihat IZ-e Sand`aka ure|ujeorganizaciju vjerskog `ivota na svompodru~ju svojim aktima.
Kritika i samokritikaU okviru tre}e ta~ke zadu`ena je
Ustavna komisija da za mjesec danapripremi prijedlog izborne odluke zaprovo|enje izbora za sve organe iRiaset je zadu`en da preko svojih
organa na terenuorganizira sa~injavan-je bira~kih spiskovaza svaki d`emat. Tajposao nadzira}esaborska Komisija od8 ~lanova (iz svakogmuftijstva i iz Me{ihata). Odlu~eno jeda se ne ide sa izborima dok tajposao ne bude potpuno kompletan.
Izla`u}i svoju odbranu u okviru~etvrte ta~ke, muftija Mehti} je govo-rio kako je sve radio u najboljoj nam-jeri i u ime Allaha d`.{., bore}i se zastatus imama i razvoj Islama, te kakoje bilo gre{aka ali da one nisu bilesvjesne i namjerne. Me|utim, op{ti jeutisak da se i pored spomenutih rezul-tata u vjerskom radu i organizaciji,zeni~ki muftija h. Halil ef. Mehti} namjestu ~lana Riaseta nije najboljesna{ao, ~ime je prijedlog Riaseta zanjegovim smjenjivanjem ocijenjenopravdanim, {to je pokazao ishodglasanja trideset i ~etiri za, pet protiv iosam uzdr`anih. Istaknuto je tako|eda se ovim ne zatvaraju vrata Halil ef.Mehti}u u IZ-i ve} da }e mu se datiprilika da svoje intelektualne i mision-arske sposobnosti izrazi na drugimmjestima i zadacima.
Nakon pauze otpo~ela je raspravao situaciji u Mostaru. Posebno se gov-orilo o Salihu ef. ^olakovi}u, kojeg jeRiaset svojom odlukom smijenio spolo`aja v.d. direktora Kara|ozbegovemedrese u Mostaru. Ve}ina sabornikaosudila je njegovo pona{anje, teposebno njegovo manipulisanjeu~enicima Medrese. Na kraju oveta~ke dnevnog reda odlu~eno je da seformira komisija od predstavnikaSabora i Riaseta koja }e na licu mjes-ta ispitati cijelu situaciju i preduzetisve {to je potrebno za {to br`e smiri-vanje postoje}eg stanja. U komisijuSabora koja }e odmah otputovati uMostar uklju~eni su sljede}i ~lanovi:Nezir Halilovi}, Sulejman Sarajli} iSulejman ]erinovi} (ispred Sabora) teRe{id Bilali} i E{ref Bak{i} (ispredRiaseta). U~enicima je dat rok zapovratak na nastavu ponedjel jak01.12.1997. god. U protivnom,nedolazak na nastavu prouzrokova}eudaljavanje u~enika iz Medrese. Valjao~ekivati da su ova neprijatna pomjer-anja posljednja faza rekonstrukcije IZ-e koja nesumnjivo izrasta u jakkohezioni faktor muslimana Bo{njakana ovim prostorima.
Pitanjima sabornika, dnevni red jeiscrpljen a zasijedanje zavr{eno. Trebaista}i da se ovim Ustavom pove}avaodgovornost za Islamsku zajednicu ucjelini i njen dalji rad i razvoj, po{tosada od odgovornosti nije isklju~enni jedan segment unutar IZ-e. Sobzirom da je krajnje vrijeme da na
programskim osnovama i projektimaosmi{ljenim koracima i aktivnostimaunapre|ujemo Islamsku zajednicu,svaki ~ovjek nam je dragocjen i zatotrebamo koristiti sve raspolo`ivepotencijale da bismo u stvarnosti imalijednu savremenu vjersku zajednicu,kakav je zahtjev ovog Ustava. O~ekujese da IZ-a na temeljima novog Ustavaizgradi najvi{i nivo jedinstva, pros-periteta i uspjeha na putu zemaljskemisije i zada}e.
Neka nam Svevi{nji bude od pomo}i,samo se u Njega uzdajemo i samo odNjega pomo} tra`imo.
Zijaret gradu herojaDrugog dana boravka u gradu hero-
ja na{a delegacija je posjetila sjedi{teSabora gdje bila toplo primljena.Prepri~avali su se detalji sa zasijedan-ja uz ocjenu da je to bio, uistinu, his-torijski trenutak. Potom je u~injenzijaret Preporodu, Izdava~koj djelat-nosti "Kalem" te Vjersko-prosvjetnomuredu Riaseta. Primio nas je njenrukovodilac prof. Muharem ef.Omerdi}. Na{a delegacija se intereso-vala za plan i program rada vjerskepouke u {kolama, mektebima teud`benicima iz medresa. Istaknuto jeda je u toku izrada ud`benika zamedrese, a da je raspisan konkurs zaizradu ud`benika za vjersku pouku.
U ve~ernjim ~asovima, nakon jacijenamaza, na{a delegacija je posjetilaMedresu, gdje smo prisustvovali nez-aboravnom sijelu, raspravljaju}i o svim`ivotnim, vjerskim i stale{kim pitanji-ma.
U petak, drugog dana boravka uSarajevu, h. Reis dr. Mustafa ef. Ceri}je primio na{u delegaciju u svom kabi-netu, ~ime je krunisan zijaret gradu. Urazgovoru sa Reis ef. istakli smo na{ezadovol jstvo {to su muslimaniBo{njaci objedinjeni u jednu jedin-stvenu zajednicu, istakli smo na{euspjehe u dosada{njem radu kao iprobleme sa kojima se susre}emo.
H. Reis ef. je podvukao zna~ajjedinstva, aktivnosti koje treba poseb-no poduzeti kao i strate{ke stvari ukojima moramo izgarati i sav svojpotencijal, znanje i mudrost ulo`iti.
Svi susreti i utisci upu}uju na rije~iUzvi{enog: "Ono {{to `̀ele vvjernici }}eposti}i." ((XXIII: 11)
"Na izgri janoj mli je~noprozra~noj mjese~ini, drhtavimsjajem pojavi se slika kasabe.Neprilike su a ve} se nazirala
tamna zemunica kao jedinastvarnost, ru`na je istina kadase javi i prekine lijep san {to li~ina prisje}anje, ogoli i uka`eneprilike, tegobe...
I dok sam malo~as dodirivaookom i uhom nebesku rumen isjenke plavokosih deva, sadave} osje}am da ni~ega nema.No} je, sve je druk~ije...
O svi jet l i Al lahu, sve sepromijenilo, moje oko i uho idu{a su isti. Gdje je promjena umeni koju tra`im. Na tom pututragam za sre}om, ali promjenenema i na gubitku sam."
Ne slu~ajno, pri~u o ovoj lije-poj i ~istoj dunjalu~koj ba{~izapo~injemo odlomcima~uvenog romana "Pustinjak" kojina ubjedljiv i slikovit na~in svje-do~i o stradanjima al i i ohrabrosti muslimanskog `ivlja uPlavu i Gusinju. I ne samo to, ongovori o kulturi, pjesni~komduhu i darovitosti kojima je Bogpo~astio ovaj gor{ta~ki kamen.
Gusinje je varo{ica koja senalazi nadomak Plavskog jezera.Historijski se vrlo rano spominjea predstavl jala je va`nu nitkojom je povezivala mo}ne trgo-va~ke centre Albanije, Crne Gorei Kosova. Dobar dio njenastanovni{tva se osuo umuhad`irluku, hrle}i trbuhom zakruhom. Ve}im di jelom suodlazili na Zapad i u Ameriku ajednim manjim di jelom zaTursku. Ipak, oni nisu zaboravilisvoj vilajet. Pomo} se sakuplja iuredno pristi`e onima kojima jenajpotrebnija.Prije dvije godine
Gusinjani i Plavljani koji `ive irade u SAD-u poslal i su100.000 dolara za adaptacijustare d`amije u Gusinju.
Odbor IZ-e Gusinje sa svojetri d`amije i vrijednim imamomRed`ep ef. Ljuljanovi}em uspije-va da u periodu poslije padakomunizma oja~a vjerski `ivot ivaljano organizira muslimane imuslimansku mlade`.
Prije dvije godine adaptiranaje glavna d`amija u Gusinju uzsvesrdnu pomo} na{e bra}e kojise trenutno nalaze na privre-menom radu u inozemstvu.O`ivljava se i vjerska pouka izdana u dan. Me|utim, kao i uve}ini ostalih Odbora IZ-e i ovdjeje problem kadrova koj i }epoja~ati v jersko-prosvjetneaktivnosti i ostale vidoveduhovnog uzdizanja ovda{njihvjernika.
Va`no je ista}i da suGusinjani koji borave u inos-transtvu, posebno oni u Americi,izuzetno uspje{no organizovaniu jedinstveni d`emat. Na tajna~in su prvenstveno u prilici dasa~uvaju svoj identitet, vjeru itradiciju, te zajedni~ki realizujusve akcije koje se na|u prednjima. Osta}e u sje}anju ovogo-di{nji susret na{ih had`ija sahad`ijama iz Plava i Gusinja, kojisu na privremenom radu uAmerici, a koji nisu zaboraviliovu petu islamsku du`nost. Toje jo{ jedna potvrda da je Islam`iva vjera, neuni{tiva.
Odbor IZ-e Gusinje ima i svogsoftu, koji dodu{e vanrednopoha|a Gazi-Isabeg medresu uNovom Pazaru. Nadamo se da}e ubudu}e ovaj Odbor imati isvoje redovne u~enike, koji }ebiti budu}i kadrovi IZ-e, te {iritibaklju Islama na ovim prostori-ma.
Ramazanski ambijent u ovomkraju je svakako posebandoga|aj. To je, bez sumnje,duhovni preobra`aj koji se uGusinju osje}a na svakomkoraku. Teravi je, i ftari,ramazanske no}i, miris somunai baklava.
Molimo Dragog Allaha d`.{.da pomogne i oja`a na{u bra}una ovom podneblju, i u~ini Islamvjerom srca njihovih, kako bi ses njime ra|ali, `ivjeli i umirali.
U ~etvrtak 27.11.1997. godine, izapodne namaza, a u povodu Mirad`a,
odr`an je prigodan mevludski programu Arap d`amiji. Uz prisustvo mnogobro-jnih d`ematlija koji su do{li da ~ujuporuke Mi rad`a, program pro`etKuranom, ilahijama i salavatima, izvelisu novopazarski imami.
Obilje`avaju}i ovaj zna~ajni doga|aju historiji Islama, muslimani ovih pros-tora su se jo{ jedanput napojili iman-skom energijom, ja~aju}i islamski duh,jer nam je to danas najpotrebnije.Sve~anost je okon~ana dovom Allahud`.{. da nas pomogne i uputi pravimputem.
M. F.
Mevludksa sve~anost u povodu Mi'rad`a
Mevludski program u Bor d`amiji
Novi PPazar
DA ]E SE U DECEMBARSKOM ROKU [KOLSKE1997/98. g. ODR@ATI:
VANREDNI ISPITI 20 i 21. DECEMBRA 1997. g. U 8 SATI. DIPLOMSKI ISPITI 25 i 26. DECEMBRA 1997. g. U 8 SATI. PRIJAVLJIVANJE ISPITA OD 15. DO 18. DECEMBRA 1997. g.
03.12.1997. gg.DIREKCIJA MMEDRESE
OGLA[AVASREDNJA MMEDRESA ““GAZI - IISABEG”
Ka`u djeca u zemlji ~uda (iz bajki),sve je mogu}e. Ali, u stvarnosti, una{oj svakodnevnici, ne bi trebalo dabude toliko slu|eno.
Zamislite, radio stanica Novi Pazar i
njeni vrli i strogi urednici uveli su cen-zuru i na oglase koje pla}amo. [ta jebilo sporno kod ovog obavje{tenja?Prva re~enica: "Pribli`ite sebi Istok i
Zapad." "U~itearapski i engles-ki", glasi la jedruga re~enica.Helem, rije~i op r i b l i ` a v a n j uIstoka i Zapadane mogu se emi-tovati na talasi-ma ove radiostanice.
Dakle u "mudrim" ure|iva~kimglavama evidentan je strah od svakog iduhovnog pribli`avanja {to je u bilokakvoj vezi Istoka i Zapada. U ovomslu~aju i preko jezika - arapskog i
engleskog. @alimo ovu radio stanicu zbog takve
kratkovidne (informativne) dioptrije iograni~enosti koja nema mo} daraspoznaje svjetlost. A jo{ manjerazum. Ne bi nas vi{e za~udilo da(ne)izvjesni urednik (Ramiz Etemovi})obznani preko svoje radio stanice da niSunce ne smije (vi{e) da grije (i dolazi)sa Istoka.
Nije nam poznato da li je ova "sli-jepa" radio stanica ~ula za sistem -Internet.
D`EDDA - "Malezijski MultimediaSuper Corridor (MSC) omogu}i}e punpotencijal informativne i telekomu-nikacijske tehnologije muslimanimau cijelom svijetu", izvjestio je izvr{ni{ef ovog projekta vrijednog 20 mil-iona dolara, pro{log mjeseca."Svaka zajednica te`i da dostigne"info eru" a MSC pru`a tumogu}nost investitorima SaudijskeArabije, dr`avnim slu`bama", rekaoje Dr Otliman Yrop Abdullah, predsje-davaju}i korporacije MultimedijaDevelopmeut Corporation (MDC),holding kompanije.
Na konferenci j i za {tampu,Abdullah je izvjestio o Seminaruokruglog stola investitora MSC-a,odr`anog 5. novembra, rekav{i daInformaciona Tehnologija (IT) i pro-jekat Multimedijalne industrije pru`azajedni}ki posao, rizik i mogu}nostitehnolo{kog razvoja.
Seminar koji je otvorio malezijskigeneralni konzul Syed Hussein Al-Habslee prisustvovalo je nekolikovode}ih Saudijskih biznismena ili nji-hovih predstavnika.
Abdullah je rekao da projekat,koji je smje{ten u centru azijskogtr`i{ta u razvoju, zahtijeva obimaninvestitorsko-prijateljski paket podsti-caja i podr{ke. To }e biti dom jednogod prvih ve}ih okvira zakona kiber-netike, u vezi sa digitalnim brojevi-ma, mult imedijalnom za{titom,intelektualnim bogastvom, kom-
pjuterskim kriminalom, telemedici-nom i zakonima elektronike.
Upitan da uporedi dobrobit ovogprojekta sa onim u Silikonskoj doliniu Kaliforniji, Abdullah je rekao dapostoji "veoma `estoka" konkurenci-ja sa mnogim od kompanija,ukl ju}uju}i i nj ihove aktuelneproizvode.
Sa malezijskim II programom,koji je primarni zadatak premijera DrMahatbir Muhammada i njegova vizi-ja 2020 godine, saudijski investitorimogli bi da komercijalizuju o{tricunovog projekta.
On je istakao da bi investitorimogli proizvode ovog projektaumno`iti za tr`i{ta u cijelom svijetu.
Abdullah je rekao da je reakcijamuslimanskih zajednica {irom svije-ta ogromna.
Napomenuo je primer Islamskekomore SAD-a koja je ve}anga`ovala brojne kompanije koje }einvestirati u ovaj projekat.
Abdullah je tako|e naglasio da jeMCD uspio da iskristali{e konceptMSC. Izgradnja infrastrukture napre-duje brzo i nekoliko kompanija je ve}uknji`eno u MSC, {to podrazumijevanekoliko bud`etskih i drugih inicijati-va.
Prava na locirani projekatCyberjaya dr`e NTT Japan, MDC ilokalne kompanije.
(Saudi Gazzete)
Malezijski internacioni tehnolo{ki program u korist
muslimana
TIRANA - Staratelj dvije Sveted`amije, kralj Fahd, poma`e alban-skim muslimanima u {tampanju mil-ion primjeraka ~asnog Kurana saobja{njenjima na albanskom jeziku.[tavi{e, Kralj je pomogao da budusnabdjeveni svim zahtjevima kao {tosu snabdjeveni i primjerci na arap-skom jeziku {tampani u MedinaMunawwari. Sve to stoji u objavialbanskog mufti je Sabri IdrisaKoshe. On je naglasio da je kraljFahd tako|e omogu}io upiseAlbanskih studenata u SaudiskojArabiji i pru`a svoju pomo} u osni-vanju Islamskog fakulteta. Poredtoga, kraljevstvo poma`e Albancimau izgradnji novih d`amija. Za vrijeme
komunisti~ke vladavine poru{eno je
1650 d`amija u Albaniji. Albanskimufti ja pohvalio je odlukuSaudijskog kralja da 480 Albanacaobavi Had` o njegovom tro{ku.
(SPA)
Kralj Fahd poma`e Albancimau {tampanju Kur'ana
MOSKVA - Radio program"Islamska frekvenca" je jedini islam-ski radio program na ruskom jeziku uRusiji. U programu se govori o islam-skoj poruci i njegovoj duhovnoj vrijed-nosti, te`njama i brigama muslimanau Rusiji. Program ima za zadatak daomogu}i muslimanima bolji uvid uraznovrsnost me|unarodnih doga-|aja i teme o Islamu za dobrobitmuslimana kao i nemuslimana.
Ka`e se tako|e da programomogu}uje slu{aocima da ~ujuu~enje Kurana. Program privla~i bro-jne ruske i muslimanske slu{aoce.Predsjednik Ruskog saveza muftija,koji je ujedno predsjednik VjerskogUreda Evropske Rusije, [ejh RaoalAimuddin izrazio je divljenje i zado-voljstvo sa ovim programom.
(IINA)
Islamski radio na ruskom jeziku
DOHA - Katarsko vjersko dru{tvouvelo je 27 novih poduhvata u 1997.godinu u 11 azijskih i afri~kih zemal-ja. Program uklju~uje izgradnju 23d`amije i izgradnju 3 bunara. Dru{tvoje ve} ranije zavr{ilo 36 poduhvata uprvom kvartalu ove godine. Oniuklju~uju izgradnju trideset d`amija,10 bunara, popravku jednogsiroti{ta, konstrukciju drugog sprata
dje~jeg centra u Palestini i kupovinu~etiri mlina. S druge strane, ~asopisKatarskog dru{tva pi{e da je dru{tvoorganizovalo kurs u~enja Kurana uoblasti Rayan. Blizu 154 studentauzelo je u~e{}a u u~enju Kurana ikursa o ted`vidu. Ostale kompo-nente kursa bi le su kulturne iislamske aktivnosti.
(IINA)
Katarsko Islamsko udru`enjeizvodi 27 poduhvata
TEHERAN: Nagomilani problemikoji optere}uju islamski svijet kao inepravedan i nekorektan odnoszapadnih faktora naspram istih,neminovno prije ili kasnije uslovi}e
radikalnu izmjenu politi~kog kursaislamskih zemalja. Odr`ano zasi-jedanje Islamske konferenci jepo~etkom ovog mjeseca, podpokroviteljstvom Teherana je pokaza-tel j takvih tendenci ja kao ineodr`ivosti stanja statusa qwogoru}ih problema: Palestine, Bosne,Ka{mira i td.
Pozdravljaju}i prisutne visokezvani~nike 55 islamskih zemalja,iranski duhovni vo|a Ajatolah AliHamnei je isti~u}i brojnost musli-mana u okviru cjelokupne svjetske
populacije naglasio da islamskezemlje moraju zauzeti adekvatnomjesto u sistemu odlu~ivanja uokviru organizacije UN-a. O{tro je kri-tikovao Zapad i njihovu dvoli~nu poli-tiku naspram islamskog svijeta, {toje na kraju u{lo u tekst zvani~nihrezolucija.
Zemljama Zaliva predlo`io jeformiranje sopstvenog saveza zaodbranu odbacuju}i praksu oslanjan-ja na stranu silu. Istakao je dadana{nja Islamska Republika Iran nepredstavlja prijetnju ni jednoj islam-skoj zemlji i da Iran danas kao nika-da prije vodi politiku sveislamskogjedinstva. Zatra`io je tako|e formi-ranje jedinstvenog fronta za poduzi-manje koraka povratka pravaPalestinaca, kritikuju}i bliskoisto~nimirovni proces prozivaju}i Izraelagresorom koji nikada ne ispo{tujedogovoreno, optu`uju}i ga tako|e zaterorizam u ovoj oblasti.
U svom vi{ednevnom raduIslamska konferencija je razmatrala{irok krug problema cjelokupnogislamskog svijeta, donose}i na krajuvi{e od 140 rezolucija.
Zasjedanje Islamske konferencije
RIYAD - Kralj Fahad bin AbdulAziz, staratelj dvije Svete `amije,odobrio je sumu od 850.000 dolaraMe|unarodnom Islamskom Univer-zitetu u Maleziji (IIUM).
To je zvani~no objavio Abdul Azizbin Ibrahim Al-Suwail, generalnisekretar Vrhovnog vije}a za islamskapitanja. Finansijska podr{ka bi}eupotri jebl jena za zadu`binuUniverziteta, rekao je dr Al-Suwail.Kazao je da Me|unarodni IslamskiUniverzitet u Maleziji i Univerziteti u
Saudijskoj Arabiji ispunjavaju zajed-ni~ke kulturne programe. Dr Al-Suwail je izvjestio da }e Kraljevstvoposjetiti IIUM da bi dobio izvje{taj otamno{njim aktivnostima.
Kralj Fahd je odobrio dodjelufinansijske pomo}i od 705.000 SR(rijal) u cilju podr{ke aktivnostima u15 islamskih institucija u mnogimzemljama.
(SPA)
Priredio: Ismet Nuhamba{i}
Fahd dao 850.000 dolaraMalezijskom Islamskom Univerzitetu
UU FFOOKKUUSSUU10
UUUU pr vom nastavku oveneobi~ne storije poku{alismo da opi{emo neosno-
vane nesporazume izme|u prosv-jetne "vlasti" ({kole iMinistarstva prosvjete) i Amine(Sne`ane) Nuhamba{i}, profeso-ra ra~unarstva i informatike, kojaje zbog mahrame dobila otkaz("za koju se izr i~e meraprestanka radnog odnosa, a kojase povreda sastoji u dolasku nanastavu u ode}i sa verskimobele`jem, tj. pokrivene glave") iudaljena iz {kole.
U drugom nastavku pred-stavi}emo hronolo{kim redomkako je Amina zaradila prvi "gri-jeh", odnosno nametnutu "kriv-icu" preko koje je ekspresnodobila otkaz uz zdu{nu pomo}"mi{ljenja" iz Beograda.
BBoorrbbaa ""mmii{{lljjeennjjaa""
V.d. direktor Mersala Dacapotvrdom konstatuje da "radnicaKo`arsko-tekstilne {kole Nuham-ba{i} Sne`ana, profesor ra~un-arstva i informatike ne}e izvoditinastavu iz pomenutog predmetado kona~nog dogovora na nivouKo`arsko-teksti lne {kole iMinistarstva prosvete Beograd.Sa kona~nim dogovorom radnica}e biti upoznata na vreme, {topodrazumeva da }e u`ivati sveprinadle`nosti koje joj pripadajudo tog perioda."
Ova bri`na "potvrda" datira od22.09.1997. u kojoj je istaknutoda }e Amina "u`ivati sve prina-dle`nosti".
Nakon sedam dana stiglo jena adresu Ko`arsko-tekstilne{kole Novi Pazar (na adresuMersale Dace, v.d. direktora)"mi{ljenje" Ministarstva Prosvete
Republike Srbije (broj: 611-00-464/97-01, od 30.09.1997.godine) u kojem ima tol ikoozbiljnih "bisera" da bi ih radopo`elio Ripli. Sam po~etak min-istarskog "mi{ljenja" je duhovit:
"U vezi sa Va{im zahtevomupu}enim ovom Ministarstvu radidobijanja odgovora na pitanjekako postupiti sa nastavnikomra~unarstva i informatike, koja jeposle porodil jskog odsustvado{la u {kolu pokrivene glave iodevena tako da ispoljava musli-mansku veroispovest i odevanjekoje odgovara toj veroispovesti,izve{tavamo Vas: ..."
[ta mo`e ministar daizvje{tava osim citiranja ustavnihodredbi i zakona o javnimslu`bama, obja{njavaju}i da je"{kola ustanova koja vr{i javnuslu`bu u oblasti obrazovanja",pozivaju}i se i na dobre strane:"Sloboda verovanja, ispovedanjevere i vr{enje verskih obi~ajazajam~ena je svakom gra|aninu.Tom slobodom ne smiju sepovre|ivati slobode i prava drugihgra|ana."
Vjerovatno je ministar misliokroz ovo svoje "mi{ljenje" na onenastavnike koji vjerno i pobo`noslave u svim {kolama Srbije DanSvetog Save.
No, sre}a je varljiva (i onakratko traje), ministar (Prof. drJovo Todorovi}) je samog sebe nakraju demantovao:
"Mi{ljenja smo da bi od nas-tavnika koji navedena verskaobele`ja ispoljava na o~igledanna~in u {koli, trebalo zatra`iti dahitno, u skladu sa svojim radnimobavezama, skine ta vidnaobele`ja svoje veroispovesti,kako bi uskladio svoj izgled,odnosno pona{anje sa poslom
koji obavlja."Prosto nevjerovatno da min-
istar (prosvjete) insistira na "hit-nost", kao da je u Novom Pazaruizbio vulkan i treba ga "hitno uga-siti".
Analiziraju}i ovo ministarsko"mi{l jenje" (koje je jedvado~ekala v.d. Mersala Daca) ujed-no smo se razo~arali u ovu najz-na~ajniju i najkopetentniju prosv-jetnu i obrazovnu instituciju, kojani mrvicu metodolo{ke i peda-go{ke fleksibilnosti nije iskazala.Ba{ naprotiv, policijskim nervomje ubrzala da Amina ostane bezposla, zbog jedne mahrame!
"...Obave{tavamo Vas da stedu`ni da se hitno a najkasnije doponedeljka 20.10.1997. godineizjasnite u pismenoj formi da liprihvatate mi{ljenje Ministarstvaprosvete Republike Srbije (a kojeVam je uru~eno) da hitno i uskladu sa svojim radnim obaveza-ma skinete vidna obele`ja svojeveroispovesti kako biste uskladilisvoj izgled, odnosno pona{anjesa poslom koji obavljate. Ukolikose do tra`enog roka ne izjasnitesmatra}emo da ne prihvatate ovomi{ljenje te }e {kola u skladu sasvoj im obavezama preduzetizakonske mere. Napominjemo da}e {kola svaki Va{ izostanak saposla od ovog roka smatrati neo-pravdanim, te }ete zbog togasnositi zakonske posledice."
Sekretar {kole FikretaKijamet, na Aminino insistiranje,
pismeno konstatuje da se "radni-ca Nuhamba{i} Sne`ana redovnojavlja na posao".
Amina je 20.10. o.g. odgovo-rila pismeno na dopis v.d. Dace:
"O~ekuju}i da ste otklonili svesumnje oko mog anga`mana naradnom mjestu profesorara~unarstva i informatike, kojeste doveli u pitanje nesigurno sesuo~avaju}i sa mojim odijevan-jem, koje je proizvod mojih islam-skih ubje|enja, dobila sam Va{dopis koj im tra`ite da se upisanoj formi izja{njavam o aktuMinistarstva prosvjete RepublikeSrbije br. 611-00-464/97-01.
U Va{em dopisu tako|eisti~ete da }ete u slu~aju mogneizja{njavanja do odre|enogroka, preduzeti zakonske mjere,te da }ete svaki moj izostanakposlije doti~nog roka smatratineopravdanim, {to }e povla~itizakonske posljedice.
U tom smislu, ist i~emsljede}e:
Smatram potpuno neosno-vanom Va{e tra`enje da seizja{njavam po pitanju aktaMinistarstva, naslovljenom naime [kole i v.d. direktora iste, jerje za o~ekivati da se organi{kole, odnosno direktor izjasneda li }e postupiti po mi{ljenjuMinistarstva ili ne.
Nelogi~nost Va{eg zahtjeva jejo{ ve}a ako se ima u vidu~injenica da se u mi{l jenjuMinistarstva moje ime uop{te i
Helem, nije bitna toliko v.d. Daca (iznad ~ije glave u kabi-netu visi na zidu, u gro planu, veliki portret Svetog Save) kaoni njena, opet, cini~na izjava, "da je ona ve}a muslimanka odte Amine", koliko je indikativna "moralna lekcija"Ministarstva prosvjete Srbije o "lijepom pona{anju" koja jenametnuta dekretom preko jednog trivijalnog "mi{ljenja".Danas je Amina predmet odstrijela, sutra }e neko drugi,tre}i... Mo`da i sama v.d. Daca, ukoliko bude otkazala svojulojalnost i poslu{nost prosvjetnoj kamarili u Beogradu.
Prof. AAmina NNuhamba{i}: '''Odje}a kkoju oobla~im nije nnikakvo oobilje`je''
ne spominje.Do sada ste mi protivzakonito
onemogu}avali i zabranjivali daizvodim nastavu na osnovu Va{ihkonsultacija, mi{ljenja i strogihusmjenih zabrana koje ste dobi-jali od Ministarstva prosvjete kaoi od nadle`nih organa iz Kraljeva,~ime ste mi, na neprimjerenna~in i protiv moje volje, oduzelipravo na rad poslije 17 godinaprimjernog rada u ovoj {koli.
Raduje me da u Va{em dopisuspominjete zakonske mjere, te utom smislu o~ekujem da kona~noprestanete sa mi{ljenjima i dopi-sivanjima, te da mi primjenomnormativnih akata {kole i zakon-skih propisa, kona~no omogu}iteda nesmetano koristim, Ustavomi svim l judskim i moralnimna~elima zagarantovano, pravona rad i vjeru.
Napominjem da }u se po~evod ponedjel jka 20.10.1997.godine svakodnevno, uredno i navrijeme javljati na posao, te Vamtako onemogu}iti navedene prijet-nje iz dopisa."
U Amininom odgovoru sve jejasno i svaki komentar bio bisuvi{an.
Sutradan (ta~nije, 21.10.-1997.) v.d. Daca se ponovo ogla-sila novom policijskom "meto-dom":
"Molimo Vas da se odmah upismenoj formi izjasnite da li prih-vatate da skinete vidna obele`jasvoje veroispovesti (maramu) a uskladu sa mi{ljenjem Minista-rstva prosvete Republike Srbije,ili ne prihvatate.
Molimo Vas da u svom odgov-oru budete konkretni i jasni."
Sude}i po ovom kratkomtelegramskom tekstu v.d. Daca jezaboravila da je bila 17 godinapedagog i da to ni je u sti lumetodike. Ona je "progovorila'" ustilu istra`nog sudije, ili javnogtu`ioca.
Uslijedio je jo{ jedan Amininodgovor od 23.10.l997. godine:
"Imaju}i pred sobom Va{dopis, osje}am se obaveznomobavi jestit i Vas sl jede}e:o~ekuju}i da problem s kojim stese suo~ili rje{avate civilizovano iu skladu sa ustavnim i moralnimna~elima, te drugim pozitivnim
propisima, prema Va{impostupcima, iako sa`aljenjem, nastojala samophoditi se korektno ikrajnje strplj ivo, kakoprema Vama, tako iprema samoj ustanovi.Iako je Va{e pona{anjeod samog po~etka bilosuprotno tim o~ekivanji-ma, ponadala sam se da}ete, nakon {to uviditeneosnovanost tendencijekoju zastupate, kona~noshvatiti pogubnost Va{ihpostupaka. Ne mogu dapovjerujem da nesvjesnoprevi|ate sl jede}e~injenice:
1. U oba dopisa odmene tra`ite da uklonimvidna obil je`ja svojevjeroispovesti.
Odje}a koju obla~im nije nikak-vo obilje`je niti je koristim s tomnamjerom. Moja odje}a imaulogu za{tite od svih negativnostia posebno mog obraza i dosto-janstva, a {to je potpunouskla|eno sa moralnim kodek-som proklamovanim normativnimaktima ove {kole.
2. Va{im insistiranjem da se upisanoj formi izja{njavam o svo-jim vjerskim uvjerenjima, direktnokr{ite ~lan 43. Ustava SRJugoslavije koji glasi:
"Jam~i se sloboda verovanja,javnog ili privatnog ispovedanjavere. Niko ni je du`an da seizja{njava o svom verskomuverenju".
3. Va{im dosada{njim odno-som prema pitanju mogobla~enja na radnom mjestu imog prava na rad, pored nave-denog, napravili ste jo{ jedan pri-jestup, a koji kao i prethodni ned-vojbeno u sebi sadr`i elementekrivi~nog djela.
Bez ikakve zakonske osnove ivaljano donijetog rje{enja, neza-konito ste mi oduzeli pravo narad punih 45 radnih dana.
Imaju}i u vidu navedeno, upo-zoravam Vas da prestanete saovakvim insinuacijama jer }u uprotivnom bit i prinu|ena danadle`nom organu pravosu|apodnesem krivi~nu tu`bu protivVas i tako za{titim svoja elemen-tarna ljudska prava, garantovanaUstavom i drugim pozit ivnimzakonskim propisima."
Nakon Amininog odgovora kojisadr`i jasne ~injenice, uKo`arsko-tekstilnoj {koli u NovomPazaru, odjednom, ~a{a `u~i se"preli la". Dana 28.10.1997.godine v.d. Daca je naredilasekretaru {kole Fikreti Kijamet dapodnese zahtjev za pokretanjedisciplinskog postupka protivAmine, {to je ona i uradila. Istogdana v.d. Daca je doni jelarje{enje o pokretanju postupka zapovredu radne obaveze, poziva-ju}i se na papagajsko "mi{ljenje"Ministarstva pravde, da bi opet,istog dana donijela rje{enje Aminio suspeniji, odnosno udaljavanjuiz {kole, {to je krajnji cinizam ikriminalni akt, nesvojstven obra-zovnim institucijama. Postavljamopitanje pravosudnim organima -da li je mogu}e, odnosno normal-no donijeti tri va`na akta u jed-nom danu protiv iste osobe, kojaje stavila mahramu na svojuglavu? Evo, mogu}e je i to u jed-noj {koli.
Helem, ovdje nije bitna tolikov.d. Daca (iznad ~ije glave u kabi-netu visi na zidu, u gro planu,veliki portret Svetog Save), kao ninjena, opet, cini~na izjava da jeona ve}a muslimanka od teAmine odnosno "Sne`ane",koliko je indikativna "moralna lek-cija" Ministarstva prosvjete o"l i jepom pona{anju" koje jenametnuto dekretom prekojednog trivijalnog "mi{ljenja".
Danas je Amina predmetodstrijela, sjutra }e neko drugi,tre}i...
Mo`da i sama v.d. Daca, uko-liko bude otkazala svoju lojalnosti poslu{nost prosvjetnoj kamariliu Beogradu.
Fehim KAJEVI]
U ZNAKU OBRAZA I DOSTOJANSTVA
Odje}a koju obla~im nije nikakvo obilje`je niti je koristim s tomnamjerom. Moja odje}a ima ulogu za{tite od svih negativnosti aposebno mog obraza i dostojanstva, a {to je potpuno uskla|eno samoralnim kodeksom proklamovanim normativnim aktima ove {kole.
UU FFOOKKUUSSUU
Glas IslamaDecembar 1997. [a’ban 1418.
Radne karakteristike Amine Nuhanba{i}
SNE@ANA JJE DDOBAR METODI^AR
Profesor NNuhamba{i} SSne`ana uuimenovanoj {{koli jje rradila ood zzasni-vanja rradnog oodnosa 11980. ddo1993. ggodine, nna rradnom mmestuprofesora iinformatike ii rra~unarstva iiOrganizacije pproizvodnje.
Njen rrad uu ttom vvremenskomperiodu ppored sstru~nog, ppedago-{kog ii ppsiholo{kog oobrazovanja,krasile ssu ii oosobine oodgovornosti iita~nosti. NNa vvreme jje ppredavaladobro ddidakti~ki sstruktuirane nnas-tavne pplanove rrada.
Na zahtev radnice Nuhamba{i}Sne`ane, profesora ra~unarstva iinformatike, dajem slede}u karak-teristiku o njenom radu.
U vreme moga rada na poslovi-ma direktora OOUR-a i VD direktoraCentra, u periodu od jula 1988.godine do marta 1991. godine,mogu da ka`em da je imenovananastavnica savesno i odgovornoobavljala poslove za koje je bilazadu`ena, i bila korektna u odnosuna nastavnike sa kojim je radila,tako da nisam u tom periodu kaorukovodilac imao nikakvih primedbina njen rad.
Na nastavu je redovno dolazila iizvr{avala korektno svoje zadu`enja.
Drugo njihovo svojstvo, posebno njihovihpredstavnika, koji su prvih dana Hid`re u`ivalivisoko i ugledno mjesto, upravljali i vladali, kao{to je bio Abdullah ibni Ebu Ibni Selul, bilo jesvojstvo odbojnosti i preduzimanja svih mogu}ihmjera da bi izazvali smutnju, a uz to i hvale se,misle}i da im drugi to prihvataju i vjeruju {torade.
"Kad im se ka`e: "Neremetite red na Zemlj i !" -odgovaraju: "Mi samo reduspostavl jamo!" Zar?! A,uistinu, oni nered siju, ali neopa`aju." (2/11,12)
Oni ne ostaju pri la`i ispletki, nego dodaju tome igluposti i tvrdnju: Kad im seka`e: "Ne remetite red naZemlji" oni ne negiraju da ~inesmutnju, nego odlaze dalje pase hvale rije~ima: "Mi samored uspostavljamo!" Onih koji~ine najgnusnije smutnje i gov-ore za sebe da uspostavljajured ima mnogo u svako vri-jeme. To govore zato {to sumjerila u njihovim rukamaneta~na, a kada iz~eznu mjeri-la iskrenosti, samom ~ovjekunestaje i ostalih mjerila i vri-jednosti. Svi oni koji nisuiskreni u pona{anju premaBogu govore, pravdaju}i se,da ne osje}aju nikakvu smut-nju u svojim djelima, jer mjeri-lo dobra i zla, dobro~instva ismutnje korespondira sa nji-hovim li~nim strastima, ali nikada da se podu-dare sa okvirima Bo`ijeg pravila: Poslije toga sli-jedi neodlo`na posljedica i zaklju~ak.
"Zar?! A, uistinu, oni nered siju, ali neopa`aju." (2/12)
Druga njihova osobina je upinjanje i oholopona{anje prema {irokim masama. To ~ine kakobi za sebe priu{tili nezaslu`eno mjesto u o~imasvijeta:
"Kad im se ka`e: "Vjerujte kao {to pravi ljudivjeruju!" - oni odgovaraju: "Zar da vjerujemo uono u {to bezumni vjeruju?" - A, uistinu, oni subezumni, ali ne znaju." (2/13)
Sasvim je jasno da je poziv koji im je bioupu}en u Medini insistirao da iskreno vjeruju bezikakve sumnje, da vjeruju vjerovanjem iskrenihkoji su se predali Bogu, a svoja srca otvoriliResulullahu, alejhi-s-selam, koji ih upu}uje i pozi-va, a oni mu se odazivaju iskreno bez ikakvesumnje, to su oni koje su licemjeri pozivali davjeruju kao {to oni vjeruju. To su oni koji suvjerovali iskreno, izra`avaju}i to sasvim jasno iostali na ~vrstom tlu.
Nema sumnje da su licemjeri ismijavali ovu
totalnu predanost Resulullahu, alejhi-s-selam, imislili da se ta totalna prednost odnosi samo nasiroma{ne, da ne odgovara onima koji su navisokom polo`aju. Zbog toga oni ka`u ovako:"Zar da vjerujemo u ono u {to bezumni vjeruju.(2/13) Onda im sti`e ovaj odlu~ni odgovor:
"A, uistinu oni su bezumni, ali ne znaju."(2/13)
Postavlja se pitanje kada je glupi znao da jeglup? Ili, kad }e primjetiti onaj koji je skrenuo daje daleko od pravog puta?
Nakon svega ovoga slijedi ne{to drugo {tootkriva dalekose`nost povezivanja ovih licemjerau Medini i razjarenih Jevereja, koji se nezadr`a{e samo na podvali i prijevari, na smutnji ineistinitoj tvrdnji, nego dodaju tome i slabost,prijekor i zavjeru u mrkloj no}i:
"Kada susretnu one koji vjeruju, govore:"Vjerujemo!" - a ~im ostanu nasamo sa {ejtani-ma svojim, govore: "Mi smo s vama, mi sesamo rugamo." (2/14)
Neki l judi smatraju pri jekor snagom,spletkarenje vje{tinom, a ustvari to je slabost ini{tavost. Snaga nikada nije bila ne{to {to jeru`no ili lo{e, nikada nije bila prijevara niti zav-jera, nikada nije bila potajno namigivanje brbljiv-ca. Ovi licemjeri su se pla{ili da se suo~eotvoreno, pa su se prividno predstavlja1i da
vjeruju pri susretu sa vjernicima, da bi izbjeglisvaku nepriliku ali i da bi ovakvom svojompojavno{}u mogli preduzeti mjere da druge uzne-miravaju. Oni, kad bi se osamili ili vratili svojimvo|ama, a to su bili prete`no Jevreji koji su uovim licemjerima nalazili instrumente za razbijan-je islamskih redova, a ovi nalazili za sebe u
Jevrejima onoga na koga semogu osloniti, ti licemjeri supostupali tako {to su usvakom ~asu ~im ostanunasamo sa {ejtanima svojimgovorili: "Mi smo s vama, mise samo rugamo," tj. vjernici-ma zbog toga {to vjeruju ipotvr|uju svoje vjerovanje.
Mo`e li biti {ta gore i te`e odonoga koga Gospodar nebesai Zemlje ismijava. Ova situaci-ja se prenosi u jedan drugi~in, veoma grozan, veomastra{an, prote`e se na ne{tood ~ijeg se straha ko`a je`i.Kur'an skoro nije ni prenio nji-hovu djelatnost i njihove rije~i,a izli se na njih prijetnja odkoje se i brda ru{e: "Allah njihizvrgava poruzi i podr`ava ihda u svom nevjerstvu lutaju."(2/l) Spu{ta ih tako nisko dalutaju putem bez cilja, a ~vrstaruka ~eka da ih ugrabi nakraju kao {to mali mi{i}iska~u u mi{olovku, ne znaju}ida im je postavljena zamka.Ovo je stra{no izvrgavanje,nije kao ono si}u{no beza-
zleno izvrgavanje.
Ovdje se javlja ona ~injenica na koju smomaloprije ukazali, ~injenica koja govori da AllahUzvi{eni preuzima takvu borbu koju `eli vjernici-ma i za koje slijedi puna smirenost onima koji suBogu odani i stra{na i grozna sudbina nemarni-ma neprijateljima Allahovim, onima koji lutajunapu{teni u svom slijepilu, onima koji pravespletke u nasilju {to im je i Allah omogu}io i daoodre|eni rok u kome }e neprijateljski postupati,stra{na sudbina ~ekat }e ih tamo. Oni to neosje}aju. Oni lutaju.
Posljednja rije~ koja predstavlja pravu slikunjihova stanja i stepen njihova gubitka glasi:
"Umjesto pravim, oni su krenuli krivim putem;njihova trgovina im nije donijela nikakvu dobit, ioni ne znaju {ta rade." (2/16) Oni su imaliuputu i pravi put da su htjeli. Uputa im je bilaponu|ena, bila u njihovim rukama. Me|utim, onikupi{e zabludu za uputu, ne{to najgore {to sumogli uraditi u svom trgovanju:
''Njihova trgovina im nije donijela nikakvudobit, i oni ne znaju {ta rade.'' (2/16)
EEEELLLL--BBBBEEEEQQQQAAAARRRREEEESejjid Qutb: U OKRILJU KUR’ANA
POGLAVLJE EL-BEQARE OBJAVLJENO U MEDINI DO 281. AJETA,OSTALO OBJAVLJENO NA MINNI - NA OPROSNOM HAD@D@U
Glas IslamaDecembar 1997. [aban 1418.
Glas Islama
IIZZ SSUUNNNNEETTAA RREESSUULLLLUULLAAHHAA
Decembar 1997. [a’ban 1418.
13
Pri~ao nam je Kutejbe b. Seid,njemu prenio Ismail b. D`afer odEbu Suhejla, on od svog oca, ovajod Talhe b. Ubejdullaha da jeBo`jem poslaniku s.a.v.s. do{aojedan beduin ras~upane kose irekao:
"Bo`ji poslani~e, obavijesti meo onome {ta mi je Allah narediood namaza?"
"Pet (dnevnih) namaza - kazaoje Muhammed a.s. - osim ako tiho}e{ jo{ {togod dobrovoljno."
Zatim je beduin rekao:"Obavijesti me o onom {ta mi jeAllah naredio od posta?"
"Mjesec Ramazan, osim ako tiho}e{ ne{to dobrovoljno" - rekaoje Muhammed a.s. "A obavijestime o onom {ta mi je Allah nare-dio od zekata?" - ponovo je rekaobeduin.
Bo`ji poslanik s.a.v.s. ga jeobavijestio o svim islamskimdu`nostima.
"Tako mi Onoga - rekao jebeduin - koji te po~asti(poslanstvom), ne}u dodavati ni{tadobrovoljno, a ne}u ni umanjivatini{ta od onoga {to mi je Allahnaredio."
Tada je Bo`ji poslanik s.a.v.s.kazao: "Ako je istinu rekao, uni}i}e u d`ennet."
PPostiti mjesec Ramazan jeobaveza - stroga zapovjed odUzvi{enog Al laha d`.{.
Muhammedu a.s. i svim pripadnici-ma Muhammedova a.s. ummeta.Post ovog mjeseca je rukn - temeljod ruknova - temelja Islama. Dolazido naredbe posta ovog mjeseca u[abanu druge godine po Hid`ri ilineposredno prije promene Kible (kao{to je poznato muslimani su se upo~etku Islama okre}ali prema Bejtu-l-Makdisu na namazu, a onda 17mjeseci poslije Hid`re dolazi dopromjene Kible, umjesto Bejtu-l-Makdisa od tada muslimani seokre}u prema Bejtu-l -Haramu tj.Kabi). Muhammed a.s. je za svoga`ivota ispostio devet Ramazana, jerje u mjesecu Ramazanu 11. godinepo hid`ri preselio na ahiret.
Post u jeziku zna~i: Uzdr`avanjeod ne~ega. Uzvi{eni ka`e:
"Ja sam se zavjetovaoMilostivom da }u {utjeti"(Merjem, 26).
Dok u terminologiji, islamski gau~enjaci defini{u rije~ima: Post jeuzdr`avanje od prve zore pa do zalas-ka sunca od jela, pi}a, polnogop}enja i l i drugim ri je~ima,uzdr`avanje od svega onoga {to~ovjeku mo`e poslu`iti kao hrana ilije isto hranljivo.
Fadileti Ramazana
1. Ka`e Bo`ji poslanik s.a.v.s.:"Najbolji mjesec od svih mjesecije Ramazan, a najbolji dan odsvih dana je petak" (Et-Taberanii Hejsemi). Dok u drugoj predajiBo`ji Poslanik s.a.v.s. ka`e:"Kada bi ljudi znali fadiletemjeseca Ramazana, za`eljeli bi daRamazan bude cijelu godinu."(Et-Taberani, Ibn Huzejme, El-Bejheri)
2. Kada do|e Ramazan otvorese sva d`enetska vrata, zatvored`ehenemska i spute {ejtani.
3. Izme|u dva RamazanaUzvi{eni opra{ta posta~u sve malegrijehe, ne i velike. Isto tako Uzvi{enid`.{. opra{ta sve male grijehe osobikoja obavlja pet dnevnih namaza iosobi koja klanja d`umu namaz,dakle opra{ta sve manje grijehe odd`ume do d`ume a za oprost velikihgrijeha neophodna je tevba - pokajan-je.
4. Za svako dobro djelo sinoviAdemovi bi}e nagra|eni dese-tostruko do 700 puta vi{e, osimRamazana, jer Uzvi{eni u hadisul-kudsiji ka`e: "Uistinu, Ramazan jeza Mene i Ja }u za njega posebnonagraditi" (El-Buhari). Posta~ }ese dva puta radovati. Prvi put kadaiftari i drugi put kada se susretne sasvojim Gospodarom.
5. Onaj ko se iskreno posvijetiibadetu u mjesecu Ramazanu, danjuposti no}u klanja nafilu namaz, u~iKuran i svo vrijeme provodi u ibadetubi}e mu opro{teno sve {to je u~iniood malih grijeha.
6. Prenosi se od Selman El-Farisija da je rekao: "Dr`ao nam je
hutbu Bo`ji Poslanik s.a.v.s. uzadnjem danu mjeseca [a’banagovore}i: "O ljudi dolazi vammjesec s velikim blagodatima,mjesec u kome ima jedna no}koja je vrijednija od 1000 mjese-ci, mjesec u kome je postobavezan, mjesec u kome seobavljaju nafile no}u. A onaj kojiu~ini neko dobro djelo u njemu,isti je kao i onaj koji je izvr{ione{to od Allahovih farzova vannjega, a onaj ko izvr{i nekiAllahov farz u njemu isti je kao ionaj ko obavi 70 Allahovih farzo-va van njega."
To je mjesec strpljivosti, jed-nakosti, mjesec kada Allah vjern-im pove}ava nafaku, mjesec ukojem Allah d`.{. opra{ta grijehe(male grijehe) onome ko nahraniposta~a. Tada ashabi upita{eBo`ijeg Poslanika s.a.v.s.: "OBo`ji Poslani~e mi nismo svi ustanju da nahranimo posta~a", aBo`ji Poslanik s.a.v.s. im odgov-
ori: "Bi}e nagra|en i onaj koposta~a nahrani pa makar i datu-lom ili {erbetom ili mlijekom kise-lim (Ibn Huzejme, El-Bejheki, IbnHiban). Prvih deset dana mjesecaRamazana su dani AllahovaRahmeta - milosti, drugih desetdana mjeseca Ramazana su daniAllahova magfireta - oprosta a kou zadnjih deset dana mjesecaRamazana oslobodi roba Allahd`.{. }e ga osloboditi d`ehenemskevatre.
Vrste posta
Post se dijeli na pet vrsta a to su:1. Farz koji se tako|e dijeli na
dvije vrste:A - Odre|eni farz (vremenski
ograni~en) kao {to je post mjesecaRamazana.
B - Neodre|eni farz (vremenskineodre|en) kao {to je post mjesecaRamazana na kaza, kefaret ili postispa{tanja.
2. Vad`ib, koji se tako|e dijeli
na dvije vrste:A - Odre|eni vad`ib, kao {to je
post povodom odre|ene zakletve. B - Neodre|eni vad`ib kao {to je
post povodom nekog zavjeta na neo-dre|eno vrijeme.
3. Nafile. Dobrovoljni post koji seposti dobre volje radi Allahova zado-voljstva. Ova vrsta posta nije obavez-na. Uzvi{eni ka`e: "A onaj kojidrage volje u~ini kakvo dobrodjelo." Dani dobrovoljnog posta su:
- Dan postiti, dan mrsiti i ovo jenajbolji dobrovoljni post jer Bo`jiPoslanik s.a.v.s. ka`e: "Najboljipost je Davudov post, koji je danpostio a dan mrsio." (El-Buhari,Muslim)
- Post tri dana od svakog mjesecatj. trinaesti, ~etrnaesti i petnaesti,koji su poznati kao bjeli dani umjesecu. Onaj ko bude postio tri-naesti, ~etrnaesti i petnaesti dan usvakom mjesecu (hid`retski mjeseci)ima}e nagradu kod Allaha d`.{. kaoda je postio cijeli mjesec, jer zajedan dan posta Al lah d`.{.nagra|uje desetostruko vi{e. Bo`ijiPoslanik s.a.v.s. ka`e: "Ako bude{postio tri dana od mjeseca, postitrinaesti, ~etrnaesti i petnaesti."(El-Termizi, El-Nesa, Ibn Hiban,Ahmed)
- Post ~etvrkom i ponedeljkomsvake sedmice. Rekao je Usame binZejd: "Uistinu Bo`ji Poslaniks.a.v.s. postio ponedjeljkom i~etvrtkom, pa je upitan o tome, aMuhammed a.s. odgovori - zaista,djela, svih ljudi se svakog poned-jeljka i ~etvrtka izlo`e predGospodarem njihovim."
- Post {est dana mjeseca [evala.Onaj ko bude postio {est danamjeseca [evala poslije posta mjese-ca Ramazana, bi}e nagra|en kao daje postio cijelu godinu. Prenosi se odebu Ejuba da je Bo`j i Poslaniks.a.v.s. rekao: "Ko ispostiRamazan, zatim isposti {est danamjeseca [evala isto je kao da jepostio cijelu godinu."
- Post arefatskog dana za one kojinisu had`ije, to jest deveti dan Zul-Hid`eta. Muslim bilje`i da je Bo`jiPoslanik s.a.v.s. rekao: "Post nadan Arefata kod Uzvi{enog Allahad`.{. bri{e male grijehe, pred-hodne i (budu}e) slijede}egodine."
Isto tako Muslim bilje`i da je Bo`jiPoslanik s.a.v.s. rekao: "Najvre-dniji dan, u kome Allah d`.{.pru`a uto~i{te od d`ehenemskevatre onome ko oslobodi roba nadan Arefata."
A {to se ti~e had`ije (onoga {toobavlja Had`) mekruh mu je da postina dan Arefata, pa iako se radi ojakoj osobi. Buharija i Muslim bilje`ehadis od Ebu Hurejre r.a. da jerekao: "Zabranio je Bo`ijiPoslanik s.a.v.s. da se posti nadan Arefata na Arefatu."
Dok neka hanefijska ulema ka`eda je mubah had`iji postiti na danArefata ako se radi o fizi~ki jakojosobi.
- Post osam dana mjeseca Zul-Hid`eta prije dana Arefata za onoga
U SUSRET RAMAZANU
ko obavlja Had` i za onoga kone obavlja Had`. Bilje`i Ahmed,Ebu Davud i En-Nesai da jeHafsa r.a. rekla: "^etvoricune}e prozivati Bo`ijiPoslanik s.a.v.s. Onog kojibude postio dane a{ure,onog koji bude postio desetdana mjeseca Zul-Hid`eta,onog koji bude postio tridana od svakog mjeseca(hid`retskog), onog kojibude klanjao dva rekatanafile poslije ranog jutra."
- Post devetog i desetogdana mjeseca Muharema. Posunetu postit i deseti danodmah poslije devetoga jerMuslim i Ahmed bilje`e od IbnAbaza s.a. da je rekao:"Rekao je Bo`ji Poslaniks.a.v.s. - a ako bude{ umogu}nosti posti deveti ideseti dan."
Hikmet - mudrost postaJeumul-a{ura o~ituje se urije~ima ibn Abaza r.a. kojika`e: "Kada je Bo`jiPoslanik s.a.v.s. do{ao uMedinu vidio je Jevrejekako poste Jeumul-a{ura, paih upita - {ta je ovo? Oniodgovori{e - ovo je dobridan kada je Allah d`.{. spa-sio Musaa i Benu Israilce odnjihovih neprijatelja, pa jeMusa postio ovaj dan, a onim odgovori - ja sam pre~iMusau od vas, pa zaposteovaj dan i naredi da seposti."
Ako neko ne bude postiodeveti dan sa desetim mo`epostiti jedanaesti sa desetim apo nekoj ulemi mustehab jepostiti sva tri dana. Mekruh jekod ve}ine uleme postiti samodeseti dan Muharema dokneka ulema hanefijske pravne{kole to dozvoljava. Post svetihmjeseci a to su ~etir i : tr idolaze neposredno jedan zadrugim, Zul-Kade, Zul-Hid`e iMuharem i jednim koj i jesamostalan: Red`ep. To sunajvredniji mjeseci za postposlije Ramazana. Kod Malikijai [afija mustehab je postiti ovemjesece, dok kod Hambelijamustehab je postit i samoMuharem, a kod Hanefi jamustehab je postiti tri danasvakog ovog mjeseca.
Post mjeseca [a'bana. UmiSeleme r.a. ka`e: "UistinuBo`iji Poslanik s.a.v.s. ne bipostio u toku cijele godinecijeli mjesec osim [a’bana iRamazana". Ebu Davud, EtTermizi, En-Nesai, Ibn-Mad`e iAhmed.
4. Haram. Haram je posti-ti kod ve}ine uleme i mekruhtahrimen kod Hanefija:
- @eni da posti nafilu bezdozvole svog mu`a osim ako jeodsutan, ili je pod ihramima nahad`u ili umri ili je u itikafu.
Buharija i Muslim bilje`e daje Bo`i j i Poslanik s.a.v.s.rekao: "Nije dozvoljeno `enida posti ako joj je mu`prisutan osim po njegovojdozvoli." Jer pokornost~ovjeku je farz (pokornost uhalalu) pa ni je dozvol jenoostaviti farz zbog nafile.
Al i i ako je ovaj postmekruh tahrimen kod Hanefija,
haram kod ostale uleme on jeispravan isto kao i namaz uotetoj zemlji, a mu`u je dozvol-jeno da je iftari, (t.j. da joj pok-vari post ).
- Post Jevmul-[eka - sumn-jivog dana, a to je 30. danmjeseca [abana. Nije mekruhniti haram postiti ovaj dan akoje to ~etvrtak ili ponedeljak zaone osobe koje poste ovedane kao dobrovoljni post, nitije mekruh ili haram postiti ovajdan za one osobe koje postemjesec [aban kao dobrovoljnipost.
Po hanefi jama to jetrideseti dan mjeseca [abana,kada se zbog obla~nosti ilimagle ne vidi mla|ak, a uko-liko je vedro nebo i ne vidi semla|ak to onda nije Jevmul-[ek ve} je to trideseti danmjeseca [abana.
A ako taj dan bude obla~anili maglovit pa se tim povodomne bude mogao vidjeti mla|ak,onda kod Hanefija kao {to smove} spomenuli, to je Jevmul-[ek i toga dana mekruh-tahri-men je postiti misle}i da je tajdan od Ramazana. Isto takomekruh je postiti da ili dva prijeRamazana ili neposredno doRamazana za one osobe kojenisu postile dobrovoljni postkao {to je post svakogponedeljka i ~etvrtka, kao ipost mjeseca [abana, jer Bo`jiPoslanik s.a.v.s. u hadisu EbuHurejre ka`e: "Nemojte postitidan ili dva neposredno predsami Ramazan, osim onogakoji je ve} od ranije postiopa neka posti." (Buharija,Muslim, Ebu Davud, Et-Termizi,En-Nesai i Ibn Mad`e)
Mi{ljenja ostale uleme se uglobalu podudaraju sa hanefi-jskim mi{ljenjima po ovompitanju uz mala mimoila`enja.
- Mekruh tahrimen kodhanefije, a haram kod ostalihimama je postiti dane Bajramai dane te{rika poslije Bajrama,po nekima dani te{rika sudrugi i tre}i dan po Malikijama,kod ve}ine uleme to su drugi,tre}i i ~etvrti dan kurbanskogbajrama. Ebu Hurejre r.a. ka`e:"Zabranio je Bo`ji Poslaniks.a.v.s. na dva dana, na danRamazanskog bajrama i danKurbanskog bajrama."
- Haram je postiti ne~istoj`eni u toku mjese~nog ~i{}enja- hajda - menstruacije i ~i{}enjaposle poroda - nifasa, kojetraje do 40 dana.
- Haram je postiti onomekome haram {kodi i uni{tavaga zdravstveno.
- Kod [afija haram je postitizadnju polovinu mjeseca[abana posebno.
5. Mekruh. Mekruh je pos-titi svaki dan neizmjeni~noSavmud-dehr zatim postit isamo petkom ili samo sub-otom, zatim postit i samodeseti dan kod Jevmul-a{urabez devetog ili jedanaestog,zatim postiti prvi dan prolje}aili prvi dan jeseni pojedina~no,zatim mekruh je postiti dvadana odjednom, odnosno sas-tavljati dva dana itd.
Bekir ef. Maki}
PPIITTAANNJJAA II OODDGGOOVVOORRII
PPiittaannjjee:: na{ brat iz Novog Pazara pita - ja kao vjernik nikako ne sumnjam u Allahovu istinu,tj. u Mi’rad` ali moj razum nije u stanju da shvati kako je mogu}e da Uzvi{eni Allah ne{to odredi aposlije toga Njegovo stvorenje (tj. Musa a.s., odnosno njegova du{a) ka`e Muhammedu a.s. {ta njegovummet mo`e da podnese a {ta ne, kao da na{ Stvoritelj nije znao unaprijed {ta mi mo`emo da podne-semo pa je ~ekao da ga Musa a.s. podsjeti na to i kao da je Muhammed a.s. samovoljno oti{ao naMi’rad` pa ga Musa a.s. vra}ao nekoliko puta dok mu se Allah d`.{. ne smiluje i smanji na pet vaka-ta.
Zato, draga bra}o, bih Vas zamolio u slede}em broju, ako ste u mogu}nosti, da ovo malo razra-dite, jer ne mora da zna~i ako meni nije jasno da nije tako. Ja to nikako ne tvrdim, ja samorazmi{ljam o nekim stvarima i `elim u ime Allaha d`.{. da pitam u~ene ljude da mi objasne.
Unaprijed Vam se zahvaljujem i mahsus Vas selamim i `elim Vam mnogo sre}e u ovom hairliposlu.
OOddggoovvoorr:: Dragi brate! Ka`e{ da kao vjerniknikako ne sumnja{ u Allahovu istinu, to jest uMirad`, ali da tvoj razum nikako nije u stanju dashvati kako je mogu}e da Allah d`.{. ne{to odre-di a poslije toga Njegovo stvorenje, to jest Musaa.s. ka`e Muhammedu a.s. {ta njegov ummetmo`e da podnese a {ta ne, kao da na{ Stvoriteljnije znao unaprijed {ta mi mo`emo da podnese-mo, pa je ~ekao da ga Musa a.s. podsjeti na to ikao da je Muhammed a.s. samovoljno oti{ao naMirad` pa ga Musa a.s. vra}ao nekoliko puta dokmu se Allah d`.{. ne smiluje i smanji na pet vaka-ta.
Drago mi je {to kao vjernik nikako ne sumn-ja{ u Allahovu d`.{. istinu, tj. u Mirad` ali istotako kao vjernik, dragi brate, mora{ znati da tvojrazum puno {to{ta ne mo`e doku~iti. Allah d`.{.nam je objasnio ono {to nam je potrebno, anikome nije dozvoljeno da traga za onim {to je odnas sakrio, jer }emo se tada razi}i i takopropasti. Na{i razumi su ograni~eni. Allah d`.{. ihje stvorio radi upravljanja ovim svijetom, a ne daotkrivaju nepoznato (gajb), koje ne zna niko drugiosim Allah d`.{. Jedna od tih (gajb) tema je iodnos izme|u Allaha d`.{. s jedne i Muhammedaa.s. i Musaa a.s. s druge strane.
Znaju}i da je na~in Mirad`a za nas nepoznani-ca mi znamo o Mirad`u samo onoliko koliko nasje o tome obavijestio Allah d`.{. i Muhammeda.s. Ali zato znamo da je Mirad` bio po Allahovomd`. {. kaderu - odre|enju, a jedan od stubovana{eg vjerovanja jeste i vjerovanje u Kada iKader. Dragi brate, ruknovi vjerovanja u kader su:
1. Vjerovanje da je Allahovo d`.{. znanjesveobuhvatno i savr{eno.
2. Vjerovanje da sve {to }e biti do danaKijameta, zapisano u Leuhi-l-Mahfuzu.
3. Vjerovanje da je Allahova d`.{. mo} pot-puna i da sve biva Njegovom vol jom iodre|enjem.
4. Vjerovanje da je Allah d`.{. Stvoriteljsvega i da Allah d`.{. nema druga u tome (ustvaranju).
Divan li je odgovor imama Ahmeda, kada jeupitan o kaderu: "Kader je kudretu-l-Rahman(mo} Milostivog).
Jedan ~ovjek je do{ao Aliji r.a. i upitao gao kaderu, na {ta mu je on odgovorio:"Mra~an put, pa njime ne kre}i." On muponovi pitanje na {to mu Alija r.a. re~e:"Duboko more, te ga nemoj gaziti." On gaponovo upita, a Alija r.a. mu re~e: "TajnaAllaha d`.{., te se nemoj d`aba truditi da jespozna{."
Imam Ahmed prenosi, svojim senedom, odAmra bin [uajba, koji prenosi od njegovog oca, aon od njegovog djeda koji ka`e: "Jednog dana jei{ao Allahov poslanik s.a.v.s., a ljudi raspravl-jaju o kaderu; kao da mu se nar raspukao ponjegovu licu, toliko se zacrvenio od srd`be, azatim im re~e: "[ta je s vama?! Zar }etedozvoliti da jedan dio Allahove Knjige opovr-gavate drugim? Zbog toga su uni{teni oni koji
su bili prije vas!" (Ibn Mad`e). Ashabi Bo`ijeg Poslanika bili su izuzetno
visokog stepena odgoja prema svome Gospodarui Njegovim poslanicima a.s. Ibn Abaz r.a. o njimaka`e: "Nisam vidio boljih ljudi od ashabaAllahovog Poslanika s.a.v.s. Upitali su gasamo 13 pitanja za cijelog njegovog `ivota."(pitanja o vjerovanju)
Dragi brate, ve}ina ljudi grije{nika ne poz-navaju}i ove stvari opravdava se za svoje grijehekadrom. Dragi brate, ako neko grije{i i ka`e damu je to odre|eno od Allaha d`.{. to bi zna~ilo daje Allah d`.{. nepravedan, jer ka`njava za ono {toje odredio, a to se kosi s vjerovanjem u Njega.Kako }e se nevjernik i l i gri je{nik pravdatikaderom prije nego {to u~ini grijeh ili kufr, kad jeAllahova d`.{. odredba, prije nego {to se desi,gajb; niko je ne poznaje osim Allaha d`.{. Znamoda je u svakom ~ovjeku, prije nego {to je krenuoda u~ini grijeh ili kufr, nare|eno da se pokoravaAllahu d`.{. i da izvr{ava Njegova nare|enja.Druga~ije re~eno, kako ~ovjek mo`e re}i: "Allahje odredio da ja kradem, te ja odoh da izvr{imAllahovu odredbu!" Da li je on zavirio u Leuhi-l-Mahfuz, pa pro~itao {ta tamo pi{e, te saznao {taje tamo odre|eno, dok je u isto vrijeme, pozvanda ne ~ini bilo kakve grijehe, kra|u ili bilo {tadrugo?
Ovako jasnim odgovorom Allah d`.{. uzvra}aonima koji se pravdaju kaderom: "A kada uradeneko ru`no djelo, govore, zatekli smo na{epretke da to rade, a i Allah nam je to zapovi-jedio! Reci, Allah ne zapovijeda da se raderu`na djela! Za{to o Allahu govorite ono {tone znate. " (El-Ea’raf, 28)
Dragi brate! Sada }u navesti mi{ljenje IbnHad`era, kao odgovor na tvoje pitanje: "Tada jeAllah d`.{. naredio Muhammedu a.s. obavl-janje pet dnevnih namaza. To je {to se brojanamaza ti~e i njihovog obavljanja, a pedesetnamaza odnosi se na sevape jer za svakiobavljeni namaz vjernik }e biti desetostrukonagra|en." Dok neka druga ulema ka`e da je 50namaza derogirano sa pet namaza, mada se razi-laze kako je mogu}e derogirati ne{to ako isto nijesprovedeno u praksi.
Dragi brate! Uzvi{eni Allah d`.{., kao {to smorekli, sve je odredio kako }e biti, tako je odredio ipet dano-no}nih namaza za Muhammeda a.s. injegov ummet, jer Uzvi{eni kada je naredioMuhammedu a.s. da obavlja 50 namaza, OnSvemogu}i je znao da }e Muhammed a.s. tra`itiolak{icu i u~inio je Musaa a.s. posrednikom ilinagovara~em u tome. Jer kao {to je poznatoMusa a.s. je jedan od rijetkih poslanika s kojimje Uzvi{eni direktno razgovarao. Kao {to nam jepoznato, Allah d`.{. sve savr{eno zna.
Dragi brate! U predaji koju bilje`e Ahmed, El-Termizi i Ibn Mad`e, Bo`ji Poslanik s.a.v.s. ka`e:
""KKaaddaa mmoo`̀ee sspprriijjee~~iittii ssaammoo ddoovvaa..""Dakle, Kader je ono {to je Allah d`.{. unapri-
jed odredio; ono {to je zapisano prvomstvorenom materijom - perom, a Kada je spro-vo|enje te Allahove odredbe. Kako navodi nekaulema, Allah d`.{. je ostavio ~ovjeku djelimi~niiradet - volju u njegovoj sudbini, a na~in na koji~ovjek mo`e uticati na sudbinu jeste dova idobro~instvo.
Vjerujem dragi brate da }e{ se zadovoljitiovim skromnim odgovorom, jer mi svakako maloznamo. Uzvi{eni u Kuranu ka`e:
"A vama je dato samo malo znanja."A Allah d`.{. najbolje zna.
Odgovara: Bekir ef. Maki}
Glas IslamaDecembar 1997. [a’ban 1418.
14
ZZAA[[TTOO IISSLLAAMM 15
Bismillahir-rahmanir-rahim
ZZovem se Amina, i ja samjedna od onih koji su prihvatiliIslam. Prije svog obra}enja
bila sam ateista, zbog toga {to sumoji roditel j i bi l i ~lanoviKomunisti~ke Partije Jugoslavije.
Ro|ena sam 1974. godine uMostaru, glavnom graduHercegovine. Otac mi je ro|en usrpskoj pravoslavnoj, a majka uhercegova~koj muslimanskoj porod-ici. Al i ni otac ni majka nisuvjerovali u Boga, zbog toga {to jeposje}ivanje crkava ili d`amija bilonepo`eljno u biv{oj komunisti~kojJugoslaviji za vrijeme vladavinemar{ala Josipa Broza Tita. Ateizamje bio dr`avna religija, a ko bi gododabrao da ostane vjeran Bogu,ni je mogao postati ~lanKomunisti~ke Partije, {to je daljezna~ilo da ne bi mogao dobiti pris-tojan posao. Roditelji i nastavnici u{koli su me u~ili da su Boga izmis-l i l i stari l judi kako bi objasnil iprirodne katastrofe, kao {to sugrom, zemljotres ili smrt. Tako|esu me u~ili da su ljudi nastali odmajmuna, po Dar vinovoj, nikada
nau~no dokazanoj teoriji.Kada sam imala osamnaest
godina po~ela sam izu~avati filozofi-ju u srednjoj {koli, pa je profesorjednom po~eo govoriti o Bogu.
Spomenuo je da filozofi nikako nemogu da se dogovore da li On pos-toji ili ne. To pitanje nikada prijetoga nije pro{lo kroz moje misli,zbog toga {to niko u mojoj okolininije nikada spominjao Boga, osim upsovkama. Bez razmi{ljanja, usvom srcu sam rekla: "On postoji".
Nakon toga, jedna djevojka iz
mog razreda je postala adventista idala mi je primjerak Novog Zavjeta.Jednoga dana, u {kolskomdvori{tu, vidjela sam je kako pla~e i{apu}e: "Hvala ti, Gospode Isuse,{to si mi dozvolio da te upoznam!"O~ajni~ki sam `eljela da do`ivimtakvu vjersku ekstazu, pa samzamolila tu djevojku da me nau~i dase molim. Uzela me je za ruke i
usrdno zamo-l i la Isusa dau|e u moj`ivot, al i seni{ta nije dog-odilo. Nisamdo`ivjela nik-akav osje}aj,nisam ~ula gro-move, nisamdo`ivjela otkro-venje.Onda sam pos-jeti la hramHare Kri{nagdje sam pron-a{la porculan-skog boga obu-~enog u svilu i
prekrivenog cvi je}em, koj i mitako|e nije dotakao srce. Moja pos-jeta Jevrejskoj zajednici zavr{ila sena neslavan na~in - po{to nisambila ro|ena kao Jevrejka, rekli su
mi da mi ne}edati nikakvu vjer-sku literaturu.
Na kraju samposjetila d`amijuu Beogradu. Iakosam bila Srpkinja,i iako su na samopetsto kilometaraodatle Srbi i mus-limani ubijali jednidruge u bosan-skom ratu, musli-mani iz Beogr-adske d`amije minisu rekli da mi tunije mjesto. Umj-esto toga, otvor-eno su me pozvalida poha|am ~asove vjerske pouke.
Bila sam {okirana kada sam~ula da muslimani vjeruju u Hrista,njegovo bezgri je{no za~e}e iponovni dolazak prije Sudnjeg dana.Za po~etak, to je bilo dovoljno dapovjerujem da Islam nije nekaapstraktna religija, bez ikakve vezesa ostatkom svijeta. To je tako|ebio dokaz da je Bog samo Jedan,zbog toga {to je poslao istu Objavui Jevrejima, i kr{}anima, i musli-manima. Jedina razlika izme|u njihje bila ta da su, zbog svoje tvr-doglavosti, Jevreji odbacili Isusa akr{}ani odbacili Muhammeda.
Drugi dokaz koji sam dobila bioje ~udesnost ^asnog Kur'ana, sve-tog pisma muslimana. Imambeogradske d`amije, Ibrahimefendi ja, dao mi je knj igu "LePhenomen Coranique" (Kur'anskifenomen) od Malika Bennabija izAl`ira. Knjiga je bila pomalo dosad-na, ali je na kraju autor spomenuomoderna nau~na otkri}a iz na{egavijeka, koja je Kur'an naveo prije~etrnaest vi jekova. Ne postoj i{ansa da je nepismeni poslanikMuhammed s.a.w.s. mogao znatinau~ne istine o embriologiji, ostvaranju svih `ivih bi}a od vode, oelipsoidnom obliku planete Zemlje,o njenom okretanju oko Sunca, osvemiru koji se {iri! Nema sumnje,Kur'an ne mo`e biti djelo ljudskoguma. On mora biti objavljen odBoga, Stvoritelja sviju nas. U komu-nisti~kom dru{tvu u~ili su me da jenauka osnov `ivota, a da religija,koja je protivte`a nauci, jedinomo`e da nas vu~e nazad i ko~i.Dobila sam dokaz da, ~ak i ako sudruge religije bile nazadne i suprot-stavljene nauci, Islam to nije bio.Islam je veoma racionalna religija.
Na kraju, shvatila sam da se
bratstvo koje postoji me|u pripad-nicima Islama ne mo`e prona}i ni ujednoj drugoj vjerskoj zajednici, da ine govorimo o ateisti~kom ili mater-ijalisti~kom dru{tvu. Za vrijemejedne od mojih pr vih posjetad`amiji, sjetila sam se grijehovakoje sam po~inila u pro{losti, ipo~ela sam tiho plakati. Mislilasam da sam sama u d`amiji, ali seonda niodakle pojavila jedna mladadjevojka i rekla: "Za{to moja sestrapla~e? Ako ti pla~e{, to me boli izadaje mi tugu. Molim te, ne pla~ivi{e." Onda me je zagrlila, i nakraju pala na tlo, dodiruju}i tvrdipod svojim ~elom, i po~ela da semoli za mene. Plakala je zbogmene sa vi{e emocija nego {to bimo`da moja majka u~inila, i molilase sa takvim o~ajem kao da joj jeto bila posljednja molitva u `ivotu.Bila sam {okirana intenzitetomreligijske ljubavi. Ona je voljelaBoga i iskazivala tu ljubav premaNjemu vole}i mene. A jedva da meje poznavala.
Sada ostaje samo Bog i "ja pro-tiv cijelog svijeta," kako je govoriopokojni rep pjeva~ Tupak [akur.Snaga Islama je u bratstvu vjernika.Iako na neki na~in gubimo svojeporodice kada prihvatimo Islam, midobijamo drugu porodicu, ummetMuhammeda a.s., u kojempronalazimo neizmjernu l jubavizme|u ljudi koju samo Bog mo`einspirisati. Neka Allah uputi cijelo~ovje~anstvo prema Islamu, takoda svako `ivo bi}e mo`e `ivjeti iumrijeti sretno i opijeno ljubavlju.
Ve-s-selamu 'alejkum!
Amina, Beograd
(Iz knjige "Isus Hrist-KamenSpoticanja,")
SNAGASNAGA ISLAMAISLAMA JE UJE UBRABRATSTVU VJERNIKATSTVU VJERNIKA
Glas IslamaDecembar 1997. [a’ban 1418.
"A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam sigurno, blizu: odazivam semolbi molitelja kad Me zamoli..." (Kur'an)
Bajrakli d`amija u Beogradu
Kada sam imala osamnaest godina po~ela samizu~avati filozofiju u srednjoj {koli, pa je profesorjednom po~eo govoriti o Bogu. Spomenuo je da filo-zofi nikako ne mogu da se dogovore da li On postojiili ne. To pitanje nikada prije toga nije pro{lo krozmoje misli, zbog toga {to niko u mojoj okolini nijenikada spominjao Boga, osim u psovkama. Bezrazmi{ljanja, u svom srcu sam rekla: "On postoji".
VVehabizam je pionir reform-isti~kih pokreta kojeg je izn-jedrio period duhovne skamen-
jenosti i indoletnosti islamskog svije-ta. Poziva originalnoj islamskoj akidi,vjerovanju, njenim nezam-u}enim izvorima kao i kristal-izaciji poimanja i razumijevan-ja tewhida, Allahove jedno}e,ru{e}i tako naslage {irka togavremena. Pokret je dobio ime"Vehabizam" po imenu osni-va~a pokreta Muhammeda binAbdul-Vehaba.
Muhammed bin Abdul -Vehab El-Mu{rifij Et-TemimijEn-Ned`dij (1703-1791 g.)rodio se u gradu El - Ajnanedaleko od Rijada, gdje se iupoznao sa prvim saznanjimau~e}i od svoga oca iz hanbeli-jskog fikha, tefsira i hadisa,postav{i hafiz Kurana u svojojdesetoj godini.
Nakon obavljenog had`auputio se ka Medini s nam-jerom sticanja novog znanja iz{eriatskih discipl ina. UMedini, gradu Bo`i jegPoslanika s.a.v.s., susreo sesa {ejhom MuhamedomHajatom Es-Sendijom koji jeizvr{io najve}i uticaj na njega. Vratiose u svoje rodno mjesto da bi zatimodlu~io da posjeti Bagdad, Basru iMosul sa ci l jem upoznavanja sautoritetima islamskih nauka tihmjesta, kako bi stekao {to vi{eznanja i {to bolje upoznao islamskisvijet.
Basru je morao napustiti, te setada uputio ka Ahsi (grad uBahreinu), a iz nje u Hurejmelu gdjese preselio i njegov otac rade}i kaokadija. U ovom mjestu je po~eokona~no {iriti dawu izvornog tewhi-da. No ubrzo je morao napustiti ovomjesto zbog zavjere koju su mu spre-mali njegovi stanovnici. Uputio se usvoj rodni kraj i emiru svog mjestapredlo`io program o`ivljavanja islam-skog `ivota i borbe protiv podizanjanadgrobnih spomenika. U po~etku,
Osman bin Muamer, emir u rodnomkraju {ejha Abdul-Vehaba je stao uznjega ali je emir Ahse poslao iza-slanika emiru El-Ajne tra`e}i odnjega da onemogu}i {ejha Abdul-Vehaba u misiji koju je zapo~eo.Ponovo je Abdul-Vehab napustiosvoje rodno mjesto uputiv{i se sadau oblast Ed-Derije, sjedi{te emirataAli Sauda u goste {ejhuMuhammedu bin Sulejmanu El -Ariniju. Emir Muhammed bin Saudkao vladar te oblasti ~uv{i za {ejha injegovo prisustvo u njegovom emi-ratu, izrazio mu je dobrodo{licu iobe}ao za{titu i potporu.
Me|u njima se odvio dijalog kojije ostao zabilje`en
Emir: "Obradova}u te zemljomboljom od tvoje, ugledom i sig-urno{}u."
[ejh: "A ja }u tebe obradovatiugledom i mo}i, rije~ju "la ilahe illel-lah - nema drugog Boga osimAllaha". Ko se ~vrsto dr`i nje i postu-pa po njoj, vlada}e zemljom i ljudi-ma. To je rije~ Allahova jedinstvakojoj su pozivali svi Allahovi poslani-ci."
Nakon ovog Emir je boravak[ejha uslovio sa dva uvjeta:
- da ne odlazi od njih odlaze}idrugim,
- da [ejh ne zabranjuje Emiru dauzima svoj dio u vremenu ubiranjaplodova.
^uv{i uvjete {ejh Abdul-Vehab jeodgovorio: "[to se ti~e prvog uvjeta -prihvatam bez dileme, me|utim, popitanju drugog uvjeta, mo`da }e tiAl lah omogu}it i da svoju vlastpro{iri{ i na druge zemlje pa te takonagradi ve}im imetkom."
Pobornici ideje Vehabizma nisuse u {irenju svoje misije zadovol-javali samo verbalnom metodom ve}su sabljom u ruci krenuli u borbuprotiv bidata i novotarija i onih koji ihpraktikuju, smatraju}i novotarijeporokom koga treba u potpunostiiskorijeniti, pod geslom upu}ivanjana dobro i odvra}anja od zla.Ratni~ku ideju pokreta {ejha Abdul-
Vehaba, prihvatio je i ponioMuhammed bin Saud, djed dana{njekraljevske porodice u SaudijskojArabiji koja je na vlasti. Muhammedbin Saud je postao za{titnik ipobornik ideja {ejha Abdul-Vehaba.Ovakav stav prema [ejhu Emir jeargumentovao `eljom za ponovnimo`ivljenjem sunneta Allahova poslani-ka i dokinu}em bidata.
Utjecaj Vehabizma osjetio se namnoge reformisti~ke pokrete
Emir i [ejh su u ~etvrti Ned`da{irili svoju misiju. Kada je Emir umronaslijedio ga je njegov sin Abdul-Azizbin Muhammed bin Saud, koji jenastavio slijediti oca u potpori ipomaganju dawe [ejha, koji je iumro u ovoj oblasti, a tu je i ukopan.
U~enje {ejha Abdul-Vehaba uosnovi polazi s polazi{ta henbeli-jskog mezheba, me|utim, uiznala`enju fikskih rje{enja ili fetvi,{ejh Abdul-Vehab se nije pridr`avaoovog mezhebskog u~enja ili stavaako bi na{ao validniji dokaz drugogmezheba. Uzimaju}i ovu ~injenicu uobzir, za Vehabizam se mo`e re}i daje on nemezhebski pokret u svojojosnovi, me|utim njegovi ogranci suhanbelijskog karaktera.
Akcenti dawe aktera ovog pokretasu otvaranje vrata id`tihadu, odnos-no razvoju islamske misli, nu`nostpovratka Kuranu i sunetu i neprih-vatanje ni~ega u islamskoj akidi za
{ta se ne mo`e do}i do direk-tnog i jasnog dokaza, poziv nakristalizaciju poimanja i razu-mijevanja islamskog monoteiz-ma evociraju}i muslimane na`estinu imana kojeg su nosilimuslimani pionir i Islama.Zatim, o`ivljavanju obavezed`ihada u ~emu je {ejh Abdul-Vehab bio primjer jer je ener-gi~no krenuo u osvajanjedrugih teritorija, {ire}i svojumisiju, ru{e}i pred sobomnastale elemente {irka i sujev-jerja, kao i bidate - deformaci-je koje su bi le proizvodzaostalosti i neznanja i slijepetradicije. Koncept svoje dawe, odnosnomisionarstva, {ejh Abdul -Vehab je zasnovao na u~enjuimama Ahmeda bin Hanbela,ibn Tejmija i Muhammeda binEl-Kajma El-Dewzija. U~enje Vehabizma se {irilo sa{irenjem vlasti porodice Es-Sauda u oblasti Ned`da.
Godine 1187. po hid`ri, Rijad je paopod vlast Es-Sauda. 1219. godinepo hid`ri stigl i su do Mekke astanovnici Medine su 1220. h. prih-vatil i novu vlast i u~enje Abdul-Vehaba, tako da je arabijsko polu-ostrvo u potpunosti potpalo podnovu vlast. Da wa {ejha Abdul -Vehaba {irila se u druge islamskekrajeve putem had`i ja koj i su,vra}aju}i se svojim mjestima, nosiliideje Vehabizma. Utjecaj ovog pokre-ta se osjetio na mnoge reformisti~keislamske pokrete van Arabije i pojed-ince od kojih }emo pomenuti pokretSenusi ja, islamske pokrete naIndi jskom potkontinentu, naMuhammeda Abduhua u Egiptu,Afganija i druge.
E. Ujkanovi}
Pokret {ejha Muhhameda bin Abdul-Vehaba
Vehabizam
Kolijevka Vehabizma je arabijskapustinja. Njegovu pojavu izazvalo jeobilje deformacija ustaljenog islam-skog vjerovanja koje su se infiltriraleme|u islamskim obredima, posta-ju}i tako dijelom islamske tradicijejednog naroda. Njihovo mno{tvo iintenzitet po~elo je zamagljivati~istotu Islama. Otpor ovim tendenci-jama na arabljanskom poluotokuupravo je pru`io Vehabizam.
Glas IslamaDecembar 1997. [a’ban 1418.
sve ukupno je sagradio 5 - atu je i Crvena piramida, prvakoja je sagra|ena sa glatkimstranama. One prethodnegra|evine su stepeni~astepiramide.
Mo`da je najfascinantnijaKriva piramida, tako nazvanazbog toga {to se njen strmidonji nagib iznenada mijenjana gornjoj polovini. Taj strminagib je o~igledno odvra}aokradl j ivce, {to je mo`darazlog zbog koga ta piramidaima najbolje o~uvanu spol-ja{njost od svih drugihpiramida. Dok su prethodnikraljevi bili deifikovani teknakon smrti, Snefru je "sebe
proglasio za `ivog (estagfirul-lah) boga sunca Ra".
Snefru je zavr{io uCrvenoj piramidi, sahranjenu veli~anstvenoj grobnici odtri sobe koja se smatra najl-
jep{om u starom kraljevstvu.
Glas Islama
AAKKOO NNIISSTTEE ZZNNAALLII
Decembar 1997. [a’ban 1418.
17
Bo`ji poslanik s.a.v.s. jeobi~avao re}i da ga jeGospodar svjetova Al lahd`.{. odgojio.
Bez sumnje - Resulullaha(a.s.) je ~uvala Al lahovad`.{. odredba. Ako bi sedesilo da se po~nu buditi unjemu elementi koji moguvodit i nekim od l judskihporoka, i l i bi krenuo zanekim obi~ajima nedostojn-im njega, tada bi se pojavilaBo`anska snaga da gasa~uva od svega {to nevalja.
Ibnu Esir prenosi: Rekaoje Resulul lah (s.a.v.s.):"Nisam nikada bio zain-teresovan da ~inim ono {tosu ~inili predislamski Arapi,osim u dva slu~aja i u obami je Allah d`.{. na{ao izlaziz situacije. Zatim mi se tovi{e ni je de{avalo do
po~etka Objave, kojom me jeAllah po~astio. Rekoh, jedneve~eri, dje~aku koj i jenapasao ovce sa mnom nabrdima Meke: "Ho}e{ li pazi-ti i moje ovce, a ja da idemna sijelo u grad, kao i ostalimladi}i?" Odgovori da ho}e.Ja krenuh i kad bijah kodprve ku}e u Meki, ~uhsvirku, pa upitah: "[ta jeto?" Odgovori{e mi: "@eni sedvoje mladih." Ja sjedoh daposlu{am, a Allah d`.{. miza~epi u{i i ja zaspah. Ujutrome je probudila vrel inasunca. Ja se vratih dje~aku,a on me pita kako je bilo?Ispri~ah mu, a zatim odlu~ihda i druge no}i uradim isto.Kad u|oh nave~er u Meku,sna|e me isto kao i prethod-ne no}i. Posli je ovogdoga|aja nisam dozvolio dame sna|e zlo."
Kratak `ivotopis prijeposlanstva
Poznate "Tabele izToleda", ~iji je autor IbrahimEl Zarkali, koje se odnose nakretanje planeta, ostale sudugo vremena osnovaevropske astronomije. ElBitruj i je otvorio put
Koperniku uni{tiv{i teorijuepicikla i ekscentri~nosti,kojom je Ptolomej tuma~iokretanje nebeskih tijela, anau~na istra`ivanja OmeraHajjama (na Zapadu vi{epoznat kao pjesnik - njegova"Rubaije") omogu}ila supronalazak kalendara koji jeta~niji od gregorijanskog,kojim se mi danas slu`imo.(Hajjamov kalendar grije{ijedan dan za 5.000 godina,
dok u gregorijanskom ovagreska iznosi 1 dan za3.300 godina.)
Radovi El Haithama(Alhazena na Zapadu), islam-skog u~enjaka iz [panije,najve}eg imena islamske
nauke X vijeka, piscadjela iz oblasti optike,poslu`ili su kasnijekao osnov za radoveevropskih istra`iva~aBacona i Keplera.Evropski matemati~arChasles (XIX vi jek)smatrao je raspraveAlhazena "kao osnov isr` na{ih poznavanja
na podru~ju optike", aastronom Bigourdain o njimaka`e: "one su znatno superi-ornije od teorije Ptolomeja".
Op{ti zaklju~ak Sedillotao arapskoj astronomij i :"Koncem X vijeka, bagdads-ka astronomska {kola stiglaje na krajnju granicu saznan-ja do kojih je bilo uop{temogu}e sti}i bez pomo}iso~iva i teleskopa".
Arapi, osniva~i astronomije
Godinama su se turistiskupl jal i da vide Velikupiramidu u Gizi, koju je izgra-dio kralj Kufu - koja je tako|epoznata kao Keopsovapiramida. Al i samo jenekolicina vidjela spolja-{njost koje je za sobomostavio njegov otac Snefru.
To je zato {to je ovim poton-jim bio zabranjen pristup.Bile su sakrivene u vojnojbazi Da{uru. Me|utim,nedavno je egipatski Vrhovnisavjet za starine otvorio topodru~je za javnost. Od 11piramida koje se nalazetamo, tri je sagradio Snefru -
"Nova" piramida za gledanje
Zemljotres koji je u ~etvr-tak 13. novembra, u ranimjutarnjim ~asovima pogodiooblasti oko Novog Pazara,najavio je seriju potresa kojisu uslijedili na rubu velikeevroazijske plo~e, u kojoj jeo~ito pove}ana seizmi~kaaktivnost. Novi Pazar je, kaoinicijalna kapisla, prethodiozemljotresu u Izmiru, pa ~aki u Danskoj, Vran~ei uRumuniji, seriji u Jonskommoru, kopnu i moru ju`neGr~ke na Kritu.
Zemljotres kod NovogPazara osjetili su `itelji svihve}ih gradova u Srbiji, zato{to je, uprkos relativnoskromnoj magnitudi od 4,5stepeni po Rihteru, imaohipocentar neobi~no duboko,~ak 17 kilometara. To je,bez sumnje, bila sretna okol-nost, bez naro~itih materijal-nih {teta na povr{ini.
Ovolika dubina zemljotre-sa korigovala je dosada{njistav da hipocentri zemljotre-sa na prostoru Srbije nisudublji od 5 do 10 kilometara.Valjalo bi podsjetiti da su
rudni~ki i lazareva~ki potresiiz 1922. i 1927. godinetako|e ognji{ta imali ~akdvadesetak kilometara uutrobi zemlje, {to jeomogu}ilo akumulaciju ve}eseizmi~ke energi je uunutra{njosti plo~e. Novo-pazarski zemljotres, lociran
na zapadnoj granici var -darske zone, potvrdio je~injenicu da se nivoseizmi~ke aktivnosti laganopove}ava i na na{im pros-torima, koji pripadaju tzv.alpsko-himalajskom pojasuzemljotresa, a ovaj se pro-stire od Indonezije, prekoKine, Iraka, Irana, Turske iJugoslavije prema Alpima.
Ina~e, godina koja je naizmaku, bi la je "bogata"zemljotresima u cijelom svi-jetu. Seizmolozi pominjusamo one najmarkantnije, svel ikim magnitudama i l imnogobrojnim `rtvama imateri jalnim {tetama.Albanija, ju`na Kina, Iran,Pakistan, Jermenija,Azerbejd`an, Filipini, ^ile,Turska, Japan, Karibi,Venecuela, Sumatra, Italija,Gr~ka, samo su neke odzemalja i ostrva koje je ovegodine pogodio zemljotres.Seizmi~ka aktivnost nana{oj plo~i i po njenim obod-ima je zna~i porasla i unarednim godinama zemlj-otresi na na{im prostorima
ne}e biti iznena|enje. Ina~e, kada je r i je~ o
zemljotresima najja~i, naj-dublji zemljotres u historiji,dogodio se 1994. godine uBoliviji. Hipocentar je bio nadubini od 600 km, a magni-tuda 8.3 po Rihteru.
Zemljotres kod Novog Pazara
ASUNCION - Uju`noameri~koj dr`aviParagvaj ima oko 2.000muslimana libanskog pori-jekla. Oni `ive u glavnomgradu, Asuncion, Deliste iju`noj oblasti bl izuargentinske granice. Prviislamski centar osnovan je1991. godine. Sastoji se odjedne d`amije, {kole, kao ismje{taja za imama. VladaParagvaja dozvolila je izgrad-nju Centra a s druge stranemuslimani vide svoj Centarkao va`no mjesto za u~enjeo Islamu i jaku vezu saostalim dijelom Paragvaja.
Centar, kako obja{njavaimam Muhammad HasanArif, pru`a mogu}nostu~enja Kurana i arapskogjezika. Pored toga, snabd-jeven je sa knj igama oIslamu, izdaje fetve (vjerskepresude), vr{i v jerskavjen~anja i ostale vitalnevjerske potrebe, koje
poma`u dase o~uvai d e n t i t e ti s l a m s k ekulture itradici je io s i g u r apravi odgojs l j e d e } egeneracijemuslimana.
Nedavno je izgra|ena novad`amija bl izu brazi lskegranice. Zove se Omar-Al-Hattab d`amija. Posjeduje{kolu po imenu Ali bin AbiTalib. I u poslovnom graduLiesta gdje `ivi oko hiljadumuslimanskih porodica,izgra|ena je d`amija Al -Touba. Vlada Paragvaja sma-tra Islamski centar kao vjer-sku instituciju i stoga joj jeobezbje|ena ista za{tita kaoi ostalim vjerskim institucija-ma. [tavi{e, centar dobijamaterijalnu moralnu podr{kuod vlade. Svjedo~anstvaizdata od Centra priznata suod slu`benog obrazovnogtijela.
(IINA)
U`ivaju slobodureligije
Muslimani u Paragvaju
SARAJEVO - Kuvajtskizdru`eni vjerski komitet orga-nizuje kurseve o [eriatu zabosansko-hercegova~keimame. U~esnici su izregiona Zavidovi}a, Zenice idrugih mjesta. Kursuklju~uje i dawah (mision-arstvo) kao i drugu tematiku.
Priredio: Esad Kola{inac
Kursevi fikha uBosni
TTRRAAGGOOMM UUMMMMEETTAA18
Iako se u Africi nalaze ekonoms-ki najsiroma{mije zemlje na svijetu,u Aziji i dalje `ivi najvi{e siroma{nihljudi na svijetu, uprkos ekonom-skim uspjesima u proteklih neko-liko godina. Postoji opasnost da }esvijet zaveden ukupnim ekonom-skim uspjesima azijskih zemalja urazvoju, zaboraviti da ogromnave}ina najsiroma{nijih gra|ana svi-jeta `ivi upravo u Aziji. O kakvom jesiroma{tvu rije~ govore izvje{taji dase u azijskim uslovima podrazumi-
jeva dnevna zarada manja odjednog dolara. Od sedamdesetihgodina Azija po ukupnom ekonom-skom rastu i produktivnosti radaprevazilazi Latinsku Ameriku i pod-saharsku Afriku. U Aziji `ivi vi{e odpolovine ukupne radne snage nasvijetu.
Me|utim, produktivnost u ovom{irokom regionu dosta je neujed-na~ena. Razlike su toliko o{tre daprakti~no postoje dvije Azije: dina-mi~na i uspje{na isto~na Azija iusporena ju`na Azija. Ekstremnosiroma{na regija jeste ju`na Azija,koja sa preko 515 miliona siro-ma{nih prema{uje ukupan broj uAfrici i Latinskoj Americi. Sli~nihregija ima i u drugim dijelovimanajve}eg kontinenta na svijetu.Naro~ito u Kini, Indonezi j i , naFilipinima i Indokineskom polu-ostrvu.
Na putu da postane noviekonomsko-politi~ki centar svijeta,preko regionalnih institucija, kao naprimjer APEK (Azi jsko-Pacifi~kiekonomski forum od, za sada, 16
zemalja) i l i ASEAN (udru`enjesedam zemalja jugoisto~ne Azije),Daleki Istok se u posl jednjojdeceniji ovog vijeka, a posebno uovom posthladnoratovskom perio-du, suo~ava sa izazovima dapostane i novi poligon sukoba,dioba, nadmetanja i strate{kihigara velikih sila.
Vojne akcije, teritorijalni i ideo-lo{ki sporovi, nerije{ena historijskai grani~na pitanja, naoru`avanje imilitarizacija pojedinih re`ima i sis-
tema, sve ve}e soci jalno-ekonomske razlike, tretiranje susje-da ne kao partnera, ve} kao rivala,sve su prisutni j i na DalekomIstoku.
Krizna `ari{ta
^injenica je da `ari{ta kriza naDalekom Istoku postoje ve} deceni-jama, sa tendencijom da se nekakrizna `ari{ta jo{ vi{e prodube.Potencijalna mjesta nekih eventual-nih budu}ih sukoba jasno su loci-rana, a druga jo{ nisu detektovana.Evo samo nekoliko neuralgi~nihta~aka: Podijeljenost Korejskogpoluostrva, nerije{en status ostrvaTajvan - klju~ odnosa SAD - Kina,slo`eno pitanje prenosa suverenite-ta Hong Konga iz ruku dosada{njegtitulara Londona u ruke Pekinga,neizvjesna perspektiva veomaslo`enih i delikatnih ekonomsko-politi~kih odnosa (posebno vojnih)SAD - Japan.
Ju`na Koreja sa svoje strane jo{
uvijek ima nera{~i{}ene ra~une saJapanom, Japan sa Rusima(Kuri lska ostrva), Kinezi saVijetnamom i jo{ pet drugih zemaljaoko ostrva Spartl i , Indi ja saPakistanom itd. . .
Mo`da je to i navelo doma}inaKonferencije ministara inostranihposlova ASEAN-a u D`akarti (puno-pravni ~lanovi su Indonezi ja,Malezija, Singapur, Brunej, Tajland,Vijetnam, Filipini, uz u~e{}e prviput Kine, Rusije, Indije i SAD kaoposmatra~a i konsultativnog ~lanau ASEAN-u) da uputi poziv za "glob-alnim partnerstvom" bogatih i siro-ma{nih u rje{avanju me|unarodnihproblema.
Siroma{tvo - fitilj nemira
U Latinskoj Americi postoje naju-padljivije nejednakosti na svijetu. Uzemljama u razvoju u cjelini, najsiro-ma{nijih 20% stanovnika prima 7%ukupnog dohotka. U LatinskojAmerici najsiroma{nijih 20% prima3% ukupnog dohotka, premapodacima Programa za razvoj UN.[to je jo{ gore podaci UN pokazujuda se razl ike u ve}ini zemaljaLatinske Amerike - uklju~uju}i Perui Meksiko, pove}avaju.
Deset mmiliona sseljaka ggubesvoj iizvor ssredstava
Kao i SAD i Kanada, tako su ilatinsko-ameri~ke dr`ave stvorenepokoravanjem domoroda~kih naro-
da. U Kanadi, SAD, Kostariki i najugu Ju`ne Amerike, doma}estanovni{tvo je bilo relativno rijetkonaseljeno, pa se lako dalo savla-dati. Me|utim, tamo gdje su staros-jedela~ki narodi bili brojniji, nastalasu izuzetno raslojena i polarizovanadru{tva. Stoga je siroma{tvo uLatinskoj Americi sna`no povezanosa nacionalnom pripadno{}u,naro~ito pripadno{}u staros-jedela~kim grupama (Meksiko iPeru).
Sve dublj i jaz djelimi~no semo`e pripisati politi~kim i ekonom-skim reformama u regionu. Mjeremodernizacije dobro funkcioni{u u^ileu, pa ~ak i u Argentini, jer to suzemlje sa prili~no homogenim evro-ameri~kim stanovni{tvom. One nisuuspje{ne u gusto naseljenom rural-nom Peruu, ju`nom Meksiku iju`noj Kolumbiji, zbog toga {totamo podrivaju tradicionalne na~ineodr`avanja egzistencionalnog mini-muma, a ne nude alternativu.
Deset miliona seljaka, od kojihmnogi ne govore {panski, gube svojizvor sredstava za `ivot ili zbog jef-tinih stranih poljoprivrednih proizvo-da koji se uvoze ili zbog poja~anekonkurenci je drugih zemalja urazvoju kada je rije~ o izvozu takvihsirovina kao {to je kafa.
Afrika je tema za sebe, stoga je
isklju~ena iz ove studije, ~ija anal-iza mo`e da se na|e u nekimnarednim brojevima "GlasaIslama".
A ppost ii l i ssawm - ssiyam,ozna~avaju uuzdr`avanje ood hhrane,pi}a ii sseksualnog oop}enja ood zzore ddozalaska ssunca. SSve sse tto ~~ini "dabiste bbili bbogobojazni".
Kur'an kad pomenem, tu takodivnu rije~, srce mi zadrhti, po~nemda se bojim da li }u ne{to re}i imo`e li to umanjiti vrijednost te takolijepe i milozvu~ne rije~i koja te~emojim venama, koja je moj krvotok,bez koje bi moje srce i du{a biliprazni i bezvrijedni. Zaista, samokad bi shvatili i primjenjivali i stotidio poruke koju nam je Milostivi na{Gospodar putem te Knjige takovelikodu{no i na tako lijep i pametanna~in ustupio, svi bi ljudi na svijetubili sretni i zadovoljni. Jer, grije{eljudi ako misle da je sre}a samo unovcu i ljubavi. To jeste neka vrstasre}e ali samo prividne. Prava i istin-ska sre}a je u bogatstvu i veli~inidu{e. Jer osobe koje sve ovo imajunisu zadovoljne, ose}aju se prazno,bezvrijedno, uvijek njihovom du{omplovi taj ubita~ni tra~ak sumnje inezadovoljstva. To se naiz-gled ne primje}uje.^esto ~ujemo:"Blago njemu,on je bogat.[ta mu vi{et r e b a ,mo`e sveda kupi."Ali, nar-avno tonije isti-na, to jej e d n av e l i k al a ` ,z a b l u d a .^ i s t a ,neiskvarenasa sva~im za-dovoljna i punaljubavi prema Allahud`. {. du{a se nikad nemo`e kupiti.
U na{e vrijeme ljudi jako mladiumiru. Naj~e{}e je uzrok {log ili jed-nostavno re~eno mozak i srce nagloprestanu da rade. Obi~no se poslijetoga ka`e da je imao visok ili paknizak pritisak i to je jedino obja{njen-je. Ljudi se nikad ne sjete da potra`eodgovor u njegovoj psihi (du{i).Jednom sam ~itala da je jedan ljekarrekao da za svaku bolest treba prvotra`iti lijek u psihi. Tako|e znamo da
niko ni~iju psihu tako dobro ne poz-naje, ali ima nekih stvari koje mani-festuju na{u du{u. Na primjer, da lise iko pita, da li je ikad ~uo tuosobu kako u~i Kur'an, kako sljubavlju i velikim po{tovanjem govorio kur'anskim ajetima i da li je taosoba uop{te izvr{avala Allahove far-zove. Odgovore }emo lahko dobiti.Ve}ina od njih ni{ta od ovoga nijeradila, dok su neki samo fizi~ki pris-ustvovali namazima i ~inili ostaleibadete. Jednom pri l ikom sampro~itala da ezan godi srcu i da umjestima gdje se ~uje ezan ljudimanje oboljevaju od srca. Zamislite,to je samo od ezana gdje se spomin-je Allahovo ime. A kako je tek odKur'ana. Tako|e }u napomenuti danije jedino bitno da milozvu~no i lije-po u~imo Kur'an, bitno je da krozu~enje odajemo Allahu priznanje, jer
zaista je Kur'an ne{toizvanredno i da tako|e
u Kur'anu koj i jevje~an tra`imo
poruku i poukukoja bi namkoristila daizgradimou sebi jakb e d e mi m a n a ,ja~eg i odKineskogz i d akojeg nikone mo`e ni
poljuljati ak a m o l i
poru{iti. Kur'an samo
tra`i od ljudi da gauzmu i da ga pitaju,
jer, u njemu le`i odgovorza sve. Kur'an je kao ki{a. Ako jeva{e srce pogodno tle, ona }e prodi-rati. Spremite se da primite ki{uKur'ana kako bi prodirala do dubineva{ih srca. Jer zaista se ne}etepokajati, to je jedan prelijep osje}ajkoji samo oboga}uje i uzdi`e moral,bogobojaznost i karakter, koji susvakome jako bitni.
Vahida S. Ahtab
IIZZ PPEERRAA MMLLAADDIIHH20
Sunce se naginjalo ka zapadu.Ti{inu ve~ernjeg mira remetio je jedi-no {um uspjenu{ane rijeke. U timve~ernjim ~asovima najljep{e jeizgledala }uprija. Bila je kao zrno bis-era sa purpurnim nebom kao{koljkom.
Gledala sam u pjenu{ave viroveispod sebe. Sjedela sam na kamenusa mojom vr{njakinjom koja je sadau~enica gimnazije. Razgovarale smoo svemu, svakodnevnim do`ivljajima,{koli, o `ivotu... Moja simpati~nasagovornica neo~ekivno mi re~e:
"Ve} odavno ho}u ne{to da tepitam. @eljela bih da mi ne{to ka`e{o na{oj religiji. @elim da na|emuto~i{te u vjeri, u mom dru{tvu tonisam na{la. Na{la sam `urke, alko-hol, duhan, a u tome nisam na{lasre}u..."
Zamisl i la sam se. Koliko l iovakvih mladih ljudi luta beskrajnimlavirintom `ivota? Koliko njih tra`iput u tmini neznanja? Dokle lutati?
"Na{a vjera je Islam, a vjera jerazum", odgovorih joj. U ovoj mudrojizreci sadr`ana je ~itava filozofijavjere. Jedino {to ona tra`i od nasjeste da se klonimo onoga {to }e{koditi nama i na{oj sredini i davjerujemo u jednog Boga. I poredtoliko jasnih dokaza o vjeri ljudi senikako ne upitaju i zamisle: Otkudasve to? Ko je sve to stvorio? Neznam kako su pred ovako jasnim iprogresivnim islamskim principimaljudska srca mogla ostati gluha.
Vratimo se ~etrnaest vijekovaunazad kada se Islam pojavio, na`arkom tlu Arabije, ogrezlom u tamineznanja. Na haoti~no tlo Evrope.Odjednom se u tom haosu zaoriopoklik: "Samo je jedan Bog". Na hor-izontu vru}ih arapskih pustinja pojav-ili su se znakovi prve zore. Zore kojaje najavila novi dan poslije duge,mra~ne no}i. Islam se {irio brzinompustinjskog vjetra...
Pri~ala sam joj kako se osje}am ikako sam i ja isto kao i ona lutalatra`e}i svoju sre}u i mir. Jo{ pro{legodine bilo mi je sve tako te~no,tako jednostavno, bez bilo kakvogzastoja i razmi{ljanja koje bi me
odvelo ka nekom cilju. Kada bih bilasa dru{tvom znala bih da se zabav-im, da pri~am, ali {ta i kako teksada otkrivam. Znam bilo mi je lije-po. Sve sam mogla da gledam mirn-im o~ima. Nepotrebne uzre~ice u raz-govoru bile su ~este i to nam jeprelazilo u naviku. Ali tu, negdje udubini mog srca ipak me je ne{tostezalo kada bi uslijedile ru`ne rije~ii ru`na djela. Znala sam da }u to bilokada morati rije{iti sama sa sobom,jer to {to me unutar stezalo, bivaloje sve ja~e i sve me vi{e izazivalo damu se suprostavim. Taj osje}ajpolako se budio i nametao mi svojeciljeve. Sve rje|e sam izlazila sadru{tvom, jer kad bi se sastali,osje}ala sam neku neprijatnost iznala da je sve to daleko od mene.Jednostavno, to se moralo okon~ati.I svjesno sam se uputila u tu borbumisli i osje}anja unaprijed znaju}i damogu biti pobjednik. Jer vjera je takoja mi daje snage da idem dalje ine da mi da pokleknem pred bilokakvim problemom. Ono {to se godi-nama krilo u meni progovaralo je unajkriti~nijim trenucima i dr`alo mestrpljivom. Krenula sam putem svojesudbine potpuno smirenog srca, pre-punog ~e`nje da {to vi{e spoznam oStvoritelju, stvorenjima, o samojsebi. I ovog trenutka jedino {to `elimjeste da ustrajem na ovom putu.Znam da je u po~etku bilo te{ko. Alitako mora biti. Svaki po~etak jete`ak. Na ono {to voli{ ipak se lakonaviknuti. Jer nijedan pupoljak nijeprocvao od prvog zraka sunca, arijetko koji je pognuo glavu nakonprve ki{e...
Ipak, nadajmo se, dobra mojadrugarice, da }e l judi shvatit izabludu u kojoj se nalaze i na}i put utami lavirinta. Ta tama lavirinta ras-plinu}e se pred svjetlom koje }evoditi ljude do uzvi{enog cilja gdjevlada sloga, jednakost, bratstvo...
Rijeka je i dalje {umila. Po pustoj}upriji odjekivali su koraci. Koracikoji mo`da vode u novu etapu jednog`ivota. Moja drugarica je kro~ila unov `ivot.
SVITANJE VJERE U MOJOJ DU[I
JESENJI DANKapi ki{e lupkaju po mom pro-
zoru kao neka tu`na pjesma, kaosuze koje lagano klize niz l ice.^udno je to kako jesen probudi svasje}anja i tako ih o`ivi. Sve emocije isva tuga probudi se odjednom.Nekako ne~ujno i tiho remete mir udu{i. Sjede}i pored prozora gledamljude kako `ure mokrim ulicama idjecu kako {ljakaju po baricama,vra}aju se iz {kole mokre kose irumenih obra{}i}a. Nebo posutotamnim mastilom kao da prijeti satim sitnim kapljicama koje padajukao staklo po tankim bluzicama i
{tipkaju za ko`u. Vi{e ne ~ujem`agor ptica, jednostavno kao da jenestao. Parkovi su puni uvehlogli{}a koje {u{ka pod nogama, kaoda jeca zbog rastanka. Jesen... Da,ba{ ta tu`na jesen, nikad tu`nija dosada. Prvi put ta jesen je u meni ioko mene. Sve pla~e u meni. ^ini mise da prijepoljske jeseni nisu biletako tu`ne. Zato jer je ovaj dan kojivam opisujem pun magle, ki{e iuvehlog li{}a...
Selma Kozica, I razred Medrese
No} polako odlazi sa scene, nastupaju}a zora sobom nosi presudne teme, kojim }e neki da se veselea drugi pak s bolnom patnjom u du{i da presele, {to nisu bili u mogu}nosti da do~ekaju nove dane bijele.
Dan se budi a zora ve} tu jes minareta ezan odjekuje, "Ustajte bra}o na molitvu prije olujekoja stazama dugim ve} putujea na Sudnjem danu ona }e da se i manifestuje".
Neke su se du{e ve} {irom otvorile, iskazuju}i ljubav Gospodaru svome, koji ih imanskom energijom napaja na svijetu ovome, a te iskrene du{e molitvu Bogu govore:"O Allahu, samo Tebi robujemo".
Ferid Orahovac, III razred Medrese
KUR'AN U SRCU
I[^EKIVANJE ZORE
Glas IslamaDecembar 1997. [a’ban 1418.
KKUULLTTUURRNNAA BBAA[[TTIINNAA 21
Sprovedene reformne mjere uOsmanskom Carstvu i nj ihoveposljedice, kao i borbu porte protivantireformski nastrojenih snaga uBosni, Tabakovi} komentari{e sti-hovima:
"Nizam od`ak oturisaTanzimat se kurisaKalem svijet prepisaSve }atibe potpisaCaru hazna zaliza Dok }atiba naniza Devlet nizam pofali Na Bosnu ga navaliSve ajane surisaDokle Bosna batisa..."
Osje}aju}i da su doma}e, patri-otski nastrojene bo{nja~ke snage usudarima sa osmanskom central-nom vla{}u zna~ajno desetkovane ioslabljene, hri{}anski podanici pouputstvima i uz vojnu i politi~kupomo} Srbi je i Crne Gore di`uustanke u Hercegovini i Bosanskojkrajini. Tako je 1858. godine uBosanskoj krajini i Posavini izbilaPecijina buna, koju je predvodioPetar Petrovi} Pecija, a koju subo{nja~ko-turske snage uspje{nougu{ile:
"Vlah Posavac azdisaVlah Posavac ba{ka vukTe on uze mlogi hukDa uzapti turski lugProdrma se vu~inaTe podi`e Tur~inaTu bi {aka od per~inaNo za~eka Sava - vodeKoja nema nig|e brodeA tu vlahu ne bi zgodeOd turskoga o{tra ma~aAl je turska vojska ja~a... "
Iako je Osmansko Carstvo odkraja XVII do prve golovine XIX stol-je}a bilo zna~ajno oslabljeno uekonomskom, vojnom i teritorijal-nom pogledu, ono je i dalje bilo veli-ka dr`ava koja se prostirala na trikontinenta: Aziji (Mala Azija, Sirija,Palestina, Arabija, Irak), SevernojAfrici - Egipat, Maroko, Al`ir (do1830), Tunis i Libija i Evropi (balka-nske zemlje koje nisu pripadaleHabzbur{koj Monarhiji). Me|utim,tridesetih godina XIX stolje}a vrhov-na vlast sultana je bila samo nomi-nalna u balkanskim zemljama:(Srbiji, Vla{koj, Moldaviji) i Egiptu,Tunisu i Maroku. Teritori jaOsmanskog Carstva sredinom XIXstolje}a zahvatala je povr{inu od3,372.500 km2, sa oko28,000.000 stanovnika, pa je utom pogledu jo{ uvijek bilo velikasila {to je formalno prihva}eno i naPariskom mirovnom kongresu1856. godine, koji je odr`an pozavr{etku Krimskog rata (1853-1856). U Krimskom ratu na strani
Osmanskog Carstva, u sukobu saRusijom, stala je koalicija evropskihdr`ava: Engleska, Francuska, iPijemont (Kraljevina Sardinija).Rusija je u ovom ratu pretrpjelaporaz, a na Pariskom mirovnom kon-gresu su joj nametnuti veoma te{kimirovni uslovi.
Iako je Pariskim miromOsmansko Carstvo teritorijalno vi{edobilo nego izgubilo, iz ovog rata jeono iza{lo sa istro{enim materijal-nim izvorima (sa praznom dr`avnomblagajnom). Te{ka finansijska iekonomska situacija u koju je zapa-lo Osmansko Carstvo omogu}ila jeevropskim silama da se intenzivnijemije{aju u osmansku privredu i poli-tiku. Stranci su dobijali koncesije zaizgradnju `eljeznica, za eksploatacijuturskih prirodnih bogatstva, a uOsmanskom Carstvu su osnovane istrane banke. Jo{ za vri jemeKrimskog rata Osmansko Carstvo jepo~elo da se zadu`uje, prete`no kodlondonskih i pariskih bankara.Zadu`ivanje je nastavljeno zbogogromnih izdataka na vojsku ireformisani dr`avni aparat i zaizgradnju `eljeznica. Zajmovi sudobijani uz ogromne kamate. Takoje ve} 1875. godine dugOsmanskog Carstva narastao na 5milijardi i 300 miliona zlatnih frana-ka. Kako ni je mogla da pla}akamate (a o glavnici duga da i negovorimo), Osmanska dr`ava je tegodine proglasila bankrotstvo, anjene finansije su do{le pod kon-trolu Komisije povjerilaca, koja je zaispla}ivanje kamata koristila najsig-urnije dr`avne prihode. Trgovina kojuje Osmansko Carstvo obavljalo sarazvijenim evropskim dr`avama bilaje apsolutno nepovoljna, neravno-pravna i {tetna po osmansku privre-du. Evropske kapitalisti~ke dr`avesu eksploatisale prostrano tr`i{teOsmanskog Carstva. Na uvezeneindustrijske proizvode iz tih zemaljaturska dr`ava je napla}ivala carinuod samo 3% i nije mogla ovu carinupove}avati bez pristanka evropskihsila. Istovremeno, OsmanskoCarstvo je postalo izvor jeftinihsirovina, pogotovo poljoprivrednihproizvoda, na koje je dr`ava uvela12% carine, {to je bila plja~kavlastite privrede. Stranci su nesamo pla}ali niske carine na svojeproizvode, ve} su bili izuzeti i iznadle`nosti turskih sudova.Evropske sile su plja~ka{kom trgovi-nom i zelena{kim zajmovima pretvo-r i le ogromnu tursku dr`avu upolukoloniju. Reforme su zahtijevaleogromna sredstva, {to je dr`ava,pored neprekidnog zadu`ivanja,poku{avala izna}i stalnimpove}avanjima poreza. Stan-ovni{tvo, prete`no selja~ko, strada-lo je tako|e i od opadanja vrijednos-ti novca i bagatelnih cijena svojih
proizvoda. Nadanja Tabakovi}a da}e ovakvo stanje nastalo u vrijemesultana Abdul Med`ida (1839-1861), biti u pozitivnom smislupromijenjeno sa dolaskom na vlastnjegovog nasljednika sultana AbdulAziza (1861-1876) pokazala su seneopravdana, {to Sulejman kon-statuje stihovima:
"Sultan Med`id car je bioSultan Aziz po njim sioDa bil Turke veselioMalo nama bi radostiNo da vidi{ sad pakostiTurskoj vjeri sad `alostiMurtatin se omlo`ioDukatom se oblo`ioTe je cara zadu`ioVlaha vi{e nano`ioRushat mu je podu`ioTe je Turke zadu`io"
Ekonomsko propadanje Osman-skog Carstva kao i katastrofalnaratna razaranja u proteklim decenija-ma i stolje}ima bili su od zna~ajnoguticaja na opadanje privredne mo}iTabakovi}evog rodnog grada NovogPazara. Iako je ovaj grad, sa svojihtada 12.000 stanovnika, jo{ uvijekpredstavljao drugi grad po veli~ini uejaletu Bosna, odmah iza Sarajeva,a savremenici ga u geostrate{kompogledu opisuju kao "vrata Bosne",njegov ekonomski krvotok vidnozamire. Naro~ito to postaje vidljivood posljednjih decenija XIX stolje}a,nakon izgradnje modernih moravsko-vardarskih putnih pravaca. Stari kar-avansko-trgova~ki putevi (dubro-va~ko-carigradski, bosanski i zetski)prestaju da funkcioni{u. Novi Pazarpostaje saobra}ajno "slijepo crije-vo", odnosno grad odsje~en od svi-jeta. Tabakovi} ovakvo zate~enostanje opisuje stihovima:
"[eher bio ovaj PazarA danas je velik bizar[to nastade mlogi kozar... "
(Nastavi}e se...)
Esad Rahi}
SULEJMAN TABAKOVI] U ULOZIHISTORI^ARA (II)
ISTRA@IVANJA PoezijaJUTARNJI EZAN
Jutros je tako umilan D`amijski ezanIz opoja sna bude se vjerniSlu{aju}i Kur'an
Po tom avazu po tom dozivuPoznajem svoj gradI sve sand`a~ke gradove[to himnom o Tvorcu Svemogu}emI odjecima vasioneSaglasni su sa svjetovimaIzme|u zemlje i beskrajaIzme|u no}i i danaIzme|u svitanja i mrakaIzme|u ti{ine i bu|enjaIzme|u otkucaja srcaIzme|u po~etka i krajaIzme|u ni{tavila i nade.
ODGOVORI NA BUDU]A PITANJA
O Bo`e da li si to no}as rije{ioGrmljavinom vatrom potresimaDa dokraj~i{ ovaj grije{ni svijetI novi bolji da zapo~ne{
Mo`e li grije{na du{a ~ovjeka ovogvijekaKajanjem molitvom dobrim djelimaDa pobolj{a svoju sudbinuI izbjegne padove i lutanja
Da li su to u svetim knjigamaKroz sudbinu pro{lih pokoljenjaOdgovori dati i na budu}a pitanja
TRAJANJE
Kraj prozora }u sjestiPa razmislitiDa li }e na ovom brijeguKu}no moje {ljeme istrajatiKad ga guraju ramena vjetraGlo|u ki{e Gnje~e snjegoviPomijeraju potresiKre{u munjeZijevaju gladne godineI stra{ni ratoviHo}e li opstatiPod strehom gnijezdo lastePijetao na pragu da pjevaOgnji{te da goriPotomak iz kolijevke da porasteSvoje misli bez straha da zbori.
KRUG LJEPOTE
Neka je hvala Dobro~initelju[to smislom `ivota prolje}e pokrenuObnavljanje na zamrloj zemljiI trule`i smrad i sme}eKorijene prera|ujeU mirisno cvije}e
Ime je znak koj im je l judskaosoba obilje`ena. Ono je znak njenoglegitimiteta, osobenosti, znak njenogkontinuiteta u vremenu i prostoru,znamen njene pripadnosti. Ime je naj-jednostavnija i najuniverzalnija ozna-ka identiteta. Po svojoj prirodi, ono jeuvijek motivisano, jer svom nosiocuobi~no otkriva pripadanje odre|enojsociokulturnoj sredini, profesij i,odre|enoj fizi~koj kategoriji.
U li~nom imenu svakog ~ovjekaskriveno je ljudskodostojanstvo, ~i j ibitni sadr`aj tvorisusret dviju volja in e p r i k o s n o v e n eAllahove vol je iograni~ene ljudskeslobodne volje. Zbogtoga Allahov Poslaniks.a.v.s. u vi{e navra-ta u svojim hadisimainsistira na tome daroditelji vode ra~unao nadijevanju lijepihimena svojoj djeci,jer li~no ime svakogpojedinca izra`ava toda on u stvari tojeste. Osim toga nabudu}em svijetu }eAllah ba{ t imimenom prozivatisvaku osobu. Prematome, ukoliko je lije-po ime vjernika onotreba da bude dio nebrojenih ljepota izna~enja svakog lijepog Allahovogimena. Nadjenuti nekom ru`no imezna~i istrgnuti ga iz Allahovog okrilja ipostaviti u jedan sasvim drugi i nes-retni {ejtanski svijet.
Kada je u pitanju problematikamuslimanskih imena orijentalnogporijekla, mo`emo mirno zaklju~iti dasu na tom polju dati sasvim skromnidoprinosi. Me|u prvim imenima, koji
ne{to ozbiljnije pi{e o ovoj temi jeIsmet Smailovi} sa svojom studijom"Muslimanska imena orijentalnogporijekla u Bosni i Hercegovini". Djelo"Muslimaska imena i nj ihovazna~enja autora Ibrahima Kemure ipo vrijednosti i po opsegu zaostaje zaSmailovi}evim djelom.
[to se ti~e knjige koju predstavl-jamo, autora Senada Agi}a, ona jesistematski ura|ena i prakti~no prila-go|ena potrebama aktuelnog trenut-ka. Knjiga je namijenjena muslimani-ma, te prili~an broj novih li~nih imenarealizovan preuzimanjem imena izarapskog jezika, koji je zato, kao jezik
Kur ana, najbolja inajsigurnija osnova.Jer kada je rije~ om u s l i m a n s k i mimenima, obi~no sezahti jeva da seodabrano ime osje}akao znak koj im jeobilje`en pripadnikIslama a on je,moramo priznati,najistinitiji kada vu~ekorijen iz arapskogjezika. Kada je rije~o knjizi ovakvog profi-la, pristupa i nam-jene jasno je da svaimena nisu moglabiti sa podjednakomsigurno{}u etimo-lo{ki interpretirana,ali je ulo`en naporda i takva, dodu{erijetka imena, budukorektno prezenti -
rana. Radi lak{eg kori{tenja ovog kat-aloga imena su podi jel jena naskupine i poredana abecednimredom.
Bez sumnje, ovo je do sadanajprikladnije ura|ena zbirka musli-maskih imena, od velikog zna~aja zakulturu i tradiciju Bo{njaka na ovimprostorima.
MMUUSSLLIIMMAANNSSKKAALLII^̂NNAA IIMMEENNAA Ove godine se navr{ilo 20 ljeta
od kada je iznenadna smrt otrgla izna{e sredine (ali ne i iz srca nje-govih najmilijih, familije i prijatelja)Vehbi ef. Hod`i}a, mnogostranogpisca, prevodioca, neumornog rad-nika na polju islamske prosvjete inapretka.
Vehbi ef. Hod`i} poti~e iz ilmi-janske porodice. Ro|en je 1916.godine u selu ^ukotama (DonjaPe{ter). Kako u selu nije bilo {kole,to je samo velika `e| za pisanomrije~i tjerala devetogodi{njaka daprivatno zavr{i osnovnu {kolu,poslije koje }e se upisati na VelikuMedresu u Skoplju. Po zavr{etkumedrese upisuje se na Pravnifakultet u Beogradu, da bi senakon godine dana upisao u Vi{uislamsku {eriatsko-teolo{ku {koluu Sarajevu.
Period od polovine 1941. dokraja 1942. godine Vehbi ef. jeproveo u [eriatskom sudu uNovom Pazaru (gdje je zasnovaoporodicu), a do 1945. godine biosekretar Islamskog starje{instva zaSrbiju. Smrt ga je zatekla kaoslu`benika Skup{tine op{tine NoviPazar. (10.02.1997.)
Pored redovnog posla Vehbi ef.Hod`i} se bavio i drugim poslovi-ma: odr`avao je te~aj imamima izarapskog jezika, predavao jestru~ne predmete za budu}eimame. Njegova zasluga je da je uNovom Pazaru osnovana Islamskabiblioteka koju je sam vodio. Bio jeinicijator za osnivanje fonda zastipendiranje u~enika Medrese iIslamskog fakulteta.
Ono {to ~ini uspomenu nali~nost Vehbi ef. Hod`i}a trajnom jenjegova pisana ri je~. Jo{ kaou~enik srednje {kole objavljujesvoje prve ~lanke u "Islamskomglasu", "Islamskom svi jetu","Gajretu", "Glasniku", "Takvimu","Zem-Zemu", "Preporodu"...
Pored originalnih radova Vehbi
ef. Hod`i} je prevodio sanjema~kog, engleskog, francuskog,italijanskog, arapskog i turskog jezi-ka, jer je bio dobar poznavalacnekoliko evropskih i isto~nih jezika.
[ezdesetih godina Vehbi ef.Hod`i} je zavr{io svoje `ivotnodjelo, kako je rado nazivao "Islamu svijetu nauke i filozofije". To jezaista veliko djelo od blizu 1500stranica u rukopisu.
Prva knjiga "Temelji Islama" je{tampana 1971. godine uSarajevu, dok druga pod naslovom"Islamska dogmatika" (Akaid) itre}a "Moralka" (Ahlak) nalaze se uUdru`enju ilmije BiH i ~ekaju svjetlodana.
Vehbi ef. Hod`i} je napisao"Mevlud - posljednji Bo`iji poslanikMuhammed a.s.", spjev kojim jesudjelovao na konkursu IVZ-e idobio drugu nagradu. Mevlud je{tampan 1975. godine. Tira` je bio6000 primjeraka.
Iza Vehbi ef. Hod`i}a ostalo je urukopisu vi{e zapo~etih i l izavr{enih radova. Spomenu}usamo neke: "Islam i nauka" (ili"Kulturna istori ja Islama"),"Problem dobra i zla" ("Sistemmoralne filozofije"), "ApologijaIslama" (prevod sa italijanskog),"Islam - religija za sve i svakog"(prevod sa engleskog), "Islam -prirodna vjera" (prevod sa
Pored radova iz domenaislamske nauke ili savremene mus-limanske problematike Vehbi ef.Hod`i} se bavio i beletristikom.Pisao je pjesme, novele, pripov-jetke, te dvije drame. Nestalo jerukopisa jedne od drama dok jedruga - "@alosna svadba", savelikim uspjehom prikazivana unovopazarskom Narodnompozori{tu.
Za sve {to je u~inio za musli-mane, afirmi{u}i jedan od najboljihsegmenata Islama, molim Allahad`.{. da ga daruje svoj imD`ennetom.
Rahmetullahi alejhi rahmetenvasiah!
Ljako D`ankovi}
VEHBIJA EF. HOD@I](1916-1977)
Glas IslamaDecembar 1997. [a’ban 1418.
Senad Agi}
"Vi }}ete nna SSudnjem ddanu bbiti pprozivani ppo vva{imimenima ii ppo iimenima vva{ih oo~eva. ZZato nnadijevajte
svojoj ddjeci llijepa iimena". ((Sahihu-ll - BBuhari)
Rahmetli Vehbija ef.Hod`i} je bio ugledna vjers-ka li~nost. Ostavio jepoprili~no neobjavljenih,pored vjerskih rukopisa iproznih djela.
Nacionalna Biblioteka uTutinu nosi ime ove zna~ajneintelektualne li~nosti.
Obavje{tavamo cijenjene~itaoce da je iza{ao Takvimi Kalendar za 1998. godinukoje mo`ete nabaviti u pros-torijama Izdava~ke djelat-nosti ''El-Kelimeh'' kao i na
{tandovima Odbora Isla-mske zajednice Sand`aka.Takvim '98 predstavi}emou sljede}em broju na{eglista.
Redakcija
NOVI TAKVIM I KALENDAR
Glas Islama
RREEKKLLAAMMEE II OOGGLLAASSII
Avgust 1997. Rebiu-l-ahir 1418.
23
Kompletan j e a n s program na jednom mjestu
Novi Pazar, Jo{ani~ki kej bb, tel/fax 020 28 842
VV EE LL EE PP RR OO DD AA JJ AABEZALKOHOLNA PI]A:FANTA, COLA, SPRITEHALAL PILETINAHALAL PILETINA
Novi Pazar, Hercegova~ka 6, tel/fax 020 28 471
SREDNJA MEDRESA"GAZI-ISABEG"
O G L A [ A V A
da }e se u avgustovskom roku 1997. godine obaviti ispiti ovim redom:
- popravni ispiti .............. 19. avgusta 1997. godine u 8.00 sati,- vanredni ispiti .............. 20. i 21. avgusta 1997. godine u 8 sati, - zavr{ni ispiti - matura ... 22. i 23. avgusta 1997. godine u 8.00 sati.
Prijavljivanje svih ispita: ...................... od 17. do 19. avgusta 1997. godine.Upis u~enika za sve razrede: ............... 31. avgusta 1997. godine.Nastava po~inje: ................................. 01. septembra 1997. godine.
DIREKCIJA MEDRESE
PO PRVI PUT NA OVIM PROSTORIMA VJERNICISAND@AKA, PA I [IRE, IMAJU SVOJE GLASILOGlas Islama KOJEM VJERUJU I ODAKLESE NAPAJAJU INFORMACIJAMA.
POZIVAMO SVE PRIVATNE PREDUZETNIKE, TUR-ISTI^KE AGENCIJE I OSTALE DA SVOJU TRGOVA^KUROBU, PROIZVODE I USLUGE PONUDE PUTEMNA[EG LISTA I OVOM ^ITALA^KOM AUDITORIJU-MU
PRODAJEM KU]U SA POMO]NIMOBJEKTIMA (IMANJE I [UMU) U RELJEVU KOD SARAJEVA.
INFORMACIJE NA TEL. 001111 775599 669944
SE’ID IBNUZEJD r.a.
Seid ibnu Ebu Zejd je bio pripadnik jedne man-jine, koja je `ivjela u Mekki, a nisu bili idolopok-lonici. Ta manjina se zvala El-Ahnaf, ili El-hunefa,tj. oni koji su se klonili klanjanju kipovima ine~asnih djela, uprkos tome {to su `ivjeli usreddru{tva kafira i neznanja, iako to dru{tvo ondanije imalo poslanika kojeg Allah {alje i koji ljudeupu}uje na istinu i dobro~instvo.
Od malehna, Seid je stasavao gledaju}i ocakako `ivi daleko od vi{ebo{tva, u potrazi zaIstinom i jedno}om Allaha (tevhid), slu`e}i istin-skom Stvoritelju. Znao je davati savjete mu{ricimada se okanu neznanja u kome plivaju, te da ne~ine nedjela, kao {to su ubijanje male `enskedjece, prostitucija i spominjanje drugih imenaosim Allahovog prilikom klanja `ivotinja.
Zato, njegov otac Zejd zauzima visoko mjestome|u pametnim i ~asnim Mekkelijama. Njegovgovor je bio pun savjeta i uputa drugima.
Zejd je bio rodbinski blizak Poslaniku, sallal-lahu alejhi ve sellem. On je, tako|e, bio amid`aOmera El-Hattaba. Ta veza je postala puno ja~akada je nad Kurej{ijama zasjalo svjetlo Islama.Seid ibnu Zejd je bio prvi koji je u~vrstio rodbinskeveze vezom imana.
Zato nije ~udno {to je Se'id pa`ljivo razmotrionovu vjeru koja poziva na dobro~instvo. Nije ni{ta~udno {to je Se'id povezao svoj rod i rodbinskeveze s isto tako dobrim rodom, tj. on se o`enioFatimom - sestrom Omera El-Hattaba. Ta je `enabila izuzetno pametna a njenu ljepotu su krasiledivne vrline, pa je bila kao svjetionik u `ivotimaSe'ida i Omera, radijallahu anhu. Se'id i njegovasupruga su bili pravi primjer uspje{nog braka iugledne ku}e ispunjene sre}om.
Kako je bio ushi}en. Suprug je do{ao tr~e}isvojoj `eni Fatimi da je obraduje {to je primioIslam pod vo|stvom Resulullaha, sallallahu alejhive sellem, te je od nje zatra`io da i ona to u~ini.Ispunili su svoja srca istinitim imanom i u njihpolo`ili ~vrste temelje. Znali su i shvatili da je
Islam nova Objava koja }e nai}i na pote{ko}e iprepreke. Svi oni, prvi vjernici, morali su sepripremiti i ra~unati na razne vrste zlostavljanja, tesu sve to strpljivo podnosili. Vi shvatate zajednosa Se'idom i Fatimom, da je dobitnik onaj koji negubi strpljivost zbog svoga uvjerenja i svojihispravnih stavova. Allah, d`elle {anuhu, nas na topodsje}a u suri El-Asr:
"Tako mi vremena, ~ovjek doista gubi. Samone oni koji vjeruju i dobra djela ~ine, i koji jednidrugima istinu preporu~uju i koji jedni drugima pre-poru~uju strpljivost!"
U Mekki, zlostavljanje od strane mu{rikadosti`e vrhunac. I podigo{e se glasovi mu~enih:
Bilala, Jasira, Sumejje i Ammara. Se'id i Fatima~u{e jecaje i glasove muke i bola. Mu~itelji svevi{e zlostavljaju mu~enike, {to vi{e ja~a njihoviman i ~e`nja za Istinom. To je i princip `ivota.@ivot je u o~ima kafira lijep, samo ako su imostali sluge. Kurej{ijski kafiri nisu imali mira zbogimana Bilala Abesinca i Suhajba Er-Rumija, pogo-tovo kada su i ugledne Kurej{ije, kao {to su EbuBekr, Se'id, Osman, Zubejr, Talha i jo{ veliki brojnjih, primili Islam. Zato Kurej{ije nisu mogle mirnogledati kako se muslimani okupljaju, u~e iprou~avaju Kur'an u ku}i Erkama ibnul-Erkama, aposebno kada su shvatili da ku}e muslimanapostaju {kole za u~enje Kur'ana. Tako i Se'idotvara vrata svoga doma, prima Habbaba ibnul-Eretta, koji je dolazio svaki dan da bi u~io iprou~avao Kur'an sa Se'idom i Fatimom i da birazmotrili novosti toga dana.
Toj ku}i ne slu`i na ~ast samo to {to je posta-la mjesto prou~avanja, razmatranja i u~enjaKur'ana, nego je pridonijela Islamu veliku potporui vje~ni, nezaboravni poklon, prihvatanjem Islamaod strane Omera ibnul-Hattaba. U toj ku}i Omer je~uo prvi put kur'anske ajete, koje su ~itali
Habbab, Se'id i Fatima. U toj ku}i Omer je u~iojedan dio sure Taha, pa mu je srce odmah postalopokorno i upu}eno na put Istine. Noge su ganosile do ku}e Erkama, gdje se sastao sResulullahom, sallallahu alejhi ve sellem, okru`enonima koji mu vjeruju. Tu je izgovorio najdivnijerije~i: "Svjedo~im da nema drugog boga osimAllaha, i svjedo~im da je Muhammed Njegovposlanik!"
Se'id, Fatima i Habbab ibnul-Erett, bez sumnje,time islamskom svijetu su dali nezaboravni ivje~ni dar. Kolika je ogromna razlika izme|u pre-dislamskog Omera, neznalice, koji je htio ubitiMuhammeda i njegove ashabe i Omera, mu'mina,koji sada ho}e ubiti i uni{titi bilo koga ko bi seusudio nanijeti zlo Muhammedu, sallallahu alejhive sellem, i njegovim drugovima.
I odlazi ashab Se'id sa svojom suprugomFatimom u Medinu, a to je jo{ jedan junak me|umuslimanima. On je jo{ uvijek onaj junak koji pozi-va Allahu, sve svoje nakane i te`nje usmjerava zanovi dobitak, za novu potporu, za novog pristalicuimana.
Ono {to je ovjekovje~ilo Se'ida, radijallahuanhu, to je {to je bio izvanredan u~enikResulullaha, sallallahu alejhi ve sellem. Sjedio bitako s Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem,slu{ao pomno hadise, te ih prenosio. Tako je uknjigama hadisa zapisano ~etrdeset osam hadisakoje je on prenio od Resulullaha, sallallahu alejhive sellem. U svojim odnosima s drugima, uvijek jebio istaknuti primjer dobrog muslimana. Kadabiste ga ugledali, vidjeli biste uvijek drago i nasmi-jano lice. S obzirom da se bavio trgovinom, bio jedare`ljiv, popustljiv i po{ten, podjednako i s kupci-ma i s trgovcima. To su osobine drage Allahu,d`elle {anuhu. Zato se i vi ukrasite tim osobina-ma.
AAbbdduullllaahh
Iz knjige "Desetorica kojima je obe}an D`enet"
Glas IslamaGlas Islama
Allahu moj, Ti si moj Gospodar, dru-gog gospodara osim Tebe nema. Ti simene stvorio i ja sam Tvoj rob.Ustrajem koliko mogu na rije~i datojTebi i na obe}anju. Za{titi me od zlamojih djela, priznajem Tvoju blagodatprema meni i priznajem svoj grijeh.Oprosti mi jer grijehe ne opra{ta nikoosim Ti.
RAMAZAN (a. ramadan), naziv za deveti mjesecislamskog kalendara. Korijen te rije~i, r-m-d odnosi sena ljetnu vru}inu, te nam ukazuje u koju je sezonupadao taj mjesec, u vrijeme dok su stari Arapi jo{ nas-tojali umetanjem mjeseci uskladiti svoju godinu sa godi-nom po Suncu.
Ramazan je jedini mjesec koji se spominje uKur'anu (II,185):"U mjesecu Ramazanu po~elo jeobjavljivanje Kur'ana", a to je u vezi s ustanovljenjemramazanskog posta. (Pravni propisi povezani s ramazan-
skim postom dati su u ~lanku o postu). Me|u zna~ajnimdanima u tom mjesecu, al-Biruni, me|u ostalima, spom-inje 6. kao dan ro|enja mu~enika Huseina ibn Alija,10. dan, kao dan Hatid`ine smrti, 17. dan, kao danbitke na Bedru, 19. kao dan zauze}a Meke, 21. kao danAlijeve smrti, te smrti imama Alija ar-Rize (Ride), 22.dan kao dan Alijevog ro|enja, te kona~no no} 27.Ramazana kao Laylat al-qadr.
Naziv za ovu no} potje~e iz Kur'ana; njoj jeposve}ena XCVII sura. Tu je ona opisana kao no} koja"je bolja od hiljadu mjeseci", u kojoj meleci silaze sadozvolom Uzvi{enog Allaha i koja je blagoslovljena sve
do pojave jutarnjeg rumenila. U nju se izri~ito smje{takur'anska Objava. Istu no} spominje s. XLIV, 2, kao"blagoslovljenu". Datum (27.) nije potpuno siguran, pazato pobo`ni ljudi koriste sve neparne no}i zadnjih desetdana Ramazana za dobra djela, jer je jedna od njihsvakako Laylat al-qadr. Trgovina i proizvodnja se u vri-jeme Ramazana zaustavljaju, osobito ako ovaj pada uvru}u godi{nju dob. Ljudi su, stoga, skloni da no}unadoknade propuste dana. Kako spavanje u doba postanije (strogo) zabranjeno, oni ~esto dio dana provodespavaju}i; a no}u se prepu{taju ibadetu, slave}i svogaGospodara.